Predstava “Svastike” u nedjelju na 5. Danima hrvatskog kazališta u BiH

Nakon sjajnog otvaranja 5. Dana hrvatskog kazališta u BiH, te predstave “Nema me” Gradskog kazališta mladih Vitez, koja je oduševila publiku i pobrala odlične reakcije, ova manifestacija ide dalje.

Uslijed nemogućnosti dolaska nekoliko gostujućih kazališta, iz GKM-a Vitez su odlučili da publika ne ostane uskraćena za predstave, te će upotpuniti program najvećim dijelom iz vlastite produkcije.

Jedna od najuspješnijih predstava iz bogate produkcije Gradskog kazališta mladih Vitez svakako su “Svastike”. Predstava koja je osvojila pregršt domaćih i međunarodnih nagrada, punila dvorane gdje god se igrala, ovoga vikenda, točnije u nedjelju,12. srpnja s početkom u 20 sati, na rasporedu je 5. Dana hrvatskog kazališta u Vitezu. Predstava će biti odigrana u Kazališnoj dvorani Vitez.

Viteški kazalištarci u ovoj predstavi na komičan način predstavljaju odnos muškarca i žene, vječnu borbu za dominacijom, kao i odnose unutar obitelji kojoj svakako pripadaju i svastike. Režiju za istoimenu predstavu koja je punila dvorane diljem BiH, kao i izvan nje, gdje god GKM iz Viteza gostuje, potpisuje Mirna Matković, dok je izvršni producent Ivan Sajević, ujedno i voditelj GKM Vitez.

U predstavi igraju Matea Bošnjak, Ivan Sajević, Marin Maros, Paula Grebenar, Marija Gudelj, Sunčica Strukar, Elena Stojak i Franko Bralo. Tehnička potpora su Ivan Pranjković i Mirna Matić.

“I za ovu predstavu vlada veliki interes publike, tako da pozivamo sve one koji žele rezervirati svoje ulaznice da to i učine na brojeve 063 697 339 i 064 44 51 708. Također, još jednom pozivamo na poštivanje propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu koronavirusom”, poručili su iz GKM-a Vitez.

GKM Vitez bogatiji za još jednog studenta glume

Gradsko kazalište mladih Vitez, ali i općina Vitez bogatiji su za još jednog studenta glume.

Naime, na prijamnom ispitu Akademije dramskih umjetnosti u Tuzli, koji je održan ovoga tjedna osamnaestogodišnji Franko Bralo iz Viteza primljen je na ADU Tuzla. Nakon prolaska u uži krug, Franko je zadovoljio kriterije stručnog povjerenstva te kao treći po ukupnom redoslijedu, s visokim brojem bodova primljen na ADU Tuzla.

„Jako sam sretan i ponosan što sam zadovoljio visoke kriterije za upis na Akademiju dramskih umjetnosti u Tuzli. Podrška mojih roditelja, prijatelja i moje kazališne obitelji iz Gradskog kazališta mladih Vitez neizmjerno mi je značila, jer upravo su oni bili ti koji su me gurali naprijed svih osam godina, koliko sam dio GKM-a Vitez. Čak i u trenutcima kada mi je manjkalo samopouzdanja, oni su bili tu i vjerovali u mene i podržavali me, ponekad čak i da toga u datim situacijama nisam ni bio svjestan. Hvala svima koji su bili i jesu uz mene, oni će se prepoznati. Gluma me na neki način pronašla i znam da je to put kojim moram poći. Radujem se odlasku na Akademiju, a siguran sam kako će mi studiranje pomoći da dodatno radim na sebi i postanem najbolja verzija sebe. Posebno me veseli i činjenica što će GKM Vitez dobiti još jednog studenta glume, jer je upravo Kazališna dvorana Vitez i moje  kazalište mjesto gdje sam shvatio i oblikovao svoj životni put“, u jednom dahu je, i vrlo emotivno, kazao Franko Bralo.

