Uskoro tematska sjednica Vlade FBiH o formiranju cijena električne energije (VIDEO)

Ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Nermin Džindić najavio je danas u Sarajevu održavanje tematske sjednice Vlade FBiH o formiranju cijena električne energije za privredna društva, u narednih 15 dana.

Nakon sastanka s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH i elektroprivreda, Džindić je rekao da će biti razmotreni svi zakoni koji definiraju tu oblast i predložene mjere za podršku privredi radi prevazilaženja teškog trenutka vezanog za rast cijene struje.

– Također, bit će razmorene cijene za javnu opskrbu jer Udruženje poslodavaca ima primjedbe da je ta cijena ispod proizvodne cijene električne energije – istakao je Džindić.

Dodao je da postoji mogućnost uvođenja diferencirane stope za formiranje cijene za različite sektore privrede, ako analize pokažu opravdanost takvog pristupa.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović izjavio je da se radi o kompleksnoj materiji i da elektroprivrede imaju argumente za svoje zahtjeve. Ipak, on očekuje da udar izazvan povećanjem cijena bude smanjen kako ne bi došlo do negativnih posljedica po privredu. Smailbegović je naveo da su razgovori dosad bili konstruktivni i izrazio nadu da će biti postignuto optimalno rješenje.

(Fena)

Koliko košta gorivo u regiji: U BiH jedna od najnižih cijena

Cijene goriva u regiji najniže su u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, a najviše u Hrvatskoj i Srbiji, pokazuju podaci iz Biltena crnogorskog Ministarstva kapitalnih investicija.

Prema podacima iz novog Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori iznosi 1,37 eura, u Srbiji 1,35 eura, a u Hrvatskoj 1,45 eura, piše Dan.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Albaniji gdje iznosi 1,18 eura, Sjevernoj Makedoniji 1,17 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,14 eura.

Najjeftiniji eurosuper 95 plaćaju građani Bugarske 1,07 eura, a najskuplji stanovnici Nizozemske 1,84 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori iznosi 1,21 eura. U Srbiji se može kupiti za 1,38 eura, a u Hrvatskoj za 1,39 eura.

Litar eurodizela jeftiniji je u Albaniji gdje iznosi 1,14 eura, BiH 1,1 eura i Sjevernoj Makedoniji 1,02 eura, što je najniže u Europi, prenosi Indikator.

Najskuplji eurodizel plaćaju građani Švedske 1,65 eura.

(www.vecernji.ba)

Federalna vlada zaustavila daljnji rast cijena osnovnih namirnica i goriva

Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode utvrđivanjem maksimalne marže, utvrdivši da postoje uvjeti za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području Federacije BiH.

Kao mjeru neposredne kontrole cijena Vlada je za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode propisala utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini. Mjera se odnosi na proizvode u nadležnosti Federacije BiH, kantona, gradova i općina propisane odredbama Zakona o kontroli cijena, kao i na ostale životne namirnice i druge proizvode koje prodaju svi učesnici u lancu opskrbe, odnosno gospodarska društva i druge pravne i fizičke osobe koja proizvode i obavljaju trgovinu na veliko i trgovinu na malo.

Pravne i fizičke osobe obvezne su utvrditi i primjenjivati marže tako da u veleprodaji ne prelaze maksimalnu visinu od šest posto i u maloprodaji maksimalnu visinu od osam posto na nabavnu cijenu. Ova obveza odnosi se na sve vrste brašna i kruha, peciva i druge pekarski proizvodi od brašna žitarica, aktivni kvasac, mlijeko i mliječne prerađevine, jaja i proizvode od jaja, šećer, čaj, začine, sol za ljudsku ishranu, rižu, tjesteninu, biljne i životinjske masnoće, sve vrste svježeg mesa, ribe i njihove prerađevine, ocat, mesne i riblje konzerve, jestivo ulje, formule za dojenčad i formule nakon dojenja, prerađenu hranu na bazi žitarica i hranu za dojenčad i malu djecu, dodatke ishrani, dijetetske proizvode (uključujući proizvode bez glutena, te hranu za posebne medicinske potrebe.

Odlukom su obuhvaćeni i pelene za jednokratnu upotrebu za djecu i odrasle, higijenski ulošci, deterdženti za rublje i posuđe, sapun, pasta za zube, toaletni papir, kao i sve vrste sjemenskog i sadnog materijala, sredstva za zaštitu zdravlјa bilјaka, stočna hrana i komponente za stočnu hranu i vještačko đubrivo.

