Članovi Limene glazbe ‘Lašva’ svirali za štićenike ‘Duge’ i ‘Bakovići’

U okviru projekta “Humanitarna kulturna karavana”, članovi Limene glazbe “Lašva” iz Nove Bile odlučili su svojom glazbom doprijeti do onih kojima je to najpotrebnije.

Tako su prošli vikend uljepšali djeci s poteškoćama u razvoju u Novom Travniku i osobama sa smetnjama u duševnom razvoju u Fojnici.

Članovi Limene glazbe “Lašva” nastupili su za štićenike Edukacijsko-rehabilitacijskog centra “Duga” Novi Travnik i Zavoda za zbrinjavanje osoba sa smetnjama u duševnom razvoju “Bakovići” u Fojnici, a sredstva za projekt “Humanitarna kulturna karavana” dodijelilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta.

– Na obje lokacije velikodušno smo dočekani i od djelatnika i od štićenika. Družili smo se i održali koncert, a pljesak, smijeh i razdraganost potvrda je da smo nastupili pred najboljom publikom na svijetu – kazao je tajnik i menadžer Limene glazbe “Lašva” Dragan Đido.

Od novca izdvojenog za projekt, kupljeni su i laptopi, koji su uručeni predstavnicima Centra “Duga” i Zavoda “Bakovići”.

“Humanitarna kulturna karavana” treći je humanitarno-glazbeni projekt kojeg je u proteklih nekoliko godina realizirala Limena glazba “Lašva” Nova Bila, a ranije su posjetili Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece ”Mjedenica” u Sarajevu, Stadlerov dječji dom “Egipat” u Sarajevu te Dom za starije osobe “Otac Kristofor” u Novoj Biloj. Vodstvo i članovi Limene glazbe “Lašva” najavili su da će i u budućnosti ustrajavati na realiziranju humanitarnih glazbenih aktivnosti i nastupa. Jedno od najsvrhovitijih obilježja glazbenog djelovanja je to da ono dopire do drugih. Ako glazbu promatramo strogo iz sociološkog kuta, ona služi tome da povezuje ljude, a ako na to dodamo i medicinski aspekt, kroz primjenu metoda muzikoterapije, onda glazba može i da povezuje ljude i da ih liječi, naveli su iz Limene glazbe.

(www.vecernji.ba)

Mihael Baškarad na Svjetskom trofeju harmonike u Portugalu

Mihael Baškarad, učenik IV. razreda Srednje glazbene škole “Jakova Gotovca” Novi Travnik, u klasi profesora Emira Smajiša, sudjelovao je na 69. Svjetskom trofeju harmonike, koji je ove godine održan od 3. do 10. studenoga u Loule-u, Portugal.

Natjecatelje je ocjenjivao petnaestočlani žiri, u čijem su sastavu bili svjetski eminentni pedagozi i izvođači.


Srednja glazbena škola “Jakova Gotovca” prvi put je imala svog predstavnika na ovom prestižnom natjecanju.


Čestitamo Mihaelu i profesoru na ogromnom uspjehu i odličnom predstavljanju!

Vitez opet pokazao svoju humanu stranu

Veliko bravo za Vitez i predstavu „Čistačice“ čija je izvedba humanitarnog karaktera.

Akciju prikupljanja financijskih sredstava je pokrenuo Općinski odbor Zajednice žena HDZ BiH Vitez Kraljica Katarina Kosača zajedno s Gradskim kazalištem mladih Vitez, a najveću podršku pružili su im građani Viteza.

Glumci Gradskog kazališta mladih Viteza su u četvrtak u večernjim satima u kazališnoj dvorani u Vitezu izveli predstavu “Čistačice” koja je bila humanitarnog karaktera.

Cijeli prihod od ulaznica, koje su se prodavale po cijeni od 3 KM, doniran je za dvije obitelji iz Viteza. Vitežani su u kratkom roku skupili financijska sredstva u iznosu od 1.400,00 KM i ovoga puta pokazali da im je stalo, te kako zajedno i od srca pomažu potrebitima.

Hor BZK”Preporod” Vitez nastupio u Banjoj Luci

Omladinski hor ilahija i kasida BZK”Preporod” Vitez sudjelovao je u vjerskom programu, koji je održan u Ferhadija džamiji u Banjoj Luci.

Program je izveden poslije podne – namaza, a povodom 12. Rebiu – l – evvela, datuma rođenja poslanika Muhammeda s.a.w.s.

