Pred ljetnu sezonu: Hrvatskoj nedostaje 60 tisuća radnika

TRADICIONALNO se dolaskom proljeća aktualizira priča o radnoj snazi u turizmu koje je u Hrvatskoj iz godine u godinu sve manje.

Nedostaje 60 tisuća radnika

Koliko točno radnika nedostaje? Kako je za Index rekla predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić, radi se o čak 60 tisuća radnika. Razlog je to zbog kojeg se sve više zapošljavaju strani radnici.

Ove godine očekuje se još veća brojka. Govore o tome ogromne gužve koje se danima stvaraju pred policijskim postajama u Hrvatskoj. U nepreglednim redovima stoje strani radnici koji trebaju prijaviti boravište ili pak izvaditi dokumente bez kojih ne mogu početi raditi u Hrvatskoj.

Obratili smo se Ministarstvu unutarnjih poslova oko dozvola koje su trenutno izdane, odnosno s pitanjem o broju stranih radnika koje očekuje, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Pitali smo i Ministarstvo turizma o ovoj problematici, ali također je odgovor za sada izostao.

Ove se godine očekuje i 180 tisuća stranih radnika

Što se tiče ukupnog broja dozvola u 2022. godini, radi se o 124.121 produljenju dozvola i novih dozvola. Porast je to od  51.5% u odnosu na 2021. godinu.

O podacima u ovoj godini više riječi je bilo na okruglom stolu Zapošljavanje stranih radnika – uvjeti, procedure i novosti u organizaciji HGK – Komore Zagreb. Tamo je državni tajnik u MUP-u Žarko Katić najavio kako ove godine očekuju da će biti izdano najmanje 160 tisuća dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj. Čini to oko 10 posto zaposlenih u Hrvatskoj. Vjerojatno je da će taj broj dosegnuti i 180 tisuća, rekao je.

Rečeno je i kako se radi na izmjeni Zakona o strancima kojima bi, među ostalim, radne dozvole mogle biti izdavane na tri godine, a ne tek godinu dana kao dosad, no te izmjene će vjerojatno biti na snazi tek najesen.

Nudi plaću za kuhara od dvije tisuće eura, interes je slab

U svakom slučaju, već krajem prošle godine počele su pripreme za sezonu, a oglasi za posao naveliko su krenuli u siječnju i u veljači. Samo na riječkom području, primjerice, tražilo se 670 kuhara, a prijavila su se samo 123. Trebalo je i 1000 konobara, a prijavljeno ih je 223, tražilo se više od 600 sobarica, a na Zavodu ih je samo 50.

Krajem ožujka smo pisali kako poslodavci traže radnike iz svih područja – od sobara, kuhara, konobara, portira, radnika na recepciji, do barmena i čistačica, a velik broj njih je, sudeći prema informacijama na oglasima, trebao odmah početi s radom.

Za posao mu se, kaže, od 25 raspoloživih nezaposlenih za ta radna mjesta, sa Zavoda za zapošljavanje javilo njih četvero. “Za kuhara nudim plaću od dvije tisuće eura, za konobara nešto više od tisuću, a za servirku i pomoćnog kuhara/icu plaća je tisuću eura”, rekao je.

Cvitić za Index: Apsolutno svega nedostaje

Pitamo Cvitić kako bi se ova brojka od 60.000 radnika mogla nadoknaditi.

“Velike kompanije će to nadomjestiti, naći će dovoljan broj radnika, one imaju službe koje rade na tome. Ako slučajno ne bude u potpunosti pokriven nedostatak, to znači da će oni koji tu rade morati raditi intenzivnije”, govori ona.

Pitamo je kojih zanimanja najviše nedostaje.

