U Bugojnu završena izgradnja pet kuća povratnicima po sistemu “ključ u ruke”

Implementacijom Državnog projekta stambenog zbrinjavanja u okviru Regionalnog stambenog programa (RSG), koji podržava Vlada FBiH, pet povratničkih obitelji u Bugojnu dobilo je ključeve završenih stambenih jedinica po sistemu „ključ u ruke“. Tipski projekt za sve kuće uradila je “Vizija” d.o.o. iz Sarajeva, a poslije provedenog postupka javnih nabavki izgradnja je povjerena firmi “Univerzal” d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje.

Radi se o objektima u bugojanskim naseljima Čipuljić, Zlavast, Zanesovići, Bristovi i Odžak. Nedavno je potpisan i službeni zapisnik o tehničkom pregledu radova i primopredaji ključeva. Potpisivanju zapisnika nazočili su predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Saša Pajić, predstavnik Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Elfrid Lendo, predstavnik izvođača radova „Univerzal“ d.o.o. Gornji Vakuf/Uskoplje EdibHadžiabdić, predstavnik nadzora Vizija d.o.o. Sarajevo Hamza Halilović i predstavnici Općine Bugojno Nedim Balihodžić, Sanja Ivić i AbduselamKico.

Izgradnja i rekonstrukcija kuća je završena u predviđenom roku.

Riječ je o raseljenim obiteljima koje čitav poslijeratni period očekuju i traže da im se obnove njihovi objekti radi stvaranja uvjeta za povratak u njihove prijeratno mjesto prebivališta.  Za pet obitelji s područja općine Bugojno osigurana su sredstva za izgradnju i rekonstrukciju stambenih objekata.

Dobra suradnja lokalne zajednice i Ministarstva je rezultat mnogih realiziranih projekata i projekata u fazi realizacije.

U okviru Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini planirana je izgradnja/obnova ukupno 3.202 stambene jedinice za izbjeglice i raseljene osobe, od čega 2.260 obiteljskih kuća i 52 višestambene zgrade s 942 stana namijenjena za stambeno zbrinjavanje po modelu neprofitnog socijalnog stanovanja.

Ukupna vrijednost Regionalnog stambenog programa je oko 1,2 milijarde KM, od čega se više od 200 milijuna odnosi na projekte u BiH. Sve to bilo bi neizvodivo bez podrške međunarodne zajednice, prije svih, Europske unije, kao najvećeg donatora sa sudjelovanjem od oko 450 milijuna KM, te Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Norveške, Italije, Švicarske, Danske, Turske i drugih zemalja donatora. Snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi (OSCE) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB).

Bosna i Hercegovina je za Vodeću instituciju Državnog projekta stambenog zbrinjavanja imenovala Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a implementaciju potprojekata povjerila je Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, Republičkom sekretarijatu za raseljena lica i migracije RS, te Odjelu za izbjeglice, raseljene osobe i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH.

Sutra 1. sjednica Organizacijskog odbora “Izbora najboljeg sportaša KSB za 2021. godinu”

Sutra će se u Bugojnu održati 1. sjednica Organizacijskog odbora manifestacije “Izbor najboljeg sportaša Kantona Središnja Bosna za 2021. godinu “.

Predsjednik Organizacijskog odbora “Izbora najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu” je ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta KSB Bojan Domić, dok su potpredsjednici Odbora potpredsjednica F BiH Melika Mahmutgebović i domaćin ovogodišnje manifestacije, načelnik općine Bugojno Hasan Ajkunić.

Uz njih, članovi Organizacijskog odbora su načelnici općina KSB i istaknuti sportski radnici, koji su, svatko na svoj način, u raznim granama sporta dali svoj doprinos u afirmaciji države Bosne i Hercegovine.

Nakon sjednice Organizacijskog odbora “Izbora najboljeg sportaša Kantona za 2021. godinu”, održat će se konferencija za novinare, a potom i svečano potpisivanje ugovora o generalnom sponzorstvu sa SWISS-GASTRO d.o.o., Bugojno.

