Iz ove zemlje svaki treći rabljeni automobil dolazi s namještenom kilometražom

Namještanje kilometraže toliko je često – ili se tako bar percipira – da se o tome kod nas pričaju vicevi.

Nije to problem samo kod nas, pa su francuski i njemački autoklub, ACA i ADAC, pokrenuli veliku kampanju borbe protiv namještanja kilometraže, kako bi upozorili javnost, ali i vlasti na ovaj vid prevare.

Kako ističe HAK-ova Revija, ovo je iznimno važno za kupce rabljenih automobila ovih prostora jer je procjena da je svaki treći automobil u Njemačkoj s namještenom kilometražom.

A upravo iz Njemačke stižu brojni auti na našim cestama. Nijemci i Francuzi procjenjuju da se na njihovim tržištima prodaje od 30 do 50 posto rabljenih automobila s namještenom kilometražom.

(www.vecernji.ba)

Bh. tržište auta nespremno za Euro 5

Nakon što je Bosna i Hercegovina ograničila uvoz automobila na Euro 5 i novija vozila, od 1. lipnja ove godine do kraja listopada uvezeno je skoro 8.000 automobila manje nego u istom periodu prošle godine, govore podaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Pojedinim trgovcima automobila u BiH je smanjen obim posla, a glavni razlozi tome su, kako kažu, skuplja vozila s Euro 5 normom od Euro 4, odnosno slaba kupovna moć bh. građana, te tvrde da je ova odluka došla pomalo preuranjeno u BiH i da je u suštini ona dovela samo do povećanja ukupne zarade države u vidu dažbina.

Sudeći prema podacima UIO BiH, od 1. lipnja do 31. listopada uvezeno je ukupno 28.411 automobila, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno ukupno 36.028.

“Ukupna vrijednost uvezenih vozila od 1. lipnja do 31. listopada ove godine bila je 422.688.619 KM s dažbinama od 89.758.638  KM. U istom periodu prošle godine u BiH vrijednost uvezenih vozila je bila 378.375.202  KM, dok su dažbine za uvoz tih vozila iznosile 83.728.584,15 KM”, podaci su UIO BiH.

Željko Vasilić, prodajni radnik u auto-salonu “Braća Đukić” iz Dervente, kaže da je manji broj uvezenih vozila rezultat toga što su vozila s Euro 5 normom skuplja, a stanovništvo u BiH ima lošu kupovnu moć. On ističe da kupci na tržištu u BiH uglavnom kupuju polovna vozila do 10.000 KM, te da se teško može kupiti vozilo s Euro 5 normom za taj iznos.

“Pojedine auto-kuće su smanjile i obim posla, manje je automobila jer treba više novca za uvoz vozila s Euro 5 normom. Mi kao auto-kuća nismo to mnogo osjetili, jer radimo s novijim vozilima, ali mislim da je generalno na tržištu u BiH dosta smanjen posao i to se dosta osjetilo”, rekao je Vasilić za “Nezavisne”.

On kaže da nije siguran šta je bio konkretan cilj ovih ograničavanja, da li zaštita tržišta ili neke od većih kuća koje se bave prodajom novih vozila, ali da država svakako dobija veće dažbine sada skupljim vozilima, jer su kod vozila do 10.000 KM dažbine zanemarive.

“Srbija tek sad razmišlja da sljedeće godine prestane uvoziti Euro 3 normu. BiH je siromašnija od Srbije, a mi već uvozimo samo Euro 5 i novija vozila. To jeste ekološki bolje, ali da budemo jasniji, zar nije bolje da čovjek koji vozi auto star 30 godina sebi kupi vozilo s Euro 4 i time zamijeni starije auto za novije, a sada taj vozač teško da će izdvojiti 15.000-20.000 KM za uvoz vozila s Euro 5 normom”, kaže Vasilić.

U auto-salonu “Talović” iz Tuzle kažu da su vozila s Euro 5 normom zastupljena na Zapadu i da drže cijenu, što nije slučaj i s Euro 4 normom.