Nakon Mirne Mišković, koja je magistrirala na odsjeku glume, te Marka Mirkovića i Slavena Čalića koji su diplomirali na ADU Tuzla, Franko Bralo je četvrti student iz Viteza i član GKM-a Vitez   koji će upisati ADU Tuzla. Veliko je to priznanje i za Gradsko kazalište mladih Vitez, koje je istinski rasadnik glumačkih talenata.

„Presretni i preponosni smo svi u kazalištu zbog našeg Franka. On je vrijednim radom kroz proteklih 8 godina doživio istinsku transformaciju u zrelog mladog čovjeka, koji uz fantastičan glumački talent i vještine ima i sjajan karakter. Raduje me što smo i svi mi u kazalištu sudjelovali u njegovom stasavanju, ali jednako tako sam i zahvalan što smo imali priliku i sami sazrijevati i učiti od njega. Franko je i dalje, i uvijek će biti, dio GKM-a Vitez, a ja dodatne čestitke njemu, ovim putem želim čestitati i našoj kompletnoj kazališnoj obitelji. Ovo je još jedno veliko priznanje za naš rad“, kazao je voditelj GKM-a Vitez, Ivan Sajević.

Članovi Gradskog kazališta mladih Vitez sinoć su priredili prigodan doček Franku Brali, te mu čestitali na još jednom velikom uspjehu, kojih će, ne sumnjamo, biti još jako puno u budućnosti.

Onomatobleja nasmijala i zabavila publiku u Vitezu

Onomatobleja Show, predstava s elementima satire i humora, nastavila je izvedbom u Vitezu svoje putovanje gradovima BiH.

Mostarski trojac: Luka Marijanović, Nikola Rončević i Omer Hodžić, okupljeni u Onomatobleja Show do sada su obišli skoro sve gradove u Bosni i Hercegovini i svi su u Onomatobleja Showu pronašli ono čemu se mogu nasmijati na vlastiti način.

Ova satirična komedija na bini nasmijala je sinoć publiku u Vitezu, ali i ponudila i odgovore na pitanja: kako prevazići stereotipe i kako se nositi s njima!

GKM Vitez: U nedjelju premijera predstave “Nema me”

Gradsko kazalište mladih Vitez ove će nedjelje, 5. srpnja 2020. godine u 20 sati, izvesti premijeru predstave “Nema me”.

Ovom predstavom počinju 5. Dani hrvatskog kazališta u BiH, koje organizira GKM Vitez.

Rezervacije možete izvršiti na broj telefona 063/335-334 i 064/44-51-708. Cijena ulaznice je 3 KM.

Predstava će biti odigrana u Kazališnoj dvorani Vitez, a i ovim putem pozivamo na poštivanje mjera i naredbi koje su donijele nadležne insituacije, radi zdravlja svih nas.

Predstava “Nema me” istražuje i propituje odnos pojedinca i mase. Pojedinac prikazuje žrtve otmice, nasilja, medijskog linča, emotivne manipulacije, inertne birokracije kojima su “vezane ruke”. Pojedinac, u ovom slučaju, nemoćan je izboriti se protiv nemilosrdnog društva u cjelini. S druge strane, društvo zbog vlastite superiornosti tlači, ponižava, omalovažava, ignorira, zastrašuje, obeshrabruje, diskreditira pojedinca, odnosno žrtvu.

Predstavu je režirao Marko Mirković, a rađena je kroz istraživanje i adaptaciju teksta “Ja ili neko drugi” Maje Pelević.

U predstavi igraju: Leona Blaž, Franko Bralo, Monika Maros, Luka Baškarad, Minela Salkić, Robert Šafradin, Ines Pavlović, Ivan Žuljević, Sara Šantić, Nikola Lujić, Sunčica Strukar.

Tehnička potpora: Elena Stojak
Asistent režije: Bruno Grebenar
Izvršni producent: Ivan Sajević
Grafička priprema: Borislav Sučić

VITEZ: U petak predstava “Lova iz snova” GKM-a Vitez

Gradsko kazalište mladih Vitez ovoga petka za svoju vjernu publiku pripremilo je predstavu “Lova iz snova”.

