Senada Vurm

Bosanski franjevci: Mir u BiH je ugrožen, svi moraju djelovati kako bi se on sačuvao

Franjevci provincije Bosne Srebrene u petak su uputili apel za mir u BiH pozivajući sve njene građane i političare da tome doprinesu odgovornim ponašanjem uz punu svijest o tome u kakvom se stanju njihova zemlja nalazi.

Bosanski su franjevci ovaj apel uputili po završetku kapitula, odnosno susreta cijelog bratstva održanog u Sarajevu podsjećajući na duboke veze s BiH u kojoj djeluju već 730 godina.”Bosna i Hercegovina, naša domovina, ponovno se suočava s izazovima koji prijete njezinu miru, stabilnosti i zajedništvu. Politička neodgovornost, socijalna nepravda, odlazak mladih ljudi, sve dublje podjele i gubitak povjerenja u institucije urušavaju temelje našeg društva”, rekli su franjevci. 

“Pozivamo stoga odgovorne na svim razinama vlasti i ljude dobre volje na povratak temeljnim ljudskim vrijednostima koje su nam svima zajedničke. Apeliramo da se svi suzdrže od nepotrebnog dizanja tenzija i huškačke retorike kako bismo sačuvali jedan od najvećih Božjih blagoslova za svaku zemlju – mir među svim njezinim stanovnicima”, stoji u izjavi.

Istaknuli su i kako ne mogu ostati nijemi ni pred tolikim patnjama u svijetu jer užasni ratovi koji i danas haraju brojnim zemljama “odjekuju bolnim vapajima tolikih nevinih žrtava, prognanih, gladnih i zaboravljenih pozivajući na suosjećanje, molitvu i konkretno djelovanje”.U vremenu kada se širi kultura sebičnosti, nasilja i relativizacije istine, ističu bosanski franjevci, žele biti svjedoci evanđeoske nade jer istinski vjeruju da su mir, pravda i pomirenje itekako mogući i potrebni ovome svijetu.”Vjerujemo u snagu malih koraka dobrote. Uvjereni smo kako se društvo može mijenjati odozdol – kroz odgoj u obitelji, u školama i vjerskim zajednicama. Stoga pozivamo sve odgovorne političare, vjerske službenike, intelektualce, kreatore medijskih sadržaja i sve druge ljude ove zemlje da se ne prepuste ravnodušnosti i beznađu, nego da s vjerom i odgovornošću grade pravednije i suosjećajnije društvo. Mi franjevci, prisutni u Bosni i Hercegovini više od 730 godina, bit ćemo i dalje u službi svakog čovjeka u duhu bratstva i evanđeoske blizine”, naveli su.

U trenucima sve dublje društvene nesigurnosti i duhovne krize bosanski franjevci poručili su kako žele i dalje biti znak nade i vjere te djelovati u duhu Evanđelja, gradeći mostove dijaloga, pomirenja, dobrote i ljubavi među ljudima različitih vjera i naroda, a sve ljude dobre volje pozivaju da zajedno s njima traže put mira, dobra i pravednosti.

Pauza na poslu će se ubuduće uračunavati u radne sate

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a ključne novine u tom prijedlogu predstavio je Stipe Tokić, šef Kluba HDZ 1990-HNP u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Prema njegovoj inicijativi, predviđeno je da se pauza tijekom radnog dana ubuduće uračunava u ukupno radno vrijeme zaposlenih.

Tokić je ovu promjenu ocijenio kao značajan iskorak u pravcu usklađivanja radnih uvjeta u Federaciji BiH s praksom zemalja u regiji, pa čak i s entitetom RS. “Ovo je važan korak prema modernizaciji radnog zakonodavstva i stvaranju pravednijih uvjeta za radnike”, istaknuo je Tokić.

To znači, kako je objasnio, da se pauza uskoro uračunava u standardno radno vrijeme i to će najviše značiti radnicima u javnom, ali i privatnom sektoru. Dok su u javnom sektoru većinom radnici radili osam i po sati dnevno, a pisalo im se osam sati, ili su radili osam, a pisalo se sedam i po sati, djelomično i u privatnom.Praktično to znači – ako ste radili za prosječnu satnicu od osam KM na 22 radna dana, dobivate 11 novih plaćenih sati u iznosu od 88 KM ili radite 11 sati manje, navodi se u priopćenju.

