Jeste li znali: Kad je stvarno vrijeme za novo ulje u motoru?

Nekadašnje pravilo izmjene ulja nakon prijeđenih 5000 kilometara stvar je prošlosti, jer današnji automobili mogu prevaliti mnogo više u jednome servisnom intervalu.

Neki vozači pak vole mijenjati ulje prije nego što je to uistinu potrebno, no dobivaju li time išta? Mijenjanje ulja češće nego što je propisano ne donosi nikakve benefite, no vlasnik u teoriji ništa ni ne gubi, osim uložena novca. A osim toga prekomjerno ‘razbacivanje’ prerađenim uljem nije ekološki prihvatljivo.

Ovisno o specifičnim faktorima, ovo su najčešći intervali promjene ulja:

–  na svakih 1500 kilometara ili svakih šest mjeseci
–  na svakih 5000 kilometara
–  na svakih 8000 do 12.000 kilometara
–  na svakih 15.000 do 25.000 kilometara ili svakih šest mjeseci

Izmjena na svakih 1500 kilometara 

Ako stručnjaci kažu i proizvođač propisuje da je izmjena nakon 5000 prijeđenih kilometara prečesta, zašto bi netko mijenjao ulje nakon 1500 kilometara? To ovisi o navikama i rutini u vožnji. Ako se svakodnevna vožnja sastoji od ruta dugačkih 15 ili manje kilometara, tada je preporučljivo ulje mijenjati češće nego na svakih 5000 kilometara i to iz dva razloga:

1. Ako ne vozite autocestom, odnosno ako ne vozite stalnom brzinom koja nije natprosječno velika, tada se motor ne zagrijava dovoljno da bi izbacio kondenzat koji se stvara u sustavu. To može prouzročiti bržu degradaciju ulja.

2. Veći dio habanja motora događa se pri hladnim startanjima.

Stoga, ako ne idete na relativno dulja putovanja, izglednije je da ćete voziti u režimu koji baš ne godi motoru. Češća izmjena ulja u ovome će slučaju smanjiti habanje motora. Ukratko: Ako automobil ne vozite često i prelazite manje kilometara od preporučenoga broja u okviru servisnog intervala, poželjno je izmijeniti ulje dva puta godišnje, jer ono s vremenom izgubi kakvoću, odnosno degradira.

Foto: Pixabay

Češća izmjena 

Neki stručnjaci preporučuju izmjenu ulja na svakih 5000 prijeđenih kilometara, no to se može protumačiti i kao lobiranje za bolju prodaju lubrikanata. No vozite li stariji automobil, kod kojeg je preporučen takav interval, najbolje je da ga se pridržavate. U uputstvima većine modela automobila navodi se kako je izmjena ulja poželjna nakon 8000 do 12.000 prijeđenih kilometara. Ipak, neki proizvođači naglašavaju kako se kao ključni parametri moraju uzeti stil vožnje i vozačke navike. Naprimjer, ako ste vlasnik relativno novog automobila i uglavnom vozite dulje od 20 minuta ujednačenom brzinom (suprotno od gradskoga stila vožnje ‘kreni-stani’), tada možete razmišljati o produženom intervalu izmjene ulja.

Zamjena na 15.000 kilometara 

Ako proizvođač preporučuje korištenje sintetičkog ulja ili ako sami odlučite koristiti ga, vjerojatno ćete do sljedećega servisa moći prevaliti 15.000 i više kilometara. Iako su takva ulja skuplja od mineralnih, donose i mnoge prednosti: bolje performanse i ekološki su prihvatljivija. Ako je vozilo često pod većim opterećenjem, sintetičko će ulje pomoći smanjenju ‘napora’ motora.

Sintetička ulja 

Bolja su od mineralnih jer sporije degradiraju i imaju bolja svojstva pa su i intervali zamjene znatno duži. Sintetička ulja mogu podnijeti ekstremniju temperaturu i svojstva će im ostati postojana i za vrelih ljetnih dana. Zimi sintetička ulja bolje funkcioniraju od mineralnih, jer stvaraju film na mehaničkim dijelovima motora, bez zgušnjavanja, kao što je bio slučaj sa starijim tipovima ulja.