Predstava je na rasporedu sutra, u petak, 22. svibnja 2020. godine, u Kazališnoj dvorani Vitez.

Broj mjesta je ograničen, a svi koji žele rezervirati svoje mjesto mogu to učiniti putem facebook stranice Gradsko kazališe mladih Vitez ili na e-mail: gkm@vitez.info.

Predstava Lova iz Snova vodi nas u ‘tunel’ studentskog života. Studenti povijesti, solo pjevanja i teologije rješavaju emotivne i financijske drame koje su ih pogodile. Vrlo brzo njihovoj drami pridružuje se nova stanarka – frizerka. U nizu zamršenih odnosa situacija postaje gotovo irealna kada se pojave Hanibal i Neron. Tko su oni i otkud oni u stanu ne znaju ni sami likovi, ali nakon spoznaje postaju žedni za novcem što dovodi do novih peripetija u odnosima i čitavu radnju postavlja vrlo komičnom.

Režiju predstave potpisuje Marko Mirković, koji je i autor teksta pisanog po motivima predstave „Hanibal podzemni“ Hrista Bojčeva.

U predstavi igraju: Sunčica Strukar, Franko Bralo, Minela Salkić, Nikola Lujić, Ines Pavlović i Robert Šafradin. Asistent režije je Bruno Grebenar, izvršni producent Ivan Sajević. Grafičko oblikovanje potpisuje Borislav Sučić, a na tehnici su Monika Maros i Sara Šantić.

‘Napredak’ pokreće projekt ‘Javi se da ti čujem glas’

Imajući u vidu novonastalu situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa, Hrvatsko kulturno društvo (HKD) “Napredak” pokreće rubriku “Javi se da ti čujem glas” koja će biti emitirana na Napretkovoj službenoj web i facebook stranici.

“Poznati i manje poznati članovi HKD Napredak, podružnica, stipendisti, glumci, pisci, slikari, pjesnici, jednom rječju umjetnici, čitajte svoju ili poeziju koju volite, onu koja vam je dotakla dušu, uz koju ste se radovali, voljeli ili plakali, možda se i smijali, koju ste živjeli. Glumite, pjevajte, plešite, trenirajte, slikajte, svirajte, čitajte…pošaljite poruku Napretkovcima i svijetu”, poručili su iz Napretka.

Pozvali su sve zainteresirane da doba korone oboje kreativnošću, uspore vrijeme koje stoji, a opet prebrzo prolazi, te ostave trag u vremenu.

“Prezentirajte sve što želite, predstavite se u najboljem svjetlu koje izvire iz vas i na kraju uputite poruku ‘Napretkovac budi i ti (stanka) doma/kući ostani’. #napredujkodkuće/doma. Recite gdje ste, odakle čujemo Vaš cijenjeni glas.

Vaše uratke u trajanju od maksimalno tri minute, a ukoliko izvedba traje i koju minutu duže šaljite ili na viber, whats app broj 061/073-408 kontakt osoba Ivana Lukić ili na e-mailove tajnik@hkdnapredak.com; nakladnistvo@hkdnapredak.com ili u inbox službenog facebook profila HKD Napredak”, priopćili su organizatori.

(Fena)

Predstava “Diva Grabovčeva” u Vitezu

Ovoga vikenda, točnije u subotu, od 19 sati, u Kazališnoj dvorani Vitez, bit će izvedena predstava „Diva Grabovčeva“ u izvedbi Sinjskog pučkog kazališta i Franjevačke klasične gimnazije Sinj.



Za vrijeme turske okupacije Turci su činili brojne zločine nad mladim kršćanskim djevojkama, a diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine puk im je odao dužnu počast nazivajući mnoge mikro toponime po njima i čuvajući ih u molitvama i usmenoj predaji.
Tako hrvatski puk Rame i Hercegovine stoljećima štuje jedan usamljeni grob na Kedžari, usred Vran planine, kao sveto mjesto. U njemu, prema predaji, počiva tijelo Dive Grabovčeve koju je, u cvijetu mladosti, ubio razuzdani turski plemić jer se suprotstavila njegovoj pohoti.

