Reprezentacija BiH utakmicom protiv Lihtenštajna završava kvalifikacije za EP

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras će protiv reprezentacije Lihtennštajna igrati posljednju utakmicu kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Utakmica u Vaduzu označit će kraj kvalifikacijskog ciklusa koji ljubitelji nogometa u BiH neće pamtiti po dobrom, posebno posljednje tri utakmice protiv Armenije, Grčke i Italije u kojima je reprezentacija BiH upisala poraze.

Najbolji bh. nogometaši nisu uspjeli ispuniti očekivanja i plasirati se na smotru najboljih ekipa Europe, zbog čega se okreću utakmicama dokvalifikacija Lige nacija, koji su na rasporedu u ožujku naredne godine. To će reprezentaciji BiH biti posljednja šansa da se plasira na Euro.

Izbornik BiH Robert Prosinečki najavio je da će protiv Lihtenštajna igrati nogometaši koji su tijekom kvalifikacijama rjeđe dobivali šansu za igru.

– Igrat će svi igrači koji su do sada manje igrali. Osim Bičakčića, igrači koji će danas nastupiti nisu bili u prvoj postavi protiv Italije. Sead Kolašinac ima ozljedu zadnje lože i njega smo pustili da napusti pripreme reprezentacije, kao i Zorana Kvržića koji je također ozlijeđen – izjavio je jučer Prosinečki. Ostaje pitanje hoće li Nogometni savez BiH nakon neuspjeha reprezentacije u kvalifikacijama dati šansu Prosinečkom da vodi ekipu u dokvalifikaciji Lige nacija. Ukoliko se to ne dogodi, Prosinečkom će utakmica u Vaduzu biti oproštajna na klupi reprezentacije BiH.

Utakmica između Lihtenštajna i BiH na rasporedu je večeras u 20.45 sati.

(www.vecernji.ba)

Od 2014. do 2020. godine EU izdvojila 530 milijuna eura za projekte u BiH

Europska unija izdvojila je oko 530 milijuna eura za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 2014. do 2020. godine, što je čini vodećim donatorom u zemlji, rečeno je na Godišnjem sastanku pregleda planiranja i implementacije financijske podrške koju EU pruža BiH.

Sastanak je okupio je predstavnike svih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, Europske unije i država članica EU, te civilnog društva u ulozi posmatrača.

U fokusu rasprave bili su rezultati postignuti u oblastima u kojima EU pruža pomoć poput demokracije i upravljanja, vladavine prava i temeljnih prava, konkurentnosti, inovacija i poljoprivrede, ruralnog razvoja, okoliša, energije i transporta, te obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike.

Razgovor je, također, bio usmjeren na to kako buduće financiranje može najbolje pomoći BiH da ispuni reformske prioritete postavljene u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, priopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

U pripremi novog financijskog paketa za period od 2021. do 2027. godine predstavnici EU ponovno su naglasili da je neophodno da vlasti u BiH nađu adekvatna interna rješenja kako bi se ubrzala provedba programa, poboljšala učinkovitost i osigurala vidljivost postignutih rezultata u korist bh. građana.

Organizacije civilnog društva u BiH pozvane su da se više uključe u sve faze ciklusa politika od planiranja, programiranja i provedbe do praćenja rezultata u sektorima u kojima se pruža pomoć Europske unije.

(avaz.ba)

Malverzacije poslodavaca u BiH: Rad praznicima, neplaćeno prekovremeno, uskraćivanje godišnjeg…

Kašnjenje plaća, prekovremeni rad, čekanje ugovora, neplaćeni rad praznicima i na slobodne dane, uskraćivanje prava na godišnji odmor ili porodiljsko odsustvo i dalje su gorući problemi radnika u našoj zemlji.

Sve to se dešava pored jasno određenog Zakona o radu, a sve zbog malverzacija poslodavaca koji uspješno zaobilaze zakonske odredbe.

U skladu s podacima sindikata radnika moglo bi se reći kako je prosječan radnik u BiH, uglavnom u realnom sektoru, onaj koji čeka stalni ugovor o radu i stalno obnavlja ugovor na određeno vrijeme, ima jedan dan slobodan u sedmici, radi prekovremeno zbog manjka radnika, nije plaćen za taj rad te u većini slučajeva ima nekoliko dana gosišnjeg odmora kad mu poslodavac to dozvoli. Svaka od ovih stavki u suprotnosti je s odredbama Zakona o radu FBiH i Zakona o radu RS-a.

