Što je potrebno za posao u Njemačkoj: Što donosi novi zakon o useljavanju?

Stephan Mayer, državni tajnik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, za Deutsche Welle je otkrio detalje novog zakona o useljavanju stranih radnika.

“Ovim zakonom se po prvi put uvodi jedan jedinstveni pojam stručnjaka. A ubuduće se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Europske unije.

Također se ukida i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način. Na prvom mjestu nam je važno da stručnu kvalifikaciju izjednačimo s akademskom naobrazbom.

Dakle svatko tko u svojoj domovini stekao kvalifikaciju koja je ravnopravna standardima koji vrijede u Njemačkoj za tu vrstu kvalifikacije, može se prema novom zakonu pod olakšanim okolnostima useliti u Njemačku sa svrhom zaposlenja ili kako bi tražio prikladan posao”, objasnio je Meyer.

Važno je, kaže on, da osobe raspolažu dobrim poznavanjem njemačkog jezika, u nekim područjima je dovoljno temeljito poznavanje jezika.

Za zapošljavanje je dovoljna razina njemačkog B1, za mjesto u izobrazbi B2.

“Nama je važno da se uvjeti za dolazak u Njemačku provjere prije planiranog dolaska. To će se obavljati preko diplomatskih predstavništava. Tu treba napomenuti da postoji i mogućnost dokvalifikacije u Njemačkoj. Znači ako neki stupanj kvalifikacije nije dovoljan za izdavanje dozvole za useljavanje u svrhu rada onda se tom kandidatu može omogućiti da potrebnu dodatnu kvalifikaciju stekne i u Njemačkoj. Moram naglasiti da pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana nema veze s novim zakonom o useljavanju stručne radne snage.

Pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. I to je dovelo do toga da za nekvalificirane radnike obrada podataka u diplomatskim predstavništvima traje vrlo dugo. Zbog toga sada ne bi izvlačio zaključak da će sada u svim predstavništvima dolaziti do gužvi i zastoja jer se novi zakon ciljano obraća samo kvalificiranim radnicima.

Ali, pojačane navale na diplomatska predstavništva naravno nisu isključena. Tu će sigurno doći do pojačanja osoblja ali to je zadaća ministarstva vanjskih poslova”, rekao je on.

Dodao je i da je kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi strah, kaže, da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s mirovinom.

(vecernji.ba)

FIFA-ina ljestvica: Hrvatska sedma, BIH 42. momčad svijeta

Hrvatska nogometna reprezentacija nazadovala je za jedno mjesto na mjesečnoj FIFA ljestvici i sada je sedma momčad svijeta.  

Hrvatsku je preskočio Urugvaj, koji je igrao polufinale na Copa Americi. 

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine zauzima pak 42. mjesto na novoj rang listi Međunarodne nogometne federacije (FIFA) sa 1453 boda.

U odnosu na prošlomjesečni poredak reprezentacija BiH nazadovala je tri pozicije

Na vrhu ostaju Belgijanci, koji imaju samo 20 bodova više od novih južnoameričkih prvaka Brazilaca, treći su svjetski prvaci Francuzi, a ispred Hrvatske su još Engleska i Portugal, koji ima samo šest bodova više od “Vatrenih”, dok osmoplasirana Kolumbija ima samo tri boda manje od svjetskih doprvaka. 

Prvak CONCACAF-a Meksiko napredovao je sa 18. na 12. mjesto, a novi afrički prvak Alžir zadobio je čak 28. pozicija i sada je 40. na ljestvici. 

1. (  1.) Belgija               1746 bodova
2. (  3.) Brazil                 1726
3. (  2.) Francuska         1718
4. (  4.) Engleska           1652
5. (  8.) Urugvaj             1637
6. (  5.) Portugal            1631
7. (  6.) HRVATSKA       1625
8. ( 13.) Kolumbija         1622
9. (  7.) Španjolska        1617
10. ( 11.) Argentina        1610

(Dnevnik.ba)

Stranci od povrata PDV-a uštedjeli 8,8 miliona KM

Da se susjedima isplati doći u BiH i obaviti kupovinu, pokazuju podaci prema kojima je samo u prvih šest mjeseci ove godine stranim državljanima odobren povrat skoro 8,8 miliona KM poreza na dodanu vrijednost na robu kupljenu u našoj zemlji.



Male plaće

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH napominju da povrat PDV-a, koji u našoj zemlji iznosi 17 posto, najviše traže građani Hrvatske i Srbije koji stanuju u pograničnom pojasu. A u BiH najčešće kupuju hranu i garderobu.