Željko Viculin, predsjednik Sinjskog pučkog kazališta i redatelj predstave, kazao je o njoj: “Bio je izazov napraviti ovu priču, s autentičnim prikazom kostima, izgovora i drugih sadržaja. Ja sam 6-7 godina razmišljao o izradi teksta i nije bilo hrabrosti postaviti ga na scenu. Međutim, uz pomoć naše Franjevačke gimnazije i svih uključenih u predstavu, vjerujem kako će ona biti dobro izvedena i primljena.”

Sinjsko pučko kazalište uspješno djeluje, s manjim prekidima, preko 60 godina. Sudionik je brojnih kazališnih festivala i smotri, kako u zemlji, tako i u inozemstvu. Uspješni su organizatori kazališnih seminara, kao i festivala “Međunarodni kazališni ALKA—FEST” u lipnju i srpnju te Međunarodnih susreta gradova prijatelja “Kazališni maraton” u listopadu.
Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja na festivalima i smotrama, a njihov rad prepoznali su i u gradu Sinju, te su dobitnici nagrade Grada Sinja, u kategoriji kulturnih društava i nagrade Splitsko-dalmatinske županije.

Pozivamo sve ljubitelje kazališta da pogledaju ovu odličnu predstavu. Cijena ulaznice je 3 KM.

Preminuo poznati hrvatski glumac Božidar Alić

Poznati hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac Božidar Alić preminuo je u 65. godini.

Alić je rođen u Zagrebu 24. prosinca 1954. godine. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te igrao u Piccolo teatru u Milanu.

Uz zapažene uloge u TV serijama poput “Vučjaka”, “Ponosa Ratkajevih” i “Zabranjene ljubavi”, na filmu je debitirao 1977. u drugoj glavnoj muškoj ulozi u “Akciji stadion” Dušana Vukotića, a glumio je u filmovima “Duga mračna noć”, “Četverored”, “Živi bili pa vidjeli” i drugim ostvarenjima.

Strastveno se bavio glazbom te je snimio CD s talijanskim pjesmama, imao seriju koncerata s maestrom Brankom Bulićem, sudjelovao na albumima Arsena Dedića te sastava Black Coffee.

Snimio je izniman broj radijskih drama te redovito gostovao u radijskim programima.

Vijest o iznenadnoj Alićevoj smrti na društvenim mrežama objavio je Pero Kovačević, izrazivši sućut njegovoj obitelji i supruzi Sandri.

Božidar Alić ostat će zapamćen i po svom aktivnom političkom angažmanu, javnim istupima i sudjelovanju u brojnim protestnim akcijama.

(www.vecernji.ba)

Tribina ˝Žrtve partizanskog terora na području općine Vitez s naglaskom na stradale Hrvate iz Mošunja

U četvrtak, 5.3.2020. godine, u Napretkovom Klubu u Vitezu, održat će se tribina na temu ˝Žrtve partizanskog terora u Drugom svjetskom ratu na području općine Vitez, s naglaskom na stradale Hrvate iz Mošunja˝.


Tribina počinje u 19,00 sati. Pozivamo sve zainteresirane da dođu na ovu zanimljivu tribinu na kojoj će biti predstavljen i točan popis s imenima i prezimenima žrtava iz Malog Mošunja.

VITEZ: Očuvanje svatovca kao nematerijalne kulturne baštine

U subotu 8. veljače u Svadbenom salonu ”Fis” održan je Okrugli stol na temu „Očuvanje svatovca kao nematerijalne kulturne baštine”. Organizator Okruglog stola je  Društvo „Hrvatska žena“ Novi Travnik.

Na Okruglom stolu sudjelovali su predstavnici izvođača, stručnjaci i predstavnici tijela lokalne uprave nadležni za kulturu,kao i predstavnici medija, a istog dana održan je i Festival svatovca.