Stravična nesreća kod Bugojna: Poginule tri osobe

U stravičnoj prometnoj nesreći, koja se sinoć dogodila na magistralnom putu M-106 Donji Vakuf – Bugojno, poginule su tri osobe.

Ova informacija za Klix.ba je potvrđena iz Policijske stanice u Bugojnu. “Do nesreće je došlo u 22 sata. Poginule su tri osobe. Ništa više ne možemo reći u ovom trenutku”, rečeno je iz policije.

Do nesreće je došlo u naselju Čaušlije. Glasnogovornik MUP-a Srednjobosanske županije Hasan Hodžić je rekao kako su u nesreći sudjelovala dva putnička vozila, VW Golf i Fiat.

Očevid su obavili pripadnici PS Bugojno uz nadzor dežurnog tužitelja, a promet je bio u potpunosti obustavljen.

(www.vecernji.ba)

Istražitelji provjeravaju dojave građana o slučaju ubojstva novorođenčeta u Bugojnu

Istražitelji Ministarstva unutarnjih poslova Županije Središnja Bosna (MUP ŽSB) provjeravaju tragove na koje su ih uputili građani, nakon što su u srijedu zatražili njihovu pomoć u slučaju ubojstva bebe čije je tijelo pronađeno 5. rujna u rijeci Vrbas u Bugojnu.

Podsjetimo, Ministarstvo unutarnjih poslova KSB je informiralo je javnost da je dana 5.9.2021. godine, oko 15,10 sati, u PS Bugojno prijavljeno da je u ulici Rostovska, općina Bugojno, ispod mosta u rijeci Vrbas, pronađeno beživotno tijelo novorođenčeta.

Odmah po zaprimanju prijave na lice mjesta izašli su službenici policije koji su potvrdili navode prijave, te u suradnji s nadležnim tužiteljstvom pristupili poduzimanju intenzivnih mjera i radnji na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti u vezi prijavljenog događaja.

Rezultati obdukcije tijela novorođečeta pokazali su da je beba umrla od posljedica utapanja.

Istražitelji Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Središnja Bosna ovo kazneno djelo vode kao ubojstvo, a u tijeku su detaljne istražne radnje u pokušaju pronalaska roditelja novorođenčeta.

Također, neslužbeno se doznaje da istražitelji ne vjeruju da je riječ o Bugojancima.

Zasad je sigurno da je beba rođena živa, što su također pokazali nalazi obdukcije.

Provjera bolnica, domova zdravlja i rodilišta zasad nije donijela pomak u istrazi, pa se vjeruje da porođaj nije izvršen pod liječničkim nadzorom.

Istraga ide dalje, a istražitelji se nadaju da će doći do identiteta, u prvom redu, majke djeteta.

Obdukcija potvrdila: Uzrok smrti bebe pronađene u Vrbasu je utapanje

Rezultati obdukcije tijela novorođenčeta, koje je 5. rujna pronađeno kod Vrbaskog mosta u Bugojnu, pokazali su da je beba umrla od posljedica utapanja.

Istražitelji Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Središnja Bosna ovo kazneno djelo vode kao ubojstvo, a u tijeku su detaljne istražne radnje u pokušaju pronalaska roditelja novorođenčeta.

Također, neslužbeno se doznaje da istražitelji ne vjeruju da je riječ o Bugojancima.

Zasad je sigurno da je beba rođena živa, što su također pokazali nalazi obdukcije.

Provjera bolnica, domova zdravlja i rodilišta zasad nije donijela pomak u istrazi, pa se vjeruje da porođaj nije izvršen pod liječničkim nadzorom.

Istraga ide dalje, a istražitelji se nadaju da će doći do identiteta, u prvom redu, majke djeteta.

(Fena)

BUGOJNO: Nakon 13 dana potrage obustavljena iskapanja na Rostovu

Potraga za tijelima 15 hrvatskih logoraša koji su iz logora Armije R BiH u Bugojnu u nepoznato odvedeni u ljeto i jesen 1993. godine na lokalitetu Rostova završena je nakon 13 dana, pokazalo se bezuspješne potrage.

