Pomoć u liječenju branitelja povećana i iznosi ukupno 2,7 milijuna KM

Vlada Federacije BiH danas je na sjednici donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utrošku sredstava s kriterijima raspodjele sredstava „Tekući transferi pojedincima – za pomoć u liječenju branitelja”, utvrđenog Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, Federalnom ministarstvu za pitanja branitelja i invalida kojom je ukupan iznos od 1.500.000 KM, odobren po ovom transferu, povećan i iznosi ukupno 2.700.000 KM.

Zbog drastično povećanog broja pristiglih zahtjeva za pomoć u liječenju pripadnika braniteljskih populacija i članova njihovih obitelji u 2020. godini, po osnovu Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji, bila su potrebna dodatna financijska sredstva, a iznos za ove namjene od 1.050.000 KM, uvećan je i sada iznosi 2.250.000 KM, priopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Za pomoć u liječenju po javnom pozivu, na koje pravo imaju fizičke osobe koje pripadaju kategoriji braniteljskih populacija (obitelji poginulih branitelja, obitelji umrlih ratnih vojnih invalida, obitelji umrlih dobitnika najvećih ratnih priznanja i obitelji umrlih razvojačenih branitelja), odobreni iznos od 450.000 KM ostao je nepromijenjen.

(www.vecernji.ba)

Vlada FBiH smanjuje opterećenja na plaće

Vlada FBiH namjerava usvojiti nove zakone kojima bi se, kako se tvrdi, rasteretilo opterećenje na rad i time povećala primanja, naročito onih s najnižim plaćama.

Vlada je ovo predložila kao jednu od mjera unutar svog Programa ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. godine, koji je usvojen na jednoj od posljednjih sjednica u lipnju.

– Neophodno je, neodložno, u što kraćem roku, usvojiti fiskalne zakone (Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak). Novi Zakon o doprinosima predviđa zbirnu stopu doprinosa na bruto plaću u iznosu od 32,5% (doprinos za PIO – 18%, doprinos za zdravstveno osiguranje – 13,5% i doprinos za osiguranje u doba nezaposlenosti – 1%). Što se Zakona o porezu na dohodak tiče, neoporezivi dio (obvezni odbitak) se podiže na 800 KM/ mjesečno, a sve iznad tog iznosa će biti oporezovano po stopi od 13 posto – stoji u dokumentu.

Ovo će, kako se navodi, biti izuzetno snažna poruka gospodarstvu i potencijalnim investitorima, jer donošenje ovih propisa ima za cilj „čišćenje sistema” od ostataka „komandne” ekonomije i, još važnije, porezno rasterećenje rada (smanjenje poreznog „klina”), ali i povećanje realnih plaća.

– Usvajanje ovih zakonskih propisa će omogućiti rast minimalne, odnosno najniže plaće u FBiH, koja trenutno iznosi 407 KM, a realno bi trebala biti značajno veća. Ovi zakoni bi se primjenjivali od 1.1.2021. godine. Usvajanjem navedenih zakona, kvalificirana radna snaga u ključnim industrijskim sektorima će predstavljati našu veliku komparativnu prednost, a na osnovu smanjenja troškova poslovanja i na taj način povećanjem troškovne konkurentnosti – smatraju autori.

Za značajnije unaprjeđenje stupnja konkurentnosti gospodarstva, potrebno je značajnije rasteretiti gospodarstvo, ali naravno, ne ugrožavajući stabilnost proračuna i proračunskih fondova.

Provođenje ovih mjera će biti praćeno zaduženjem da bi se očuvala sigurnost isplate mirovina i eventualno, likvidnost zdravstvenog sektora, no to je teret koji se mora podnijeti u kratkom roku, da bi se u srednjoročnom periodu postigla makroekonomska stabilnost.

– Primarno će se ići na međunarodno dugoročno zaduženje kako bi se potencijal domaćih banaka ostavio našem gospodarstvu. Što se javnog duga FBiH tiče, kada uključimo sredstva Instrumenta za brzo financiranje (RFI) od MMF-a, procijenjeni javni dug se povećava na 6,374 milijarde KM, što u odnosu na nominalni BDP s kraja 2019. godine od 23,080 milijarde KM predstavlja udio od 27,62%. Odgovorna fiskalna politika iz prethodnog perioda nas je dovela do pozicije umjerene zaduženosti, koja će nam umnogome olakšati dostupnost kreditnih sredstava – smatraju u Vladi.