“Više se čak ne može stvar odijeliti po zanimanjima. Nedostaje sobarica, čistačica, pomoćne radne snage u kuhinji po restoranima… Nema ni kvalitetnih kuhara. Apsolutno svega nedostaje. U samoj sezoni, u ljetnim mjesecima, plaće konobara su od 1000 eura na više. Ali to su tri mjeseca.Povećanje plaća je neophodno. Tu je i uloga države koja, recimo, za strane radnike daje benefite za one koji radnicima pružaju smještaj i hranu. Trebalo bi omogućiti i neke povlastice domicilnim radnicima”, rekla je.

Govori kako je u turizmu najizraženiji nedostatak radnika u hotelskim kućama jer se domicilni radnici sve više okreću privatnim iznajmljivačima koji ih plaćaju više, što čini konkurenciju hotelima.

Jug je najpogođeniji

“Što se tiče područja na kojima je najteže, svuda je podjednako, ali možda je ipak jug najpogođeniji zato što je i najskuplji za život. Radnici se radije odlučuju doći na sjever, gdje je ipak možda malo jeftinije”, objasnila je.

Cvitić objašnjava da je problem iseljavanje hrvatskih radnika.

“Nedostatak radnika predstavlja veliki problem za turističke kompanije, ali taj problem nije nastao danas ni prije par godina, već je to bilo evidentno prije desetak godina, a upozoravali smo da će se dogoditi čim uđemo u Europsku uniju.

Poslodavci su govorili da nije problem, da će biti radnika iz EU koji su spremni raditi. Ispostavilo se da to nije točno. Tada je bilo prostora za povećanje plaća, ali do toga nije dolazilo. Ulaskom u EU došlo je do egzodusa kvalitetne radne snage, onih s iskustvom i znanjem. Potražili su sreću u drugim državama EU za tri do četiri puta veću plaću.

“Do egzodusa domaćih radnika je došlo ulaskom u EU”

Sad se čudom čudimo kako je nastao problem pa se radnike pokušava nadomjestiti onima iz trećih zemalja, od kojih velik broj nikad nije radio u turizmu. Ljudi su to koji često ne poznaju ni strani jezik pa se događa da ih domaći radnici za vrijeme svog posla educiraju kako obavljati posao”, rekla je, upozorivši i kako se među njima stvara antagonizam jer se stranim radnicima plaćaju smještaj i hrana.

Istaknula je još jedan problem.”Stranci neće doći raditi za nisku plaću. Pazite, ovdje se radi po 60 sati tjedno, minimalno. Ali to često bude i više od toga. I zbog toga, logično, nedostaje radnika. A ti stranci, kad odrade, nauče posao, ostanu godinu-dvije, oni također idu tamo gdje je bolje plaćeno, traže bolje uvjete rada. Postajemo poligon gdje radnici dolaze, nauče posao i idu dalje. Opada tako kvaliteta cijelog turizma”, rekla je.

“Postoji prostor za značajno povećanje plaća”

“Problem je i što inspekcije ne provjeravaju poštuje li se zakon u pogledu trajanja radnog vremena, neki rade bez slobodnog dana od lipnja do kraja kolovoza. To nisu uvjeti dostojni radnika. Ni oni koji vole taj posao ne mogu izdržati.

U tijeku su pregovori za novi kolektivni ugovor u ugostiteljstvu i nema sluha kod poslodavaca da se korigiraju značajnije minimalne plaće, koje su sad oko 700 eura. To nije primjereno, značajno se trebaju povećati primanja radnika.

Treba analizirati kako su cijene smještaja otprilike na istom nivou kao u Europi, a plaće trostruko niže, postoji prostor za značajno povećanje plaće”, odgovorila je predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Marina Cvitić.

Što se tiče hotelskih grupacija, Index je onim najvećima poslao upit. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.

Nedostaje deset posto više radnika nego lani

No recimo da su nedavno predstavnici Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i konzultantske kuće Deloitte predstavili zajedničko istraživanje o očekivanjima turizma u 2023., u koje je bila uključena i Hrvatska udruga turizma (HUT).