“Naravno da je zbog toga i smanjen obim posla, manji je i broj kupaca koji imaju više novca izdvojiti za auto, tako da je opala i prodaja. Mislim da je država malo prerano krenula s Euro 5 normom, jer Euro 4 vozila su za naš standard, mogla su da zadovolje standard ove države. S obzirom na to da Srbija ima daleko više stanovnika i uvozi još Euro 3, smatram da smo mi malo poskočili i otišli višu stepenicu ranije nego što je to trebalo, ali je sada to otišlo u nepovrat”, kažu u “Taloviću”.

Jedan od trgovaca polovnih automobila iz Širokog Brijega smatra da je glavni razlog smanjenja uvoza i prodaje polovnih vozila to što sve više ljudi iseljavaju iz BiH.

“Postoji više razloga, treba tu više novca izdvojiti za vozilo s Euro 5 normom, ali kad pogledam svoje okruženje, većina je otišla vani, što u Hrvatsku, što u druge zemlje EU, te nema više tko ni kupovati ta auta”, kaže ovaj prodavac.

Znate li čemu služe ove crne točkice na staklu vašeg auta?

Na rubovima stakla u automobilima i autobusima često možemo vidjeti crnu liniju i iznad nje crne točkice.

Negdje od 1950-ih na ovamo proizvođači automobila počeli su koristiti ljepilo kako bi prozor bio stabilan i to je bilo bolje rješenje od metalne podloge. Ljepilo je bilo sigurnije, ali ipak nije bilo estetski zadovoljavajuće.

Crna boja je zapravo keramička boja, a služi da sakrije ljepilo. Osim toga, boja je zapečena što znači da je neuništiva. Ono služi da drži prozor na mjestu i pritom skriva ljepilo. 

Što se tiče točkica, one su tu da izvrše estetski ugodan prijelaz iz debelih crnih linija u prozirnost stakla. Točke nisu nasumično postavljene. One postaju sve rjeđe što su udaljenije od crne linije.

Takav uzorak je estetski prihvatljiviji jer nema naglih prijelaza. Međutim, čak ni točkice nisu samo za ukrašavanje. Njihova druga svrha, osim vizualnog učinka, je kontrola temperature. Kako bi se staklo prilikom izrade moglo saviti, zagrijava se. Staklo obojeno u crno zagrijava se brže od ostatka. Točkice su tu da raspodijele toplinu malo ravnomjernije, što sprječava pucanje, piše Reader’s Digest. 

(24sata.hr)

U BiH uvezeno 63.000 vozila vrijednosti 860 milijuna KM

U Bosnu i Hercegovinu je od 1. 1. do 31. 10. 2019. godine uvezeno više od 63.000 novih i polovnih automobila ukupne vrijednosti oko 863 milijuna KM. Uvezeno je samo 12 električnih automobila.



Naime, prema podacima kojima raspolaže Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO), u našu zemlju uvezeno je 63.245 automobila ukupne vrijednosti 863.693.773 KM, dok su dažbine iznosile 184.817.069 KM.

U usporedbi s istim periodom prošle godine (1.1. – 31.10.), kada je vrijednost uvezenih automobila iznosila oko 752 milijuna konvertibilnih maraka, vidimo rast od 11 posto. Ipak, ostaje da se vidi da li će 2019. godina sa svih 12 mjeseci preći cijelu 2018. kada je zabilježeno rekordnih 896 miliona KM.

Od 63.245 uvezenih automobila, konvencionalnih i električnih, na polovne automobile otpada 53.791, dok su uvezena 9.454 nova automobila. U istom periodu prošle godine uvezeno je 68.298 automobila, od toga 59.220 polovnih i 9.078 novih.

Luksuzni automobili

Deset najskupljih automobila koji su prošli kroz carine zajedno vrijede gotovo tri milijuna konvertibilnih maraka.

Najskuplji uvezeni automobil je Bentley Continental GT Coupe vrijednosti oko 422.000 konvertibilnih maraka, dok su samo dažbine za njega iznosile vrtoglavih 72.000 konvertibilnih maraka.

Drugi najskuplji automobil bio je Rolls Royce Ghost Family od 336.000 KM, s dažbinama od 57.000 KM. Treće mjesto zauzeo je Porsche 911 GT3 od 303.000 konvertibilnih maraka, a vlasnik je državi morao iskeširati dodatnih 51.000 KM.