“Na primjer, u općinama, javnim ustanovama, poduzećima, pa i nekim privatnim tvrtkama, radno vrijeme je bilo definirano od sedam do 15:30, što znači da će radnici imati ili plaćeno dodatnih pola sata, ili će, što mislim da će se dogoditi, radnici pola sata ranije ići kući”, navodi se, prenosi RadioSarajevo.

Tokić je izrazio zahvalnost Vladi i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike na usvojenoj inicijativi, jer će, kako je istaknuo, krajnji korisnici ovo osjetiti – ili kroz povećanje plaća ili kroz smanjeno radno vrijeme.

U zalaganju za bolje uvjete rada, Tokić je također uputio i inicijativu koja se tiče terenskog rada, ali ona nije prihvaćena. Plan je bio da se terenskim radnicima, radnicima koji rade u drugim gradovima i putuju, isplaćuje dupli topli obrok.

Ova inicijativa je odbijena, ali Tokić od nje neće odustati te je prihvatio izjašnjenje Vlade FBiHi odlučan da će zahtjev poboljšati i najavljuje da će sa korigiranim zahtjevom ići ponovno u kreiranje inicijative koja se tiče radnika na terenskom radu i da neće odustati do usvajanja.

Priča o Maji Tenšek ispričana kroz knjigu “Ovo nije kraj”

Izdavačka kuća Salesiana s radošću najavljuje izlazak nove knjige “Ovo nije kraj” autorice Anje Mihanović, koja donosi priču o životu Maje Tenšek, predane supruge, voljene majke i neumorne evangelizatorice, čiji je život dotaknuo i promijenio mnoge.

Knjiga je posveta ženi koja je, unatoč kratkoj i teškoj bolesti koja ju je prerano uzela 26. veljače 2023., ostavila neizbrisiv trag u srcima svojih bližnjih i svih koji su je upoznali. Maja Tenšek, rodom iz Viteza, svojim jednostavnim, ali duboko vjerničkim životom svjedočila je ljubav, snagu i svetost svakodnevice.

Predstavljanja knjige biti će održana 11. svibnja u 19:30 sati u Župi sv. Antuna Padovanskog, Sesvetska Sela i 20. svibnja u 19:30 sati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa, Zrinsko Frankopanska 19, Split. Pozvani su svi zainteresirani, prijatelji, poznanici, kao i oni koji žele upoznati život žene koja je svijet oko sebe činila boljim da se pridruže na predstavljanjima knjige i u molitvenom duhu prisjete Maje Tenšek.

Vitez: Predstava “Pidžama za šestero”

Gradsko kazalište mladih Vitez poziva vas na predstavu “Pidžama za šestero”, urnebesna komedija na rasporedu je u nedjelju 4.5.2025.godine od 20 sati!

Možemo li kriviti Bernarda što ima ljubavnicu Suzi koja se pretvara da je Robertova ljubavnica kako Žana ne bi znala da je ona Bernardova ljubavnica, dok je sve vrijeme Robert Žanin ljubavnik koji se pretvara da je ljubavnik od kuharice Suze kako Bernard ne bi znao da Žana ima ljubavnika, dok se Bernardova stvarna ljubavnica pretvara da je… ?! Koliko ljubavnica i ljubavnika ukupno treba biti?!

Ova urnebesna komedija vodi nas kroz labirint u kojemu se ljubavnici i ljubavnice prikivaju po cijeloj kući. Tko koga vara? Tko je prevaren, a tko vjeran?

Predstavu “Pidžama za šestero” režirao je Marko Mirković koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Marca Camelottija.

U predstavi igraju: Slaven Katava, Ivanela Brković, Bruno Grebenar, Iljana Budimir Trupina, Ana Gabrić i Matej Baškarad.

Tehnička potpora je Svjetlana Križanović, a grafičku pripremu radio je Borislav Sučić.
Producenti predstave su Dragan Đido i Ivan Sajević.

Predstava se izvodi nedjelju, 4. 5. u Kazališnoj dvorani u Vitezu s početkom u 20,00 sati.
Dobro nam došli-poručili su iz GKM Vitez!

Kamere za policajce u Srednjoj Bosni: Snimat će se kontakti s građanima?