Direktor UPUHH-a Bernard Zenzerović tada je također rekao da se nedostatak radnika u turizmu za ovu sezonu kreće oko 60 tisuća, što je oko 10 posto više nego lani, od čega će se 20 do 25 tisuća prema očekivanjima naći u Hrvatskoj.

Otkrivamo sastav Hrvatske za utakmicu protiv Belgije! Ovo je izbor Zlatka Dalića

Hrvatska sutra od 16 sati igra ključnu utakmicu za prvo mjesto u skupini protiv uzdrmane ekipe Belgije, pobjedom bi izborili čelnu poziciju i nadajmo se lakšeg suparnika u osmini finala svjetskog prvenstva.

Večernji i njegov reporter iz Katara, Tomislav Dasović, doznaju sastav za sutrašnji okršaj protiv crvenih vragova, a pravi raritet je činjenica da Zlatko Dalić nije ništa mijenjao u odnosu na prošlu utakmicu i slavlje protiv Kanade.

Naravno, pobjednički sastav ne iziskuje promjene, no izbornik je redovito uvodio novo riješenje čak i u Rusiji 2018. godine kada smo postali svjetski viceprvaci.

Dakle, početni sastav je zapravo preslika prošlog susreta, a glasi ovako: Livaković – Juranović, Lovren, Gvardiol, Sosa – Brozović, Modrić, Kovačić – Kramarić, Perišić, Livaja.

U prijevodu, Dalić ide s isprobanom varijantom i Livajom u vrhu napada te Kramarićem kao svojevrsnom lutajućom špicom. Dobra je vijest da su svi spremni te da svi redovito treniraju, probleme s ozljedama imali su Domagoj Vida i Nikola Vlašić, ali to je pitanje prošlosti i mogu dati svoj maksimum ako dobiju priliku s klupe. 

– Svaka utakmica je bitna. Tako je i ova utakmica posebna za mene. Ne znamo što se događa u Belgiji, nije to naša briga, ne tiče nas se. Mi smo fokusirani na to da odigramo dobru utakmicu.Belgija je po Fifinom koeficijentu jedna od najboljih reprezentacija na svijetu, odlična su momčad, imaju puno samopouzdanja i velika imena, to govori o svemu – poručio je Vlašić na jučerašnjom press konferenciji. 

– Belgija je pobijedila prvu utakmicu, ima tri boda i može proći dalje. To je ekipa s previše iskustva i s previše dobrih igrača da bi ih se tako lako otpisivalo. Možda nisu u nekoj formi, ali u jednoj utakmici na velikom natjecanju svi mogu iskočiti i napraviti svakom probleme, tako da moramo biti jako, jako oprezni, Imamo danas i sutra još vremena za dogovoriti detalje i krenuti spremni u utakmicu – najavio je utakmicu Pašalić.

(www.vecernji.ba)

Lakše do hrvatskih dokumenata: Predstavljena velika inovacija

Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) predstavili su danas mobilnu aplikaciju Certilia putem koje će hrvatski građani moći predati zahtjev za putovnicu, vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu ili prijaviti novorođenče.

Početkom kolovoza prošle godine Hrvatska je uvela nove eOsobne iskaznice u sklopu Digitalne agende za Europu. Nove iskaznice služe i za aktivaciju mobilne aplikacije Certilia, koja će smanjiti administraciju i olakšati građanima pristup javnim uslugama, napominje AKD u priopćenju.

Nova aplikacija omogućuje korištenje mobilnog digitalnog identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata, što će imati jednaku pravnu snagu kao vlastoručni potpis. Građani će tako ubuduće moći digitalnim putem predati zahtjev za putovnicu ili vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu, prijaviti novorođenče, upisati dijete u dječji vrtić te koristiti ostale usluge sustava eGrađani. Prije instaliranja aplikacije, građani moraju aktivirati eOsobnu, bez obzira imaju li novu ili staru osobnu iskaznicu i zatražiti mobilni identitet, a nju će biti moguće aktivirati i na mobilnim kioscima na lokacijama policijskih uprava Bjelovar, Čakovec, Pula, Karlovac, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Zadar, Zagreb, PP Velika Gorica, na osječkom FERIT-u, kampusu i kampusu Algebre u Zagrebu.