Iskapanja na Rostovu vršena su po nalogu Tužiteljstva BiH na temelju iskaza svjedoka i prikupljenih dokaza u istrazi, rečeno je na početku potrage koja ovog puta, za razliku od prošlogodišnjih ekshumacija koje su rezultirale pronalaskom četiti kompletna tijela, nije dovela do lokacija novih grobnica.

Prema neslužbenim informacijama, za tijelima nestalih tragalo se na temelju pretpostavki osoba koje svakodnevno borave na Rostovu. Pretražene su sve sumnjive lokacije, provjeren svaki od navoda koje su imali istražitelji. Nažalost, sva saznanja koja su dostavljena predstavnicima Instituta za nestale osobe BiH pokazala su se nedovoljnim za lociranje tijela koja, uvjerene su obitelji nestalih i predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna, krije inače ogroman prostor Rostova.  “Mi smo uvjereni da su naši nestali završili tu na Rostovu.

Nakon svih tortura koje su prošli, vodili su ih na ovom prostoru dok su imali snage kretati se. Kad više nisu mogli hodati, ubili su ih i pokopali. Upravo na takav način skončala su i četvorica nestalih čija su tijela ovdje pronađena prošle godine“, kaže Dijana Strujić, supruga nestalog Mihovila Strujića i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna. Od potrage koja traje već punih 28 godina, kaže nam Strujićeva, neće se odustati ali do rasvjetljavanja istine i pronalaska tijela samo je jedan ispravan put. “To je izvođenje pred lice pravde glavnih krivaca Dževada Mlaće i Selme Cikotića.

Ja kao supruga nestalog spremna sam potpisati da odustajem od potrage ako će pravosuđe procesuirati glavne krivce, a to su Mlaćo i Cikotić. Tijela će se lako pronaći ako se njih privede licu pravde. Nakon što su prošle godine pronađena četiri tijela, Tužiteljstvo ima ključne dokaze, i nama nije jasno zašto ih evo godinu dana već nije iskoristilo za prokretanje procesa koji bi rezultirali i pronalaskom tijela. Svaki drugi način očito produžuje agoniju, troši resurse jer ne možemo se mi više pouzdati u iskaze čobana niti sreću da će netko slučajno pronaći tijela. Možda su ona metar od lokacija koje smo pretražili“, kazala nam je Dijana Strujić.

Istog su promišljanja i ostali predstavnici Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna. Sve ove godine oni traže da se misterij nestanka hrvatskih logoraša započene rješavati na jedini ispravan način, pokreranjem postupka protiv Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH u čijoj je zoni odgovornosti bilo Bugojno. Napominju da pored tijela kao najvažnijeg dokaza Tužiteljstvo BiH godinama raspolaže i drugim dokazima protiv Mlaće i Cikotića, ratnim Mlaćinim dnevnikom u kojem se spominju i likvidacije Hrvata, te ratnom prepiskom Cikotića s nadređenim mu Enverom Hadžihasanovićem iz koje je jasno vidljivo da Cikotić zna gdje su nestali koje je trebao, a nije prebacio u Zenicu. “Bez procesuiranja Mlaće i Cikotića ništa se u Bugojnu ne može pokrenuti, pa ni pronaći tijela naših nestalih. To je jedini ispravan način da se prekine agonija. Novi dokazi su bespotrebni, Tužiteljstvo BiH ima ih dovoljno, nek radi svoj posao. Njihov je posao i kazniti one koji daju lažne iskaze te tako uznemiravaju dodatno obitelji nestalih“, kazao nam je Mladen Kajić, predsjednik Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata Bugojna. Obitelji nestali i predstavnici Udruga za pogrešan smjer potrage najviše krive bivši tužiteljicu Slavicu Terzić koja je Ciktotića nezakonito izbrisala iz optužnice kako bi mogao preuzeti još jedan ministarski mandat, ovog puta ministra sigurnosti BiH. Iz Koodninacije udruga kažu i da postoji mogućnost podnošenja zahjeva za obnovom postupka Enesu Handžiću, dosad najviše rangiranom bošnjačkom dužnosniku, kojeg je prije deset godina Sud BiH osudio na osmogodišnju kaznu zatvora zbog zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima.