Društvo Hrvatska žena Novi Travnik, od svog osnutka 1992. godine između ostalog radi na njegovanju i promicanju tradicijske kulture i običaja Hrvata Središnje Bosne, pa tako 8. veljače 2020. godine sa početkom u 19 sati u svadbenom salonu FIS-a u Vitezu organizira Festival svatovca.

Svatovac je specifičan vokalni izričaj u seoskom narodu Lašvanske doline i Jajca. Ne postoje podaci od kada se pojavio, ali po samom imenu može se zaključiti da je bio nezaobilazni dio svatovskih običaja. Nažalost sve manje se pjeva u svatovima. Zahvaljujući ponekim kulturno umjetničkim društvima može se čuti bar na smotrama folklora. Ono što su za Hercegovinu gange to je svatovac za središnju Bosnu.

Stručni žiri (glazbenici i etnolozi) odabrao je po tri najbolje ženske i muške skupine, a u ocijeni svake skupine uzelo se u obzir: brojnost skupine, do deset muških i ženskih izvođača, odjeća i obuća, scenski prikaz dijel nekog tradicijskog običaja, te opći dojam o skupini.

Imali smo priliku o ovoj temi razgovarati sa moderatoricom Okruglog stola, predstavnicom CIOFF-a, Ankom Raič. Naime CIOFF je međunarodna organizacija, punog naziva International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Art, osnovana 1970. godine,  čiji su članovi udruge- nacionalne sekcije CIOFF, po jedna iz svih država- članica UN.

Djeluje kao pridruženi partner UNESCO-a, akreditiran u Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu.

Nakon Okruglog stola održanog na temu ”Očuvanje svatovca kao nematerijalne kulturne baštine”, gospođa Anka Raič je pripremila iscrpan materijal o očuvanju svatovca i o samom događaju organiziranom u Vitezu.

OČUVANJE SVATOVCA U SVJETLU UNESCO-ove KONVENCIJE O OČUVANJU NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

Pozvana sam od strane organizatora da ovom skupu progovorim o očuvanju napjeva svatovca u svjetlu UNESCO-ove konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine. (u daljem tekstu kraći naziv:  konvencija 2003.).

Sama konvencija 2003. naglašava da je za njenu provedbu odgovorna država– članica na čijem se području nalazi odrđeno nematerijalno kulturno dobro. Pri tom se pod pojmom „država“ podrazumjevaju i sve lokalne strukture uprave unutar države, u našem slučaju općine, gradovi, županije, entiteti.

Što je prvi korak u tom dugotrajnom poslu?  Citiram čl. 11.  (b) konvencije:  „među mjerama za zaštitu iz 3. stavka članka 2. identificira i definira različite elemente nematerijalne kulturne baštine koja je prisutna na njezinu teritoriju uz sudjelovanje zajednica, skupina i relevantnih nevladinih organizacija. „  – završen citat.

Moja je zadaća najkraće pojasniti što je to konvencija 2003. i ukazati kako se ona primjenjuje, odnosno tko i što treba učiniti kako bi se ista realizirala. Ovdje je riječ o svatovcu, ali ja ću govoriti općenito, o svim pojavnim oblicima ili elementima nematerijalne kulturne baštine, nematerijalnim kulturnim dobrima i izgradnji sustava za njihovo očuvanje.

“Nematerijalna kulturna baština” znači vještine, izvedbe, izričaje, znanja, umijeća, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i u nekim slučajevima, pojedinci prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Ovu nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje, svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom poviješću koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima isključivo ona nematerijalna kulturna baština koja je u skladu s postojećim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, kao i potrebama uzajamnog poštivanja među zajednicama, skupinama i pojedincima i koja je u skladu s održivim razvojem.“  

Sama konvencija 2003., a osobito naknadno, iz prakse u njenoj primjeni uočene nedorečenosti, pojašnjene i donešene preporuke za njeno provođenje, takozvane „Operational Directive“, fokus u procesu očuvanja nematerijalne kulturne baštine spuštaju na lokalne zajednice.