Ove godine 256 radnika bez ugovora u KS

Inspektori rada Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo u prethodnoj godini izvršili su ukupno 3.298 inspekcijskih nadzora, od čega 1.162 inspekcijska nadzora na osnovu dostavljenih prijava građana.

Tako je zbog kršenja propisa iz oblasti radnih odnosa izdato ukupno 1.040 prekršajnih naloga u iznosu od 636.768 KM, a pred nadležnim sudom pokrenuta su četiri prekršajna postupka. U istom periodu inspektori rada na području KS otkrili su 450 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.
U prvih devet mjeseci ove godine sarajevski inspektori rada izvršili su 3.037 inspekcijskih nadzora od kojih je 1.171 nadzor izvršen prema zahtjevima građana, odnosno radnika. S tim u vezi, izdato je ukupno 789 prekršajnih naloga u iznosu od 541.488 KM i podnesena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Od januara do septembra ove godine inspektori u KS zatekli su 256 osoba bez zaključenog ugovora o radu i prijave na osiguranje.

Analizirajući prijave koje stižu do inspekcije, govori nam glasnogovornica KUIP KS Vildana Brdarić, najveći broj prijava podnose nepoznate osobe ukazujući na okolnosti rada bez ugovora, neisplaćivanje naknade za prekovremeni rad, neisplaćivanje plaće, uskraćivanje prava na korištenje godišnjeg odmora…

“Evidentno je da radnici tek nakon prestanka rada prijavljuju kršenje prava iz radnog odnosa koja su se dešavala za vrijeme trajanja radnog odnosa. Nije rijedak slučaj da radnici prijave kako su nezakonito dobili otkaz, a onda se tokom kontrole utvrdi da nije riječ o otkazu ugovora o radu, već o prestanku ugovora o radu zbog isteka roka na koji je zaključen”, kazala nam je Brdarić.

Ništa bolja situacija nije ni u Tuzlanskom kantonu gdje su inspektori rada prošle godine prilikom 3.429 nadzora zatekli 1.075 radnika bez regulisanog radnopravog statusa u skladu sa zakonom. Stoga su u 2018. na području TK izdata 433 prekršajna naloga u iznosu od 568.112 KM.

Od januara do kraja septembra ove godine tuzlanski inspektori otkrili su 709 radnika bez zaključenih ugovora o radu.

“Naši inspektori kontinuirano vrše nadzore u svim oblastima rada pri čemu je prioritet posvećen kontroli radnog angažovanja zatečenih osoba te kontroli zakonskih odredbi koje se odnose na prekovremeni rad i isplatu plaće u zakonski propisanom roku”, kazali su nam iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Inače, kako piše u Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Inspekcija rada RS-a je za devet mjeseci ove godine izvršila 3.937 kontrola, od čega je 1.314 bilo s utvrđenim nepravilnostima zbog čega je izrečeno 1.007 upravnih mjera, izdato 377 prekršajnih naloga u vrijednosti od 732.150 KM, a nadležnim sudovima podneseno je 79 prekršajnih prijava.

“Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na obračun i rokove isplate plaća i naknada, zaključivanje i primjenu ugovora o radu, raspored radnog vremena i vođenje evidencije o dnevnoj prisutnosti radnika na radu te provođenje mjera zaštite na radu. Posebna pažnja svih nadležnih inspektora Inspektorata RS-a usmjerena je na suzbijanje neprijavljenog rada, odnosno ‘rada na crno’. Ove godine 287 radnika u RS-u nije imalo zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja”, kazali u nam iz Inspektorata RS-a.

Angažovanje radnika na crno, dodaju iz Inspektorata RS-a, najčešće se konstatuje u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, građevinarstva, te uslužnim djelatnostima.

Pored redovnih kontrola, inspektori rade i u popodnevnim smjenama, vikendom, kao i u saradnji s drugim nadležnim organima.