Handžić, koji je u ratu bio pomoćnik zapovjednika 307. Motorizirane brigade Armije R BiH potpisivao je naloge za odvođenja uglednih Hrvata iz Bugojna, a tijekom postupka nagodio se Tužiteljstvom BiH otkrivši lokaciju s posmrtnim ostatcima za koje je tvrdio da pripadaju Jadranku Gvozdenu, Perici Kovačevići i Nikici Milošu zvanom Kardelj. Na lokalitetu, kojeg je otkrio Handžić, pronađeni su tek fragmenti više puta spaljivanih kostiju iz kojih se nije mogao izvući profil za DNK. Povod mogućem traženju obnove postupka su istraživanja koja pokazuju da bi kosti mogle biti životnjskog porijekla. Pokaže li se istinitim, obitelji nestalih tražit će obnovu postupka Handžiću.

Podsjećamo, u ljeto prošle godine na Rostovu su ekshumirana tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića. Na popisu nestalih nasilno odvedenih logoraša još je uvijek njih 15, a to su:  Branko  Crnjak,  Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić. Pretpostavlja se da Rostovu krije tijela njih 12. Put do lokacija na kojima su pokopani nakon što su danima mučeni, znaju Mlaćo i Cikotić, a natjerati ih da progovore može samo Tužiteljstvo BiH, poručuju obitelji i predstavnici hrvatskih stradalničkih udruga iz Bugojna.

(vecernji.ba)

Bugojno: Počela implementacija projekta izgradnje kuća povratnicima po sistemu “ključ u ruke”

Potpisivanjem službenog zapisnika o uvođenju izvođača radova i nadzornog organa u posao počeli su u općini Bugojnu radovi na projektu sanacije pet stambenih jedinica povratnika po sistemu “ključ u ruke” u mjestima Čipuljić, Zlavast, Zanesovići, Bristovi i Odžak.

Riječ je o raseljenim obiteljima, koje cijelo poslijeratno razdoblje očekuju i traže da im se obnove njihovi objekti radi stvaranja uvjeta za povratak u njihove prijeratno mjesto prebivališta. Za pet obitelji s područja općine Bugojno osigurana su sredstva za izgradnju i rekonstrukciju stambenih objekata.

Tipski projekt za sve kuće uradila je “Vizija” d.o.o. iz Sarajeva, a poslije provedenog postupka javnih nabavki izgradnja je povjerena firmi “Univerzal” d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje.

Potpisivanju zapisnika nazočili su predstavnik Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica Elfrid Lendo, predstavnik izvođača radova Univerzal d.o.o. Gornji Vakuf-Uskoplje Ahmed Hadžiabdić i predstavnici Općine Bugojno Abduselam Kico i Nedim Balihodžić.

Riječ je o implementaciji državnog projekta stambenog zbrinjavanja u okviru Regionalnog stambenog programa (RSG), koji podržava Vlada Federacije BiH, a koji treba osigurati izgradnju stambenih jedinica za 81 povratničku obitelj.

Dobra suradnja lokalne zajednice i Ministarstva je rezultat mnogih realiziranih projekata i projekata u fazi realizacije.

U okviru Regionalnog stambenog programa u Bosni i Hercegovini planirana je izgradnja/obnova ukupno 3.202 stambene jedinice za izbjeglice i raseljene osobe, od čega 2.260 obiteljskih kuća i 52 višestambene zgrade s 942 stana namijenjena za stambeno zbrinjavanje po modelu neprofitnog socijalnog stanovanja.

