Senada Vurm

Povodom 40. godina rada u novinarstvu Srećko Stipović objavio svoju prvu e-knjigu

Novinar i publicista iz Viteza, Srećko Stipović, objavio je e-knjigu povodom 40. godišnjice rada u novinarstvu.

Široj publici je dobro poznat njegov rad kroz priče koje objavljuje na svom Youtube kanalu, ali sigurni smo da će Vam se svidjeti i ova knjiga koja sadrži 51 zanimljivu i neobičnu priču.

U knjizi možete pročitati o čovjeku koji je sam sebi izradio križ i sanduk za ukop, o ljudima koji skupljaju osmrtnice, izrađuju drvene vjetrenjače i kućice za ptice, razminiravaju ratne crte razgraničenja i mine prodaju u staro željezo kako bi preživjeli. Također, tu je i priča o šest milijarditom stanovniku iz BiH čiji su roditelji ostali bez posla nakon što je 2008. godine nastupila recesija te o konjičkom klubu Mustang zbog kojeg je oživjelo jedno selo kod Travnika.

Nezaobilazna je priča i o vlašičkom Robinzonu te Žarku, čovjeku koji dvanaest godina živi u špilji u srcu Bosne bez struje, vode, telefona i vatre.

Knjigu može pročitati na Knjiga – Srećko Stipović

Oštrije mjere diljem Europe, nigdje bez COVID potvrde

Austrija je do sada otišla najradikalnije u borbi s četvrtim valom epidemije. Sve više zemalja najavljuje strože mjere i nova zatvaranja, ponajprije za necijepljene. Na pitanje može li se očekivati neka zajednička strategija buduće borbe protiv pandemije ili će zemlje Unije svaka za sebe tražiti najbolji način suzbijanja bolesti, novinarka Jasna Paro javljajući se iz Bruxellesa, kazala je kako izgleda da sve ide u tom smjeru.

– Već sad se vidi da smo pred jednom vrlo zabrinjavajućom zimom i da će uskoro pokazati potreba za koordiniranjem svih ovih mjera koje sada države pojedinačno uvode. Svim državama u Europskoj uniji, s obzirom da smo u jedinstvenom i zajedničkom tržištu, cilj je prvenstveno držati granice otvorenima, održati funkcioniranje gospodarstva i gospodarski oporavak koji je u mnogim državama krenuo, uključujući i Hrvatsku. Da bi se to ostvarilo potrebno je izbjeći potpuno zatvaranje kakvo smo imali prije pojave cjepiva i potrebno je održati slobodno kretanje ljudi, barem onih cijepljenih ako već ne svih, izjavila je Paro za središnji Dnevnik HTV-a. Paro kaže kako se u svakoj državi nastoji povećati broj cijepljenih i smanjiti razlika između cijepljenih i necijepljenih građana, što preporučuje i Europska agencija za lijekove na razini cijele Europske unije, gdje su razlike između zapadne, srednje i jugoistočne Europe velike, što nije dobro ni za koga.

– Druga pojava koju vidimo je da sve više država uvodi restriktivne i ograničavajuće mjere za one građane koji nisu cijepljeni. Neke od tih mjera su drastične pogotovo u Slovačkoj i nekim dijelovima Njemačke, od ponedjeljka i u Grčkoj gdje više neće biti dozvoljen ulazak u restorane i na kulturne događaje osobama koje imaju samo negativni test na COVID, već samo onima koji su ili cijepljeni protiv COVID-a ili su ga preboljeli. I u Belgiji, i Nizozemskoj, i Francuskoj, bez COVID potvrda, koje u ovom trenutku uključuju i negativan test na COVID, nije moguć pristup gotovo ni jednom javnom prostoru osim javnom gradskom prijevozu, kaže Paro.