Četvrto, peto i šesto mjesto zauzimaju skupocjeni Mercedesi vrijedni 299.000, 278.000 i 274.000 konvertibilnih maraka. Na sedmom i osmom mjestu su opet Porschei – jedan 911 GT3 od 259.000 KM i jedan Cayenne T od 255.000 KM.

Deveto i deseto mjesto zauzimaju također luksuzni Mercedesi od 251.000 i 235.000 KM.

Električni svijet

Kada je riječ o električnim automobilima, ukupna vrijednost uvezenih vozila prelazi 700.000 konvertibilnih maraka.

Naime, ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 12 električnih automobila, a najviše Volkswagena UP! – njih šest, a svaki je vrijedio oko 33.000 KM.

Uvezene su tri Tesle Model 3 pojedinačne vrijednosti oko 100.000 konvertibilnih maraka, jedan Renault Twizy od 8.000 KM, Nissan Leaf od 53.000 KM i najskuplji – Jaguar I-Pace od vrtoglavih 147.000 konvertibilnih maraka.

Iako ovo djeluje kao mali broj, razlika je značajna u usporedbi s 2018. godinom kada je uvezeno sedam električnih automobila. Godine 2017. u BiH je uvezeno 10 električnih automobila.

(Business magazin)

Od sutra obvezno posjedovanje zimske opreme

Posjedovanje i korištenje zimske opreme obvezno je na teritoriju BiH od 15.11. 2019. do 15. 4. naredne godine, bez obzira na vremenske uvjete, kazala je stručna saradnica za sigurnost saobraćaja u BIHAMK-u Silma Muminović.

Istaknula je da se pod zimskom opremom podrazumijevaju pneumatici sa zimskim profilom na svim kotačima, dubine gazećeg sloja minimalno 4 milimetra ili pneumatici s ljetnim profilom, dubine gazećeg sloja minimalno 4 milimetra, ali i odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogonske kotače u slučaju zimskih uvjeta.

Dodatno za teretna vozila i autobuse, dodala je, u zimsku opremu ubraja se lopata i vreća pijeska.

– Na vozilima se ne smiju postavljati gume s ekserima – kazala je.

Muminović je pojasnila da u zimskom periodu, niske temperature i česte i obilne oborine izuzetno nepovoljno utječu na motorna vozila, posebno kad su intenzivnije u upotrebi.

– Zbog snijega ili poledice sustavi teže prenose snagu na podlogu, sol nakupljena na cestama šteti podvozju i karoseriji, a niske temperature onemogućavaju normalan rad motora, crpe energiju iz akumulatora, a štete i svim ostalim komponentama vozila – kazala je.

Stoga je, dodala je, neophodno adekvatno pripremiti i sebe i vozilo za nadolazeću zimu.

– Kontakt između ceste i vozila ostvaruje se preko guma, odnosno na jednom relativno malom dijelu dodirne površine između gume i ceste. Upravo ta kontaktna površina od presudne je važnosti za sigurnost upravljanja vozilom – kazala je te dodala da su odgovarajuće gume prva stavka kojoj treba posvetiti pažnju.

Gume, naglasila je, trebaju imati najmanje 4 milimetra profila, a pritisak u gumama treba biti veći za 0,15 bara.

Također, promjena i kontrola rashladne tekućine jedna je od bitnijih stvari koje treba uraditi prije zime te je promjena rashladne tekućine najjeftiniji i najsigurniji način za očuvanje dugotrajnosti vozila.

– Tekućinu za pranje vjetrobrana treba obogatiti tekućinom protiv zamrzavanja da ne bi došlo do oštećenja rezervoara ili električne pumpe – upozorila je.

Govoreći o motornom ulju, Muminović je kazala da se treba mijenjati svakih 10.000 do 20.000 kilometara.

– Zima je razdoblje kada je motorima potrebno manje viskozno ulje. Niske temperature dodatno će zgusnuti viskozno ulje, zbog čega ono neće jednako dobro kružiti kroz rashladni sustav te će motor, barem u početku, dok ne dosegne radnu temperaturu, dobiti znatno manje potrebnog podmazivanja – kazala je.