Ukupna vrijednost Regionalnog stambenog programa je oko 1,2 milijarde KM, od čega se više od 200 milijuna odnosi na projekte u BiH. Sve to bilo bi neizvedivo bez podrške međunarodne zajednice, prije svih, Europske unije, kao najvećeg donatora sa sudjelovanjem od oko 450 milijuna KM, te Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Norveške, Italije, Švicarske, Danske, Turske i drugih zemalja donatora. Snažnu podršku programu daju Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB).

Bosna i Hercegovina je za Vodeću instituciju Državnog projekta stambenog zbrinjavanja imenovala Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a implementaciju potprojekata povjerila je Federalnom ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, Republičkom sekretarijatu za raseljena lica i migracije RS, te Odjelu za izbjeglice, raseljene osobe i stambena pitanja Vlade Brčko Distrikta BiH.

Obilježena 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u katoličkom gradskom groblju i svetom misom za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna u župnoj crkvi svetog Ante u Bugojnu, obilježena je 28. godišnjica stradanja i progona Hrvata Bugojna.

Obilježavanju godišnjice stradanja Hrvata Bugojna nazočilo je i brojno izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom koji je ovom prigodom istaknuo kako se i danas, kada odajemo počast svim poginulim, mržnja širi Bugojnom i kako vidimo da one koji žele obilježiti smrt svojih najbližih, najmilijih, sustav ne može zaštititi.

„Uvijek kad dođemo, tražimo da počinitelji, a jasno je tko su počinitelji u Bugojnu, odnosno tko je zapovijedao i tko je odveo, da napokon odgovaraju. Jasno je da ne možemo utjecati na policijske organe, pravosudne institucije i tužiteljstva koji su trebali davno uraditi posao po pitanju Bugojna. Te institucije su kao neovisne institucije trebale davno procesuirati sve one koji su pobili u Bugojnu, odveli iz logora i kojima se više ne zna trag. Ja, kao Predsjednik Federacije BiH, nemam ingerencije da naredim ni Tužiteljstvu ni Sudu, jer bi se protumačilo kao pritisak i „petljanje“ u posao sudske vlasti. Jedino što mogu učiniti je doći ovdje, pomoliti se za umrle i poticati sve one koji su nadležni za to, da to napokon i učine, da procesuiraju sve one koji su počinili zločine, koji su očiti ovdje u Bugojnu i koji su protjerali Hrvate Bugojna. Taj govor mržnje koji šire isti ti koji nisu procesuirani i koji žele zaštititi svoju poziciju na svaki način, a bili su spremni činiti takve zločine, normalno da su danas spremni prijetiti i raditi sve drugo što rade u Bugojnu i na svim drugim prostorima“, kazao je Predsjednik Federacije BiH.

Predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojno Miroslav Zelić istaknuo je kako se usporedo s 28. godišnjicom stradanja i progona Hrvata Bugojna događaju i iskapanja na Rostovu na lokalitetu Tvrdulje, te izrazio nadu da će ovog puta uspjet pronaći dvanaest osoba za koje postoje saznanja  od izjava svjedoka.

„Iskapanja još traju, molimo Boga da ih pronađemo i da konačno riješimo sudbinu nasilno odvedenih, likvidiranih  Hrvata iz bugojanskih logora“, kazao je predsjedatelj OV Bugojno Miroslav Zelić.

Uz dužnu počast stradalim i nestalim Hrvatima Bugojna, vijence su položili i: udruge proistekle iz Domovinskog rata na čelu s Koordinacijom udruga HVO HB Bugojno, izaslanstvo Republike Hrvatske predvođeno Žanom Ćorić, izaslanicom predsjednika Vlade RH, predstavnici 4. Splitske brigade, te izaslanstvo Ministarstva obrane BiH.

Nakon polaganja vijenaca, u župnoj crkvi sv. Ante služena je sveta misa za poginule, odvedene i nestale Hrvate Bugojna na kojoj je istaknuto kako su polaganje vijenaca i paljenje svijeća prigoda i način sjećanja na stravičan događaj koji se dogodio svjesno i koji je mogao biti spriječen.

