cijena

Inspektori kontrolirali benzinske crpke, otkrivene nepravilnosti u načinu formiranja cijena

Po donošenju Odluke Vlade FBiH o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH kojom je određeno utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate, dežurni tim federalnog tržišnog inspektorata nastavio je vršiti inspekcijske nadzore benzinskih crpki, ali i drugih prodajnih objekata.

Član Federalnog stožera civilne zaštite i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović je kazao kako je “do ovog trenutka izvršeno sedam inspekcijskih nadzora i dva kontrolna nadzora, kojom prilikom je utvrđeno devet prekršaja, što podrazumijeva podnošenje devet prekršajnih naloga u iznosu od 13.750 KM. Kod četiri subjekta nadzora uočene su nepravilnosti u načinu formiranja cijena, odnosno kršenje Odluke Vlade FBiH”, prenosi Fena.

– U razdoblju od 15. ožujka – 17. travnja izvršena su 233 inspekcijska nadzora, te 179 kontrolnih nadzora na benzinskim crpkama, u ljekarnama i drugim prodajnim objektima. Utvrđena su ukupno 252 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje ukupno 252 prekršajna naloga u iznosu od 401.200 KM. Kod 179 subjekata nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u poslovanju, odnosno, utvrđeno je da prijave građana nisu bile utemeljene – kazao je Ajdinović.

(www.vecernji.ba)

KSB: Prijavite nerazumno povećanje cijena u trgovinama

Od proglašenja globalne pandemije novog koronavirusa (COVID-19), Ministarstvo gospodarstva Kantona Središnja Bosna stavilo je sve svoje kapacitete u funkciju zaštite stanovništva i gospodarskih subjekata.

U tom smislu, između ostalog, Kantonalni tržišni inspektori će u narednom razdoblju vršiti pojačani nadzor nad formiranjem i kretanjem cijena zaštitne medicinske opreme – maski, rukavica, sredstava za dezinfekciju i drugih sredstava i opreme, kao i osnovnih životnih namirnica za kojima je porasla potražnja izazvana rastućim strahom građana za vlastito zdravlje.

Ovim putem apeliramo na sve gospodarske subjekte, distributere i druge pravne i fizičke osobe koja obavljaju trgovinu spomenutim proizvodima na veliko i trgovinu na malo da prilikom formiranja cijena vode računa o životnom standardu građana i stabilnosti tržišta, te upozoravamo da će sve zlouporabe narušavanja prava potrošača i uvjeta slobodnog formiranja cijena i nerazumnog povećanja cijena usljed povećane potražnje izazvane strahom građana i proglašavanjem globalne pandemije koronavirusa biti sankcionirane.

Na području našeg Kantona još uvijek nije evidentirano masovno nerazumno povećanje cijena, a ukoliko dođe do toga, molimo građane da nas obavijeste.

Molimo građane da sve uočene nepravilnosti prijave na sljedeće kontakte:
– besplatni telefon za prijave: 080 020 238 (otvoren 24 sata)
– e-mail: inspektorat@sbk-ksb.gov.ba
– poštom, na adresu Prnjavor broj 16, Travnik.

(Nisvet Hrnjić, ministar)

Novo poskupljenje cigareta od 1.1.2020. godine

Cijene nekih cigareta u narednoj godini ostat će na istom nivou kao i u toku 2019., dok će određene poskupiti u rasponu od 0,10 do 0,30 KM po paklici, potvrđeno je iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Podsjećaju da je Upravni odbor UIO ranije donio Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i iznosa akcize na duhan za pušenje za 2020. godinu, kojom je definisano da će se od 1. januara 2020. godine, na cigarete i duhan za pušenje plaćati proporcionalna akciza po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta i specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada

“Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2020. godini iznosi od 3,04 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada”, pojašnjavaju iz UIOBiH.

Akciza na duhan za pušenje u 2020. godini utvrđuje se na način da iznosi 80 posto minimalne akcize na cigarete u 2020. godini i iznosi 121,60 KM po kilogramu.

Iz UIO pdsjećaju da je formiranje maloprodajnih cijena cigareta na tržištu BiH slobodno, što znači da veliki proizvođači i distributeri ovisno o svojoj poslovnoj politici formiraju maloprodajne cijene u koje moraju biti ukalkulisane važeće obaveze po osnovu akciza i PDV-a.

(poslovnenovine.ba)

Gorivo je od danas znatno jeftinije

Gorivo je od danas znatno jeftinije. Prema objavi Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, cijena litre benzinskih goriva danas iznosi 9,99 kuna, dok je prije tjedan dana iznosila 10,33. 



Pala je i cijena dizelskih goriva. Litra danas košta 9,56 kuna, dok je prije tjedan dana cijena iznosila 9,81.

Pojeftinilo je i plinsko ulje. Cijena mu za litru danas iznosi 5,05 kuna, dok je prije tjedan dana iznosila 5,32. 