Projekt je financiran u sklopu inicijative NextGenerationEU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

(www.vecernji.ba)

Hrvatska je među četiri najbolje momčadi, evo što ih sada čeka i protiv koga mogu igrati

Hrvatska nogometna reprezentacija na bečkom stadionu Ernest Happel svladala je Austriju s 3:1 i plasirala se na Final four Lige nacija.

Hrvatska nogometna reprezentacija se tako prvi put plasirala na završni turnir Lige nacija. Vatreni su osvojili skupinu u kojoj su još bili Francuska, Austrija i Danska te prošli među četiri najbolje reprezentacije. Final four Lige nacija na rasporedu je od 14. do 18. lipnja iduće godine, a domaćin još nije odlučen. Igrat će se polufinala, finale i utakmica za treće mjesto.

Aktualni prvak je Francuska koja neće vidjeti završnicu turnira. Za sada je poznato da je dalje još prošla reprezentacija Nizozemske koja je osvojila skupinu ispred Belgije, Poljske i Walesa.

Hrvatskoj i Nizozemskoj će se pridružiti pobjednici Grupe 2 i Grupe 3.

U Grupi 2 tome je najbliži Portugal koji vodi sa 10 bodova, dva više od Španjolske, koju u ponedjeljak dočekuju u Bragi.

Ista je situacija u Grupi 3 u kojoj iznenađujuće vodi Mađarska s 10 bodova, dva više od Italije koja će u ponedjeljak gostovati u Puskas Areni.

(www.vecernji.ba)

Hoće li bh. prijevoznici i građani satima čekati prelazak granice nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prijevoznici suočit će se s nizom poteškoća. Vlasti već trebaju početi raditi na iznalaženju načina smanjenja gužvi na graničnim prijelazima.

Teretna vozila koja prevoze robu iz BiH u zemlje Europske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati nakon što Hrvatska uđe u Schengen. O detaljima svih poteškoća s kojima će se prijevoznici suočiti ukoliko vlast odmah ne krene s planiranjem procesa prilagodbe, pitali smo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Ulazak Republike Hrvatske u Schengen je novi izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan da će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika”, kazao je za Klix.ba dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Istakao je kako su velike gužve teretnih vozila odavno prisutne na graničnim prijelazima te da će ulaskom Hrvatske u Schengen one nesumnjivo biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagodbi.

“BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane privrednike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas čeka”, naglasio je.

Iskustva Hrvatske i Slovenije, ističe Vuković, trebaju ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola.

“To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći.. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15”, ističe Vuković.

To u praksi znači da ukoliko u 16 sati dođete na granični prijelaz, morate čekati do sutra ujutro.

“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazao nam je.

Vanjskotrgovinska komora je prema riječima Vukovića na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih donositeljima odluka. Podsjetio je na pandemijske okolnosti kada su bila otvorena samo tri granična prijelaza za robe te da je bilo situacija kada je u koloni bilo i po 150 kamiona.

“Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi KM, 72 posto bh. roba izvozi se na tržište EU-a, preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5 do 10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme”, upozorio je.

Naglasio je kako se ne zna šta će se konkretno događati, ali da su nadležni u BiH obvezni analizirati koji su to prijelazi najbolji za BiH, te koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja.

“Da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz BiH u Hrvatsku, te da je u 2021. godini veći za oko 40 posto u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini”, zaključio je Vidović.

I građani mogu očekivati duža čekanja na granicama s Hrvatskom.

S izazovima dugih čekanja na prelazak granice suočit će se i građani. Već su najavljena duža čekanja prilikom ulaska u Schengen zonu te detaljniji pregledi na granicama.

