Senada Vurm

Stranke iz budžeta u BiH dobile više od 260 miliona KM

Ukidanjem finansiranja političkih partija iz budžeta grada Zenice i tri općine u Federaciji BiH – Visokom, Donjem Vakufu i Ključu, osigurana je ušteda od 64.626,69 KM, koliko je prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije BiH u 2017. godini izdvojeno za stranke u gradskom i općinskim budžetima tih lokalnih zajednica.

Moguće je da je ušteda nešto i veća u zavisnosti od toga koliko je budžetom u 2018. i 2019. bilo predviđeno sredstava za političke partije u tim lokalnim zajednicama.  No, budžetska izdvajanja za političke partije u Bosni i Hercegovini i dalje su astronomska.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH za 13 godina, u periodu od 2004. do 2017. godine, iz budžeta svih nivoa vlasti političkim subjektima je isplaćeno 263,2 miliona KM.  To znači da je u prosjeku godišnje iz budžeta na svim nivoima vlasti u BiH izdvajano oko 20 miliona KM za finansiranje političkih partija. 

Slično je bilo i u 2017. godini, posljednjoj za koju je CIK BiH prikupio podatke o finansiranju političkih partija iz budžeta, u kojoj je za te namjene iz budžeta svih nivoa vlasti u BiH utrošeno 18.129.757,85 KM.

Prema raspoloživim podacima, prikupljenim od jedinica lokalne uprave i samouprave, samo dva grada – Grad Mostar i Grad Široki Brijeg, i dvadeset četiri općine/opštine iz svojih budžeta nisu izdvojili sredstva za finansiranje političkih stranaka u 2017. godini, a to su: Bužim, Sapna, Kupres (FBiH), Bosanski Petrovac, Drvar, Olovo, Glamoč, Foča (FBiH), Bosansko Grahovo, Pale (FBiH), Sokolac, Bileća, Osmaci, Berkovići, Istočni Stari Grad, Kupres (RS), Donji Žabar, Kostajnica, Istočni Mostar, Novo Goražde, Istočni Drvar, Krupa na Uni, Jezero i Petrovac.

Općina Breza istovremeno jedina je lokalna zajednica koja nije bila dostavila podatke o budžetskoj potrošnji za finansiramje političkih partija.  Prema pregledu podataka, jasno se vidi da najviše sredstava za finansiranje stranaka izdvajaju eniteti. Tako je Federacija BiH za te namjene izdvojila 3.799.999 KM, a Republika Srpska 3.180.000 KM. 

Sa nivoa institucija BiH za rad stranaka i klubova izdvojeno je 937.527,80 KM.  Enormna izdvajanja evidentirana su iz kantona u Federaciji BiH, pa je tako iz svih deset kantona utrošeno 3.543.989,16 KM. 

Najviše novaca, čak više i od institucija BiH, za finansiranje političkih partija utrošio je Kanton Sarajevo 962.443,15 KM, te Srednjobosanski kanton 800.000,04 KM. 

Zeničko-dobojski kanton izdvojio je 400.000, Hercegovačko-neretvanski kanton 399.616, Tuzlanski kanton 309.954,07, Zapadnohercegovački kanton 210.250, Unsko-sanski kanton 160.665,30, Posavski kanton 160.000, Kanton 10 (Livanjski) 96.000 i Bosanskopodrinjski kanton 45.060,60 KM. 

Iz budžeta Skupštine Brčko distrikta za finansiranje stranaka izdvojeno je 199.999,96 KM. Budžet Grada Sarajeva izdvojio je 119.309,72 KM za finansiranje stranka, a Grad Istočno Sarajevo izdvojio je 38.000 KM. 

I brojni gradovi i općine u Bosni i Hercegovini izdvajaju enormne sume za finansiranje političkih stranaka, neke čak više i od kantona u FBiH. 