Vrijednost popisanih zatečenih zaliha svih ovih proizvoda i obračun nabavne cijene vrši se u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom koji se odnosi na zalihe.

Za realizaciju i nadzor nad provođenjem ove odluke zaduženi su federalna, kantonalna, gradskae i općinske tržišne inspekcije.

Odluka je donesena nakon što je premijer FBiH zadužio federalnog ministra trgovine da provede aktivnosti na analizi marži i načina formiranja cijena određenih artikala, te Vladi predloži Odluku o neposrednoj kontroli cijena, što je danas i učinjeno.

Vlada će putem nadležnog ministarstva nastaviti pratiti kretanje cijena i, ukoliko dođe do neprimjerenih i neopravdanih pomijeranja cijena, intervenisat će ponovo i zaštititi građane.

U obrazloženju Odluke je navedeno da je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom, te je veoma bitno i da visine marži osnovnih životnih namirnica svedu na ekonomski opravdan nivo, primjeren ovoj veoma teškoj epidemiološkoj situaciji koja se reflektira na sve ekonomske, zdravstvene i socijalne sfere života. U biti to znači da marža trgovcu treba da osigura pozitivno poslovanje, ali nikako stjecanje ekstra profita i njegovo bogaćenje.

Utvrdivši da postoje uvjeti za propisivanje mjere neposredne kontrole cijena na području FBiH, danas je Vlada FBiH donijela i Odluku kojim je za naftne derivate utvrdila maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene). Gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, onima koji obavljaju trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata.

Vlada FBiH će, u roku od 15 dana od njihovog stupanja na snagu, o ovim odlukama obavijestiti Parlament FBiH.

(www.vecernji.ba)

Vlada FBiH zatražila od inspekcija da iskontroliraju visinu cijena osnovnih životnih namirnica

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je zatražila od federalne i kantonalne inspekcije da provjere visinu marži i cijena osnovnih životnih namirnica te da ograniče maržu tako da, u periodu pandemije, ne bi dolazilo do nedopustivog ekstra profita prodavaca.

Usvojivši danas informaciju Federalnog ministarstva trgovine o potrebi osiguranja ekonomski opravdane visine marže u veleprodajnim i maloprodajnim cijenama osnovnih životnih namirnica u FBiH, Vlada FBiH je zadužila Federalnu upravu za inspekcijske poslove da od kantonalnih uprava za inspekcijske poslove i kantonalnih inspekcijskih organa zatraži podatke o primjeni odluka o mjerama neposredne kontrole cijena za proizvode iz kantonalne nadležnosti.

Federalna uprava je dužna i da, u roku od sedam dana, Federalnom ministarstvu trgovine dostavi podatke o visini veleprodajnih i maloprodajnih marži osnovnih životnih namirnica. Ovisno o nalazima i izvještaju Federalne uprave za inspekcije poslove, Federalno ministarstvo će, u najkraćem roku, za Vladu FBiH pripremiti informaciju i predložiti adekvatno daljnje hitno postupanje s ciljem zaštite životnog standarda građana.

Građani, ali i razna udruženja koja se bave zaštitom potrošača požalili su se na značajno poskupljenje osnovnih životnih namirnica

U informaciji je navedeno da su cijene prehrambenih proizvoda koje BiH uvozi, te njihovog transporta, na svjetskom tržištu znatno porasle u ovoj u odnosu na 2020. godinu, zbog čega je došlo do poskupljenja i kod nas.

Tijekom pandemije mnoge namirnice, od brašna do goriva, polako poskupljuju, a sada je došlo i do naglog skoka cijena kod nekih namirnica kao što su ulje, meso i slično.

Ovakvo poskupljenje namirnica je ekonomski uobičajena pojava usljed izvanrednog stanja kao što je pandemija. Potrošači sve manje kupuju pa su stoga prodavači primorani da podižu cijene kako bi opstali.

Kako je problem povećanja cijena u dominantnoj mjeri uzrokovan vanjskim faktorom, veoma je bitno i da visine marži osnovnih životnih namirnica, kao što su ulje, šećer, sol, maslac, margarin, pileće meso i drugo u trgovini budu na ekonomski opravdanom nivou. To znači da trgovačke marže trebaju da osiguraju pozitivno poslovanje trgovaca, ali nikako stjecanje ekstra profita i njihovog bogaćenja.