– Danas su u Europskoj komisiji najavili da će vrlo skoro, za koji dan, izaći sa svojim prijedlogom o tome treba li se treća doza cjepiva, koja se u nekim državama već provodi, uvrstiti u europsku COVID potvrdu za slobodno kretanje unutar Europske unije. To će naravno ovisiti o tome hoće li Europska agencija za lijekove odobriti treću dozu cjepiva za sve skupine, sada je ona samo za one iznad 65 godina, ali s obzirom da je danas Američka zdravstvena agencija odobrila cijepljenje trećom dozom za Pfizer BioNTechovo i Modernino cjepivo za sve dobne skupine, vrlo vjerojatno će i Europska agencija krenuti tim putem. Ono što znamo je da će sve te teme, uključujući i koordiniranje mjera i strategija, biti jedna od glavnih tema na sastanku šefova država vlada sredinom sljedećeg mjeseca u Bruxellesu, prenijela je Jasna Paro.

Nagrade za znanost u Federaciji BiH

Ove godine, prvi put, u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će dodijeljene nagrade za znanost, potvrđeno je Feni iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti. Kako je navedeno u obrazloženju, nagrade će se sastojati od novčanog iznosa i povelje, a bit će dodijeljene državljanima BiH s prebivalištem u FBiH za iznimno značajna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj i istraživačko-razvojnoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za iskazane uspjehe u primjeni rezultata znanstveno-istraživačkog i istraživačko-razvojnog rada, koje su postigli znanstvenici i istraživači – kandidati za nagradu.

Pomoćnik ministra za znanost i tehnologije u Federalnom ministarstvu obrazovanja i znanosti mr.sr. Jasmin Branković podsjetio je kako je Uredba o uspostavi, proceduri i kriterijima dodjele federalnih nagrada za znanost u primjeni od 1. siječnja 2021. godine, dok je natječaj za dodjelu nagrada, uime Vlade FBiH, ovo ministarstvo raspisalo na proljeće ove godine. – S tim u vezi, Ministarstvo je pozvalo na suradnju i partnerstvo sve potencijalne predlagače kandidata za nagrade, odnosno sve znanstvene i istraživačke ustanove – akademije znanosti i umjetnosti, potom sveučilišta i njihove organizacijske jedinice, visoke škole, znanstvene ustanove, znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne institute, tehnološke parkove i druge pravne osobe registrirane za obavljanje znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti sa sjedištem u Federaciji BiH – kazao je Branković za Fenu te naveo kako je natječaj bio otvoren 30 dana, nakon čega je Ministarstvo evidentiralo i obradilo sve prispjele prijedloge te ih uputilo Savjetu za znanost na razmatranje i davanje mišljenja.

Dodao je kako je Savjet za znanost, u okviru propisane procedure, sačinio preliminarni prijedlog za dodjelu nagrada, s obrazloženjem, a konačni je utvrdilo Ministarstvo, dok će Vlada Federacije BiH donijeti Odluku o dodjeli federalnih nagrada za znanost. Pritom je napomenuo kako će federalne nagrade za znanost biti dodijeljene u četiri kategorije, i to: Nagrada za životno djelo, Godišnja nagrada za znanost, Godišnja nagrada za mlade istraživače i Godišnja nagrada za popularizaciju i promociju znanosti.

– Dodjela nagrada za znanost, odnosno za iznimno važna dostignuća u znanstveno-istraživačkoj i istraživačko-razvojnoj djelatnosti koja doprinose proširenju znanstvenih spoznaja i ukupnom prosperitetu društva, uobičajena su praksa u svim civiliziranim državama svijeta. U FBiH dosad nije postojao uređen način i procedura društvenog vrednovanja znanstvenih rezultata, premda je evidentno da znanstvenici i istraživači s ovih prostora ostvaruju zapažene uspjehe na domaćem i međunarodnom planu – istaknuo je pomoćnik federalnog ministra za znanosti i tehnologije.