Jedino je autoplin poskupio. On danas za litru iznosi 4,40 kuna, dok je prije tjedan dana iznosio 4,39 kuna.

(poslovni.hr)

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji mobilni internet

Potrošnja jednog gigabajta mobilnog interneta u Indiji košta svega 23 eurocenta, a u regionu je najjeftiniji u Sloveniji.

Britanski portal cable.co.uk istražio je cijenu gigabajta mobilnog interneta u svijetu. Analizirajući 6.313 paketa mobilnog interneta u 230 zemalja, ustanovili su da je najjeftiniji u Indiji – 0,23 eura, dok je u Zimbabveu najskuplji – 66,7 eura po gigabajtu.

Indija, čija mlada populacija ima posebno visoku tehnološku svijest, nudi „živo“ tržište pametnih telefona, sa brzim prilagođavanjem i velikom konkurencijom. To su razlozi zbog kojih je promet u mobilnom internetu jako jeftin, navodi se u izvještaju.

Iza Indije, najjeftinija tržišta su u Kirgistanu, Kazahstanu i Ukrajini. Među tržištima Zapadne Europe najjeftiniji mobilni internet je u Finskoj (1,03 eura po gigabajtu), zbog sveprisutnosti paketa mobilnog interneta bez ograničenja podataka.

Najskuplja država u zapadnoj evropi je Švicarska, čiji glavni operater je Swisscom, jedan od vodećih europskih kompanija koja radi na uvođenju 5G mreže.

U regionu Slovenija nudi u prosjeku najjeftinije mobilne pakete, sa prosječnom cijenom gigabajta od 1,96 eura. Gigabajt mobilnog interneta u Bosni i Hercegovini u prosjeku košta 3,18 eura, slično je i u Sjevernoj Makedoniji, gdje cijena gigabajta iznosi 3,21 eura, dok je u Crnoj Gori 3,78 eura.

U Srbiji prosječna cijena gigabajta interneta je 4,28 eura, a u Hrvatskoj 4,34 eura. Najjeftinija ponuda u Srbiji iznosi 0,30 eura, a najskuplja čak 21, 24 eura.

(Nezavisne novine)

Cijene pojedinih namirnica u BiH tijekom godine skoro udvostručene

Maloprodajne cijene u BiH tijekom prošle godine nisu mirovale, “blagi” rast od 0,1 do 15 posto zabilježen je kada je riječ o prehrambenim artiklima i komunalnim uslugama.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, skok od 1,5 posto evidentiran je u siječnju ove godine u odnosu na siječanj prošle godine, objavile su Nezavisne novine.

Agencija je prije nekoliko dana objavila da su u siječnju, na godišnjoj razini, hrana i bezalkoholna pića skuplji u prosjeku za 0,8 posto, alkoholna pića i duhan za 5,1 posto, stanovanje i režijski troškovi za 3,4, zdravstvo za 2,3, prijevoz za 8,4 posto, rekreacija i kultura za 1,3, obrazovanje za 0,6, restoranske i hotelijerske usluge za 0,7 posto.

“Usporedbe radi, u siječnju ove godine, u odnosu na lani, potrošačke cijene zabilježile su u prosjeku rast za 0,1 posto”, priopćila je Agencija za statistiku.

Sve poskupjelo

Prema podacima Ministarstva trgovine, prošle godine kilogram piletine koštao je 4,50 KM, dok je sada 4,60 maraka. Kilogram junetine stajao je 12,70 maraka, a sada košta 13,11 maraka. Cijena tvrdoga sira skočila je s 11,70 KM na 12,53, a meda sa 16,60 KM na 17,60 KM po kilogramu. Iako poskupljenje od 15 posto nije malo, pojedini artikli poskupjeli su za vrtoglavih 80 posto. Primjera radi, u siječnju prošle godine kilogram crvenog luka koštao je 0,89 KM, a u siječnju ove godine čak 1,64 KM.

Ništa se ne poduzima

Nije samo luk ugrizao kupce za oči, već i još neke vrste povrća. Paprika je prošlog mjeseca dosegnula vrtoglavih 9 KM za kilogram, a raštika 12 KM. Recimo, kupus je s 0,70 KM/kg “skočio” na 0,99 KM, a paprike s 3,02 na 3,52 KM. Početkom 2018. godine mrkva je koštala 1,19 KM, a u siječnju ove godine za kilogram je trebalo izdvojiti 1,41 KM, dok je krumpir s 0,82 KM otišao na 1,11 maraka. Riža je s 2,40 poskupjela na 2,56 KM, a polubijeli pšenični kruh, koji je koštao 2,11 KM po kilogramu, “skočio” je na 2,26 KM. Suhi svinjski vrat umjesto 14,71 plaćamo 15,45 KM po kilogramu, a šunkarica je s 12,73 otišla na 13,90 KM. Mlijeko u tetrapaku plaćamo tri feninga više (s 1,45 na 1,48), a tvrdi žuti sir je s 10,89 KM poskupio na 12,02 marke. Bistri voćni sok umjesto 1,71 plaćamo 1,84 po litri.