Ističe da su ispravne kočnice jedan od osnovnih preduvjeta za sigurnu vožnju, posebno u zimskim uvjetima, kada i najmanja disproporcionalnost u kočenju po pojedinom kotaču može dovesti do gubitka kontrole nad vozilom.

– Zato provjerite i kočnice i po potrebi ih servisirajte – poručila je Muminović.

Naglasila je da na ledu zaustavni put može biti i do deset puta duži nego na suhoj cesti.

– Smanjite brzinu vožnje, odstojanje između vozila neka bude dovoljno dugo da vam ostavi prostora za usporavanje i zaustavljanje u nepredviđenim uvjetima vožnje – kazala je Muminović te upozorila da policija može kazniti vozača s 40 KM zbog neposjedovanja zimske opreme za privatna vozila, a za službena od 100 do 500 KM.

(avaz.ba)

Kako se riješiti mirisa dima cigareta u automobilu?

Najbolji prvi korak je otvaranje svih vrata i temeljito usisavanje svih površina u unutrašnjosti kabine vozila.

Miris dima cigareta, a mnogi bi ga nazvali i smradom, u automobilima može biti posebno iritantan, pogotovo ako ste nepušač, a kupili ste rabljeno vozilo u kojem se dimilo kao u indijanskom vigvamu. Taj je miris teško ukloniti iz automobila, ali možete pokušati i sigurno ćete ga reducirati.

Počnite s otvaranjem svih vrata i temeljitim usisavanjem svih površina u kabini vozila.

Jedna od metoda je prebrisati sve površine, a pogotovo tkanine krpicom koju ste namočili u alkoholnom octu. Također, potrebno je dobro oprati prozore iznutra tekućinom za pranje.

Uzmete li miris za automobil i stavite li ga u kabinu nećete napraviti puno jer će se njegov miris samo pomiješati sa smradom cigareta.

Želite li biti temeljiti, promijenite filtar kabine i dezinficirajte klima uređaj. Dobro provjetrite ventilaciju u automobilu – ostavite je uključenom s najvišom razinom puhanja i uključenom klimom.

Probajte u sve tkanine u interijeru (sjedala, tepisi…) automobila utrljati sodu bikarbonu (prije tretmana sve takanine moraju biti suhe). Kad to učinite, ostavite sve da stoji nekoliko sati pa opet usisavač u ruke i sve dobro usišite. To bi trebalo ukloniti neugodan miris iz vozila, ali krajnji uspjeh nikad nije siguran. Sve ovisi o tome koliko dugo je bivši vlasnik pušio cigarete u vozilu.

Na kraju, probajte i s alkoholnim octom, zrnima kave ili ugljenom. Ostavite ih u vozilu preko noći (ocat u čaši) ili što duže možete. Oni na sebe vežu smrad cigareta i izvući će dio tog mirisa, piše portal Revija Hak.hr.

Bentley od oko 423 000 KM najskuplji automobil uvezen u ovoj godini u BiH

U prvih devet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je ukupno 57.883 automobila.

Od svih uvezenih automobila, najskuplji bio ‘Bentley Continental GT Coupe’ čija je cijena iznosila čak 422.714,27 maraka, dok su drugo i treće mjesto zauzeli Porsche i Mercedes, vrijedni 303.233,33, odnosno 299.671,99 maraka.

Ukupna vrijednost automobila uvezenih u ovoj godini iznosi 779.817.233,34 maraka, i to 49.295 rabljenih i 8.588 novih, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za 4,7 posto, s tim da je ovoj godini uvezeno više novih automobila, a manje polovnih, podatak je ovo iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

U top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u ovoj godini, izuzev već spomenutog ‘Bentleyja’, spadaju četiri porschea i pet Mercedesa, dok je najskuplje uvezeno elektronično vozilo Jaguar I – Pace vrijedan 147.746,18 maraka.

Kada se u pitanju marke automobila, građani BiH najviše su uvozili Volkswagen, Mercedes, zatim BMW, Audi, Škodu, Peugeot i Citroen.