Federalno ministarstvo trgovine upoznalo je danas Vladu FBiH i o poduzetim aktivnostima na realizaciji zaključka s 252. sjednice održane 21. siječnja 2021. godine.

Podsjetimo, tada je nadležnim kantonalnim organima u FBiH preporučeno da, u roku od 15 dana, donesu odluke o visini maksimalne veleprodajne marže do osam posto na nabavnu i maksimalne maloprodajne marže do deset posto na nabavnu cijenu za proizvode iz nadležnosti kantona, za sve vrste brašna, kruha, peciva i drugih pekarskih proizvoda od brašna žitarica i za pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko.

Analiza informacija koje je dostavilo svih deset kantona ukazuje na to da je njih pet već od ranije imalo odgovarajuće odluke o mjerama neposredne kontrole cijena koje su bile usklađene s preporukom.

Tri kantona su pripremila i donijela nove odluke u skladu s preporukom iz zaključka Vlade FBiH, a Posavski kanton je obavijestio da je u proceduri donošenje odgovarajuće odluke koja će biti uvrštena u dnevni red naredne sjednice kantonalne Vlade.

Kanton 10 nije postupio prema preporuci Vlade FBiH i informirao je ovo ministarstvo da u ovom kantonu trenutno nije na snazi nikakva odluka o mjerama neposredne kontrole cijena.

(klix.ba)

Inspektori kontrolirali benzinske crpke, otkrivene nepravilnosti u načinu formiranja cijena

Po donošenju Odluke Vlade FBiH o mjerama neposredne kontrole određenih proizvoda i usluga od interesa za FBiH kojom je određeno utvrđivanje marži u trgovini (kalkulativne cijene) za naftne derivate, dežurni tim federalnog tržišnog inspektorata nastavio je vršiti inspekcijske nadzore benzinskih crpki, ali i drugih prodajnih objekata.

Član Federalnog stožera civilne zaštite i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović je kazao kako je “do ovog trenutka izvršeno sedam inspekcijskih nadzora i dva kontrolna nadzora, kojom prilikom je utvrđeno devet prekršaja, što podrazumijeva podnošenje devet prekršajnih naloga u iznosu od 13.750 KM. Kod četiri subjekta nadzora uočene su nepravilnosti u načinu formiranja cijena, odnosno kršenje Odluke Vlade FBiH”, prenosi Fena.

– U razdoblju od 15. ožujka – 17. travnja izvršena su 233 inspekcijska nadzora, te 179 kontrolnih nadzora na benzinskim crpkama, u ljekarnama i drugim prodajnim objektima. Utvrđena su ukupno 252 prekršaja, što podrazumijeva izdavanje ukupno 252 prekršajna naloga u iznosu od 401.200 KM. Kod 179 subjekata nadzora nisu utvrđene nepravilnosti u poslovanju, odnosno, utvrđeno je da prijave građana nisu bile utemeljene – kazao je Ajdinović.

(www.vecernji.ba)

KSB: Prijavite nerazumno povećanje cijena u trgovinama

Od proglašenja globalne pandemije novog koronavirusa (COVID-19), Ministarstvo gospodarstva Kantona Središnja Bosna stavilo je sve svoje kapacitete u funkciju zaštite stanovništva i gospodarskih subjekata.

U tom smislu, između ostalog, Kantonalni tržišni inspektori će u narednom razdoblju vršiti pojačani nadzor nad formiranjem i kretanjem cijena zaštitne medicinske opreme – maski, rukavica, sredstava za dezinfekciju i drugih sredstava i opreme, kao i osnovnih životnih namirnica za kojima je porasla potražnja izazvana rastućim strahom građana za vlastito zdravlje.

Ovim putem apeliramo na sve gospodarske subjekte, distributere i druge pravne i fizičke osobe koja obavljaju trgovinu spomenutim proizvodima na veliko i trgovinu na malo da prilikom formiranja cijena vode računa o životnom standardu građana i stabilnosti tržišta, te upozoravamo da će sve zlouporabe narušavanja prava potrošača i uvjeta slobodnog formiranja cijena i nerazumnog povećanja cijena usljed povećane potražnje izazvane strahom građana i proglašavanjem globalne pandemije koronavirusa biti sankcionirane.

Na području našeg Kantona još uvijek nije evidentirano masovno nerazumno povećanje cijena, a ukoliko dođe do toga, molimo građane da nas obavijeste.