“Za radnike je veoma važno da se informišu o rokovima u kojima se mogu obratiti inspekciji rada jer je Zakonom o radu propisano da se radnik može obratiti inspektoru rada radi zaštite prava u roku od mjesec od dana saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana učinjene povrede. Nakon isteka tih rokova, radnik zaštitu svog prava može tražiti samo sudskim putem”, ističu iz Inspektorata RS-a.

Zloupotreba ugovora na određeno vrijeme

Pored prijavljivanja slučajeva inspekciji, brojni radnici koji se nađu na meti zloupotrebe poslodavaca traže pomoć od Saveza samostalnih sinidkata BiH. Najviše se žale, saznajemo iz saveza, na zloupotrebe zaključivanja ugovora o radu na određeno vrijeme.

“Veliki broj poslodavaca zloupotrebljava odredbe Zakona o radu te radni odnos na neoodređeno i određeno vrijeme stavlja u ravnopravnu poziciju, odnosno ne utvrđuje bilo kakve izuzetke, odnosno opravdane razloge za zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, osim u slučaju stručnog osposobljavanja pripravnika kada se zaključuje ugovor o radu na određeno vrijeme. U okviru mjera za sprečavanje zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme, zakonom je utvrđeno pod kojim uslovima će se ugovori o radu smatrati ‘uzastopnim’ te kada će se smatrati ugovorima na neodređeno vrijeme. Iako zakon nije utvrdio da radni odnos na određeno vrijeme nije izuzetak u odnosu na radni odnos na neodređeno vrijeme, kao mjera sprečavanja zloupotrebe utvrđeno je samo vremensko ograničenje u pogledu najdužeg perioda, to jeste period od tri godine. Uslov da se radi o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme vezan je za nepostojanje prekida rada, odnosno prekidi kraći od 60 dana ne smatraju se prekidom razdoblja od tri godine kod obnovljenog, odnosno uzastopnih ugovora o radu. Iako pojedini poslodavci prave prekide rada duže od 60 dana, postoji i veliki broj poslodavaca koji ispunjenjem ovih uslova ne ponude radniku zaključivanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a što su obavezni”, pojašnjavaju nam iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Posljednjih godina zasnivanje radnog odnosa na određeno vrijeme postalo je pravilo u BiH, dodaju iz Saveza te stoga veliki broj radnika nikad ne uspije zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme ili dobiti stalni ugovor.

Neplaćeni prekovremeni rad je još jedna zloupotreba poslodavaca kojoj su izložene hiljade radnika u BiH, a o čemu se vrlo malo govori.

Zakonom o radu propisano je da je prekovremeni rad izuzetak od punog radnog vremena koje traje 40 sati sedmično, a kojem radnik na zahtjev poslodavca može biti izložen samo u slučajevima više sile (požar, potres, poplava), iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima neophodne potrebe. Međutim, iako bi poslodavac samo u nepredviđenim situacijama koje nije mogao izbjeći mogao ostavljati radnika duže na poslu, prekovremeni rad postao je redovna pojava koju poslodavac najčešće koristi kako bi nadoknadio nedostatak radne snage, ističu iz saveza.

“O povećanju plaće temeljem prekovremenog rada suvišno je govoriti s obzirom na to da veliki broj poslodavaca ne samo da ne vodi evidenciju o radnom vremenu, već ne uručuje ni obračun plaća na kojim je evidentiran prekovremeni rad. Gotovo ista situacija je i u slučajevima isplate za noćni rad i rad tokom praznika”, dodaju iz saveza.

Nema kolektivnih ugovora

Prekovremeni rad slijede kašnjenje isplate plaća i doprinosa te isplate otpremnina u slučajevima otkaza ugovora o radu zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga, kao i nemogućnosti korištenja godišnjeg odmora i porodiljskog odsustva te nezakonitog otkaza ugovora o radu.

“Posebno zabrinjavajući problem predstavlja nepokrivenost kolektivnim ugovorima kojim bi se trebala urediti materijalna prava radnika, tako da su radnicima uskraćena određena prava koja bi imala uticaj na njihov ekonomsko-socijalni položaj. Zbog nepostojanja kolektivnih ugovora, poslodavci sami općim aktima utvrđuju prava radnika, što im omogućava propisivanje zakonskog minimuma. Tako veliki broj poslodavaca isplaćuje minimalnu plaću, a razliku daju ‘na ruke’, čime su radnici znatno oštećeni”, ističu iz saveza.