Tako je Grad Tuzla izdvojio 487.020 KM, Općina Centar Sarajevo 299.995, Općina Novi Grad Sarajevo 296.414,25 KM, Općina Travnik 273.204, Općina Novo Sarajevo 246.875,04 KM. 

Općina Ilidža je izdvojila 160.516,20, Općina Konjic 160.489,20 KM, Općina Stari Grad Sarajevo 158.968, Općina Velika Kladuša 149.999,96 KM, te općine Vitez 140.825, Kiseljak 133.560,80 KM, Sanski Most 125.560, Prozor/Rama 120.000, Jablanica 119.057,38 KM, te Općina Vogošća 113.400 KM. 

U RS-u je znatno manje gradova i opština koji iz budžeta svojih lokalnih zajednica su finansirali političke partije sa više od 100.000 KM na godišnjem nivou. Samo su tri lokalne zajednice u RS-u imale izdvajanja veća od sto hiljada KM.

Tako je Grad Banja Luka izdvojio 244.649,64 KM, Grad Bijeljina 208.302,79 KM, te Grad Prijedor 100.000 KM.

Izvor:Fokus.ba

Svaki stanovnik BiH lani je pojeo 99 KM voća i povrća iz uvoza

Izvoz voća i povrća iz BiH u 2018. godini iznosio je 180 milijuna konvertibilnih maraka i bilježi pad od 16 posto u odnosu na prethodnu godinu (-33 milijuna konvertibilnih maraka), dok se uvoz nije bitno promijenio i iznosi 347 milijuna konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH. 

Dva ključna razloga za pad izvoza su kišno ljeto i zabrana izvoza jabuka u Rusku Federaciju koja je bila na snazi od 22. siječnja do 11. srpnja prošle godine, pokazale su analize Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekta. Rekordan izvoz malina Rukovoditelj Sektora voća i povrća USAID/Sweden FARMA II projekta Velibor Trifković kazao je kako su, unatoč svim izazovima, zamrznute maline u 2018. godini količinski zabilježile rekordan izvoz od 23.458 tona, dok je vrijednost izvoza zbog nižih cijena pala za šest posto i iznosi 66 milijuna KM. Pad izvoza zabilježen je i kod drugih ključnih kultura, pogotovo jabuka, gdje je izvoz manji za 12 milijuna KM (61 posto).

Analize su pokazale kako je, u prosjeku, svaki Bosanac i Hercegovac u prošloj godini pojeo 99 maraka uvoznog voća i povrća, od čega je 55 KM voća, 25 KM povrća i 23 KM prerađevina od voća i povrća (najviše uvozimo sokove). Tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić navela je kako je Njemačka s 32,9 milijuna KM prvo izvozno tržište za ovaj sektor, nakon čega slijedi Srbija s 31,7 milijuna KM, s time da BiH sa Srbijom bilježi deficit u razmjeni. Ruska Federacija bilježi pad od 23 milijuna KM u odnosu na prethodnu godinu te je sada treće tržište po vrijednosti izvoza. Suficit je zabilježen i u razmjeni s Austrijom.

I dalje uvozimo velike količine Muhamedagić je dodala kako i dalje uvozimo velike količine voća i povrća upitne kvalitete. Tako je, primjerice, u prošloj godini više od 700 šlepera konzumne jabuke uvezeno po cijeni od 0,10 do 0,30 KM po kilogramu, što dovodi u pitanje kvalitetu tih proizvoda. – Prostora za zamjenu uvoza postoji mnogo iako se čini da je najveći razlog za uvoz niska cijena, kao i dostupnost proizvoda tijekom cijele godine – dodala je tajnica Asocijacije za prehrambenu industriju pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Tijana Muhamedagić.