Smatra kako dodjela ovih nagrada, pored priznanja znanstvenicima za postignute rezultate, predstavlja značajan doprinos popularizaciji istraživačkog rada i promociji zemlje kao znanstveno i tehnološki osviještene države na međunarodnom planu. Nagrade će se inače svake godine dodjeljivati uz Dan znanosti u Federaciji BiH, koji se obilježava 12. prosinca, i to u znak sjećanja na dan kada je 1975. godine Vladimiru Prelogu uručena Nobelova nagrada za kemiju, te u znak pijeteta prema ovom eminentnom bh. znanstveniku. – Tako će i ove prve nagrade za znanosti biti dodijeljene tim povodom. Još nismo utvrdili točan datum, ali pripremamo svakako svečani događaj, odnosno posebnu, svečanu sjednicu Savjeta za znanost na kojoj će cjelokupnoj javnosti biti predstavljena četiri laureata federalnih nagrada za znanost u 2021. godini, koje se dodjeljuju kao najviše priznanje za izuzetno značajna znanstvena dostignuća u Federaciji Bosne i Hercegovine – ustvrdio je Branković. Napomenuo je kako je i obilježavanje Dana znanosti u Federaciji BiH također tradicija novijeg datuma, a prvi put je obilježen 2019. godine.

Inicijativu je pokrenulo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti, a prihvatila Vlada FBiH te se od tada obilježava svakog 12. prosinca s ciljem populariziranja znanosti i znanstveno-istraživačkog rada u javnosti, a posebno među učenicima i studentima. – I ove godine pripremili smo niz događanja u povodu Dana znanosti. Točnije, već smo neke znanstveno-popularne sadržaje i programe realizirali u prošlom mjesecu, dok će iduće srijede, 24. studenoga, u Sarajevu će biti upriličen Dan akademske knjige – najavio je pomoćnik federalnog ministra za znanost i tehnologije.

U sklopu programa, koji će biti održan u NUB-u BiH, istaknuo je, bit će dodijeljena recentna znanstvena izdanja javnim sveučilišnim bibliotekama u FBiH, proglašeni nagrađeni studenti koji su u ovoj godini najviše koristili bibliotečki fond i ostale usluge javnih sveučilišnih biblioteka te održan okrugli stol na kojem će biti govora o produkciji akademske knjige u 2021. godini. Također, Ministarstvo će i ove godine, putem nadležnih županijskih ministarstava obrazovanja, preporučiti svim osnovnim i srednjim školama te visokoškolskim ustanovama u Federaciji BiH da, na Dan znanosti – 12. prosinca, dio nastave posvete bh. nobelovcu Vladimiru Prelogu te uopće značaju znanosti.

Simbolično: Večeras će plava boja zasijati u nekoliko gradova u BiH, ovo je razlog

Prepoznatljiva svijetlo plava i bijela boja UNICEF-a osvijetlit će večeras vodopad u Jajcu, Stari most u Mostaru, u Sarajevu zgradu institucija BiH i Vijećnicu te Banski dvor u Banjoj Luci.

Večeras će gradovi u BiH biti osvjetljeni bojama UNICEF-a od 19 do 22 sata.

Ova projekcija je simbolika postojanja i prisustva UNICEF-a u prošlosti i višedecenijskog zalaganja za bolju budućnost djece.

Uz podršku zdravstvenih i obrazovnih institucija, privrednog sektora, medija, roditelja i djece, UNICEF nastavlja da radi na prevazilaženju prepreka u inkluziji, nediskriminaciji i poštivanju različitosti.

Povod osvjetljenja pet lokacija u BiH je Međunarodni dan djeteta i 75. godišnjica osnivanja UNICEF-a.

Podsjećamo, centralnim događajem održanim jučer u Sarajevu obilježen je Međunarodni dan djeteta i 75. godišnjica osnivanja UNICEF-a. 

Memorijalna utrka kroz Središnju Bosnu za sve majke koje su izgubile svoje voljene

Udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstavnici Općina Lašvanske doline, udruga Heroji ne umiru ŽSB, danas su organizirali prvu Memorijalnu utrku u čast svih majki koje su izgubile svoje voljene.

