Sa Sarajevskog aerodroma u ovoj godini letovi prema devet novih destinacija

Sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo u 2019. godini leti se prema sedam novih destinacija i to prema gradovima Rijad, Gasim, Džeda, Kuvajt, Atina, Berlin i Geteborg.

– Pored novih aviolinija i ove godine aviokompanije Swiss International Air Lines i Air Arabia su ponovno uspostavile letove za Cirih i Šaržu, dakle imamo devet novih ruta – kazali su Feni s Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Do kraja godine, kako očekuju, aviokompanija Flybosnia bi mogla uvesti nove linije.

– U ovom trenutku imamo potvrdu da će od septembra uvesti direktne letove iz Sarajeva za London – potvrdili su sa ovog aerodroma.

Sarajevski aerodrom, ističu, kontinuirano radi na uvođenju novih linija, te je za očekivati da će u narednom periodu pored Londona uvesti i neke druge aviolinije, ali navode da je još rano govoriti o kojim se destinacijama tačno radi.

Trenutno je glavni grad BiH direktnim letovima preko Međunarodnog aerodroma Sarajevo povezan s ukupno 21 gradom i to: Ljubljana, Beograd, Beč, Zagreb, Keln, Štutgart, Dubai, Minhen, Štokholm, Istanbul, Cirih, Budimpešta, Kuvajt, Rijad, Doha, Gasim, Džeda, Atina, Berlin, Geteborg i Šarža.

Rast prometa je kontinuiran iz godine u godinu. U 2018. godini Sarajevski aerodrom je imao ukupno 1.045.417 putnika.

– Za prvo polugodište 2019. godine (1. januara-30. juna) imali smo ukupno 457.734 putnika. Iskustva iz proteklih poslovnih godina, povećan broj turista, povećan promet govore u prilog tome da se i ove godine očekuje rast broja putnika u odnosu na prethodnu godinu – istakli su sa Sarajevskog aerodroma.

(Business magazin)

Deveti sajam ENERGA u Sarajevo dovodi 100 izlagača i 250 učesnika konferencije

ENERGA 2019, međunarodni sajam energije, rudarstva, zaštite okoliša i prateće industrije,  svoje 9. izdanje i treće koje se održava u Sarajevu, doživjet će od 11. do 13. lipnja u Centru Skenderija.

ENERGA, koja je kao mjesto susreta predstavnika uglednih domaćih i inostranih kompanija i institucija, koje tretiraju oblasti energije i zaštite okoliša, prepoznata u cijeloj regiji i ove godine će velikom broju registriranih učesnika na sjamu i konferenciji ponuditi nova istraživačka i proizvodna ostvarenja, trendove i dostignuća moderne energetike, te različite oblike poslovne saradnje.

Za učešće na sajmu je prijavljeno blizu 100 izlagača iz 12 zemalja, dok je za konferencijski program organizator registrovao 250 učesnika.

Radi se o jedinstvenom projektu u regiji, koji kroz sajamsko-konferencijske sadržaje već devetu godinu za redom, a drugu kako se održava u Sarajevu, tretira oblasti bliske energetici, pratećoj industriji i zaštiti okoliša i kao takav kontinuirano privlači sve veći broj učesnika i posjetilaca. 

Da se radi se o jedinstvenom konceptu, koji pokušava dati odgovore vezane za perspektivu energetskog sektora u BiH i regiji, ove godine su prepoznali i u Međunarodnoj agencija za obnovljivu energiju (IRENA), koji će Konferenciju ENERGA otvoriti temom – “Analiza tržišta obnovljive energije: Jugoistočna Evropa“.

Konferencijski program, koji prati aktuelne teme iz oblasti energetskog sektora, pored prezentacije Agencije IRENA, učesnicima će ponuditi sesije i panel diskusije o investicijama i integraciji obnovljivih izvora energije u BiH, aktulenoj izgradnji Bloka 7 Termoelektrana Tuzla, maloprodajnom tržištu električne energije u BiH, biogasnim elektranama i drugim zanimljivim temama koja već u najavi privlače veliku pažnju stručne javnosti.