Što se tiče ostale luksuzne robe, porast uvoza tijekom istog razdoblja bilježe plemeniti metali (zlato, platina, draguljarski predmeti) pa su tako građani BiH u ovoj godini uvezli takvih metala u vrijednosti od 15.948.380,32 maraka.

Od tog iznosa najviše je potrošeno na uvoz draguljarskih predmeta i njihovih dijelova, čak 11.034.815,44 maraka.

U istom razdoblju iz BiH je izvezeno plemenitih metala u vrijednosti od 13.879.524,72 maraka, i to najviše otpadaka i lomljavine od takvih metala.

Inače, uvoz takvih metala se, prema podacima UNO BiH, iz godine u godinu povećava.

Što se tiče podatka o uvozu plovila, tj. jahta i brodica, u prošloj godini u BiH nije uvezena nijedna jahta, a građani BiH najviše su uvozili gumene čamce.

(vecernji.ba)

Prosječna starost automobila u Hrvatskoj 14,6, u BiH 16, a u Srbiji 17 godina!

Najmanja prosječna starost automobila je u Hrvatskoj, zatim u Bosni i Hercegovini, a najveća u Srbiji.

S druge strane, Srbija ima manji broj automobila u odnosu na broj zaposlenih stanovnika, dok je u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj broj automobila veći od broja zaposlenih, piše Slobodna Bosna.

Broj automobila i njihova prosječna starost jedan je od parametara kojim možemo sagledati ekonomsku sliku određene države. Ukoliko u obzir uzmemo i broj zaposlenih, odnosno nezaposlenih stanovinka te države, slika je dosta potpunija.

Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u 2018. godini u Hrvatskoj je ukupno bilo registrirano 2,167.996 vozila. Prosječna starost cijelog hrvatskog voznog parka za 2018. godinu iznosi 14,6 godina.

Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem kolovoza u Hrvatskoj je bilo 1,43 milijuna zaposlenih, a 114.498 nezaposlenih.

Tako na svakog zaposlenog stanovnika Republike Hrvatske dođe 1.51 automobil.

U 2018. godini u Bosni i Hercegovini prosječna starost automobila iznosila je 16 godina. Registrirano je ukupno 1.064.130 vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 posto.

Broj registriranih vozila najviše je povećan u Brčko Distriktu za 5,18 posto. Kada je riječ o području Federacije BiH, najviše registriranih vozila ima u Sarajevska županija, na drugom mjestu je Tuzlanska, a najmanje ih je registrirani u BPŽ.

Posljednjeg dana kolovoza ove godine u Bosni i Hercegovini bilo je 821.791 zaposlena osoba, dok je 406.848 osoba ostalo na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje.

Statistički to iznosi 1.29 automobila po glavi svakog zaposlenog stanovnika u Bosni i Hercegovini.

U Srbiji je prema posljednjim podacima registrirano 2.029.554 automobila. Prosjećna starost automobila je 17.1 godinu. Ukupan broj zaposlenih u drugom tromjesečju 2019. godine iznosio je 2 161 533 osobe.

Za razliku od Hrvatske i Bosne i Hercegovine, broj automobila u Srbiji je, dakle, manji od broja zaposlenih osoba, dok su automobili u Srbiji u prosjeku za 2,5 godina stariji od automobila u Hrvatskoj dosnono 1,1 godinu stariji od automobila u BiH.

(vecernji.ba)

Ovo je 5 najgorih guma koje ne biste trebali stavljati na automobil

Ako želite osigurati svoju sigurnost, ali i sigurnost ostalih putnika, ovih 5 brendova biste trebali zaobilaziti u širokom luku.

  • AKS Tires
  • Compass Tires
  • Telluride tires
  • Westlake Tires
  • Geostar

Zašto stručnjaci za gume tvrde da su ovo najgori proizvođači guma?

Proizvodi ovih kompanija nemaju najosnovnije sigurnosne mjere i kontrolu kvalitete, piše Telegraf.

Mnogi brendovi automobilskih guma, pogotovo oni iz Kine (uključujućih i navedenih 5 kompanija), u nekom trenutku su se nalazili pod istragom ovlaštenih službi, ili su bili prisiljeni povući svoj proizvod iz prodaje.