Ministarstvo unutarnjih poslova Srednjobosanskog kantona već je osiguralo kamere koje će koristiti policijski službenici u svakodnevnom radu.Prema neslužbenim informacijama, trenutno je u izradi pravilnik koji će precizno definirati način i okolnosti u kojima će se kamere koristiti.
Planirano je da snimanje obuhvaća situacije kada policijski službenici ostvaruju komunikaciju s građanima, čime se nastoji osigurati veća transparentnost u radu i zaštita svih sudionika u postupku.

Detaljne informacije o načinu primjene bit će poznate nakon što pravilnik bude usvojen i Ministarstvo se službeno očituje. Cilj ove inicijative je jačanje povjerenja između građana i policije, te unapređenje sigurnosnih i profesionalnih standarda u postupanju.

BiH dobila prvi park posvećen žrtvama femicida

Nasilje nad ženama i femicid u Tuzlanskom kantonu postaju sve češća pojava. Ta društvena anomalija ostavlja dugoročne posljedice po zdravlje, proizvodi disfunkcionalne obitelji i odnosi živote, prenosi Federalna.ba.

Kako nijedna žrtva ne bi pala u zaborav

O žrtvama se govori kada se nasilje dogodi, a nekoliko dana poslije gotovo da ih se više nitko i ne sjeća. Kako nijedna žrtva nasilja ne bi pala u zaborav, Gradsko vijeće Tuzle donijelo je odluku da jedan od parkova u gradu ponese naziv Park žrtava femicida i svih oblika nasilja.

Park koji je među Tuzlacima poznat kao park “Cipelići” sada nosi novo ime – Park žrtava femicida i svih oblika nasilja. Odluku je Gradsko vijeće Tuzla donijelo jednoglasno, želeći na taj način skrenuti pozornost na ovaj ozbiljan društveni problem.

”Želimo na taj način ukazati na sve žrtve nasilja, s naglaskom na žene. Zato se i zove prvo Park žrtava femicida, a zatim i ostalih oblika nasilja. Tu uključujemo i muškarce, i djecu, i socijalno ugrožene, i sve ranjive kategorije društva”, izjavio je Edin Jahić, član Stručnog tima za određivanje naziva ulica i trgova u Tuzli.

Solidariziranje s žrtvama

Slučajevi nasilja gotovo svakodnevno pune crne kronike u medijima. Iako su najčešće žrtve žene, nerijetko su to i djeca, starije i nemoćne osobe, kao i druge ranjive kategorije društva.

”Vijeće ne može stati samo na stranu jednog oblika nasilja i time ignorirati ostale. Zbog toga sam predložio amandman da se uz Park žrtava femicida doda i ‘svih oblika nasilja’. Time se solidariziramo sa svim žrtvama”, kazao je Mirnes Ajanović, predsjednik Kluba vijećnika Bosanske stranke u Gradskom vijeću Tuzla.

Na ovaj način Gradsko vijeće Tuzla staje u zaštitu svih osoba koje su bile žrtve nasilja, izravno pokazuje svoju solidarnost i šalje snažnu poruku protiv svih oblika nasilja – fizičkog, psihičkog, spolnog, ali i institucionalnog.

”Time se Vijeće jasno stavilo u zaštitu europskih konvencija, Ustava i zakona koji propisuju da je svako kršenje ravnopravnosti kazneno djelo”, dodaje Ajanović.

”Ovim nazivom želimo skrenuti pozornost na sve žrtve nasilja kako se to više nikada ne bi ponovilo, ali i kako bismo im na trajan način simbolično odali poštovanje”, poručuje Jahić.

U posljednjih šest godina u Bosni i Hercegovini ubijeno je više od 60 žena, koje su ubili njihovi sadašnji ili bivši partneri. Nizama, Amra, Inela, Samra i mnoge druge žrtve femicida nisu bile zaštićene. Ubijene su brutalno samo zato što su bile žene – i fizički slabije.

Adidas najavio poskupljenje tenisica

Kako javlja BBC, sportski div Adidas upozorio je da će carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump dovesti do viših cijena popularnih modela tenisica poput Gazelle i Sambe na američkom tržištu.