Zbog svih zloupotreba poslodavaca pojedini radnici traže reakcije nadležnih, dok je veliki broj onih koji šute u strahu da će izgubiti posao, zbog čega se vjeruje da je broj poslodavaca koji krše Zakon o radu dosta veći od onog koji je prikazan u inspekcijskim nalazima. Iz Saveza nam govore kako je to posebno naglašeno u manjim kantonima gdje postoje primjeri očiglednih kršenja prava radnika, ali koja tokom inspekcijskog nazdora ne budu utvrđena.

“Takva praksa pogoduje poslodavcima koji smišljeno zloupotrebljavaju zakonske propise znajući unaprijed da takva njihova aktivnost neće podlijegati bilo kakvim sankcijama. Radnici na taj način gube povjerenje u institucije sistema i rješavanje nastalog spora traže putem pravosudnih institucija. Iako sudska praksa pokazuje da su u najvećem broju slučajeva radnici bili u pravu, naplata štete po presudama postaje daleko složenija”, kazali su nam na kraju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Ovakav položaj radne snage te odnos poslodavaca prema radnom zakonodavstvu u BiH, kako smo ranije pisali, dovodi do sve češćeg sagorijevanja na radnom mjestu, stresa, depresije, anksizonosti i uništavanja mentalnog zdravlja radne snage u BiH. Ali, pored brige o egzistencijalnim problemima, psihofizičko zdravlje daleko je od prioriteta građana Bosne i Hercegovine.

Ipak, koliko je Bosancima i Hercegovcima dogorjelo i koliko su sagorjeli od teških uslova rada, dovoljno govori činjenica da je samo u prvoj polovini 2019. godine našu zemlju napustilo 30.000 ljudi.

(klix.ba)

Od zemalja bivše Jugoslavije najteže je poslovati u BiH

Bosna i Hercegovina nazadovala je za jedno mjesto na najnovijoj Doing Business listi i sada se nalazi na 90. mjestu u svijetu po lakoći poslovanja, što je najlošiji plasman od svih zemalja biše Jugoslavije.

Ovakav plasman na listi Svjetske banke BiH svrstava na najlošije rangiranu od zemalja bivše Jugoslavije.

Bosna i Hercegovina je najlošije ocijenjena za pokretanje poslovanja i u toj kategoriji tek 184. zemlja svijeta, dok je po lakoći izdavanja građevinskih dozvola zauzela 173. mjesto.

U kategoriji po plaćanju poreza Bosni i Hercegovini je pripalo 141. mjesto, a u kategoriji zaštite prava manjinskih akcionara 88.

Kompletan prosjek popravile su kategorije u kojima se ocjenjuje dostupnost električne energije, dostupnost kredit i kategorija o ocjeni rješavanja insolventnosti. U prvoj navedenoj BiH je zauzela 74. poziciju na svijetu, a po dostupnosti kredita je 67. Kada je riječ o rješavanju insolventnosti BiH je zauzela poprilično visoko 37. mjesto na listi Svjetske banke.

Kada govorimo o zemljama regiona, poslovanje se najlakše ostvaruje u Sjevernoj Makedoniji koja je ispala iz TOP 10 zemalja svijeta i sada je 17. na ovoj listi.

Skok od tri pozicije ostvarila je Slovenija i sada je 37, dok je Srbija napredovala četiri mjesta i sada je 44. Crna Gora je 50, a mjesto iza nje je Hrvatska, dok je Kosovo ostvarilo veliki pad i sa 44. “skliznulo” na 57. mjesto.

(Nezavisne novine)

EURO 2020: U subotu utakmica BiH – Finska

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine u subotu igra u Zenici protiv Finske utakmicu u okviru kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Zmajevi nisu baš briljirali u dosadašnjem dijelu kvalifikacija, ali još uvijek teoretski postoje šanse da se kroz kvalifikacije plasiraju na EP. Izabranici Roberta Prosinečkog u subotu dočekuju Finsku koja je Bosnu i Hercegovinu u prvom meču iznenadila i svladala s 2:0.