U okviru priprema za međunarodne nastupe relevantne za sektor voća i povrća, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II projekt priredili su katalog 38 izvoznika iz ovog sektora. Katalog je urađen na engleskom i ruskom jeziku. Direktorica Sektora gospodarstva Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Ognjenka Lalović kazala je kako je predstavljanje kataloga planirano i na najvećem sajmu hrane na svijetu Anuga 2019. u Njemačkoj koji će biti održan u listopadu ove godine i na kojem će se na zajedničkom bh. štandu predstaviti vodeći bosanskohercegovački izvoznici.

vecernji.ba

BiH će sagraditi privremeni granični prijelaz, otvaranje mosta do kraja godine

Jučer je u Sarajevu održan sastanak koji je iniciralo Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine, a na kojem su sudjelovali predstavnici Uprave za neizravno oporezivanje ove zemlje te predstavnici Ministarstva financija Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH, Ministarstva unutarnjih poslova RH, Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine te Hrvatskih autocesta, a tema je bila izgradnja graničnih prijelaza na Svilaju. RH završava radove Hrvatska strana izvijestila je bh. izaslanstva kako će granični prijelaz s hrvatske strane biti završen u roku mjesec dana, dok su predstavnici Uprave za neizravno oporezivanje BiH iznijeli podatak kako bh. strana sredinom travnja tek otvara ponude za izgradnju graničnog prijelaza.

Rok izgradnje bh. graničnog prijelaza na Svilaju je osam mjeseci od dana početka radova, što znači kako bi most Svilaj i nakon izgradnje morao ostati zatvoren za promet zbog kašnjenja izgradnje graničnog prijelaza s bh. strane. Kako je nakon sastanka za Večernji list izjavio tajnik Ministarstva prometa i veza BiH Igor Pejić, tražili su se načini kako riješiti pitanje graničnog prijelaza s bh. strane kako bi most Svilaj bio u funkciji odmah nakon što bude završena izgradnja. – Obje strane složile su se da s bh. strane bude napravljen privremeni granični prijelaz kako bi se osigurao prolaz putnika, a sve će aktivnosti biti poduzete da se u što kraćem roku izgradi i privremeni prijelaz za promet kamiona. Na taj način riješili bismo probleme s kojima smo sada suočeni i obje strane su se usuglasile kako je to trenutačno jedino rješenje – rekao nam je tajnik Pejić. Dodao je kako su se obje strane usuglasile da granični prijelazi obiju država u konačnici budu u kategoriji u kojoj je npr. granični prijelaz Bijača, što znači kako će na tome graničnom prijelazu moći prometovati sve vrste roba. – Samo na taj način Svilaj može funkcionirati u punom kapacitetu i toga su svjesni i kolege s hrvatske strane. Stoga će u konačnici biti završene potrebne prekategorizacije prijelaza i njihov potencijal će u cijelosti biti iskorišten – zaključio je Pejić.

Puni kapacitet Ustvrdio je kada će izgradnja mosta Svilaj biti završena, a sada su osigurani uvjeti da i putnički promet tada bude omogućen. Očekuje se kako će bosanskohercegovačka strana izgradnju graničnog prijelaza na Svilaju završiti u prvoj polovini iduće godine, a za nekih mjesec trebalo bi biti poznato kada će početi njegova izgradnja. Tajnik Ministarstva Pejić poručio je kako je Svilaj prevažno pitanje i za Bosnu i Hercegovinu i za Hrvatsku te kako se poduzimaju sve aktivnosti da jučerašnji dogovori budu u končanici i realizirani u postavljenim rokovima. Što se tiče konkretnih rokova, osam mjeseci je rok u kojem bosanskohercegovačka strana treba izgraditi novi granični prijelaz na Svilaju. Ponude se otvaraju sredinom travnja. Datum 15. travnja rok je u kojem će hrvatska strana završiti izgradnju graničnog prijelaza na Svilaju. Bosna i Hercegovina, što se vidi, tek tada otvara ponude za radove.

vecernji.ba

Danas je 20 godina od atentata na Jozu Leutara

Danas, 16. ožujka, navršava se 20 godina od atentata koji je izvršen na zamjenika ministra Federalnog ministarstva unutarnjih poslova Jozu Leutara.