Na osnovu prošlogodišnjeg velikog interesovanja za poslovne susrete “ENERGA b2b” u okviru kojih je bilo registrovano više od 80 učesnika, koji su realizovali 100 zakazanih sastanaka, susreti će ove godine biti prošireni. Pored Sarajevske regionalne razvojne agencija SERDA i Evropske poduzetničke mreže u Bosni i Hercegovini (EEN), „b2b“ susrete, koji imaju za cilj podržati bh. kompanije u pronalasku internacionalnih partnera na sajmu, tokom sajamskih dana organizirati će i Trgovinski odjel Austrijske amabasade u Bosni i Hercegovini.

Ured trgovinskog savjetnika Ambasade Austrije u Bosni i Hercegovini organizirat će i manifestaciju pod nazivom Austria Showcase „Obnovljivi izvori energije i energetska efiksanost u Bosni i Hercegovini”.

Novina u odnosu na prošla izdanja „Energe“  je i najavljeno veće prisustvo studenata, mladih stručnjaka i „start-up“ kompanija, koji će kroz posebno osmišljen program, sesije i dizajnirani sajamski izložbeni prostor moći prezentovati svoje poslovne ideje i projekte.

Svečano otvaranje sajma je 11. lipnja 2019. godine u 11.00 sati, uz prisustvo velikog broja zvanica, predstavnika svih nivoa vlasti, institucija, međunarodne zajednice i diplomatskog kora.

Ulaz na sajam je besplatan, uz neophodnu registraciju na info pultu na ulazu u sajamski prostor, a više informacija o događaju se može pronaći na stranici na www.energa.ba.

ENERGA 2019 se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Ministarstva energije, industrije i rudarstva Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Kantona Sarajevo. Partneri projekta su Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Privredna/gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine. Sponzori projekta su Ured specijalnog predstavnika u BiH, USAID EIA, UNDP, GIZ, FL Wind i BH telecom.


Život u Sarajevu skuplji za 31 posto nego u Bihaću, a jeftiniji za 50 posto nego u Beču

Troškovi života u Sarajevu u odnosu na druge gradove u BiH veći su između 15 do 35 %, dok je život u glavnom gradu naše zemlje daleko jeftiniji nego u pojedinim gradovima u evropskim i zemljama regije, podaci su Expatistana.

Expatistan je online kalkulator koji vam omogućava da uporedite cijene životnih troškova u gradovima širom svijeta.

“Poređenja vam omogućavaju da bolje razumijete troškove života u svakom gradu prije nego što se tamo preselite. Ono što nas čini jedinstvenim jeste da od svojih posjetilaca prikupljamo cijene koje koristimo za izračunavanje indeksa troškova života. Naravno, što je više unesenih podataka, tačniji su indeks i proračuni”, navodi se na stranici koju je 2009. godine osnovao softverski inžinjer Gerardo Robledillo.

Bihać jeftiniji za 31 posto od Sarajeva

Svi koji iz manjih bh. gradova žele preseliti u Sarajevo, u nekoliko klikova putem Expatistana mogu saznati koliko je skuplji život u glavnom gradu BiH.

Kako smo uporedili, troškovi života u Sarajevu su 23 posto veći nego u Zenici, za 21 posto veći nego u Tuzli i Banjoj Luci, za 31 posto veći nego u Bihaću, dok je život u Mostaru jeftiniji za 15 posto nego u glavnom gradu BiH.

Dok ćete mjesečnu kiriju za normalan stan od otprilike 85 kvadrata u Sarajevu platiti više od 500 KM, isti stan u Tuzli, Zenici, Mostaru ili Banjoj Luci možete plaćati između 330 i 460 KM.

U manjim gradovima u BiH uglavnom su jeftinije cijene pojedinih namirnica, odjeće, gradskog i taksi prijevoza, hrane i pića u ugostiteljskim objektima, mjesečnog korištenja interneta, kao i izlazaka u kino ili pozorište.

Za najbolja mjesta u pozorištu za dvije osobe u Sarajevu potrebno je izdvojiti 40 KM, a u Bihaću duplo manje, to jest 20 KM.

Večera za dvoje u normalnom gradskom pubu ili restoranu skuplja je za dvije do pet KM u Sarajevu nego u drugim gradovima u BiH.