Zato mnogi koji su koristili gume ovih proizvođača vjeruju da one nisu kvalitetne.

(poslovni.hr)

Zabranjuju uvoz starijih auta, a na putevima sve više krševa

Iako je BiH nekoliko puta pomjerala granice najnižih standarda koje moraju ispunjavati uvezena vozila, efekat je suprotan od očekivanog – vozni park nam je sve stariji!



Recimo, kada je riječ o putničkom programu, prosječna starost u 2018. godini iznosila je čak 16,5 godina, dok je 2010. bila – 16,1 godinu.

Dijagnozu stanja na našim parkinzima i putevima odlično ilustruju i informacije koje je potvrdio Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK).

“Više od 60 odsto registrovanih vozila u BiH starije je od 18 godina, a više od 85 odsto voznog parka starije je od 13 godina”, naveli su iz BIHAMK-a sumirajući podatke za 2018. godinu.

Podjednako su zabrinjavajuće i informacije kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, a koje pokazuju da smo 2014. godine imali 608.419 putničkih vozila starih deceniju ili više od toga, a lani – njih 784.790.

Podsjećanja radi, BiH je u posljednjih nekoliko godina dva puta pooštravala kriterijume za uvoz automobila, a mnogi su smatrali da će nam to podmladiti vozni park.

Tako je, recimo, odluka po kojoj se u BiH mogu uvesti samo vozila koja ispunjavaju Euro 4 standard na snagu stupila 2016. godine. Tri godine kasnije, odnosno početkom juna, stiže nova odluka – u BiH se mogu uvesti samo vozila koja zadovoljavaju Euro 5 standard.

“Očigledno je da nam je iz godine u godinu vozni park sve stariji, iako se, istovremeno, povećava i broj registrovanih vozila. Šta uraditi? Kod nas se još i ne razmišlja o stimulativnim mjerama pri uvozu novijih vozila. Vrijeme bi bilo da se počne i o tome razmišljati. Bogatije zemlje takve mjere imaju”, rekao je za “Nezavisne” Milija Radović, direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Srpske.

Kako dodaje, težak je odgovor na pitanje kako podmladiti vozni park, te ističe da je on uvijek u vezi sa standardom stanovništva.

A standard nam je, ističu zaštitnici potrošača, nizak, zbog čega većina nas ne može ni kupiti novije, pa time ni skuplje vozilo. Vozilo kojim upravlja Dragovan Petrović, iz Pokreta potrošača RS, starije je od prosječnog u BiH – proizvedeno je 2002. godine. Ispravno je, kaže, što potvrđuje i tehnički pregledi.

“Ljudi kupuju stara vozila zato što im platežna moć ne dozvoljava da kupe kvalitetnija. Svi bi voleli da voze automobile kao na Zapadu. Većina građana kupuje vozila vrednosti ispod 10.000 maraka, a onda posle velika sredstva daju za održavanje”, rekao je Petrović u izjavi za “Nezavisne”.

Vozni park nam se, dakle, ne podmlađuje, ali je zato brojčano sve bogatiji.

“U 2018. godini u BiH je ukupno registrovano 1.064.130 drumskih motornih vozila, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja povećanje od 43.010 vozila, odnosno za 4,21 %”, glase podaci BIHAMK-a.

Auto-dijelovi kao u EU

Na jučerašnjem sastanku u Privrednoj komori FBiH u Sarajevu između predstavnika Ministarstva komunikacija i transporta BiH, konzorcija koji je zadužen za homologaciju i uvoznika komponenti i automobilskih dijelova istaknuto je da je cilj da svi dijelovi koji se ugrađuju u automobile u BiH budu jednako bezbjedni kao u EU.

Drago Talijan iz Centra za motorna vozila, koji je nosilac konzorcijuma i obavlja administrativne poslove u oblasti homologacije, kazao je da 29. avgusta započinje primjena kada je riječ o prvoj seriji dijelova koji podliježu obavezi provjere prilikom uvoza. Dijelovi, kako je pojasnio, dosad nisu bili podvrgnuti provjerama.

(Nezavisne novine)