Pogodan je trenutak i za otpočinjanje financijske konsolidacije i restrukturiranje sektora zdravstva (Zakon o financijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstvenih ustanova u FBiH). Potrebno je skratiti rok za konsolidaciju, a sredstva će se osigurati  putem Svjetske banke (kroz instrument za razvojne ekonomske politike – DPL). Konsolidacija bi trajala do kraja 2022. godine, te bi se na taj način u zdravstveni sektor, u relativno kratkom roku, „ubrizgalo” dodatnih 300 milijuna KM.

– Novac će pratiti reforme, a kantonima će se kroz novi Zakon o dugu, zaduženju i garancijama u FBiH podići prag za zaduženje s 10 na 15%, u odnosu na prihode iz prethodne fiskalne godine. Bez obzira na novu odredbu predloženog zakonskog rješenja, gdje se kantonima osigurava dodatni fiskalni prostor za zaduženje, FBiH će i dalje imati krucijalnu ulogu, s obzirom da se većina kantona susreće s problemima likvidnosti, te će kao rezultat imati problem kod servisa duga prema FBiH, a samim tim poteškoće i kod direktnog zaduženja – stav je Vlade.

Pored navedenog, pokrenuće se inicijativa prema Upravi za neizravno oporezivanje za izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se zatezna kamata na neizravne poreze smanjila na 0,03% dnevno (10,95% godišnje) sa sadašnjih 0,04% dnevno (14,6% godišnje), jer poduzeća koja ne uspiju pravovremeno izmiriti svoje obveze, suštinski, usljed previsoke kamatne stope, nemaju velike šanse da opstanu.

FBiH još uvijek bilježi izrazito visok stupanj sive ekonomije, u kojoj se nalazi veliki fiskalni potencijal. Stoga, važan dio aktivnosti treba biti usmjeren ka suzbijanju sive ekonomije, a na osnovu plana Vlade FBiH koji će biti usvojen.

Smanjenje poreznog opterećenja rada (kroz smanjenje zbirne stope doprinosa), će stimulativno djelovati na smanjenje sive ekonomije.

– U suštini, to je tzv. „igra mrkve i štapa”, odnosno nagrade i kazne. Ponudit ćemo stimulaciju za uvlačenje radne snage u formalni sektor, a paralelno s tim, djelovat ćemo, ukoliko bude neophodno i represivnim mjerama. Vlada FBiH je u posljednjih nekoliko godina, svojim propisima, povećala stupanj fiskalne discipline, no još uvijek postoji značajan nivo porezne evazije, koji se mora reducirati – stoji u vladinom planu aktivnosti.

(D. Sinanović – biznis.info)

Vlada FBiH propisala mjere neposredne kontrole cijena nafte, a evo koliko država uprihoduje od jedne litre goriva

Vlada Federacije BiH jučer je donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena nafte.

Vlada Republike Srpske nedugo zatim odlučila je da prati odluku Vlade FBiH. Ovom odlukom smanjuju se marže, koje su bile čak do 50 pfeninga po litri goriva, a koje su sada ograničene na 25 pfeninga po litri. Na ovaj način vlade FBiH i RS-a nastoje obvezati naftaše u BiH da prate cijene nafte u svijetu.

Federalna vlada dopunila je Odluku o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH, kojom je sada određeno utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate.

Ovo je urađeno s ciljem blagovremenog interveniranja na tržištu naftnih derivata u FBiH i sprječavanja špekulativnog i krajnje neodgovornog ponašanja svih sudionika u lancu opskrbe naftnim derivatima u periodu proglašenog stanja nesreće usljed pandemije koronavirusa.

Vlada je donijela i Odluku kojom propisuje utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate. Gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata.

Gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu u visini od 0,25 KM/litru derivata.