Kap je prelila čašu, poručuju iz Udruge za zaštitu potrošača, te dodaju da je problem u tome što se ništa ne poduzima u povodu slobodnog formiranja cijena.

“I kada dođe do poskupljenja od nekoliko feninga, to se na godišnjoj razini itekako osjeti. Pitanje je do kada će ovo ovako trajati i do kada će potrošači moći izdržavati sve te silne namete”, kazala je za Nezavisne novine Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana DON Prijedor.

Kako je dodala, ovo je alarm jer je riječ o osnovnim životnim namirnicama.

“Potrošačka košarica već je dosegla gotovo 2000 KM, što je za mnoge misaona imenica i ovaj iznos ne pokriva povećanje plaća koje smo imali”, rekla je Marić.

Božana Radošević, stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS-a, kaže da je evidentno da, osim sezonskih promjena cijena koje imamo iz mjeseca u mjesec, a uglavnom se odnose na voće i povrće, dolazi i do svakodnevnog stihijskoga rasta cijena.

“To nije značajan postotak rasta, ali ako svakog mjeseca dođe do promjene cijene nekog proizvoda za, recimo, jedan ili dva posto, to se u tijeku godine nabere i uvijek se odrazi na kupovnu moć radnika i njihovih obitelji”, kazala je Radošević za Nezavisne novine.

Poskupljenja su redovita tema u BiH, a ona, kad je riječ o poskupljenju hrane, spadaju u sami vrh. Imamo taj fenomen da su se cijene hrane drastično povećale, a plaće ostale gotovo iste u odnosu na razdoblje od prije 15 do 20 godina.

Novi automobili koji se kupe u BiH bit će jeftiniji za 10 posto

Cijena novih automobila zbog snižene carinske stope do kraja ove godine trebala bi biti niža između pet i 15 posto.

Svrha odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa, kako je priopćeno iz Vanjskotrgovinske komore BiH, pri uvozu novih automobila jest ta da se carinska stopa na uvoz novoproizvedenih automobila u BiH, koja nemaju preferencijalni status robe iz zemalja s kojima BiH ima zaključene sporazume o slobodnoj trgovini, smanji za automobile na električni pogon s pet na nula posto te za hibridna vozila i automobile s pogonom na benzin i dizel s dosadašnjih 15 na pet posto.

Stimulirati uvoz

Iz Komore poručuju kako bi se primjenom povoljnije carinske stope stimulirao uvoz novih automobila, od čega bi BiH imala višestruku korist, kako s aspekta smanjenja zagađenja zraka i zaštite životne sredine tako i s aspekta podizanja stupnja sigurnosti prometa.

Imajući u vidu obveze BiH prema europskim smjernicama iz područja energetike i zaštite od zagađenja, te svjetske trendove u oblasti automobilske industrije, urađen je prijedlog ove odluke. Donošenjem ove odluke izvršila bi se i harmonizacija carinske stope na uvoz novih vozila u BiH s carinskim stopama koje se primjenjuju u ostalim CEFTA stranama, a koje su znatno niže, što je dalo pozitivne rezultate i stimuliralo uvoz novih vozila.

Osim toga, doprinijet će ispunjenju obveza iz ugovora o uspostavljanju Energetske zajednice, odnosno smjernice EU-a o promicanju korištenja obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji.

Istraživanja su pokazala kako je u BiH više od 80 posto registriranih vozila bilo starije od deset godina. BiH je pogodno tlo za uvoz automobila koji su trebali završiti na otpadu, o čemu govori podatak da se uvoze automobili starosti i do 15 godina. Naime, više od 50 posto vozila uvezenih u BiH bilo je s normativom Euro 3, koji je usvojen za vozila proizvedena do 2000. godine.

Carinske stope

U Udruzi smatraju kako je ukidanje zabrane uvoza rabljenih vozila starosti iznad sedam godina, koje je provedeno 2011. godine, donijelo brži rast uvoza starijih rabljenih vozila, dok je istodobno trend uvoza novih vozila u stalnom opadanju.

Još su lani na sastancima Udruge ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima održanih u Tuzli, Sarajevu i Mostaru s ovlaštenim uvoznicima novih automobila u BiH, kao i predstavnicima prodajno-servisnih centara novih motornih vozila u Federaciji BiH, istaknuta potreba o smanjenju carinske stope na nove automobile.

Kao jedan od važnijih prioriteta ove Udruge jest i pokretanje inicijative za odluku o harmonizaciji carinske stope pri uvozu novoproizvedenih automobila u BiH, kada su u pitanju M1 – putnička vozila i N1 – lakokomercijalna vozila. To bi imalo višestruku korist za naše krajnje kupce s aspekta smanjenja zagađenja zraka te podizanju stupnja sigurnosti prometa u BiH.

(vecernji.ba)