Izaslanstvo Federalne uprave policije, u znak sjećanja na lik i djelo pokojnog Leutara, izvršit će postrojavanje policijske jedinice i polaganje vijenca na spomen obilježju koje se nalazi u Alipašinoj ulici u Sarajevu, najavljeno je iz FUP-a.

Prije 20 godina, 16. ožujka 1999. godine, u 8 sati ujutro Jozo Leutar, zamjenik ministra unutarnjih poslova Federacije BiH, krenuo je na posao službenim vozilom VW golf III u kojem je s njim bio službeni vozač.

Približavajući se naselju Ciglane, u blizini tadašnje zgrade Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država automobil je eksplodirao. Leutar je životno ugrožen prebačen u bolnicu Koševo, gdje je nakon 12 dana izgubio bitku za život te preminuo u Univerzitetsko-kliničkom centru Sarajevo 28. ožujka.

Dan kasnije, prema nalogu istražnoga suca Kantonalnog suda, u državnoj bolnici Sarajevo izvršena je obdukcija tijela Joze Leutara. Prilikom vršenja obdukcije bili su nazočni dr. Hamza Žujo, dr. Ilijas Dobrača, dr. Ivan Selek, uime IPTF-a Bob Grand i Zbigniew Wojdyla, kriminalistički tehničar kantonalnog MUP-a Sarajevo Emir Tarić te operativni djelatnik FMUP-a Slađenko Čerkez.

Teška ozljeda mozga

Prema usmenoj izjavi spomenutih, smrt je nastupila uslijed teške ozljede mozga (traumatskoga šoka). Na zahtjev federalne Vlade, statički dio očevida izvršili su pripadnici američkog FBI-a. U istragu su bili uključeni istražni tim FMUP-a, SFOR, MSU, IPTF (jedinica za operacije koju je vodio Kanađanin Harold O’Conel).

Dana 19. ožujka 1999. godine u zgradi Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu pripadnici FBI-a izvršili su prezentaciju prikupljenih saznanja te su tom prilikom potvrdili sljedeće:

Od mjesta polaska vozila do mjesta eksplozije su 133 metra, na osnovi tragova vidljivih i pronađenih na mjestu događaja utvrđeno je da je riječ o improviziranoj eksplozivnoj napravi postavljenoj ispod poklopca na nosaču motora, a pored ispušne cijevi, eksploziv je postavljen tako što je jedan dio kuglica imao usmjereno djelovanje prema poklopcu motora, dok je drugi bio usmjeren prema kontrolnoj ploči vozila (prema suvozaču), vozilo nije otključavano, a pripremljeni eksploziv može se postaviti za 15 sekundi…

Slučaj nikada nije riješen

Unatoč angažmanu velikoga broja domaćih i inozemnih istražnih tijela, uključujući i IPTF i FBI, slučaj “Leutar” do današnjeg dana nije riješen.

Jozo Leutar čitav radni vijek proveo je u policiji, a potom i u službi tadašnje državne sigurnosti. Do rata je u Sarajevu bio načelnik Kriminalističke policije, a potom zapovjednik brigade HVO-a i načelnik Odjela za poslove policije u MUP-u Herceg Bosne.

Potpisivanjem Washingtonskoga sporazuma 1994. godine i uspostavljanjem Federacije BiH imenovan je zamjenikom ministra za unutarnje poslove u Vladi FBiH.

Od 1. svibnja zabranjen uvoz starih automobila

Od 1. svibnja, u Bosnu i Hercegovinu neće se moći uvoziti vozila iz Europske unije koja ne ispunjavaju Euro 5 standarde, odlučilo je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH. Identična odluka donesena je i prije tri godine, a odnosila se na zabranu uvoza automobila standarda ispod Euro 4.