“Kako trenutačno gotovo ništa od naših proizvoda ne proizvodimo u SAD-u, ove će više carine s vremenom uzrokovati rast troškova za sve naše proizvode namijenjene američkom tržištu”, izjavio je danas izvršni direktor Adidasa Bjorn Gulden.

Većina proizvodnje u Kini i Vijetnamu

Tvrtke iz sektora tekstila i obuće među najteže su pogođenima novim carinama, budući da većinu svoje proizvodnje imaju u zemljama poput Kine i Vijetnama, koje su sada suočene sa znatnim američkim carinama.

Adidas nije naveo koliko će cijene rasti, ali je poručio da je trgovinski rat “zaustavio” planiranu nadogradnju financijskih prognoza tvrtke. Gulden je dodao da je “trenutačno nemoguće kvantificirati” koliko će točno troškovi porasti zbog carina niti procijeniti kakav će učinak imati na potražnju za Adidasovim proizvodima.

“Zbog nesigurnosti oko pregovora između SAD-a i različitih izvoznika, ne znamo kolike će na kraju biti carine. Zbog toga ne možemo donositi konačne odluke o daljnjim koracima”, istaknuo je Gulden.

Vijetnam teško pogođen carinama

Vijetnam je postao globalno središte za proizvodnju sportske obuće i sada se suočava s nekima od najviših američkih carina. Nike, Puma i Adidas sve imaju velike proizvodne pogone u jugoistočnoj Aziji, prenosi Index.

Trumpova administracija tvrdi da carine trebaju potaknuti povratak proizvodnje u SAD. No, tvrtke poput Adidasa upozoravaju da u SAD-u nedostaju tvornice sa specijaliziranom opremom i radnici s potrebnim znanjem za proizvodnju sportske obuće.

Gulden je u razgovoru s novinarima otkrio da je Adidas, kako bi ublažio učinak carina, povećao izvoz proizvoda u SAD prije njihove primjene te preusmjerio proizvode iz Kine namijenjene američkom tržištu na druga tržišta.

“Ironično, sada na je prednost što nismo toliko ovisni o SAD-u kao naši konkurenti”

Tvrtka je prošlog tjedna objavila preliminarne financijske rezultate, prema kojima joj je dobit gotovo udvostručena – na 610 milijuna eura u prva tri mjeseca godine, što je najsnažniji rezultat za to razdoblje u povijesti Adidasa.

Modeli poput Sambe zabilježili su snažnu potražnju, pri čemu su prodajni rezultati rasli na svim tržištima izvan SAD-a.

“Ironično, sada nam je prednost što nismo toliko ovisni o SAD-u kao možda neki naši američki konkurenti”, rekao je Gulden, aludirajući na glavnog rivala Nike.

Cijena dionica Adidasa jutros na burzi u Frankfurtu bila je uglavnom stabilna, a dionice su već povratile većinu gubitaka nakon što su ranije ovog mjeseca neke od najavljenih carina djelomično suspendirane.

Uskoro javna rasprava o novoj dionici brze ceste Nević polje – Turbe

Stanovnici Novog Travnika i Travnika uskoro će imati priliku aktivno sudjelovati u odluci koja će oblikovati budućnost njihova kraja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, u suradnji s Javnim poduzećem Autoceste FBiH, pozvalo je građane, mjesne zajednice, nevladine organizacije i širu javnost na javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš za izgradnju nove dionice brze ceste Nević Polje – Turbe.

Rasprava će se održati 15. svibnja 2025. godine, s početkom u 12 sati, u dvorani Općine Travnik. Projekt izgradnje dionice Nević Polje – Turbe, u dužini od 11,43 kilometra, dio je ambicioznog plana povezivanja Lašve, Travnika i Jajca modernom brzom cestom. Riječ je o infrastrukturnom pothvatu koji bi trebao unaprijediti prometnu povezanost središnje Bosne, smanjiti troškove putovanja i povećati sigurnost na cestama, piše travnicki.info.

Nositelj projekta je JP Autoceste Federacije BiH, dok je izradu Studije utjecaja na okoliš povjerio konzultantskoj tvrtki “Zagrebinspekt” d.o.o. Mostar. Studija, koja će biti predstavljena na javnoj raspravi, detaljno analizira sve potencijalne utjecaje koje izgradnja može imati na okoliš. Poseban naglasak stavljen je na zaštitu voda, tla, zraka i lokalne bioraznolikosti, ali i na utjecaj na lokalne zajednice, kulturno-povijesnu baštinu i krajobraz. Kao mjere zaštite predviđena je izgradnja sustava za kontrolu otpadnih voda, postavljanje zaštitnih barijera protiv buke i vibracija, sanacija zemljišta te monitoring okoliša tijekom i nakon izgradnje.