Foto: Pixabay

Indikatori servisnih intervala 

Kod novijih automobila sustav monitoringa vijeka ulja obavještava vozača kada je vrijeme za odlazak u servis i izmjenu ulja. Ovaj sustav prati prijeđenu kilometražu i koristi podatke o vožnji, koje analizira kompjutor automobila te tako određuje kada je vrijeme za izmjenu ulja.

Zaključak 

Za odabir proizvođača i viskozitet ulja valja pogledati tvorničke specifikacije automobila. Ulje je najefikasnije na radnoj temperaturi, a ako godišnje ‘nakupite’ 3 do 4 tisuće kilometara, osobito na kratkim relacijama, gdje ulje ne dostigne odgovarajuću temperaturu, onda bi intervali trebali biti češći. Mineralna ulja ne bi trebalo držati u motoru više od 6 do 7 tisuća kilometara, polusintetička do 15.000, a sintetička mogu izdržati i 25.000 kilometara. Naravno, ovi podaci su okvirni, a točan interval ovisit će ponajprije o onome što propisuje proizvođač automobila i o svakodnevnoj rutini vožnje.

Valja stvoriti naviku provjere razine ulja barem jednom mjesečno, da biste se uvjerili kako nema curenja ili prekomjerna sagorijevanja. Dobro ulje trebalo bi biti crno-smeđe, premda boja nije jedini indikator kvalitete. Ako je ulje tamno i neprozirno, vjerojatno je vrijeme za zamjenu, a ako je ‘mliječno’ moguće je da u motor prodire rashladna tekućina. Ako niste sigurni koliko često trebate mijenjati ulje u motoru, savjetujte se sa svojim serviserom. Ako automobil ima spomenuti monitoring, vizualna provjera ulja nije potrebna prečesto.

(24sata.hr)

Navala kupaca i auto-kuća na uvoz vozila sa euro 4 standardom

S obzirom na to da se od 1. maja ograničava uvoz polovnih automobila u BiH na euro 5 standard, došlo je do povećanja uvoza vozila s euro 4 standardom, jer građani i pojedine auto-kuće koriste posljednju šansu za uvoz povoljnijih vozila, kažu stručnjaci.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je ukupno 17.917 vozila, u ukupnoj vrijednosti od 198.218.536,88 KM, sa dažbinama od 42.342.811,98 KM.

“Od ukupno uvezenih 17.917 vozila, uvezeno je 15.708 polovnih i 2.209 novih automobila”, kažu u UIO BiH.

U auto-kući “Asha auto” Prijedor kažu da je uvoz automobila sa euro 4 standardom ove godine povećan, ali da je potražnja kupaca za tim vozilima identična kao i ranije.

“Ove godine je, po našem mišljenju, uvoz čak i duplo povećan. Svi se trude i žele da dovezu vozila za koja se očekuje da će faliti na tržištu. Smatramo da se u trgovanju neće ništa značajno promijeniti prema kupcima i da će to sve ostati negdje na istom nivou”, kažu u prijedorskom “Asha autu”.

Sevdalija Bajrić, direktor auto-kuće “Herc-auto” iz Sarajeva, kaže da je logično da će biti povećan uvoz vozila sa euro 4 standardom sve do 1. maja.

“Takva vozila su povoljnija, a znamo kakva je platežna moć građana. Prijatelji koji takođe rade s autima žure da nabave euro 4 na lageru”, kaže Bajrić.

Željko Vasilić, trgovac iz auto-salona “Braća Đukić” Derventa, kaže da je uvoz vozila povećan u odnosu na prethodni period dolaskom proljeća, kad se konstantno bilježi rast, ali i zbog ograničenja sa euro 5 normom, koja stupa 1. maja.

“Što se tiče našeg auto-salona, konstantno smo uvozili novija auta s euro 5 standardom i kod nas je takvih 85 do 90 % vozila, te smo prestali s uvozom euro 4. Zadnji kontingent sa tim vozilima uvezen je prije mjesec. Drugi auto-saloni trenutno uvoze malo veći broj vozila s euro 4 standardom s obzirom na ograničenje koje dolazi, kako bi iskoristili period koji im je ostao”, rekao je Vasilić.