Stoga ćemo se i mi ovdje usredotočiti na ulogu lokalnih zajenica, samih baštinika i prenositelja dobara, jer je provođenje tih aktivnosti preduvjet za prijavu elemenata nematerijalne kulturne baštine prije svega na nacionalne, a onda moguće i na međunarodne  UNESCO-ove liste nematerijalne kulturne baštine.

  • Razlika između muzeja materijalne baštine i žive, nematerijalne tradicije

Čak i neki stručnjaci za provedbu konvencije 2003. Ponekad miješaju pojam materijalna i nematerijalna kulturna baština. Ovo se događa, jer je nematerijalna baština usko povezana, osim sa baštinicima, i sa posebnim mjestima gdje se izvodi kao i sa nekim predmetima koji svakako spadaju u materijalnu baštinu.

Svakako da, za razliku od neopipljive, nematerijalne baštine, dakle one koju ne možemo opipati, prvu razliku koju uočavamo u odnosu na materijalnu jest materija, nešto opipljivo, predmet ili ponekad prostor.

Za naše razumijevanje, najbolji je primjer narodna nošnja. Sve folklorne izvedbe su usko povezane s narodnom nošnjom, bez nje se ne izvode običaji. Ali nošnju možemo pohraniti u muzej kao i druge artefakte, i ona tamo ima ulogu materijalnog pokretnog dobra.

Nematerijalni aspekti u pojmu narodne nošnje su vještina izrade, čuvanja i oblačenja, te poznavanje pripadnosti i značenja pojedinih dijelova nošnje, njena simbolika.

Drugi primjer koji bih ovdje navela jest hodočašće sv. Ivi u Podmilačje. Sami običaj, od hodočašća do izvršenja zavjeta u vidu ophoda kipa sv. Ive, zavjetne molitve na koljenima i pjesme ili kupanja u vodi, uzimanja vode sa izvora radi primjene na drugim mjestima (doma) uz vjerovanje da ima posebnu moć, sve je to nematerijalno dobro. Ali, ako nestane ili postane nedostupno područje u Podmilačju, crkva s kipom sv. Ive, izvor itd., postalo bi nemoguće prakticirati ovaj običaj kao nematerijalno dobro. Zato se materijalno i nematerijalno razlikuju, ali su ponekad tijesno povezani.

Kao poseban problem istaknuto je odsustvo mladih od studentske dobi nadalje, radi odlaska na fakultete  kao i opća depopularizacija – odliv stanovništva radi potrage za poslom. Drugi je problem stanje stručnog kadra u muzejima i drugim javnim ustanovama koje bi trebalo dati stručnu podršku i pomoć implementaciji programa. Brojnošću i raznolikošću stručnih zvanja i znanja teško da mogu dati dovoljnu podršku u svim segmentima i na čitavom području.

Rasprava je okončana donošenjem slijedećih ZAKLJUČAKA:

  • Utemeljit će se posebna udruga, radni naziv „Udruga svatovac“, u koju će se uključiti predstavnici svih društava na terenu koji njeguju svatovac i sve neformalne pjevačke grupe. Zadaća ove udruge bit će da donese program mjera za očuvanje svatovca te da u ime svih traži pomoć od institucija i tijela državne uprave bilo u programskom, stručnom ili financijskom smislu, te da prati izvršavanje zadaća i dostizanje ciljeva.
  • Festival svatovca sa okruglim stolom će se održavati redovito svake godine.

Održan je i Festival svatovca u kojem se predstavilo deset skupina, koje su uz svatovac prikazale i prigodne običaje u kojima se svatovac izvodi.

U skladu s programom kojeg su osmislili organizatori, Hrvatska žena Novi Travnik, sve nastupe je pratio žiri i na kraju su dodijeljene nagrade izvođačima. U principu, kao predstavnica CIOFF®, ne podržavam praksu proglašavanja pobjednika u izvođenju tradicijskih običaja, plesa i pjesme. Svi su oni najbolji jer daju maksimum od sebe da se to očuva. Podržavamo dodjelu diploma svim sudionicima, kako je na kraju i učinio organizator.