– U prvih šest mjeseci podneseno je 192.495 zahtjeva za povrat PDV-a na robu čija je vrijednost ukupno 60,4 miliona KM – podaci su UIO-a BiH

Najveći iznosi povrata PDV-a zabilježeni su na graničnim prijelazima Hukića Brdo, Orašje i Izačić. Povrat je moguć na svu robu izuzev na mineralna ulja, alkohol i duhanske prerađevine.

– Većinom lokalno stanovništvo koje živi u pograničnom pojasu, prelazi u kupovinu, jer im se isplati, posebno ako kupuju naveliko. Znaju šta je gdje jeftinije i idu ne bi li uštedjeli, jer imaju male plaće. Za iznos koji dobiju na povratu poreza, mogu platiti gorivo, dobro ručati – ističe Marin Bago, predsjednik mostarskog Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura”.

Dodao je da kod nas ima mnogo jeftinijih artikala te da se veliki broj prelazaka u šoping-turu bilježi i u Trebinju.

Sto maraka

– Cijelo dubrovačko područje kupuje u Trebinju. Dubrovnik je skup grad. Nisu bez razloga u Trebinju pravljeni tržni centri. Trebinje nema toliko stanovništva pa su računali na susjede – kazao je Bago.

Prema informacijama UIO-a BiH, kupac – strani državljanin može tražiti povrat PDV-a za robu skuplju od 100 KM. Potrebno je da prodavač popuni zahtjev, a kupac, zajedno s računom, kupljenu robu daje na uvid graničaru. Službenik UIO-a ovjerava obrazac, a kupac u roku od tri mjeseca prodavaču treba dostaviti ovjeren obrazac.

I naši hrle u Metković

Marin Bago napominje da je situacija i obrnuta, odnosno da i bh. građani idu u Hrvatsku u kupovinu.

– Dosta ljudi iz Hercegovine ide u “Lidl” u Metković, jer tamo ima drugačijih artikala nego kod nas, a bude i akcija. U Hrvatskoj je visok PDV, 22 posto, i može se vratiti na granici. I to se ljudima isplati – dodao je Bago.

  • 1,3 miliona KM odobren povrat PDV-a na GP Hukića Brdo
  • 1,1 milion KM povrat PDV-a na GP Orašje
  • 838.000 KM povrat PDV-a na GP Izačić

(avaz.ba)

Hrvatska traži radnike iz BiH koji imaju državljanstvo RH

Većina hrvatskih poslodavaca koja kontaktira Agenciju za rad i zapošljavanje BiH (ARZ) traži radnike iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo kako bi ih tamo mogli registrovati kao domaću radnu snagu, čemu ARZ ne bi mogla udovoljiti jer bi se radilo o diskriminaciji, potvrđeno je Feni iz te institucije.

Portparol Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić pojasnio je da Bosna i Hercegovina nema potpisan sporazum o zapošljavanju s Hrvatskom i da Agencija ne posreduje u zapošljavanju bh. radnika u toj zemlji.

– Redovno dobijamo zahtjeve od poslodavaca iz Hrvatske, ali bez sporazuma ne možemo raditi na posredovanju – rekao je Pupić.

Podsjetio je da su ARZ i Hrvatski zavod za zapošljavanje 2013. dogovorili sporazum o sezonskom zapošljavanju i Vijeće ministara BiH je iste godine Agenciji dalo saglasnost za potpisivanje tog sporazuma, ali je Vlada Hrvatske zaustavila daljnju realizaciju zbog otpora tamošnjih sindikata.

– Dok taj sporazum ne bude potpisan ARZ nema mogućnost da posreduje u zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj – istakao je Pupić.

Naveo je da zvaničnih podataka o broju bh. radnika u Hrvatskoj nema, ali da u posljednjih desetak godina nezvanične procjene hrvatskih sindikata govore o nekih 30.000 bh. radnika koji u turističkoj sezoni rade ‘na crno’ u toj zemlji.

Pupić je podcrtao da je Hrvatska u posljednje tri godina značajno povećala broj kvota za radne dozvole za strance, ali da im očigledno i dalje fali radnika – posebno u turističkoj sezoni.

(Business magazin)

Odricanje od bh. državljanstva košta 800 KM

Bh. državljanstva se u posljednjih pet godina odreklo više od 20.000 njenih građana. Za isti taj period našu zemlju napustilo je više od 173.000 osoba, odnosno, skoro 50.000 porodica.



Redovi ispred stranih ambasada u BiH, nažalost, sve su duži, a samo prošle godine našu zemlju napustilo je više od 20 hiljada ljudi, a državljanstva su se odrekle 4.473 osobe. Tako je naša zemlja na odlasku vlastitog stanovništva zaradila 2,5 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je, nažalost, postala zemlja koja svoj budžetski prihod povećava na osnovu građana koji se odriču bh. državljanstva.