Slična situacija je i sa pićem. Na primjer, pola litre piva u lokalnom pubu u glavnom gradu BiH košta u prosjeku 3,20 KM, a u Zenici ili Tuzli 2,60 KM.

Zanimljivo je kako su cijene bijele tehnike manje u Sarajevu nego u drugim bh. gradovima. Tako ćete televizor od 40 inča u glavnom gradu BiH platiti blizu 670 KM, a u Zenici isti takav televizor košta blizu 990 KM.

Expatistan prikazuje velike razlike u cijenama jaja, kilograma sira, jabuka, paradajza i hljeba u Sarajevu i manjim bh. gradovima.

Dok ćete za 12 jaja u Sarajevu platiti 4,41 KM, u Tuzli trebate izdvojiti 2,86 KM. Kilogram jabuka u Zenici košta 1,22 KM, a u Sarajevu skoro 1,90 KM.

U Zagrebu sve skuplje

Troškovi života u Zagrebu skuplji su za 22 posto nego u Sarajevu. Najveće razlike su u cijenama transporta, proizvoda za ličnu higijenu te zabavnih sadržaja.

Mjesečna karta za javni gradski prijevoz u Sarajevu košta 52 KM, a u Zagrebu više od 90 KM.

Večeru za dvoje u lokalnom restoranu u Sarajevu platit ćete 28 KM i manje, a u Zagrebu više od 40 KM.

S druge strane, troškovi života u Sarajevu, Beogradu, Podgorici ili Tirani su gotovo isti. Male razlike mogu se primijetiti u cijenama hrane i kućanskim potrepštinama, a najveća razlika jeste što je, na primjer, odjeća u Sarajevu jeftinija za 13 posto nego u Beogradu.

U odnosu na sve razvijene evropske gradove, troškovi života u Sarajevu su i do 50 posto manji.

Podaci Expatistana kažu kako mjesečna kirija za stan od 85 kvadrata u Beču iznosi i do 2.000 KM, a u Minhenu i do 3.000 KM.

Međutim, ukoliko uporedimo Sarajevo sa Budimpeštom, Bratislavom, Ljubljanom ili Pragom, nećemo primijetiti velike razlike jer je život u glavnom gradu BiH u odnosu na ove gradove jeftiniji do 15 posto.

Ekonomski centri i periferije

Ekonomski analitičar Admir Čavalić prokomentarisao je za Klix.ba kako će uvijek postojati ekonomski centri i ekonomske periferije te da su razlike dio ekonomskih procesa.

“Postoje određena područja u BiH koja privlače ljude i kapital, kao što je naš glavni grad. Ukoliko posmatramo unutrašnje migracije, značajan dio ljudi seli se u Sarajevo, ako već neće ići u neke evropske gradove. U tom smislu dižu se cijene nekretnina, kako na tržištu lične potrošnje, tako i na poslovnom tržištu, što znači da taj trošak automatski uzorkuje da su određene namirnice i potrepštine nužno skuplje u Sarajevu. S druge strane, imamo i veću potražnju u glavnom gradu”, govori nam Čavalić.

On dodaje kako su prosječne plaće u Kantonu Sarajevo za otprilike 150 do 200 KM više nego u drugim kantonima, što znači da takva potražnja uzrokuje normalno i prirodno povećanje ponude.

Kada je riječ o poređenju Sarajeva sa drugim evropskim gradovima, Čavalić kaže kako je velika razlika u visini dnevnica i satnica, odnosno da su daleko manje u BiH, što uzrokuje mali GDP naše zemlje.

“Naša ekonomija je jednostavno slabija od ekonomije drugih zemalja i time je naša država siromašnija”, ističe Čavalić.

Prema indeksu kvalitete života u Evropi, Expatistan je na prvu poziciju smjestio Cirih sa indeksom od 237, a potom slijede Ženeva, London, Lausanne, Rejkjavik, Oslo, Dublin, Copenhagen…

Sarajevo na 84. mjestu nije visoko pozicionirano, ali je dosta udaljeno od dna ljestvice, odnosno 101. pozicije na kojoj je smješten ukrajinski Lviv.

(Business magazin)