Finci su sigurno najpozitivnije iznenađenje u dosadašnjem dijelu kvalifikacija jer se nalaze na drugom mjestu nakon šest utakmica s 12 osvojenih bodova.

U Zenicu sigurno stižu kako bi izbjegli poraz, te da naprave dodatni korak ka plasmanu na EP. Selektor ove selekcije Markk Kanerva pred gostovanje u Zenici ima malih problema jer neće moći računati na Lassija Lappalainena.

Iz tabora selekcije Finske su na Twitteru objavili da Lappalainen neće igrati na Bilinom polju protiv bh. reprezentacije jer ima stomačnih problema. On će ostati u Finskoj i vjerovatno biti u sastavu za meč protiv Armenije.

I bh. tim je itekako oslabljen, jer Robert Prosinečki ne može računati na Edina Džeku.

Džeko se povrijedio na meču Rome i Cagliarija kada je zadobio prijelom jagodične kosti zbog čega je u ponedjeljak morao na operaciju. Kapetan bh. reprezentacije je otkazao dolazak na okupljanje, te će van terena biti najmanje tri tjedna.

Džeko iznenadio saigrače na treningu, pa se oglasio na Facebooku

Međutim, svoje je suigrače iznenadio kada se pojavio u Trening kampu NSBiH. Džeko se pozdravio s bh. igračima i poručio im je da će biti velika podrška u subotu s tribina.

(sportsport.ba)

Što je potrebno za posao u Njemačkoj: Što donosi novi zakon o useljavanju?

Stephan Mayer, državni tajnik njemačkog Ministarstva unutarnjih poslova, za Deutsche Welle je otkrio detalje novog zakona o useljavanju stranih radnika.

“Ovim zakonom se po prvi put uvodi jedan jedinstveni pojam stručnjaka. A ubuduće se više neće primjenjivati pravilo po kojem prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Europske unije.

Također se ukida i lista tzv. deficitarnih zanimanja tako da će se sve grupe zaposlenih tretirati na isti način. Na prvom mjestu nam je važno da stručnu kvalifikaciju izjednačimo s akademskom naobrazbom.

Dakle svatko tko u svojoj domovini stekao kvalifikaciju koja je ravnopravna standardima koji vrijede u Njemačkoj za tu vrstu kvalifikacije, može se prema novom zakonu pod olakšanim okolnostima useliti u Njemačku sa svrhom zaposlenja ili kako bi tražio prikladan posao”, objasnio je Meyer.

Važno je, kaže on, da osobe raspolažu dobrim poznavanjem njemačkog jezika, u nekim područjima je dovoljno temeljito poznavanje jezika.

Za zapošljavanje je dovoljna razina njemačkog B1, za mjesto u izobrazbi B2.

“Nama je važno da se uvjeti za dolazak u Njemačku provjere prije planiranog dolaska. To će se obavljati preko diplomatskih predstavništava. Tu treba napomenuti da postoji i mogućnost dokvalifikacije u Njemačkoj. Znači ako neki stupanj kvalifikacije nije dovoljan za izdavanje dozvole za useljavanje u svrhu rada onda se tom kandidatu može omogućiti da potrebnu dodatnu kvalifikaciju stekne i u Njemačkoj. Moram naglasiti da pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana nema veze s novim zakonom o useljavanju stručne radne snage.

Pravilo o zapošljavanju građana zapadnog Balkana sadrži i mogućnost zapošljavanja i polukvalificiranih i nekvalificiranih radnika. I to je dovelo do toga da za nekvalificirane radnike obrada podataka u diplomatskim predstavništvima traje vrlo dugo. Zbog toga sada ne bi izvlačio zaključak da će sada u svim predstavništvima dolaziti do gužvi i zastoja jer se novi zakon ciljano obraća samo kvalificiranim radnicima.

Ali, pojačane navale na diplomatska predstavništva naravno nisu isključena. Tu će sigurno doći do pojačanja osoblja ali to je zadaća ministarstva vanjskih poslova”, rekao je on.

Dodao je i da je kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku došao velik broj polukvalificiranih i nekvalificiranih i najvećim dijelom i starijih radnika. To budi strah, kaže, da bi za Njemačku mogla doći dodatna socijalna opterećenja povezana s mirovinom.