Vlada FBiH će u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke obavijestiti Parlament FBiH o mjerama neposredne kontrole.

Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zadužene su federalna, kantonalna, gradska i općinska tržišna inspekcija.

U obrazloženju ove odluke je navedeno da je u proteklom periodu došlo do značajnog sniženja cijena barela na svjetskom tržištu, te i do sniženja rafinerijskih cijena naftnih derivata. Međutim, bez obzira na drastična smanjenja rafinerijskih, a i veleprodajnih cijena na tržištu Federacije BiH, to nije rezultiralo odgovarajućim sniženjem maloprodajnih cijena na benzinskim crpkama.

Određeni broj benzinskih crpki u razdoblju ožujak – travanj prijavljivao je veoma visoke cijene i izuzetno visoku maržu, koja je dostizala i 0,50 KM/litar.

Ovo se posebno odnosi na pojedine uvoznike/veletrgovce, koji imaju 87,84 posto učešća u ukupnom uvozu naftnih derivata u Federaciju BiH. Ove kompanije su ujedno i vlasnici 22 posto od ukupnog broja 689 benzinskih crpki u Federaciji BiH.

U pogledu maloprodajnih cijena uočeno je da one u kontinuitetu gotovo uvijek imaju najviše maloprodajne cijene na benzinskim crpkama i evidentna su određena pravila u ponašanju ovih subjekata u vezi s formiranjem i visinom cijena, te vremenskim podudaranjem izmijene cijena i dužine zadržavanja njihovog visokog nivoa.

Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo trgovine da prati efekte propisane mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem marži u veleprodaji i maloprodaji naftnih derivata.

U slučaju izostanka očekivanih efekata neposredne kontrole, a zbog potrebe ekspeditivnog djelovanja Vlade Federacije BiH u proglašenom stanju nesreće, ovo ministarstvo je zaduženo da pripremi zakonom predviđeni model određivanja najvišeg nivoa maloprodajnih cijena za promptno razmatranje i odlučivanje na sjednici Federalne vlade.

Novalić: Mjerom o cijeni nafte želimo stati u kraj monopolu

Dakle, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je na jučerašnjoj sjednici odluku koja propisuje neposredne kontrole cijena nafte, a Republika Srpska će pratiti ovu odluku što će omogućiti funkcioniranje jedinstvenog ekonomskog prostora.

Ministar trgovine Federacije BiH Zlatan Vujanović izjavio je jučer da je cijene nafte potrebno korigirati do 23.59 sati sinoć.

Portal centralna.ba objavio je kako su jedini službeni uvoznici goriva u Bosni i Hercegovini HOLDINA i PETROL, a koliko država BiH zarađuje na litri goriva pogledajte u sljedećem prikazu.

Prosječna cijena jedne litre goriva je 1.40 KM koju svaki naftni trgovac mora platiti jednom od ova dva poduzeća. Ta je cijena bila od 20.3. do opoziva na Terminalu luke Ploče.

Troškovi koje trgovac nafte mora platiti su slijedeći:
– Nabavna cijena jednog litra goriva 1,40 KM (Uključena cijena akciza 0.30 KM, Putarina 0,15 KM, Putarina za autoput 0,25 KM)
– Minimalni troškovi transporta su 0,07 KM
– PDV 17 % 0,28 KM

Ukupno 1,75 KM je cijena jednog litra goriva kojeg trgovac nafte mora platiti, a na cijenu od 1,81, koliko sad košta litra goriva, zaradi 0,06 KM, od čega mora platiti radnika, struju, vodu i ostale troškove koje mu država nameće.