Inače, omladinski hor ilahija i kasida BZK”Preporod” Vitez djeluje punih 6 godina i iza sebe imaju veliki broj nastupa kako u matičnoj općini tako i širom Bosne i Hercegovine, ali i izvan njenih granica.

Sudjelovali su na velikom broju kulturnih i vjerskih manifestacija i festivala, gdje su uz zapažene nastupe osvojili i nekoliko nagrada.

Iz BZK”Preporod” Vitez zahvaljuju organizatorima na pozivu i na divnom gostoprimstvu.

Odlazak velikana: Umro Branko Lustig, dvostruki oskarovac…

Čuveni hrvatski filmaš, koji je radio na brojnim domaćim i holivudskim filmovima, osvojio je dva Oscara – za ‘Schindlerovu listu’ Stevena Spielberga i ‘Gladijatora’ Ridleya Scotta…

Filmski producent Branko Lustig preminuo je sinoć u 88. godini u Zagrebu.

Čuveni hrvatski filmaš, koji je radio na brojnim domaćim i holivudskim filmovima, osvojio je dva Oscara – za ‘Schindlerovu listu’ Stevena Spielberga i ‘Gladijatora’ Ridleya Scotta… Kao dijete preživio je strahote koncentracijskog logora Auschwitz.

Osakrovac Branko Lustig proglašen počasnim građaninom Zagreba | Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Osakrovac Branko Lustig proglašen počasnim građaninom Zagreba | Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

– Bili smo jako dobri i mnogo sam ga cijenio. On je bez obzira na veličinu ili nagrade bio brilijantan. Mlad sam počeo raditi s njim na raznim serijama. Bio je vrhunski komentator i nema toga što nije znao kada je riječ o filmu. Kada bi se skupila ekipa on je bio taj koji je raspolagao s najviše podataka. Pamtit ću ga kao velikog čovjeka i vrhunskog filmskog radnika – rekao nam je kazališni glumac Miljenko Brlečić (69). 

U svojoj karijeri dobio je niz značajnih međunarodnih priznanja, primjerice 2014. predsjednik Francuske dodijelio mu je Odličje Viteza reda umjetnosti i književnosti, a iste je godine uvršten među 50 najboljih svjetskih filmskih producenata svih vremena, kao 29. na listi uglednog časopisa The Daily Beast.

(24sata.hr)

Roditi se, teško je. Ali umrijeti… Preminula je Mani Gotovac

Nakon teške bolesti, na svoj 80. rođendan preminula je hrvatska spisateljica, kritičarka i dramaturginja Mani Gotovac.

Kolege i prijatelji oprostili su se od naše omiljene spisateljice, kritičarke i dramaturginje Mani Gotovac. Gotovac je, nakon teške bolesti, preminula u bolnici na svoj 80. rođendan. 

Zlatko Vitez, kazališni, televizijski i filmski glumac:

“Bio sam gotovo dio obitelji Mani Gotovac, još od mladosti često su nam se kazališni putevi susretali, a pogotovo kad je ona pratila rad dramskog kazališta Gavella. Polemizirali smo često, ali smo se cijeli život voljeli. Upravo sam se danas spremao posjetiti je…

Izrazila je želju da dođem, da se oprostimo. Čuli smo se prošli tjedan, bila je u teškom stanju, bilo mi je žao što je patila, ali završila je hrabro kako je i kročila kroz život bez obzira na nesreće koje je imala u životu. A u kazalištu je ostavila neizbrisiv trag. Bila je intendantica splitskog kazališta, pa riječkog, gdje god je ona bila – bilo je živo, bilo je burno. Živjela je dobro, ljudi su voljeli Mani Gotovac, a ona je voljela kazalište.

Nadasve je voljela glumce i glumice i s njom zapravo odlazi jedna dobra epoha kazališta. Napisala mi je i tekst za monografiju koja bi trebala izaći u povodu moje 50. obljetnice rada. Tekst je stvarno jedna briljantna analiza – ne samo mene nego i mog kazališnog djelovanja i kazališta tog vremena…”

Aleksandar Stanković, urednik i voditelj “Nedjeljom u dva”:

“Bila je plaha i imala je tremu. Prije emisije, naravno. U emisiji je trema nestala. I kao pisac i kao živ čovjek koji govori, Mani je znala s riječima. U svijetu u kojem je infantilnost dominantan mentalitet i u kojem se čini da je sve rečeno, u kojem se čini da kamo god zakoračimo, dospijevamo na područje koje je već okupirano propagandom, reklamom ili nekom drugom bukom. E, pa upravo u takvom svijetu zgodno je bilo divaniti s Mani Gotovac. Ako ništa drugo, zgodno je bilo čuti da je za ovo društvo, sa svojih sedamdeset i nešto godina, ona već odavno zrela za groblje, ali da se ona ne da na groblje, upravo takvom društvu usprkos.