Sigurnost građana

Kako nam je pojasnio pomoćnik ministra Zoran Andrić, usvojena je odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila, a do 8. svibnja mogli su se poslati komentari i primjedbe.

Razmatrat ćemo narednih dana sve primjedbe, ali s obzirom na to da se radi o istoj odluci kao 2016. godine, kad je usvojena odluka za Euro 4, ne vjerujemo da će biti problema. Ništa se novo neće desiti što nije bilo u travnju 2016. godin, rekao je Andrić.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, rekao je za “Avaz” da je riječ o korisnoj i dobroj odluci za građane.

Na prvom mjestu je sigurnost građana. Imamo najstariji vozni park u Europi, oko 17 godina je prosječna starost automobila. Čak 70 posto vozila nema katalizator, a to znači da mnogo zagađuju okolinu. Sve to utječe na zdravlje stanovnika, rekao je Muratović.

Dodaje da se zemlje EU rješavaju dizelskih automobila i da ih šalju nama, a to su opasni zagađivači zraka. Muratović ističe da više od 3.500 ljudi godišnje umre od zagađenja zraka, a da ih na stotine pogine u prometnim nesrećama.

Vraćanje kilometraže

Upitan je kvalitet automobila koji se uvoze u BiH. Na mnogima je vraćena kilometraža, dosta ih je tehnički neispravno. Ova odluka sigurno neće negativno utjecati na građane, naglasio je Muratović.

Manje kvarova
U praksi, ova odluka znači da vozila starija od desetak godina nećemo više moći dovoziti iz inozemstva i registrirati u BiH. Stručnjaci kažu da na prvi pogled djeluje da će građani morati kupovati skuplje automobile nego što je sada slučaj, ali da će, dugoročno, imati manje troškove održavanja.

Trgovci automobilima, također, podržavaju ovu odluku, jer će, kako kažu, biti manje kvarova na vozilima.

Broj uvezenih vozila u BiH:

32.695 – 2010. godine

47.141 – 2011. godine

51.270 – 2012. godine

58.586 – 2013. godine

67.416 – 2014. godine

65.121 – 2015. godine

67.834 – 2016. godine

70.976 – 2017. godine

82.905 – 2018. godine
11.265 – u prva dva mjeseca 2019. godine

RA Vitez u nedjelju dočekuje ekipu RK Široki Brijeg

 U utakmici X. kola Prve lige H-B Rukometaši Viteza će na svom parketu ugostiti ekipu Širokog Brijega.

Pobjedom će momci iz RA Vitez zasjesti na 2. mjesto lige, a odličan niz u nastavku sezone ekipe dovoljan je motiv da dođete u Gradsku dvoranu Vitez.

 RA Vitez – RK Široki Brijeg

 Gradska dvorana Vitez
Nedjelja, 17.03.2019

Početak utakmice  14:00 h

Ulaz:  2 KM

Tri najbolja prirodna antibiotika u borbi protiv gripe i prehlade

Zima je savršeno vrijeme za bakterije jer nam oslabi imunitet pa lako dođe do različitih infekcija, posebno gripe i prehlade. U tom slučaju medicina preporučuje korištenje antibiotika koji imaju svoju lošu stranu.

Donosimo vam tri prirodna antibiotika koja neće negativno uticati na vaše zdravlje i imunitet:

Ljuta papričica

Cayenne papričica je važan dio azijske istorije kako u kulinarstvu, tako i u tradicionalnoj medicini. Ovaj vrlo jednostavan začin ljutog, ali diskretnog ukusa slaže se s mnogim jelima i desertima, a najčešće se koristi sušen ili u obliku praha. U kineskoj medicini cayenne papričica je cijenjena kao sredstvo protiv bolova.

Ulje origana

Ovo čarobno ulje dobiva se iz lišća biljke origano. Osim što se njegov miris i aroma savršeno slažu s brojnim jelima, na temelju brojnih istraživanja, ulje origana je moćan borac protiv infekcija za što je zaslužan sastojak pod nazivom karvakrol. Vrlo mala doza ovog ulja posjeduje nevjerovatna antibakterijska svojstva protiv čak 25 različitih vrsta bakterija.