(vecernji.ba)

FIFA-ina ljestvica: Hrvatska sedma, BIH 42. momčad svijeta

Hrvatska nogometna reprezentacija nazadovala je za jedno mjesto na mjesečnoj FIFA ljestvici i sada je sedma momčad svijeta.  

Hrvatsku je preskočio Urugvaj, koji je igrao polufinale na Copa Americi. 

Nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine zauzima pak 42. mjesto na novoj rang listi Međunarodne nogometne federacije (FIFA) sa 1453 boda.

U odnosu na prošlomjesečni poredak reprezentacija BiH nazadovala je tri pozicije

Na vrhu ostaju Belgijanci, koji imaju samo 20 bodova više od novih južnoameričkih prvaka Brazilaca, treći su svjetski prvaci Francuzi, a ispred Hrvatske su još Engleska i Portugal, koji ima samo šest bodova više od “Vatrenih”, dok osmoplasirana Kolumbija ima samo tri boda manje od svjetskih doprvaka. 

Prvak CONCACAF-a Meksiko napredovao je sa 18. na 12. mjesto, a novi afrički prvak Alžir zadobio je čak 28. pozicija i sada je 40. na ljestvici. 

1. (  1.) Belgija               1746 bodova
2. (  3.) Brazil                 1726
3. (  2.) Francuska         1718
4. (  4.) Engleska           1652
5. (  8.) Urugvaj             1637
6. (  5.) Portugal            1631
7. (  6.) HRVATSKA       1625
8. ( 13.) Kolumbija         1622
9. (  7.) Španjolska        1617
10. ( 11.) Argentina        1610

(Dnevnik.ba)

Stranci od povrata PDV-a uštedjeli 8,8 miliona KM

Da se susjedima isplati doći u BiH i obaviti kupovinu, pokazuju podaci prema kojima je samo u prvih šest mjeseci ove godine stranim državljanima odobren povrat skoro 8,8 miliona KM poreza na dodanu vrijednost na robu kupljenu u našoj zemlji.



Male plaće

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH napominju da povrat PDV-a, koji u našoj zemlji iznosi 17 posto, najviše traže građani Hrvatske i Srbije koji stanuju u pograničnom pojasu. A u BiH najčešće kupuju hranu i garderobu.

– U prvih šest mjeseci podneseno je 192.495 zahtjeva za povrat PDV-a na robu čija je vrijednost ukupno 60,4 miliona KM – podaci su UIO-a BiH

Najveći iznosi povrata PDV-a zabilježeni su na graničnim prijelazima Hukića Brdo, Orašje i Izačić. Povrat je moguć na svu robu izuzev na mineralna ulja, alkohol i duhanske prerađevine.

– Većinom lokalno stanovništvo koje živi u pograničnom pojasu, prelazi u kupovinu, jer im se isplati, posebno ako kupuju naveliko. Znaju šta je gdje jeftinije i idu ne bi li uštedjeli, jer imaju male plaće. Za iznos koji dobiju na povratu poreza, mogu platiti gorivo, dobro ručati – ističe Marin Bago, predsjednik mostarskog Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja “Futura”.

Dodao je da kod nas ima mnogo jeftinijih artikala te da se veliki broj prelazaka u šoping-turu bilježi i u Trebinju.

Sto maraka

– Cijelo dubrovačko područje kupuje u Trebinju. Dubrovnik je skup grad. Nisu bez razloga u Trebinju pravljeni tržni centri. Trebinje nema toliko stanovništva pa su računali na susjede – kazao je Bago.

Prema informacijama UIO-a BiH, kupac – strani državljanin može tražiti povrat PDV-a za robu skuplju od 100 KM. Potrebno je da prodavač popuni zahtjev, a kupac, zajedno s računom, kupljenu robu daje na uvid graničaru. Službenik UIO-a ovjerava obrazac, a kupac u roku od tri mjeseca prodavaču treba dostaviti ovjeren obrazac.

I naši hrle u Metković

Marin Bago napominje da je situacija i obrnuta, odnosno da i bh. građani idu u Hrvatsku u kupovinu.

– Dosta ljudi iz Hercegovine ide u “Lidl” u Metković, jer tamo ima drugačijih artikala nego kod nas, a bude i akcija. U Hrvatskoj je visok PDV, 22 posto, i može se vratiti na granici. I to se ljudima isplati – dodao je Bago.