Osim toga, zgodan je i njezin odgovor na pitanje što kao žena od teatra misli o kazalištu u Hrvatskoj. – Dragi moj, u Hrvatskoj pravog kazališta nema! A pravog kazališta nema zato što se u Hrvatskoj nitko ne jebe.“ Borna Armanini, filmski redatelj: “Noćas je preminula Many Gotovac, poštovana, čitana, mudra žena. U ovoj provincijalnoj kulturi njena je prisutnost bila na neki način oslobađajuća. Jučer sam joj bio u bolnici, bila je sasvim prisebna, bio joj je rođendan.

Rekla je: – Roditi se, teško je… Ali umrijeti… Doživjela je osamdeseti rođendan, živjela je nevjerojatno punokrvan i sretan život koji je u većem svom dijelu bio pun ljubavi i kreacije. Što više čovjek može poželjeti od života? Laku noć, draga prijateljice, teto, učiteljice – laku noć!”

Velimir Visković, književni kritičar:

S Mani sam bezbroj puta bio na književnim tribinama na kojima se govorilo o njezinim knjigama. Govorio sam na stotinama, možda i tisućama drugih tribina i promocija, ali nikad nisam vidio toliko emotivno potresenih ljudi u publici; da, Mani je znala govoriti o emocijama, prenijeti ih svojoj publici. A publika ju je obožavala. Odlazak Mani golem je gubitak za naše kazalište i književnost, ali jednako će nedostajati njezina karizma našem javnom kulturnom životu, magnetičnost njezine pojave i njezinih riječi, a meni osobno nedostajat će osoba kojoj mogu sve povjeriti, koja će sve razumjeti. I kad treba primiti me za ruku i šutjeti sa mnom.” 

vecernji.hr / Radio Vitez

Vitez: U četvrtak predstava humanitarnog karaktera „Čistačice“

Općinski odbor Zajednice žena HDZ BiH Vitez Kraljica Katarina Kosača zajedno s Gradskim kazalištem mladih Vitez organizira dobrotvornu aktivnost, u sklopu koje će biti odigrana predstava „Čistačice“ GKM-a Vitez.
Predstava je na rasporedu u četvrtak, 14.studenoga s početkom od 19,00 sati u Kazališnoj dvorani Vitez.

Cijena ulaznice je 3 KM, a novac koji će biti prikupljen usmjerit će se za pomoć dvije obitelji iz Viteza.


„Kako nam se bliži blagdansko vrijeme otvorimo svoja srca i pomozimo potrebitima“, poručili su organizatori.

Kolege se opraštaju od Dudeka

Legendarni glumac Martin Sagner preminuo je u 88. godini, potvrdila nam je njegova supruga Zorica Bajgot-Sagner. Od velikog glumca opraštaju se Smiljka Bencet, Goran Grgić, Tarik Filipović, Žarko Potočnjak i brojni drugi.

Glumac Martin Sagner preminuo je u 88. godini života.

– Preminuo je doma nakon što je tri do četiri tjedna bolovao. Svi smo neutješni – rekla nam je njegova supruga Zorica Bajgot-Sagner.

Od legendarnog glumca opraštaju se brojne kolege i prijatelji:

– Nekidan sam puno razmišljala o njemu, baš na Martinje, jer sam se sjetila da mu je imendan. Ne mogu vjerovati, svi moji dragi i mili umiru, kaj se to događa. Pamtit ću ga samo po najljepšem, pokoj mu duši – rekla nam kroz suze je Smiljka Bencet, Dudekova Regica.

Foto: Pixsell/preslika/HRT

– Martin Sagner je naša velika glumačka legenda, ne samo zbog uloge Dudeka. On je bio jako ozbiljan glumac Kazališta ‘Komedija’ gdje je imao jako ozbiljne uloge. Družili smo se puno na Fesitvalu glumca gdje je bio domaćin. Bio je jako obrazovan i smiren, zabavan, ali nikad nije od sebe radio cirkusanta zbog toga.Gruntovčani su jedna od naših najboljih serija, a lik Dudeka koji je glumio Martin obilježio je naše živote. Okarakterizirao je lik koji će biti zauvijek simbol našeg agrara i jednog velikog dobrice – rekao nam je Goran Grgić.