Da bi se odrekli državljanstva BiH, potrebno je svega 800 KM. Predviđeno je ovo izmjenama Zakona o administrativnim taksama 2006. godine.

Do tada su bh. građani, koji se žele odreći državljanstva, plaćali čak 1.700 KM. Inače, u većini zemalja regije taksa za odricanje od državljanstva košta oko 200 KM.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova naše zemlje, građani su u posljednjih pet godina budžetski fond napunili za ukupno 9,7 miliona maraka.

Treba napomenuti i da se od početka godine bh. državljanstva odreklo više od 2.300 građana, što znači da je budžet BiH već bogatiji za 1,8 miliona KM, a uzmemo li u obzir da još nije prošlo ni pola godine, ova brojka bi do kraja 2019. mogla biti znatno veća.

Ovaj broj u narednim godinama povećat će se i zbog toga što raste broj onih koji odlaze u zemlje s kojima Bosna i Hercegovina nema ugovor o dvojnom državljanstvu.

Prema podacima UNESCO-a, od 1995. godine BiH je napustilo 79 posto inžinjera, 81 posto magistara i 75 posto doktora u oblasti tehničkih nauka, a podaci Instituta za razvoj mladih KULT kažu da 80 posto mladih ne vidi perspektivu u našoj državi.

Tako dojučerašnji građani BiH postaju građani Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke i mnogih drugih.

(avaz.ba)

U Sloveniji i Njemačkoj u 2018. zaposleno 17.090 građana BiH

U Sloveniji i Njemačkoj prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno je 17.090 građanina BiH, što je za 61,3 posto više nego godinu prije.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić na konferenciji za novinare u Sarajevu je kazao da je od početka implementacije Sporazuma o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom i Dogovora o posredovanju u zapošljavanju sa SR Njemačkom od 2013. do kraja 2018. godine ukupno izdata 40.551 radna dozvola našim građanima u ovim državama.

Kada je riječ o Sloveniji, u 2018. godini izdato je 16.090 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine, te je taj broj građana i zaposlen u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U 2018. godini po broju oglasa na prvom mjestu su varioci i vozači sa po 16 posto, zidari 13 posto, tesari i radnici u proizvodnji sa po šest posto, bravari tri posto, kuhari, armirači i električari sa po dva posto i građevinski radnici jedan posto. Navedena zanimanja se odnose na SSS i KV kvalifikaciju, a oko tri posto oglasa odnosilo se na radnu snagu sa VSS kvalifikacijom.

Plaće svih radnika se kreću u bruto iznosu od 800 do 2.400 eura, a vezano za spolnu strukturu uglavnom se u 99 posto slučajeva radi o angažmanu muške radne snage.

Što se tiče Njemačke, u 2018. godini na osnovu realizacije Dogovora o posredovanju u zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom izdato je 1.000 radnih dozvola. Od tog broja oko 60 osoba su zaposlene putem projekta Triple Win, a ostatak putem projekta zapošljavanja kod poznatog poslodavca.

Plaće svih radnika se kreću u minimalnom iznosu od 1.800 eura bruto u prvoj godini, iako u prosjeku ugovori za prvu godinu dolaze na oko 2.000 eura, a vezano za spolnu strukturu 62,5 posto zaposlenih su žene.

Iz Federacije BiH dolazi 80,43 posto zaposlenih, 19,37 posto iz RS, te 0,2 posto iz Brčko distrikta BiH.

Direktor Bandić je naglasio da se trend pozitivnih kretanja na tržištima rada, kako u BiH, tako i u inostranstvu, odrazio na smanjenje broja predmeta socijalnog osiguranja.

(Business magazin)

Za dvije godine u Njemačku iz BiH iselilo 50.122, iz Hrvatske 110.526 osoba

Njemački Savezni ured za migracije BamF objavio je novi izvještaj o useljavanju i iseljavanju iz te zemlje tokom 2016. i 2017. godine.

Te je podatke na svojim stranicama objavilo njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, tokom 2016. i 2017. godine u Njemačku su doselile 50.122 osobe iz BiH.

Godine 2016. doselilo je 24.010, a 2017. godine 26.112 osoba.

Poređenja radi, u ove dvije godine iz BiH je samo u Njemačku, i to prema zvaničnim podacima njihovog MUP-a, odselilo stanovnika nešto više nego što ih ima, recimo, općina Bugojno, jedna od najvećih u Srednjobosanskom kantonu.

U Hrvatskoj je situacija još dramatičnija. U ove dvije godine iz Hrvatske je u njemačku odselilo 110.526 osoba.

(Business magazin)