  • 1,3 miliona KM odobren povrat PDV-a na GP Hukića Brdo
  • 1,1 milion KM povrat PDV-a na GP Orašje
  • 838.000 KM povrat PDV-a na GP Izačić

(avaz.ba)

Hrvatska traži radnike iz BiH koji imaju državljanstvo RH

Većina hrvatskih poslodavaca koja kontaktira Agenciju za rad i zapošljavanje BiH (ARZ) traži radnike iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo kako bi ih tamo mogli registrovati kao domaću radnu snagu, čemu ARZ ne bi mogla udovoljiti jer bi se radilo o diskriminaciji, potvrđeno je Feni iz te institucije.

Portparol Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić pojasnio je da Bosna i Hercegovina nema potpisan sporazum o zapošljavanju s Hrvatskom i da Agencija ne posreduje u zapošljavanju bh. radnika u toj zemlji.

– Redovno dobijamo zahtjeve od poslodavaca iz Hrvatske, ali bez sporazuma ne možemo raditi na posredovanju – rekao je Pupić.

Podsjetio je da su ARZ i Hrvatski zavod za zapošljavanje 2013. dogovorili sporazum o sezonskom zapošljavanju i Vijeće ministara BiH je iste godine Agenciji dalo saglasnost za potpisivanje tog sporazuma, ali je Vlada Hrvatske zaustavila daljnju realizaciju zbog otpora tamošnjih sindikata.

– Dok taj sporazum ne bude potpisan ARZ nema mogućnost da posreduje u zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj – istakao je Pupić.

Naveo je da zvaničnih podataka o broju bh. radnika u Hrvatskoj nema, ali da u posljednjih desetak godina nezvanične procjene hrvatskih sindikata govore o nekih 30.000 bh. radnika koji u turističkoj sezoni rade ‘na crno’ u toj zemlji.

Pupić je podcrtao da je Hrvatska u posljednje tri godina značajno povećala broj kvota za radne dozvole za strance, ali da im očigledno i dalje fali radnika – posebno u turističkoj sezoni.

(Business magazin)

Odricanje od bh. državljanstva košta 800 KM

Bh. državljanstva se u posljednjih pet godina odreklo više od 20.000 njenih građana. Za isti taj period našu zemlju napustilo je više od 173.000 osoba, odnosno, skoro 50.000 porodica.



Redovi ispred stranih ambasada u BiH, nažalost, sve su duži, a samo prošle godine našu zemlju napustilo je više od 20 hiljada ljudi, a državljanstva su se odrekle 4.473 osobe. Tako je naša zemlja na odlasku vlastitog stanovništva zaradila 2,5 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je, nažalost, postala zemlja koja svoj budžetski prihod povećava na osnovu građana koji se odriču bh. državljanstva.

Da bi se odrekli državljanstva BiH, potrebno je svega 800 KM. Predviđeno je ovo izmjenama Zakona o administrativnim taksama 2006. godine.

Do tada su bh. građani, koji se žele odreći državljanstva, plaćali čak 1.700 KM. Inače, u većini zemalja regije taksa za odricanje od državljanstva košta oko 200 KM.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova naše zemlje, građani su u posljednjih pet godina budžetski fond napunili za ukupno 9,7 miliona maraka.

Treba napomenuti i da se od početka godine bh. državljanstva odreklo više od 2.300 građana, što znači da je budžet BiH već bogatiji za 1,8 miliona KM, a uzmemo li u obzir da još nije prošlo ni pola godine, ova brojka bi do kraja 2019. mogla biti znatno veća.

Ovaj broj u narednim godinama povećat će se i zbog toga što raste broj onih koji odlaze u zemlje s kojima Bosna i Hercegovina nema ugovor o dvojnom državljanstvu.

Prema podacima UNESCO-a, od 1995. godine BiH je napustilo 79 posto inžinjera, 81 posto magistara i 75 posto doktora u oblasti tehničkih nauka, a podaci Instituta za razvoj mladih KULT kažu da 80 posto mladih ne vidi perspektivu u našoj državi.

Tako dojučerašnji građani BiH postaju građani Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke i mnogih drugih.

(avaz.ba)