– Užasna vijest, zatekli ste me na sprovodu u Hercegovini i sad još čujem ovo. Glumio sam s njime, a bio sam mu i šef kao ravnatelj ‘Komedije’. Poznavali smo se valjda više od 40 godina. Bio je sjajan čovjek, a i brijantan glumac i to onaj istinski, elemntarni i temeljni. Takvi su mogli glumiti i bez škole. Imao je niz sjajnih i nezaboravnih kazališnih uloga, a ove televizijske, pogotovo Dudek, svrstavaju ga među najveće legende – rekao nam je Niko Pavlović, glumac i dugogodišnji ravnatelj kazališta ‘Komedija’.

– On je obilježio moju generaciju, ali ne samo moju. Njegove uloge pamtit ćemo zauvijek. To su antologijske uloge. Dudek ga je obilježio, iako je Martin imao još sjajnih uloga – rekao nam je glumac Tarik Filipović. 

Foto: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

– Pamtit ću ga po humoru, po tome što je svaku situaciju okrenuo na veliko veselje. Zahvaljujući njegovim provalama imali smo dojam kao da se nikad nismo uhvatili ozbiljnog posla, a zapravo smo jako puno radili. Družili smo se i privatno, posjećivali se. Bila sam jako zabrinuta za njega kad je obolio. Ovo su teški trenuci za sve nas – rekla nam je Nada Klašterka, koja je sa Sagnerom glumila u kultnim ‘Gruntovčanima’.

– Kad sam došao u angažman u ‘Komediju’, tamo su me beskrajno lijepo primili, a najtopliji je bio baš Martin. Družili smo se cijeli život. Jako mi je žao da ga nisam posjetio zadnjih mjeseci. Spremao sam se, dogovarali smo se, ali nisam otišao. Zbog toga sam sad jako tužan i peče me savjest. Kad osjetiš, moraš otići, ne možeš takve stvari odgađati. Jer druge prilike možda i ne bude. Pamtim ga iznimno karakternog čovjeka, koji je išao u rat s puškom boriti se. Voljeli smo raspravljati o politici – rekao nam je Žarko Potočnjak.

Sagner je uz ‘Gruntovčane’ imao uloge u serijama ‘Kuda idu divlje svinje’, ‘Inspektor Vinko’, a glumio je i u filmovima ‘Duga mračna noć’, ‘Breza’, ‘Protest’, ‘Tamburaši’, ‘Priča iz Hrvatske’ i drugima.

(24sata.hr)

Prošle su 64 godine od njegove smrti, u filmu će mu oživjeti lik

Više od šest desetljeća nakon svoje smrti, James Dean će se pojaviti na filmu uz pomoć specijalnih efekata koji će oživjeti lik tog američkog glumca, potvrdila je produkcijska kuća Magic City Films.

U dugometražnom filmu ‘Finding Jack’ čije snimanje uskoro počinje, ta nova verzija Jamesa Deana, poginulog 1955., imat će ulogu Rogana, precizira stranica The Hollywood Reporter.

24sata | Autor: screenshot/

Foto: screenshot/

Magic City Film surađuje na tom projektu s dvije tvrtke koje se bave specijalnim efektima, kanadskom Imagine Engine i južnoafričkom MOI World Wide.

Prema Hollywood Reporteru, film će koristiti tehnologiju ‘full body’ koja stvara sliku neke osobe na temelju arhivskih fotografija i video snimaka.

Magic City Films se upustila u taj projekt jer kontrolira sva prava korištenja lika Jamesa Deana koja je kupila od glumčeve obitelji.

– Obitelj to doživljava kao njegov četvrti film, koji nikada nije uspio snimiti – rekao je Anton Ernst, jedan od utemeljitelja Magic City Films i suredatelj filma uz Tati Golykh. Nećemo razočarati njegove fanove, obećao je.

Screenshot | Autor: Screenshot

Foto: Screenshot

James Dean je umro 30. rujna 1955. u prometnoj nesreći u dobi od 24 godine, kada je svojim Porscheom udario u drugi auto na kalifornijskoj cesti blizu mjesta Cholame.

Glumio je u tri filma: ‘Buntovnik bez razloga’, ‘Istočno od raja’ i ‘Div’ (1956.), a za dva potonja bio je nominiran za Oscara.

(24sata.hr)

JANKOVIĆI/TRAVNIK: Večeras predstava “Jacques ili pokornost” Kazališta slijepih i slabovidnih Novi Život iz Zagreba

Predstava “Jacques ili pokornost” Kazališta slijepih i slabovidnih Novi Život iz Zagreba bit će izvedena večeras (petak, 8.11.2019. godine) u 19:30 sati, u  zgradi Hrvatskog kazališta Travnik, u Jankovićima.