Utrka je startala u 9 sati ispred spomen obilježja poginulim braniteljima u Novom Travniku. Maratonci su prodali kroz grad, zatim kroz Rankoviće, Stojkoviće, a u Bučićima su kod spomen obilježja izmolili opijelo, te nastavili dalje prema Vitezu. Nakon Bučića slijedi Nević polje, Pratilje, Podlac, ratna bolnica Nova Bila, Grgino polje, Jardol, Križančevo selo, a završetak maratona je kod spomen obilježja Osmica u Vitezu.

Cilj Memorijalne utrke je stjecanje ma žrtve Domovinskog rata i doprinos za slobodu hrvatskog puka.

U FBiH zakonski priznat status roditelja njegovatelja, primjena od 30. prosinca

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača za Fenu je potvrdio da je u Federaciji na snazi Zakon o roditeljima njegovateljima, čija će primjena početi 30. prosinca.

To znači da će se jednom od roditelja osoba s invaliditetom priznati pravo na status “roditelja njegovatelja”, te omogućiti mjesečna naknada u iznosu od 406 KM (visina neto najniže plaće u FBiH), uz pripadajuće doprinose za mirovinsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti – rekao je Drljača.

Kaže da je propisano da se status roditelja njegovatelja priznaje roditelju osobe s invaliditetom ukoliko je nezaposlen i prijavljen na evidenciju nadležne službe za zapošljavanje i to do njegove navršene 65. godine života neovisno od godine starosti tog djeteta.

Mursela Hadžić majka je 13-godišnje djevojčice koja boluje od rijetke genetske bolesti, homocistinurije.

– Primjenom Zakona učinit će se veliki korak da budem prihvaćena u sistemu kao roditelj njegovatelj. Do sada sam bila osoba koja se redovno javljala na Biro i vodila se kao nezaposlena. Roditelji nisu mogli ostvariti pravo na rad zbog cjelodnevne brige za djecu jer o toj djeci ne može nitko brinuti osim roditelja – kazala je Hadžić.

Izrazila je zadovoljstvo što roditelj djeteta sa 100 posto invaliditetom prve kategorije konačno ima priznat status roditelj njegovatelj.

– Ovo je tek početak ove priče, jer i druga djeca sa invaliditetom zaslužuju da njihovi roditelji budu priznati. Zbog toga se Zakon treba dorađivati da ne budu priznati samo roditelji djece sa 100 postotnim invaliditetom prve kategorije – dodala je Hadžić.

U Zakonu je definirano je da je roditelj njegovatelj roditelj djeteta sa 100 posto invaliditetom, uzrokovanim bolešću ili poremećajem u razvoju, kao i slijepe osobe čiji je vid ispod 0,05, odnosno osobe, koja se prema nalazu Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja ne može osposobiti za samostalan život niti se može samostalno kretati u stambenom objektu, uzimati hranu, oblačiti, svlačiti, te održavati osobnu higijenu.

Svjetski dan djece 2021.

Svjetski dan djece obilježava se svake godine 20. studenoga jer je toga dana 1989. godine usvojena Konvencija o pravima djeteta. Kao međunarodni dokument Ujedinjenih naroda, Konvencija sadrži univerzalne standarde koje države moraju jamčiti svakom djetetu. Konvenciju je do danas potpisalo 196 zemalja, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području međunarodnih ljudskih prava u povijesti. Time je svijet dao obećanje da će svoj djeci biti osigurana jednaka prava te da će učiniti sve kako bi se zaštitila i osigurala njihova prava na preživljavanje, razvoj, učenje i razvijanje do punih potencijala, bez diskriminacije. 

Prije 32. godine svijet se ujedinio u želji da zajedno stvaramo svijet kakav zaslužuju djeca. Svijet u kojem će svako dijete imati priliku rasti, učiti, razvijati svoje sposobnosti i talente, odrastati u obitelji, biti sigurno i zaštićeno. 

U trenucima kada se mijenjao svjetski poredak, padao Berlinski zid, rađao internet – svijet se ujedinio u obrani djece i djetinjstva. 20. studenoga 1989. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Konvenciju o pravima djeteta, međunarodni dokument kojim se priznaju prava djece u cijelome svijetu. Konvenciju je potpisalo 196 država, čime je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u povijesti.