Koliko vlasnika nekretnina u BiH stvarno plati porez na iznajmljivanje?

Na popularnoj platformi za online prodaju OLX.ba trenutno je u kategoriji iznajmljivanja, koja obuhvaća sve lokacije u Bosni i Hercegovini, oglašeno 1.851 stan, 272 kuće, 1.463 poslovna prostora te 132 hale i skladišta. Važno je napomenuti da ovi podaci ne uključuju ponudu brojnih agencija za nekretnine, koje često oglašavaju dodatne, zasebne jedinice. Stoga stvarni broj nekretnina koje se iznajmljuju u BiH vjerojatno značajno premašuje ovaj broj.

U Bosni i Hercegovini oba entiteta imaju obvezu plaćanja poreza na imovinu, a oba primjenjuju stopu poreza na prihod od zakupa u iznosu od 10%. U Federaciji BiH porez na imovinu i promet nekretnina regulirani su na kantonalnoj razini, dok su u Republici Srpskoj regulirani na entitetskoj razini, uz određene nadležnosti lokalnih samouprava, piše Forbes.

Međutim, postavlja se ključno pitanje: Koliko vlasnika nekretnina zaista prijavljuje prihod od iznajmljivanja i plaća porez na najamninu?

Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u razdoblju od siječnja do ožujka 2025. godine zaprimljeno je 51.989 prijava za razrez poreza na imovinu (obrazac PR-I) te 12.128 obrazaca PRIM-1054, kojima se prijavljuju prihodi i rashodi od iznajmljivanja. U istom razdoblju uplaćeno je ukupno 3.324.625 KM poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava.

Porezna uprava FBiH vrši kontrolu uplata i, u slučaju neplaćanja poreznih obveza u propisanom roku, izdaje nalog za plaćanje. Međutim, precizni podaci o tome koliko je fizičkih osoba platilo porez na najamninu od izdavanja stanova nisu dostupni, jer Porezna uprava FBiH ne vodi posebne evidencije podnijetih prijava i plaćenog poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava za stanove, garaže i poslovne prostore; navedeni podaci uključuju sve prijave izdavanja imovine.

Zakonski, osobe koje iznajmljuju nekretninu dužne su podnijeti Prijavu za razrez poreza na imovinu (Obrazac PR-I) za pravne i fizičke osobe. Rok za podnošenje ovog obrasca je 31. siječnja tekuće godine, osim u Tuzlanskom kantonu, gdje je rok produžen do 28. veljače.

Pored toga, obveznici koji ostvaruju prihod od iznajmljivanja imovine dužni su podnijeti i Obrazac PRIM-1054 (Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja imovine), koji se dostavlja kao prilog uz godišnju prijavu poreza na dohodak.

Godišnja prijava poreza na dohodak od iznajmljivanja imovine podnosi se putem obrasca GPD-1051, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Uz GPD-1051 obavezno se prilaže i obrazac PRIM-1054, kojim se prikazuje točan iznos ostvarenih prihoda i rashoda po osnovi iznajmljivanja nekretnina.

Na ostvareni dohodak od iznajmljivanja imovine plaća se porez po stopi od 10%.

Novčane kazne i provjera

Porezna uprava pojašnjava da je Zakonom o porezu na dohodak propisano da dohodak od imovine uključuje prihod ostvaren iznajmljivanjem nepokretne imovine. Shodno navedenom zakonu, porezni obveznik ima mogućnost odbijanja stvarnih troškova po principu blagajne ili priznavanje troškova u postotku od ostvarenog prihoda. Troškovi koji se priznaju u postotku od prihoda ostvarenog na osnovi iznajmljivanja imovine iznose 30% od prihoda iznajmljene nepokretne imovine.

Za nepodnošenje poreznih prijava Zakonom o Poreznoj upravi Federacije BiH propisane su novčane kazne. Fizička osoba koja ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi FBiH na propisani način bit će kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 300 do 3.000 KM.