„Polaganjem vijenaca dali smo podršku obiteljima koje još uvijek traže svoje članove i čija bol nije nestala. Kada bi nam nedostajale riječi da izrazimo osjećaje, cvijeće bi govorilo za nas. Kad to cvijeće uvene, neka ga, nemojmo ga sklanjati, jer tako osušeno ono ostaje trajno, besmrtno, kao znak besmrtnosti, sjećanja i ljubavi. Paljenje svijeća je konkretan znak naše vjere gdje se naši osjećaji pretvaraju u tihu molitvu. To je gesta zahvalnosti životima koji su prekinuti, koji još nisu bili življeni. U stradanjima ovdje u Bugojnu nije bilo onih koji nisu pretrpjeli, posebice logoraši. U logoru Istra i u drugim zgradama i mjestima javnih površina, koja su mjesta zločina protiv čovječnosti, u našem čovjeku je gorjela iskrica vjere i nade, a sjećanje i molitva za preminule velika su gesta ljubavi i poštovanja prema našim poginulim i nestalim, našim najmilijima“, poručeno je na misi.

Pretražit će se 20-ak lokacija na području Rostova

Kako je i najavljeno, jučer su po nalogu Tužiteljstva BiH počela iskapanja na lokaciji Rostova kod Bugojna, u blizini mjesta zvanog Tvrdulje.

Traga se za tijelima hrvatskih logoraša koji su u ljeto i jesen 1993. godine odvedeni u nepoznato iz nekoliko logora Armije RBiH u Bugojnu, piše Večernji list BiH.

Iskazi svjedoka i izjave

Potraga će, po svemu sudeći, trajati nekoliko dana, doznajemo nakon prvog dana iskapanja na terenu koji nije rezultirao pronalaskom tijela. – Pretražit ćemo više lokacija koje bi mogle, prema saznanjima koja su prikupila istražna tijela, kriti posmrtne ostatke nestalih Hrvata – kazao nam je Marko Jurišić, član Kolegija Instituta za nestale osobe BiH. Prema saznanjima do kojih smo došli, pretražit će se oko 20-ak sumnjivih lokacija.

Potragu na Rostovu svakoga dana pratit će i predstavnici stradalničkih udruga, među kojima su i obitelji nestalih, potvrdili su nam u Koordinaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a HB Bugojna koji, odlučili su, neće davati izjave za medije do pronalaska tijela. Na terenu je i istražitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH.

S potragom za rješenjem misterija nestanka logoraša, kako doznajemo, krenulo se u blizini lokacija na kojima su prije točno godinu dana ekshumirana tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića, četvorice iz skupine koja je dotad brojala 19 nestalih. Istragom se došlo do saznanja kako bi ova lokacija mogla kriti i tijela 12 od ukupno 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz logora Armije RBiH za kojima se još uvijek traga te se jučer krenulo s pretraživanjem terena. Od prvobitno 21 logoraša, obitelji još uvijek tragaju za njih 15. Dva su tijela ekshumirana na pojedinačnim lokacijama, četiri na Rostovu prije godinu dana.

Nakon nagodbe koju je prije desetak godina s Tužiteljstvom BiH sklopio Enes Handžić, jedan od malobrojnih optuženih za zločine nad Hrvatima Bugojna, otkrivena je lokacija na kojoj su pronađene više puta spaljivane kosti iz kojih se nije mogao izvući profil za DNK analizu te obitelji nisu prihvatile njegov iskaz da šaka pronađenih spaljenih kostiju pripada trojici iz skupine nestalih, tako da je njih 15 još uvijek na popisu nestalih, a to su: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.

Pronađu li se njihova tijela, a pretpostavlja se da je na Rostovu njih 12 iz skupine od 15 nestalih, obitelji će konačno imati priliku dostojno ih pokopati.