Prije prihvaćanja Konvencije o pravima djeteta, nije postojalo široko prihvaćanje temeljne veze između dobrobiti djece i snage društava u kojima žive. Zato je Konvencija tako važna prekretnica. Konvencija je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu. Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje stranke na pridržavanje njezinih odredaba te uključuje pravo nadziranja primjene u državama koje su ju prihvatile i ratificirale. 

Prava djece nemaju rok trajanja. Ona su univerzalna i svevremenska. Djeca su naša budućnost, no njihova budućnost počinje sada.  Svaka generacija, prilika je za stvaranje temelja za novi, bolji svijet. Prilika koju ne smijemo propustiti. Prilika da stvorimo svijet dostojan djeteta. 

Dječja prava su prava kojima se štite sve osobe mlađe od 18 godina. Označavaju ono što svako dijete treba imati ili smije učiniti. Svako dijete ima pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb, hranu, igru, zaštitu i još mnogo toga. Dječja prava svakom djetetu trebaju osigurati mogućnost da dosegne najviše što može. Sva su prava povezana i jednako važna. Osim što nam prava pripadaju jer smo se s njima rodili, jednako je važno da poštujemo i tuđa prava. 

Uloga djece i mladih u kreiranju budućnosti

Danas na svijetu živi 1,8 milijardi mladih, koji čine četvrtinu svjetske populacije. Mladi imaju ogroman potencijal da doprinesu društvenom, političkom i ekonomskom razvoju. Imamo odgovornost raditi s njima kao partnerima i pokretačima promjena.  

Djeca i mladi dižu glas o pitanjima koja su važna za njihovu generaciju – od klime do mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja – te pozivaju odrasle da reagiraju. Djeca i mladi imaju drugačiju perspektivu od odraslih i donose nova i kreativna rješenja za probleme s kojima se svijet suočava, a oni nose u svojem odrastanju.    

Priopćenje Kluba utemeljitelja HDZ BiH ŽSB

Zabrinuti zbog aktualne političke situacije u zemlji i najveće političke krize od završetka rata, koju pojedine političke snagekoriste kao dodatni povod za nastavak kršenja ustavnih prava hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, Klub utemeljitelja HDZ BiH Županije Središnja Bosna održao je 16. studenog 2021. godine sastanak u Jajcu.

Kao odgovorni ljudi i građani ove države u čijem smo stvaranju i obrani osobno sudjelovali, želimo podsjetiti cjelokupnu javnost da se HDZ BiH od svoga utemeljenja zalaže za jedakopravnost, slobodu, demokraciju i legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine.

Svjedoci smo sustavnog obespravljivanja hrvatskoga naroda više od 20 godina, koje je političko Sarajevo provodilo u sprezi s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH. Po njihovim zahtjevima smijenjenivani su najviši politički predstavnici hrvatskoga naroda u BiH, Mate Boban, Dario Kordić, Božo Raič, Ante Jelavić i Dragan Čović, a lista ostalih smijenjenih hrvatskih političara sa zabranom javnog djelovanja preduga je da bismo ih nabrajali. Ovakvi postupci međunarodne zajednice u kojem su kažnjavali najmalobrojniji, iako najkonstruktivniji narod u BiH, nisu donijeli ništa dobro ovoj državi već su, naprotiv, unazadili mnoge političke procese.

Kao da to nije bilo dovoljno, političko Sarajevo je ponovo počelo lobirati kod predstavnika međunarodne zajednice za kažnjavanje Hrvata i njihovih legitimno izabranih političkih predstavnika stvarajući tako dojam da je hrvatski narod najodgovorniji za ovakvo stanje u državi. Mi znamo da to nije tako i da se radi samo o još jednom predstavi političkoga Sarajeva kojom žele obnanuti predstavnike međunarodne zajednice, kao što su to do sada činili u više navrata na štetu hrvatskoga naroda.