Molimo građane da sve uočene nepravilnosti prijave na sljedeće kontakte:
– besplatni telefon za prijave: 080 020 238 (otvoren 24 sata)
– e-mail: inspektorat@sbk-ksb.gov.ba
– poštom, na adresu Prnjavor broj 16, Travnik.

(Nisvet Hrnjić, ministar)

Novo poskupljenje cigareta od 1.1.2020. godine

Cijene nekih cigareta u narednoj godini ostat će na istom nivou kao i u toku 2019., dok će određene poskupiti u rasponu od 0,10 do 0,30 KM po paklici, potvrđeno je iz Uprave za indirektno oprezivanje BiH.

Podsjećaju da je Upravni odbor UIO ranije donio Odluku o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i iznosa akcize na duhan za pušenje za 2020. godinu, kojom je definisano da će se od 1. januara 2020. godine, na cigarete i duhan za pušenje plaćati proporcionalna akciza po stopi od 42 posto maloprodajne cijene cigareta i specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakiranje od 20 komada

“Ukoliko je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po gore navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2020. godini iznosi od 3,04 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada”, pojašnjavaju iz UIOBiH.

Akciza na duhan za pušenje u 2020. godini utvrđuje se na način da iznosi 80 posto minimalne akcize na cigarete u 2020. godini i iznosi 121,60 KM po kilogramu.

Iz UIO pdsjećaju da je formiranje maloprodajnih cijena cigareta na tržištu BiH slobodno, što znači da veliki proizvođači i distributeri ovisno o svojoj poslovnoj politici formiraju maloprodajne cijene u koje moraju biti ukalkulisane važeće obaveze po osnovu akciza i PDV-a.

(poslovnenovine.ba)

Gorivo je od danas znatno jeftinije

Gorivo je od danas znatno jeftinije. Prema objavi Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, cijena litre benzinskih goriva danas iznosi 9,99 kuna, dok je prije tjedan dana iznosila 10,33. 



Pala je i cijena dizelskih goriva. Litra danas košta 9,56 kuna, dok je prije tjedan dana cijena iznosila 9,81.

Pojeftinilo je i plinsko ulje. Cijena mu za litru danas iznosi 5,05 kuna, dok je prije tjedan dana iznosila 5,32. 

Jedino je autoplin poskupio. On danas za litru iznosi 4,40 kuna, dok je prije tjedan dana iznosio 4,39 kuna.

(poslovni.hr)

Gdje je najjeftiniji, a gdje najskuplji mobilni internet

Potrošnja jednog gigabajta mobilnog interneta u Indiji košta svega 23 eurocenta, a u regionu je najjeftiniji u Sloveniji.

Britanski portal cable.co.uk istražio je cijenu gigabajta mobilnog interneta u svijetu. Analizirajući 6.313 paketa mobilnog interneta u 230 zemalja, ustanovili su da je najjeftiniji u Indiji – 0,23 eura, dok je u Zimbabveu najskuplji – 66,7 eura po gigabajtu.

Indija, čija mlada populacija ima posebno visoku tehnološku svijest, nudi „živo“ tržište pametnih telefona, sa brzim prilagođavanjem i velikom konkurencijom. To su razlozi zbog kojih je promet u mobilnom internetu jako jeftin, navodi se u izvještaju.

Iza Indije, najjeftinija tržišta su u Kirgistanu, Kazahstanu i Ukrajini. Među tržištima Zapadne Europe najjeftiniji mobilni internet je u Finskoj (1,03 eura po gigabajtu), zbog sveprisutnosti paketa mobilnog interneta bez ograničenja podataka.

Najskuplja država u zapadnoj evropi je Švicarska, čiji glavni operater je Swisscom, jedan od vodećih europskih kompanija koja radi na uvođenju 5G mreže.

U regionu Slovenija nudi u prosjeku najjeftinije mobilne pakete, sa prosječnom cijenom gigabajta od 1,96 eura. Gigabajt mobilnog interneta u Bosni i Hercegovini u prosjeku košta 3,18 eura, slično je i u Sjevernoj Makedoniji, gdje cijena gigabajta iznosi 3,21 eura, dok je u Crnoj Gori 3,78 eura.

U Srbiji prosječna cijena gigabajta interneta je 4,28 eura, a u Hrvatskoj 4,34 eura. Najjeftinija ponuda u Srbiji iznosi 0,30 eura, a najskuplja čak 21, 24 eura.