Na pitanje o povećanju broja osoba koje prijavljuju prihod od izdavanja stanova i poslovnih prostora, Porezna uprava odgovara da je taj broj u porastu.

U Bosni i Hercegovini teško je dobiti cjelovitu sliku o stvarnom obujmu tržišta zakupa, budući da ne postoji centralni registar o stvarnom broju nekretnina koje se izdaju, prije svega stanova, jer se poslovni prostori u određenoj mjeri mogu pratiti, budući da registracija pravne osobe zahtijeva dokaz o zakupu prostora. Stanovi, s druge strane, često ostaju izvan institucionalne evidencije, čime se stvara prostor za sivu ekonomiju.

Trenutno, anonimne prijave građana o nelegalnom izdavanju stanova predstavljaju jedan od najznačajnijih izvora informacija o postojanju sive zone u sektoru zakupa.

Porezna uprava Federacije BiH vrši inspekcijski nadzor poreznih obveznika koji izdaju stanove, kuće, sobe i apartmane, za koje postoje dokazi i saznanja da su ostvarili dohodak po osnovi izdavanja imovine, a da ih nisu prijavili Poreznoj upravi Federacije BiH. Kontrole se provode na osnovi saznanja, obavještajno-istražnih podataka i anonimnih prijava, tijekom kojih se utvrđuje porez na imovinu i porez na dohodak od imovine i imovinskih prava.

Međutim, Poreznoj upravi Federacije BiH su smanjene mogućnosti inspekcijskog nadzora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova i soba podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti, zbog čega se događalo da su mnogi građani negodovali i spriječili kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno tražili su sudski nalog bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora.

Porezna uprava FBiH ne donosi zakone, već djeluje kao izvršni organ, čija je uloga provođenje zakona koje donosi Parlament FBiH na prijedlog Vlade i Federalnog ministarstva financija.

Porezna uprava FBiH već duži niz godina predlaže donošenje Zakona o porezu na imovinu i Zakona o porezu na promet nepokretnosti, nasljedstvo i poklon na razini Federacije BiH, koji bi zamijenili postojeće kantonalne zakone. Na ovaj način bi svi porezni obveznici u Federaciji BiH bili oporezovani na jedinstven način. Primjena ovog zakona zahtijeva postojanje uređenog katastra imovine i evidencija o imovini.

U Republici Srpskoj, prema važećem Zakonu o porezu na dohodak, prihodi od izdavanja nepokretnosti smatraju se dohotkom od kapitala i podliježu oporezivanju po stopi od 13%. Međutim, ovaj entitet priznaje tzv. normirane troškove u visini od 20%, što efektivno spušta porezno opterećenje na 10,4%. To znači da zakupodavci plaćaju porez na osnovicu koja iznosi 80% od ukupne zakupnine.

Stopa poreza na nepokretnosti koji se plaća bez obzira na to je li nekretnina iznajmljena iznosi do 0,20% tržišne vrijednosti objekta.

Na stranici saganekretnine.net prikazan je primjer obračuna poreza u entitetu RS:

Bruto zakupnina (uključuje troškove režija):

  • Ugovorena zakupnina: 1.000 KM
  • Normirani troškovi (20%): 1.000 × 20% = 200 KM
  • Poreznaa osnovica: 1.000 – 200 = 800 KM
  • Porez (13%): 800 × 13% = 104 KM

Neto zakupnina (bez troškova režija):

  • Ugovorena zakupnina: 1.000 KM
  • Normirani troškovi (20%): 1.000 × 20% = 200 KM
  • Porezna osnovica: 1.000 – 200 = 800 KM
  • Porez (13%): 800 × 13% = 104 KM

Od kave do ulja – ovi proizvodi se ne smiju prodavati na benzinskim crpkama

Brašno, tjestenina, ulje, riža, meso, jaja, hrenovke, kava i slični proizvodi koji se ne mogu izravno konzumirati i zahtijevaju dodatnu obradu prije konzumiranja ne mogu se prodavati na benzinskim crpkama, ističe se, među ostalim, u pravilniku o uvjetima minimalne tehničke opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje trgovine i trgovinskih usluga, a koji je objavilo Federalno ministarstvo trgovine, piše Večernji list BiH.