“Konkretno, očekujemo duža zadržavanja na graničnim prijelazima zbog detaljnijih kontrola. Kao što znate, između Hrvatske i Slovenije neće postojati čvrsta granica kao što je to sad slučaj, i mi očekujemo, a tako su nam i najavili iz Granične policije Republike Hrvatske da će pregledi biti detaljniji”, kazao je za Klix. ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.

Očekuju da će do kraja godine režim kontrola na granicama s Hrvatskom već biti strožiji jer i službenicima Granične policije Hrvatske je potrebno vrijeme za provedbu proceduru ulaska u Schengen.

Hoće li bh. vlasti nešto konkretno uraditi ili će Hrvatska u Schengenu postati noćna mora za vozače i privrednike, pokazat će period koji slijedi.

(klix.ba)

Britanski The Times: Ovo je 11 najatraktivnijih mjesta u Hrvatskoj

Britanski The Times izdvojio je 11 lokacija u Hrvatskoj koje jamče nezaboravan i autentičan odmor bez gužvi.

To su, prema članku novinarke Lucije Grace, uvala Samograd na Korčuli, izvor rijeke Omble nedaleko od Dubrovnika, restoran Stari fijaker u Zagrebu te vinarija Kozlović u Istri. Istaknute su ljepote slapova NP Krka te otoka Šipana i Mljeta, a kao doživljaj preporučena je i vožnja trajektom iz Orebića na Korčulu, obilazak zagrebačke katedrale i Zmajevih brazdi u Motovunu te vile Čingrije u Dubrovniku.

Autorica u članku napominje da se radi o lokacijama i doživljajima popularnim među lokalnim stanovništvom.

Vidljivosti hrvatske turističke ponude na britanskom tržištu, odakle je u Hrvatsku tijekom pretpandemijske 2019. godine stiglo gotovo 900.000 gostiju, pridonijela je i nedavna objava u Sunday Timesu koji je Hrvatsku uvrstio na popis najkvalitetnijih i najpovoljnijih destinacija koje pružaju kvalitetne uvjete i niske troškove života.

Uvrštenjem na ovaj popis Hrvatske se našla uz bok Španjolskoj, Portugalu, Francuskoj i Turskoj, a kao najveća prednost Hrvatske, uz niske troškove života, istaknuta je ljepota i očuvanost prirode u sklopu koje se može voditi ugodan, aktivan i dinamičan život.

Turistička Hrvatska, inače, dosta dobro kotira u Britaniji. Ove godine, do petka, Hrvatsku je posjetilo oko 85.000 britanskih gostiju, koji su ostvarili 350.000 noćenja. Lani ih u tom razdoblju gotovo da i nije bilo, pa je ovogodišnji rast veći od 2000 posto. U odnosu, pak, na prvih pet mjeseci 2019., ostvareno je oko 80 posto rezultata te godine.

Zasad su Britanci u skupini top pet hrvatskih turista, zauzimaju četvrtu poziciju, a petka ih je na odmoru bilo 11.000, što ih također čini četvrtima po brojnosti. U nastavku ove turističke godine, ne bude li nekih nepredviđenih negativnih okolnosti, mogu se očekivati i bolji rezultati nego tijekom prvih pet mjeseci, piše Vecernji.hr.

(Dnevnik.ba)

Hrvatski branitelj za 26 godina primio više od 450 tisuća KM invalidske mirovine. Otkriveno da nikad nije ranjen

Općinsko državno odvjetništvo u Koprivnici je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv muškarca (50) kojeg se tereti da je lagao da je ranjen u Domovinskom ratu kako bi dobio invalidsku mirovinu.

Tužiteljstvo tvrdi da je 50-godišnjak 1996. godine podnio zahtjev za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu i dobio nalaze i potvrde prema kojima mu je kao hrvatskom branitelju utvrđena invalidnost zbog ranjavanja u ratu.