Poštujući volju hrvatskoga naroda u BiH, koji je plebisticarnom većinom dao potporu HDZ-u BiH, Klub utemeljitelja HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna daje punu potporu predsjedniku HDZ BiH i Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, dr. Draganu Čovićui njegovim nastojanjima da opravda povjerenje hrvatskoga naroda i svim demokratskim sredstvima se izbori za njegovu punu jednakopravnost i konstitutivnost.

Predstavnike međunarodne zajednice u BiH pozivamo da preispitaju svoje odluke i da spriječe daljnje obespravljivanje najmalobrojnijeg naroda u BiH, koji ne traži ništa više od onoga na što ima pravo i što drugi konstitutivni narodi već imaju.

                                                                                                                             KLUB UTEMELJITELJA HDZ BiH ŽSB

Više novca za liječenje i ukop branitelja, za egzistencijalne naknade 50 milijuna maraka

Projekcije proračuna federalnih ministarstava za 2022. godinu gotovo su završene, pa bi se u skorije vrijeme moglo očekivati da se usuglašeni tekst proračuna FBiH za iduću godinu nađe na Vladi Federacije BiH. Jedna od stavki proračuna koja zanima veliki broj građana Federacije BiH su izdvajanja za pripadnike braniteljske populacije, piše Večernji list BiH. Sredstva rastu svake godine Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za pitanja branitelja, kazao je kako obujam braniteljskih prava ostaje isti i za iduću godinu, ali je dodao kako će se povećati novčani iznosi za liječenje i ukop branitelja. – U tijeku su pregovori oko “popravki” pojedinih prava, u fazi smo dogovaranja.

Za egzistencijalne novčane naknade planirano je maksimalno 50,000.000 KM. Za pokope je u planu izdvajanje dodatnih 200.000 uz dosadašnjih 400.000 KM. Moram kazati kako tih 400.000 KM nije bilo dovoljno, pa je Vlada FBiH izdvojila u ovoj godini još 1,5 milijuna KM. Za liječenje branitelja u ovoj je godini bilo planirano 1,5 milijuna KM, ali i tu je reagirala federalna Vlada i izdvojila još 1,5 milijuna KM – rekao je Terzo.

Već godinama je postalo uobičajeno da se za te transfere krajem svake godine odobravaju dodatna sredstva. Iz godine u godinu raste broj sredstava koje je potrebno izdvojiti. Od početka rata na ovim prostorima prošlo je 29 godina, a veliki broj branitelja četiri je godine proveo na kiši, snijegu, ledu, u rovovima pod ogromnom količinom stresa i uz neadekvatnu prehranu, što se sve više odražava na zdravstveno stanje te populacije. Uz to, činjenica je da su branitelji sve stariji, time i izloženiji zdravstvenim tegobama. Sve to ogleda se i u broju korisnika pomoći u liječenju.

Tako je Vlada Federacije BiH u kolovozu donijela odluke o povećanju za ukupno 3,000.000 KM dvaju transfera planiranih ovogodišnjim proračunom FBiH Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata, a namijenjenih za pomoć pripadnicima braniteljske populacije. Tako je transfer za sufinanciranje troškova pokopa pripadnika braniteljske populacije povećan sa 600.000 KM na 2,100.000 KM, a dodatni iznos osiguran je unutarnjom preraspodjelom sredstava Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata. Odluku o povećanju ovog transfera Vlada je donijela imajući u vidu povećan broj zahtjeva za troškove pokopa pripadnika braniteljske populacije.

S 1,500.000 KM na 3,000.000 KM povećana je i vrijednost transfera za pomoć u liječenju branitelja. Dodatna sredstva su, također, osigurana preraspodjelom unutar resornog federalnog ministarstva. I ova odluka donesena je zbog povećanog broja zahtjeva za pomoć u liječenju pripadnika braniteljske populacija (razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, kao i obitelji poginulih branitelja, umrlih ratnih vojnih invalida, obitelji umrlih dobitnika najvećih ratnih priznanja i odličja i obitelji umrlih razvojačenih branitelja).