On je pojasnio da su vozila s euro 5 stara u prosjeku sedam-osam godina, te da je za manji auto koji ima euro 5 standard potrebno izdvojiti i više od 10.000 KM. 

Adnan Kovačević, vlasnik auto-salona “Turbo Trade” Sarajevo, kaže da uvoze vozila stara tri do četiri godine, tako da uvođenje ove odluke neće uticati na njihov rad.

“Međutim, primijetili smo da dosta građana i auto-kuća koji se bave starijim vozilima koriste ovaj period da uvezu vozila sa euro 4 i do maja će uvoz vjerovatno rasti zbog slabe platežne moći naših građana”, kaže Kovačević.

Predrag Duduković, ekonomski analitičar, rekao je da se uvode novi standardi u BiH, ali da su njeni građani ipak po pitanju kupovne moći daleko od toga da sebi mogu priuštiti uvoz samo onih vozila sa euro 5.

“Građani zbog toga koriste još jedan određeni period da uvezu vozilo s euro 4 normom, jer su ona povoljnija. Onaj ko je planirao sebi da nabavi takvo vozilo svakako pokušava pronaći način da to završi do maja”, rekao je Duduković.

Porše najskuplji

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najskuplje vozilo uvezeno u BiH u prva tri mjeseca ove godine je Porsche-Cayenne T, koje je ponosnog vlasnika koštalo 255.015,30 KM plus dažbine 43.376,06 KM. Nakon njega najskuplji uvezeni auto je Mercedes-Benz tip AMG G 63, koji je koštao 251.412,17 KM i sa dažbinama od 42.778,60 KM.

Među uvezenim skupocjenim vozilima u prva tri mjeseca ove godine su i Porsche Carrera S, BMW M 850i xDrive Coupe, kao i Mercedes-Benz/Maybach S S 560 4matic, te Land Rover Range R.

(Glas Srpske)

Policija ulovila prevaranta koji je skinuo kilometre na automobilu

Policijski službenici postaje u Pitomači proveli su kriminalističko istraživanje nad 45-godišnjakom zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela krivotvorenja, piše Automobili.hr

Provedenim kriminalističkim istraživanjem, utvrđeno je postojanje osnove sumnje kako je 45 – godišnjak tijekom mjeseca siječnja 2019. godine u Pitomači, prodao osobni automobil marke Volkswagen, 37 – godišnjaku na kojem je stanje brojača kilometara na vozilu u trenutku prodaje bilo 178.000, za novčani iznos veći od 35.000 kuna, iako je znao da stanje brojača kilometara na satu ne odgovara stvarnom stanju, jer je vozilo dana 2. srpnja 2018. godine, imalo prijeđenih 349.872 kilometra, te ga je prikrivanjem stvarnih činjenica, doveo u zabludu i oštetio za novčani iznos od oko 10.000 kuna. Slijedi podnošenje posebnog izvješća ODO u Virovitici.

Nažalost, niti zemlje EU nisu imune na slične pokušaje prevara. Naime, prema istraživanju ADAC-a gotovo svaki treći rabljeni automobil koji se trenutačno prodaje u Njemačkoj ima skinutu kilometražu. No, u slučajevima rabljenih automobila koji su namijenjeni za izvoz ta se brojka penje do gotovo 50 posto.

Dakle, gotovo polovica svih rabljenih automobila koji se uvezu iz Njemačke zapravo su čista prevara krajnjeg kupca, jer ne dobiva onakav automobil kakav je spreman platiti. Potpuno je svejedno ukrade li se nekome iz novčanika tisuću ili dvije eura ili ga se za taj iznos prevari na kupoprodaji rabljenog automobila, jer kupac plaća nerealno stanje, odnosno onakvo kakvo prikazuje brojač kilometara.

S obzirom na te činjenice pravnici se slažu kako je europski parlament na dobrom tragu te kako je nužno prijevare s manipulacijom prijeđenih kilometara tretirati kao kazneno djelo.