U samom dokumentu moguće je pronaći do u detalje razrađen popis namirnica koje se mogu prodavati na crpkama, ali i neke druge tehničke detalje koji se odnose na klasifikaciju dragstora, suvenirnica, kao i prodavaonica, s tim da je u potonjem slučaju definirana i klasifikacija po površini objekta.

Popis namirnica

Asortiman artikala koji se prodaju na benzinskim crpkama ograničen je na neprehrambene proizvode u originalnom pakiranju i sitne industrijske prehrambene proizvode u tvorničkom pakiranju. Pod sitnim industrijskim prehrambenim proizvodima u tvorničkom pakiranju podrazumijevaju se prehrambeni proizvodi koji su u tvorničkom pakiranju do 1 kg i do 5 l i mogu se izravno konzumirati bez dodatne termičke, mehaničke ili neke druge obrade (proces pečenja, kuhanja, mljevenja i sl. nije dopušten).

U pravilniku je navedeno da se u trgovini na malo na benzinskim crpkama, kada je riječ o prehrani, mogu prodavati grickalice, čokolada, žvakaće gume, bombone, alkoholna i bezalkoholna pića s nepovratnom ambalažom, topli napici dostupni na samoposlužnim aparatima, sladoled i sl. Ostali proizvodi koji se mogu prodavati su novine, časopisi, razglednice i sl., telefonske kartice i dopune, autooprema, putne potrepštine (mape i vodiči, baterije, punjači za telefone, USB kabeli i slična oprema, prva pomoć, dječje igračke i sl.), duhan i duhanski proizvodi, higijenski proizvodi te dodaci za putnike (kišobrani, sunčane naočale, šeširi, putni jastuci i sl). U asortiman prodavaonice na benzinskoj crpki ne ulazi hrana koja prema posebnim propisima zahtijeva posebne uvjete čuvanja i izlaganja na policama, koja ne smije biti izložena izvoru kontaminacije, teških metala i otrovnih plinova, a koristi se u svakodnevnoj prehrani ljudi upotrebom u kućanstvu. Prehrambeni proizvodi koji se ne mogu izravno konzumirati i zahtijevaju dodatnu obradu prije konzumiranja (brašno, tjestenina, ulje, riža, meso, jaja, hrenovke, kava – instant, mljevena i u zrnu i sl.) ne mogu se ni prodavati na benzinskim crpkama.

U smislu klasifikacije prodajnih objekata pravilnik je definirao površine, ali i neke specifičnosti odnosa prema kupcu. Dragstor je tako maloprodajni objekt površine od 12 do 50 m2 koji radi 24 sata dnevno, a prodaja se mora vršiti izravnim kontaktom s kupcima, bez šalterskog poslovanja. Kada je riječ o suvenirnicama, one su prodajni objekti u kojima se obavlja trgovina na malo suvenirima, rukotvorinama, religijskim proizvodima, filatelističkim markama i kovanicama, umjetničkim djelima, antikvitetima i unikatnim darovima, bižuterijom, tradicionalnim i kulturnim odjevnim predmetima i aksesoarima, tkaninom i svim drugim proizvodima koji imaju kulturni ili tradicionalni karakter.

Površine prodavaonica

Slijede prodavaonice koje se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora i zračnih luka, benzinskih crpki, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, a koje, osim toga što se fizički nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline, moraju činiti neraskidivu funkcionalnu cjelinu s tim drugim objektom.

Neraskidiva funkcionalna cjelina znači da objekti zajedno čine jedinstvenu povezanu cjelinu, tj. objekti nisu samo povezani fizički nego su međusobno ovisni i njihovo razdvajanje ili funkcioniranje odvojeno nije moguće ili bi dovelo do gubitka osnovne funkcionalnosti prodavaonice. U smislu površina najmanje prodavaonice su minimarketi (od 50 do 400 četvornih metara prodajne površine), slijede supermarketi s površinom od 401 do 1500 četvornih metara te hipermarketi koji imaju prodajnu površinu veću od 1501 četvorni metar. Federacija BiH kroz ovaj dokument, ali i druge aktivnosti poput Zakona o unutarnjoj trgovini, krenula je proces modernizacije ovog za gospodarstvo i životni standard iznimno značajnog sektora gospodarstva.