Odgovornost i pravda

Svako tijelo još je jedan u nizu dokaza koji najviše kompromitiraju aktualnog ministra sigurnosti BiH Selmu Cikotića koji ih je po zarobljavanju trebao prebaciti u Zenicu, ali to nikad nije učinio. Uz Cikotića, najodgovornijim za ovaj nekažnjen zločin smatra se Dževad Mlaćo, predsjednik Ratnog predsjedništva Bugojna, koji je u svome dnevniku koji je u posjedu Tužiteljstva BiH od 2007. godine napisao kako “ekstremni dio HVO-a (kako su nazivani zarobljeni Hrvati) treba likvidirati”.

Nakon što su, po svemu sudeći, likvidirani, odgovorni za ovaj zločin 28 godina prikrivaju dokaze koji ih vode na optuženičku klupu, a tijela nestalih ključan su dokaz zločina. Potraga na Rostovu kod Bugojna nastavlja se i danas.

– Iskapanja na Rostovu nastavljaju se i trajat će sve dok se svako saznanje koje imamo ne provjeri, uključujući iskaze svjedoka. Koliko će dana sve to trajati, nitko od nas ne može znati pouzdano – kazao nam je Jurišić.

(www.vecernji.ba)

Sutra ekshumacija na Rostovu, kriju li se tu tijela i preostalih 15 nasilno odvedenih Hrvata iz Bugojna

Na lokaciji Tvrdulje na Rostovu, nadomak Bugojna, sutra se, prema nalogu Tužiteljstva BiH, nastavlja potraga za tijelima preostalih 15 hrvatskih logoraša, koji su u ratu nasilno odvedeni iz logora Armije RBiH u Bugojnu.

Potvrdio nam je to Marko Jurišić, član Instituta za nestale osobe BiH.

– Nakon gotovo godinu dana nastavljamo potragu za tijelima nestalih Hrvata. U međuvremenu smo istragom na terenu došli do pouzdanih informacija kako bi lokacija Rostova, na kojem smo u ljeto prošle godine ekshumirali četiri tijela iz skupine od 19 nasilno odvedenih logoraša, mogla kriti i tijela preostalih 15 za kojima se još uvijek traga – objasnio nam je Jurišić, piše Večernji list BiH.

Stradanja Hrvata

Podsjećamo, prije godinu dana na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića, koja su nakon identifikacije u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu proljetos pokopana u Bugojnu i Mostaru.

Ekshumacije koje se nastavljaju sutra, prema očekivanjima, trebale bi rasvijetliti sudbinu još 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz skupine koja je nakon rata brojala 21 logoraša. Za posmrtnim ostacima preostalih 15 njihove obitelji tragaju gotovo 28 godina.

Još uvijek se traže: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.

Početak ekshumacija na Rostovu u ljeto prošle godine obilježilo je imenovanje Selme Cikotića državnim ministrom sigurnosti. Cikotića, kao ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije RBiH, osim Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva, Hrvati Bugojna smatraju najodgovornijim za nasilna odvođenja i nestanak hrvatskih logoraša, ali i progon 16 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojne zločine nad hrvatskim stanovništvom, pljačku i uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata, kao i katoličkih vjerskih objekata.

Kosti ključni dokaz

Cikotića s nestankom hrvatskih logoraša povezuje i ratna prepiska s njegovim nadređenim. Prema saznanjima hrvatskih stradalničkih udruga u Bugojnu, Cikotić je pokušao zaustaviti nastavak potrage na Rostovu, ali mu to očito nije uspjelo. S tim je za nedavnoga posjeta središnjoj Bosni upoznat i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Ekshumacije i nastavak potrage počinju samo nekoliko dana nakon Milanovićeva posjeta. Slučajno ili ne, doznat će se, jer ništa, pa ni kosti nasilno odvedenih, ne može ostati skriveno. One su ključan dokaz zločina koji bi morao na optuženičku klupu konačno dovesti i glavne kreatore etničkog čišćenja Bugojna, Selmu Cikotića i Dževada Mlaću.

(www.vecernji.ba)