Češnjak

Snažna aroma i miris češnjaka ga čine savršenim začinom, ali on ima još puno moćnijih svojstava. Češnjak je snažan, prirodni antibiotik koji ne uništava naše zdrave bakterije kao što to rade kemijski antibiotici. Češnjak usporava rast bakterija te uspješno uništava viruse i gljivice pa je vrlo učinkovit kao sredstvo protiv prehlada i gripa.

Izvor:akta.ba

Zakazana treća sjednica Sabora ŽSB

Predsjedavajući Sabora ŽSB Josip Kvasina sazvao je treću sjednicu Sabora ŽSB.

Sjednica će biti održana u ponedjeljak, 25.3.2019. godine, s početkom u 10,00 sati, u prostorijama Sabora ŽSB.

Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red:

1. Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju stalnih i povremenih radnih tijela Sabora ŽSB.

2. Nacrt Plana zaštite od požara i vatrogastva KSB

3. Programa rada Vlade Srednjobosanskog kantona za 2019.godinu.

4. Izvještaj o radu Vlade Srednjobosanskog kantona za 2018.godinu.

5. Prijedlog programa rada Skupštine Srednjobosanskog kantona za 2019.godinu.

6. Informacija o ostvarenju Programa rada Skupštine KSB za period 1.7. do 31.12.2018.godine.

7. Izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva Travnik za 2018.godinu.

8.Godišnji Izvještaj o radu Kantonalnog suda Novi Travnika za 2018.godinu.

9. Izvještaj o radu Kantonalnog pravobranilaštva za 2018.godinu.

10. Informacija o radu Ureda za pritužbe javnosti za period siječanj  – prosinac 2018.godine.

11. Informacija o izvršenju Okvirnog zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju u Bosni i Hercegovini.

12. Informacija o provedbi Okvirnog zakona o srednjem strukovnom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini.

13. Informacija o provođenju Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini za 2018.godinu.

14. Informacija o provedbi strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2014-2020.

15. Informacija o implementaciji Prioriteta za razvoj visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2016-2026 godine za 2018.godinu.

16. Odluka Upravnog vijeća KCUS-a broj: 310/18 od 13.12.2018).

Rukometni turnir “Igrajmo rukomet – širimo prijateljstvo” u Novoj Biloj

U sklopu 8. Manifestacije „Dani općine Travnik“, Rukometni klub Nova Bila organizira rukometni GBT turnir “Igrajmo rukomet – širimo prijateljstvo”. Turnir će se odigrati u nedjelju, 24. ožujka 2019. godine s početkom u 12 sati u Sposrtkoj dvorani Nova Bila.

Na turniru će nastupiti klubovi iz središnje Bosne, a kako mu i sam naziv kaže, zamišljen je da se sudjelovanjem na turniru i igranjem rukometa steknu nova prijateljstva.

Osim turnira, isti dan odigrat će se i prijateljstka utakmica najmlađih članova Rukometnog kluba Nova Bila s jednim od sudionika turnira koji budu imali formirnau selekciju 2008. i mlađi.

Ovaj rukometni turnir je naš mali dar ovogododišnjoj manifestaciji Dani općine Travnik kao mali znak zahvalnosti Općini Travnik za nesebičnu podršku našem klubu. Uvjeren sam da će ovaj rukometni dan biti pravi pektakl za sve sudionike te da će uz lijepa iskustva, iz Nove Bile ponijeti i nova prijateljstva, rekao je Mario Debeljak, predsjednik RK Nova Bila.

Rukometni klub trenutno broji preko 40 članova, čime je najbrojniji sportski kolektiv u Novoj Biloj te zasigurno jedan od brojinih kolektiva na općini Travnik.