Međutim, ODO tvrdi da to nije bila istina jer optuženi muškarac u Domovinskom ratu nije zadobio nikakve ozljede i uopće nema invalidnost uzrokovanu tjelesnim ozljeđivanjem.

Tereti ga se da je time neistinito prikazao kako ispunjava sve uvjete za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, u što su mu službene osobe fonda povjerovale i utvrdile mu invalidnost kao posljedicu ozljeđivanja u ratu.

Na temelju toga je doneseno rješenje kojim mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, koja mu je isplaćivana do siječnja 2022. godine. Kroz invalidske mirovine mu je isplaćeno više od 1.750.000 kuna (453.000 KM)

(Dnevnik.ba)

Planirate u Hrvatsku s antigenskim testom? Od danas vrijede ova pravila

Od danas vrijede nova pravila za prelazak granice unutar EU i covid-potvrde. Po njima se covid-potvrde skraćuju kad je riječ o prelasku granice, u skladu s novim pravilima na razini EU, no za dosad izdane potvrde sve ostaje kao i ranije kad je riječ o njihovoj primjeni unutar Hrvatske.

EU digitalne covid-potvrde po novim pravilima izdavat će se za one koji su cijepljeni s dvije doze na 270 dana (dosad 365 dana), kod PCR-a se ne mijenja ništa – 72 sata od testiranja, s brzim antigenskim testom granica će se moći prijeći ako nije prošlo više od 24 sata od testiranja, a kad je u pitanju preboljenje – 180 dana od preboljenja.

“Postoji i nacionalna komponenta covid-potvrda, kod nas je to za djelatnost zdravstva, socijalne skrbi, državne i javne službe. Nakon razgovora smo zaključili da tu ne bismo mijenjali ništa s obzirom na to da je sistem uhodan”, rekao je prije nekoliko dana šef Stožera i ministar Davor Božinović, prenosi Index.

Nova EU pravila

Temelj za nova pravila je preporuka Europskog vijeća o koordiniranom pristupu za olakšavanje sigurnog slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti covid-19.

Njome se uzima u obzir znatno povećanje stope cijepljenja i brzo uvođenje covid-potvrda te zamjenjuje prethodno važeća preporuka. Preporuka će stupiti na snagu 1. veljače 2022., istoga dana kao i akt o izmjeni uredbe o covid-potvrdama, kojim se predviđa razdoblje prihvaćanja potvrda o cijepljenju u trajanju od 270 dana (u slučaju cijepljenja boosterom neograničeno).

“U skladu s novom preporukom mjere povezane s bolešću covid-19 trebale bi se primjenjivati uzimajući u obzir status osobe, a ne stanje na regionalnoj razini, izuzevši područja s vrlo visokom razinom cirkuliranja virusa.

To znači da bi ključna odrednica trebao bi biti status putnika u pogledu bolesti covid-19, odnosno je li navedena osoba cijepljena, testirana ili preboljela bolest, što je vidljivo iz digitalne potvrde EU.

Pristupom utemeljenim na pojedinačnim osobama znatno će se pojednostavniti primjenjiva pravila te osigurati dodatna jasnoća i predvidljivost za putnike”, objavilo je Vijeće. U nastavku prenosimo njihovo priopćenje:

Putnici i putnice s važećom digitalnom potvrdom EU o ne bi trebali podlijegati dodatnim ograničenjima slobodnog kretanja.

Važeća digitalna potvrda EU o covidu obuhvaća:

potvrdu o cijepljenju za cjepivo odobreno na europskoj razini, ako je od primitka posljednje doze primarne serije cjepiva prošlo najmanje 14, ali ne više od 270 dana odnosno ako je osoba primila dodatnu dozu cjepiva. Države članice mogle bi prihvatiti i potvrde o cijepljenju za cjepiva koja su odobrila nacionalna tijela ili Svjetska zdravstvena organizacija

negativan rezultat PCR testa ne starijeg od 72 sata prije putovanja ili negativan rezultat brzog antigenskog testa ne stariji od 24 sata prije putovanja

potvrdu o preboljenju iz koje je vidljivo da od datuma prvog pozitivnog rezultata testa nije prošlo više od 180 dana.