Mali trgovci ne mogu opstati 

Trenutne cijene na brojnim benzinskim crpkama su 1.81 KM, što znači da mali trgovci naftnim derivatima uopće ne posluju pozitivno, čak su i u minusu, jer treba platiti radnike, plaće, doprinose, razne akcize državi i brojne putarine za autoputeve, od kojih nismo nikad vidjeli niti jedan kilometer.
Pojedine općine u BiH ovih dana samostalno su donijele odluku da zatvore rad benzinskih crpki, te time ugroze brojne živote, jer policija, sanitet, vatrogasci moraju natočiti gorivo i vikendom.
“Trenutno je na najfrekventnijim benzinskim crpkama u državi promet pao za oko 70 %, jer nema naroda, nema ni protoka novca, a niti potrošnje”, izjavio je za naš portal ugledni gospodarstvenik, koji se bavi prodajom nafte i naftnih derivata.
On je za naš portal naglasio kako unatoč tome što je posao drastično opao, neće otpuštati radnike.
Prema podacima koje je objavio portal, realna cijena jednog litra dizela iznosila bi preko 2 KM kako bi trgovac zaradio 0,25 feninga po litri goriva.

Inspektori od danas kontroliraju cijene

Federalni tržišni inspektorat će od danas početi s kontrolom cijena nafnih derivata, a sukladno jučer donesenoj Odluci Vlade FBiH o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH, kojom je sada određeno utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate, priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Pomoć Vlade FBiH županijama i općinama: Vitezu 100 000 KM

Federalna vlada jučer je na sjednici u Sarajevu donijela dvije odluke o raspodjeli sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2020. godinu na poziciji tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima.

Prvom odlukom je, na ime dodjele financijske pomoći proračunima županijama u svrhu pomoći u poduzimanju preventivnih mjera u borbi protiv COVID-19 i sanacije posljedica nastalih uslijed proglašene pandemije, dodijeljeno 9.800.000 KM.

Druga odluka, vrijedna 11.200.000 KM, odnosi se za pomoć proračunima gradova i općina u svrhu pomoći u poduzimanju preventivnih mjera u borbi protiv COVID-19 i sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Od općina iz Županije Središnja Bosna najviše će dobiti Novi Travnik 1 200 000 KM, Travnik će dobiti 408 000 KM, Kiseljak 300 000 KM, Kreševo 150 000 KM, Vitez 100 000 KM, Dobretići 50 000 KM, Bugojno 50 000 KM, Donji Vakuf 40 000 KM, dok ništa neće dobiti Jajce, Fojnica, Uskoplje, Busovača.

Prema odluci o pomoći županijama, najviše sredstava dobit će Bosansko-podrinjska županija, 2 900 000 KM, dok će najmanje pripasti Hecegbosanskoj županiji.

Županija Središnja Bosna dobit će 500 000 KM.

Vlada FBiH omogućila građanima aktualne informacije na www.covid-19.ba

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine od danas je u rad pustila internet geoportal na adresi www.covid-19.ba.

Portal je pripremljen u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Federacije BiH, a građanima će pružati kompletne, aktuelne i potvrđene podatke zvaničnih i nadležnih javnih i zdravstvenih institucija koje se odnose na situaciju sa koronavirusom.
 
Na ovoj internet stranici dostupne su informacije za cijelu Federaciju BiH i pojedinačno po kantonima o svim testiranim osobama, rezultatima testova, bili oni pozitivni ili negativni, kao i o broju smrtnih slučajeva.
 
Također, na stranici se nalaze linkovi s naredbama, uredbama i preporukama nadležnih federalnih institucija kao što su Vlada Federacije BiH, Federalni štab civilne zaštite, Federalno ministarstvo zdravstva  i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.
 
Građani na ovom portalu mogu naći i sve bitne kontakt telefone.
 
Treba naglasiti da se podaci prikupljaju kroz aplikaciju koja je razvijena u pozadini geoportala i koja omogućava da Zavod za javno zdravstvo FBiH informatički bude uvezan sa svim kantonalnim zavodima za javno zdravstvo kao i sa kliničkim laboratorijama gdje se obavljaju sva testiranja na Covid-19, tako da oni svi rade nad jednom centraliziranom bazom podataka.  

Vlada FBiH usvojila nove mjere o lijekovima, sanitetskom materijalu i zaštitnoj opremi

Vlada FBiH usvojila je nove mjere o lijekovima, sanitetskom materijalu i zaštitnoj opremi.

1. Nalaže se Županijskim stožerima civilne zaštite da provjere stanje zalihe lijekova i medicinskih sredstava u ljekarnama, kod veleprometnika lijekova i medicinskih sredstava, kao i domaćih proizvođača lijekova na području županije, općine odnosno grada.