(Nezavisne novine)

Cijene pojedinih namirnica u BiH tijekom godine skoro udvostručene

Maloprodajne cijene u BiH tijekom prošle godine nisu mirovale, “blagi” rast od 0,1 do 15 posto zabilježen je kada je riječ o prehrambenim artiklima i komunalnim uslugama.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, skok od 1,5 posto evidentiran je u siječnju ove godine u odnosu na siječanj prošle godine, objavile su Nezavisne novine.

Agencija je prije nekoliko dana objavila da su u siječnju, na godišnjoj razini, hrana i bezalkoholna pića skuplji u prosjeku za 0,8 posto, alkoholna pića i duhan za 5,1 posto, stanovanje i režijski troškovi za 3,4, zdravstvo za 2,3, prijevoz za 8,4 posto, rekreacija i kultura za 1,3, obrazovanje za 0,6, restoranske i hotelijerske usluge za 0,7 posto.

“Usporedbe radi, u siječnju ove godine, u odnosu na lani, potrošačke cijene zabilježile su u prosjeku rast za 0,1 posto”, priopćila je Agencija za statistiku.

Sve poskupjelo

Prema podacima Ministarstva trgovine, prošle godine kilogram piletine koštao je 4,50 KM, dok je sada 4,60 maraka. Kilogram junetine stajao je 12,70 maraka, a sada košta 13,11 maraka. Cijena tvrdoga sira skočila je s 11,70 KM na 12,53, a meda sa 16,60 KM na 17,60 KM po kilogramu. Iako poskupljenje od 15 posto nije malo, pojedini artikli poskupjeli su za vrtoglavih 80 posto. Primjera radi, u siječnju prošle godine kilogram crvenog luka koštao je 0,89 KM, a u siječnju ove godine čak 1,64 KM.

Ništa se ne poduzima

Nije samo luk ugrizao kupce za oči, već i još neke vrste povrća. Paprika je prošlog mjeseca dosegnula vrtoglavih 9 KM za kilogram, a raštika 12 KM. Recimo, kupus je s 0,70 KM/kg “skočio” na 0,99 KM, a paprike s 3,02 na 3,52 KM. Početkom 2018. godine mrkva je koštala 1,19 KM, a u siječnju ove godine za kilogram je trebalo izdvojiti 1,41 KM, dok je krumpir s 0,82 KM otišao na 1,11 maraka. Riža je s 2,40 poskupjela na 2,56 KM, a polubijeli pšenični kruh, koji je koštao 2,11 KM po kilogramu, “skočio” je na 2,26 KM. Suhi svinjski vrat umjesto 14,71 plaćamo 15,45 KM po kilogramu, a šunkarica je s 12,73 otišla na 13,90 KM. Mlijeko u tetrapaku plaćamo tri feninga više (s 1,45 na 1,48), a tvrdi žuti sir je s 10,89 KM poskupio na 12,02 marke. Bistri voćni sok umjesto 1,71 plaćamo 1,84 po litri.

Kap je prelila čašu, poručuju iz Udruge za zaštitu potrošača, te dodaju da je problem u tome što se ništa ne poduzima u povodu slobodnog formiranja cijena.

“I kada dođe do poskupljenja od nekoliko feninga, to se na godišnjoj razini itekako osjeti. Pitanje je do kada će ovo ovako trajati i do kada će potrošači moći izdržavati sve te silne namete”, kazala je za Nezavisne novine Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana DON Prijedor.

Kako je dodala, ovo je alarm jer je riječ o osnovnim životnim namirnicama.

“Potrošačka košarica već je dosegla gotovo 2000 KM, što je za mnoge misaona imenica i ovaj iznos ne pokriva povećanje plaća koje smo imali”, rekla je Marić.

Božana Radošević, stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS-a, kaže da je evidentno da, osim sezonskih promjena cijena koje imamo iz mjeseca u mjesec, a uglavnom se odnose na voće i povrće, dolazi i do svakodnevnog stihijskoga rasta cijena.

“To nije značajan postotak rasta, ali ako svakog mjeseca dođe do promjene cijene nekog proizvoda za, recimo, jedan ili dva posto, to se u tijeku godine nabere i uvijek se odrazi na kupovnu moć radnika i njihovih obitelji”, kazala je Radošević za Nezavisne novine.

Poskupljenja su redovita tema u BiH, a ona, kad je riječ o poskupljenju hrane, spadaju u sami vrh. Imamo taj fenomen da su se cijene hrane drastično povećale, a plaće ostale gotovo iste u odnosu na razdoblje od prije 15 do 20 godina.