Od osoba koje ne posjeduju digitalnu potvrdu EU o covidu moglo bi se zahtijevati da se prije dolaska ili najkasnije 24 sata nakon dolaska podvrgnu testiranju. Iz tog bi zahtjeva trebalo izuzeti putnike koji putuju zbog nužne funkcije ili potrebe, prekogranične radnike i djecu mlađu od 12 godina.

(Dnevnik.ba)

U Hrvatskoj potvrđen prvi slučaj flurone

U Hrvatskoj je potvrđen prvi slučaj flurone, kada je osoba istodobno zaražena covidom-19 i gripom, a registriran je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (NZJZ) “Dr. Andrija Štampar” u Zagrebu, potvrdila je voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZJZ Jasmina Vraneš u utorak za HTV.

Prema informacijama iz Zavoda, radi se o covidu-19 i virusu gripe tipa A, odnosno tzv. svinjskoj gripi soja H3N2. Stručnjaci ističu da oni koji su cijepljeni protiv gripe neće oboljeti od flurone, jer se soj H3N2 nalazi u cjepivu.

– Jučer smo kod pacijentice detektirali oba virusa. Virus gripe i virus korone. To nije nepoznato da se moguće zaraziti s više patogena odjednom. Flu je na engleskom gripa pa su tu kombinaciju nazvali flurona. Krenut će gripa, ona je obično između Božića i Uskrsa, prošle godine nije je bilo, ali imali smo slučajeva preko ljeta. Moramo vidjeti kakva će biti klinička slika kod osoba koje imaju oba virusa odjednom, pojasnila je prof. dr. sc. Jasmina Vraneš, dr. med., voditeljica Službe za kliničku mikrobiologiju NZJZ “Dr. Andrija Štampar”.

(vecernji.ba/Fena)

Kazne za prekoračenje brzine bit će duplo više

Predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, povećanje iznosa kazne obrazlaže činjenicom da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja.

Povećanje visine novčane kazne za prekršaj neprilagođena brzina s 500 na tisuću kuna predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (EU), a definiraju se i nove kategorije vozila – “pomoćno pješačko sredstvo” i “osobno prijevozno sredstvo”.

Povećanje visine novčane kazne za prekršaj neprilagođena brzina s 500 na tisuću kuna predlaže Vlada izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (EU), a definiraju se i nove kategorije vozila – “pomoćno pješačko sredstvo” i “osobno prijevozno sredstvo”.

Predlagatelj, Ministarstvo unutarnjih poslova, povećanje iznosa kazne obrazlaže činjenicom da sadašnja visina novčane kazne ne ispunjava svoju svrhu odnosno počinitelje prekršaja ne odvraća od ponavljanja činjenja prekršaja.

“Nažalost, moram navesti da je u deset mjeseci 2021. najviše osoba smrtno stradalo zbog brzine neprimjerene uvjetima (35 posto) te zbog nepropisne brzine (3 posto). Ukupno je zbog neprilagođene i nepropisne brzine u ovoj godini smrtno stradala 99 osoba odnosno 38 posto od ukupno stradalih 259 osoba do sada u 2021.”, upozorio je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Izmjenama i dopunama zakona definira se da u “pomoćna pješačka sredstva” spadaju romobili bez motornog ili električnog pogona, koturaljke, role i sl, a u “osobna prijevozna sredstva” spadaju, pak, vozila koja nisu razvrstana niti u jednu kategoriju vozila – monocikli s motornim ili električnim pogonom, segwayi, howerboardi, romobili s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Izmjenama zakona uređeno je njihovo sudjelovanje u prometu na cestama te će vozači “osobnih prijevoznih sredstava” biti dužni kretati se biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom u smjeru kretanja, a u slučajevima da biciklistička staza ili traka ne postoje, mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa pod uvjetom da vode računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Propisuje se i obaveza liječnika koji obavio pregled ili liječio vozača te izabranog liječnika, da ukoliko na zdravstvenom pregledu ili u tijeku liječenja utvrdi zdravstveno stanje radi kojeg vozač nije više sposoban upravljati vozilom privremeno, a najduže na šest mjeseci, o tome upozori vozača, upozorenje evidentira u medicinskoj dokumentaciji i o tome obavijesti policijsku upravu ili policijsku postaju preko Centralnog zdravstvenog informacijski sustava, istaknuo je Božinović.