Karte, po cijeni od 5 KM su u prodaji, a rezervaciju možete izvršiti i putem telefona 063 758 063.

NOVI ŽIVOT, NAJSTARIJE KAZALIŠTE SLIJEPIH I SLABOVIDNIH NA SVIJETU

O PREDSTAVI
Jacques, sin tate i mame Jacques, unuk djeda Jacquesa, ujedno i Jacquelinin brat, naslovni lik istoimenog komada Eugen Ionesca iz 1950. godine, ne pristaje…
Jacques, ne pristaje na ispraznost, apsurdnost, grotesknost i repetativnost malograđanskog života kojeg je autor komada pronalazio na svakom koraku.
Jacques ne pristaje na nekritičko ponavljanje obrazaca predaka, na nemogućnost izbora, na predodređenost, ni na grah s kobasicom. Ne pristaje na šešir koji će“zatvoriti dimnjak“ i ukinuti mogućnost da „krene na više“.
Jacques, pun prezira spram pukoj egzistenciji svedenoj na konzumaciju i reprodukciju, odlučno i sigurno odbija ono na što ga se navodi kao jedino ispravno i moguće. Nehomogena obitelj i isto takvo društvo, ujedinit će se u nakani da – svim sredstvima- postigne svoj cilj i pokori Jacquesa kako bi opravdalo vlastite pristanke. Siguran u svoje pravo da bude „takav kakav je“, odupirat će se emocionalnim ucjenama, neće popustiti pred bučnim i dramatičnim gestama, niti pokleknuti pred obećanjima u bolje sutra. No, neće se uspjeti oduprijeti otvorenom nasilju smisleno ispražnjenog svijeta koji će, korak po korak, zatvoriti sve izlaze i obezvrijediti ono istinski živo, autentično, pulsirajuće, sveto: ljubav, strast i poeziju.
Jacques će, poput Jacquesa prije sebe, poklenuti, kapitulirati i staviti šešir na glavu i prionuti na grah s kobasicom. Ostaje nam tek zraka nade da će, za razliku od svojih predaka, svojim potomcima ostaviti otvorena vrata, prozore i dimnjak.
(Ana Prolić)

Tko je onaj davni po kojemu jesam, po kojem me ulišćuju u granu, a granu u stablo, čiji korijeni sežu u utrobu zemlje i vremena, pa me karakteriziraju do svega što moram ili bi trebao. Tko je očeva oca otac što me stalno priziva u naslov naših života, što mi se mlado smije s mramora, pa mi i čašu i zdravicu, pa mi vino i sedam kora i blagdane, baš kako ih je on i mnogi on prije njega svetkovao.
A, ja ne priznajem i ne pristajem, jer sam konj plamena galopa i vatren led i oksimoron, kako god okreneš. Ja i kad ne gledam vidim nebo, i moga neba nebo, i sva neba do nebesa, ja njiha-njiha – sam bez njih, u sva lica što ih je vidio svijet, u sva pera što ispisaše riječ na riječ, naslijepo i nagluho se prevrćem po iluziji, kao po mjesečini djevojka gladna ljubavi, savijam se oko optičke varke kao sjena oko sunčeva zalaska i živim sve živote, jer sam lutka od glume, jer sam poslijednji suptilak prkosa što rađa Novi život, a ostaje tek ugarak na zgarištu vlastite kuće koju iz straha ili srama ne prozvaše kazalište.
(Vojin Perić)

AUTORI I GLUMCI
•        prijevod: Milovan Danojlić
•        adaptacija teksta i režija: Ana Prolić
•        asistent redateljice i scenski pokret: Damir Klemenić
•        scenografija i kostimografija: Petra Dančević
•        autor glazbe: Damir Šimunović
•        oblikovanje svjetla: Alen Marin
•        grafičko oblikovanje: kuna zlatica
•        autor fotografija: Jasenko Rasol


IGRAJU
•        Jacques – Igor Kučević
•        Jacqueline – Suzana Bliznac
•        Jacques mama – Anita Matković
•        Jacques tata – Vojin Perić
•        Jacques djed – Milenko Zeko
•        Roberte mama – Ružica Domić – Lalović
•        Roberte tata – Marijo Glibo
•        Roberte – Dajana Biondić
•        inspicijent – David Čavara
•        tehnička podrška – Nenad Lalović, Branko Ostojić, Tea Bešić