2. Nalaže se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove (ili putem Vlade FBiH da zatražimo od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH) da provjeri stanje zaliha lijekova s Liste lijekova Fonda solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH”, br. 47/19 i 90/19), kao i medicinskih sredstava (posebno dijaliznog programa) kod veleprometnika lijekova i medicinskih sredstava s područja Federacije koji se financiraju sredstvima federalnog fonda solidarnosti.

3. Nalaže se veleprometnicima lijekova i medicinskih sredstava da osiguraju da zatečene zalihe lijekova i medicinskih sredstava iz točke 2. ove naredbe budu dostupne osiguranicima u Federaciji BiH.

4. Putem Vlade Federacije BiH uputiti zahtjev prema Vijeću ministara Bosne i Hercegovine da zabrane izvoz lijekova, zaštitne opreme, dezinficijensa i ostalog medicinskog i drugog materijala koji je neophodan u spašavanju života i zdravlja ljudi Federacije Bosne i Hercegovine u uvjetima dok je na snazi Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o proglašenju nesreće uzrokovan pojavom koronavirusa (COVID-19).

5.Naređuje se Privrednoj/Gospodaraskoj komori FBiH da izvrši hitno procjenu stanja privrednih subjekata na teritoriju Federacije BiH koji proizvode zaštitnu opremu, te sagleda mogućnost hitne nabavke repromaterijala.

6. Naređuje se svim županijskim i općinskim/gradskim stožerima civilne zaštite da dostave hitno krizne planove pripravnosti i odgovora na pojavu koronavirusa (COVID-19) zdravstvenih ustanova na području županije, općine ili grada, a što je nerealizirana naredba Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva iz ranijeg razdoblja.

7. Naređuje referalnoj laboratoriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu da podatke o broju testiranih i broju pozitivnih slučajeva na koronavisur (COVID-19) dostavljaju Zavodu za javno zdravstvo FBiH svakog dana u 10 i 18 sati.

8. Naređuje se Federalnoj upravi za inspekcijske poslove da agregiranu bazu podataka o osobama iz inozemstva (BH državljani i strani državljani) koji su stavljeni pod zdravstveni nadzor na graničnim prijelazima dostavljaju redovno Zavodu za javno zdravstvo FBiH.

9. Naređuje se Zavodu za javno zdravstvo FBiH da podatke o broju testiranih, broju pozitivnih slučajeva na koronavirus (COVID-19), kao i broju osoba stavljenih pod zdravstveni nadzor dostavljaju Kriznom stožeru Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnom stožeru civilne zaštite, Ministarstvu civilnih poslova BiH, kao i Ministarstvu sigurnosti BiH.

(www.vecernji.ba)

Vlada FBiH: Zabrana poskupljenja osnovnih životnih namirnica i vraćanje cijena koje su važile 5.3.2020.

Na proširenoj sjednici Vlade Federacije BiH donesena je odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena.

Mjere se odnose na sve vrste brašna, kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda, na mlijeko i mliječne proizvode, na jaja i proizvode od jaja.

Mjere se odnose i na šećer, rižu, tjesteninu, margarin, sve vrste svježeg mesa, ribe i njihove prerađevine… Uključeno je i voće i povrće, mesne konzerve, riblje konzerve, voda za piće, ulje, hrana za dojenčad, pelene, higijenski ulošci, detrdžent za posuđe i rublje, sapun…

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o zabrani poskupljenja osnovnih životnih namirnica i vraćanju cijena koje su važile 5. ožujka 2020. godine.

Ovaj datum se uzima kao ključni datum s obzirom na to da je tog dana potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini.

Vlada je odlukom reagirala na sve češće pritužbe građana, te dokazana bezrazložna povećanja cijena životnih namirnica nakon pojave zaraze u našoj zemlji. 

Sličnu odluku je donijela i Vlada Republike Hrvatske koja je prodavačima zabranila promjenu cijena osnovnih životnih namirnica kako bi se spriječilo profiterstvo u vrijeme krize.