Radi provedbe ove odredbe ministar nadležan za zdravstvo će uskladiti pravilnik o zdravstvenim pregledima za vozača i kandidata za vozače.

“Potrebno je napomenuti da je u slučajevima kad je zdravstveno stanje vozača teže narušeno, on će i nadalje biti upućivan na obavljanje izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda”, dodao je ministar.

Uvodi se i definicija potpuno automatiziranog vozila te sankcije za vozače koji nepropisno koriste vozila s djelomično automatiziranim sustavima.

Moći će se izreći i sankcije nesavjesnim vozačima koji parkiraju vozila na mjestima predviđenim za punjenje električnih vozila, ukidaju se registarske pločice s crvenim i zelenim brojkama i slovima, a definira se i način prolaza vozila hitnih službi na prometnicama sa jednom i više od dvije prometne trake, pojam potpuno automatiziranog vozila.

Tri zakona upućena u hitnu saborsku proceduru

U hitnu saborsku proceduru Vlada je uputila tri zakona koji se usklađuju sa zakonodavstvom EU, a ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Buković objasnio je kako njihovo pravovremeno donošenje jedan od preduvjeta za povlačenje dodijeljenih sredstava kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).

Izmjenama i dopunama Zakona o cestama (EU) želi se tako osigurati interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine cijele cestovne mreže EU, a olakšat će se prekogranična razmjena podataka iz registra vozila u vezi s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje bilo koje vrste cestarine u Uniji, naveo je ministar.

U zakon su uključene i odredbe kojima se  potiče unaprjeđenje infrastrrkture za  promet bicikala i pješaka, a određuju se kriteriji i uvjeti za pokrivanje troškova naplate cestarine.

Prijedlogom zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (EU) se, istaknuo je  ministar Butković pridonosi zelenoj tranziciji s konačnim ciljem očuvanja okoliša kao jedne od glavnih okosnica održivog modela rasta.

Tako se, uz ostalo, potiče uvođenje novogradnji na linije u javnom linijskom prijevozu, kao i brodova s pogonom na alternativna goriva i izvore energije, čime će se doprinijeti smanjenu stakleničkih plinova s brodova, kao i podizanju kvalitete pružanja usluga u javnom linijskom pomorskom prijevozu.

Ovim se zakonom također uvodi Centralni informatički sustav javnog linijskog pomorskog prijevoza, koji omogućuje izdavanje putnih karata u digitalnom obliku i njihovo očitavanje prilikom ukrcaja na brod, kao i prijenos podataka u realnom vremenu za statističke i nadzorne potrebe, što će od posebne koristi biti turističkom sektoru prilikom planiranja i analize turističke sezone, rekao je Butković.

Prijedlogom zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda unaprjeđuje se sustav stjecanja kvalifikacija posade unutarnje plovidbe, a radi mobilnosti radne snage te razvoja brodarstva i obnove flote kroz dobivanje namjenske potpore usmjerene na energetsku učinkovitost te uvođenje alternativnih izvora energije, naveo je ministar.

Smanjuju se i administrativna opterećenja jer se pojednostavnjuju postupci izdavanja elektroničkih isprava i ubrzava njihovo dobivanje što će, ustvrdio je ministar, pozitivno utjecati na poslovanje malih, srednjih i mikropoduzetnika.

(poslovni.hr)