Na listi 15 bolesti Jednokratna novčana pomoć za plaćanje troškova liječenja dodjeljuje se u iznosu od 50% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH za 2020. godinu, a prema službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć za plaćanje troškova liječenja može se ostvariti samo jedanput, i to po jednoj osnovi tijekom godine. U 2020. prosječna neto plaća u Federaciji BiH iznosila je 973 KM, 50% tog iznosa je 486 KM.

Lista bolesti obuhvaća 15 kategorija. U 1. se ubrajaju tumori, i to maligni i benigni koji lokalizacijom ili prirodom mogu ugroziti život ili smanjiti funkciju organa ili sustav. U 2. neurološke bolesti, 3. bolesti koštano-mišićnog i vezivnog tkiva..

Kod Bihaća otvoren novi prihvatni centar za ilegalne migrante

Novi kamp za ilegalne migrante otvoren je danas u okolici Bihaća kao sastavni dio projekta koji provode vlasti BiH i međunarodna zajednica s ciljem učinkovitijeg kontroliranja migrantske krize. Kod sela Lipa, udaljenog od Bihaća dvadesetak kilometara, uspostavljeno je kontejnersko naselje u kojemu se može smjestiti do 1500 osoba. Kontejneri imaju grijanje, a cijelo naselje opskrbljeno je električnom energijom i tekućom vodom, pa se tamo uz samce mogu smještati i obitelji te malodobna djeca bez roditeljske skrbi, za koje je predviđena trećina smještajnih kapaciteta.

Ranije je na tom mjestu bilo šatorsko naselje, a prizori migranata koji su se tamo protekle zime smrzavali na snijegu potaknuli su međunarodnu zajednicu, a posebice Europsku uniju, da reagira i osigura donacije kako bi se osigurali humaniji uvjeti za boravak migranata.

Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kazao je tijekom ceremonije otvaranja kampa kako je uspostava novog naselja najbolji dokaz kvalitetne suradnje koja je od tada uspostavljena. “Institucije BiH pokazale su da mogu učinkovito djelovati kada postoji dijalog i to je snažna poruka i u ovoj političkoj krizi u kojoj se zemlja nalazi”, kazao je Sattler novinarima, dodajući kako je uz to važno i to što je napokon riješena velika humanitarna kriza u BiH. Iz svojih je fondova EU osigurala 1.7 milijuna eura za opremanje prihvatnog centra u Lipi, koji je zamišljen kao privremeni dom za migrante koji su ranije uglavnom boravili u samom Bihaću ili u šumama u okolici tog grada i u blizini granice s Hrvatskom. Predsjednik vlade Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić kazao je kako je tamo trenutno stanje zadovoljavajuće upravo jer je zatvoren veliki broj divljih kampova iako i tamo strahuju od mogućeg novog migrantskog vala narednog proljeća, posebice zbog stanja u Afganistanu.

Prema posljednjim procjenama sigurnosnih agencija u BiH, u toj zemlji ove godine u prosjeku je dnevno boravilo oko dvije i pol tisuće ilegalnih migranata koji su nastojali nastaviti put ka državama članicama Europske unije. Od 2017. godine kroz BiH je na putu ka Hrvatskoj prošlo najmanje 84 tisuće ilegalnih migranata koje su registrirale policijske agencije u susjednoj državi. Od 2020. godine priljev migranata na zapadnobalkanskoj ruti preko BiH značajno je smanjen, a oni sada pretežito pokušavaju doći iz Srbije do zapadne Europe preko Rumunjske i Mađarske.

Načelnik Uprave za granicu hrvatskog MUP-a Zoran Ničeno jučer je, sudjelujući na regionalnoj konferenciji o ilegalnim migracijama održanoj u Sarajevu, kazao kako krijumčarenje ilegalnih migranata preko granice i dalje predstavlja veliki izazov. Kazao je kako je od početka godine otkriveno i uhićeno 776 osoba koje su preko granice s Hrvatskom pokušale prokrijumčariti više od 5700 migranata. Svi podaci do kojih se pritom dođe, uključujući one o metodama kojima se krijumčari koriste, prosljeđuju se policijskim tijelima EU s ciljem učinkovitije kontrole vanjskih granica Unije.