Hrvatska traži radnike iz BiH koji imaju državljanstvo RH

Većina hrvatskih poslodavaca koja kontaktira Agenciju za rad i zapošljavanje BiH (ARZ) traži radnike iz BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo kako bi ih tamo mogli registrovati kao domaću radnu snagu, čemu ARZ ne bi mogla udovoljiti jer bi se radilo o diskriminaciji, potvrđeno je Feni iz te institucije.

Portparol Agencije za rad i zapošljavanje Boris Pupić pojasnio je da Bosna i Hercegovina nema potpisan sporazum o zapošljavanju s Hrvatskom i da Agencija ne posreduje u zapošljavanju bh. radnika u toj zemlji.

– Redovno dobijamo zahtjeve od poslodavaca iz Hrvatske, ali bez sporazuma ne možemo raditi na posredovanju – rekao je Pupić.

Podsjetio je da su ARZ i Hrvatski zavod za zapošljavanje 2013. dogovorili sporazum o sezonskom zapošljavanju i Vijeće ministara BiH je iste godine Agenciji dalo saglasnost za potpisivanje tog sporazuma, ali je Vlada Hrvatske zaustavila daljnju realizaciju zbog otpora tamošnjih sindikata.

– Dok taj sporazum ne bude potpisan ARZ nema mogućnost da posreduje u zapošljavanju bh. radnika u Hrvatskoj – istakao je Pupić.

Naveo je da zvaničnih podataka o broju bh. radnika u Hrvatskoj nema, ali da u posljednjih desetak godina nezvanične procjene hrvatskih sindikata govore o nekih 30.000 bh. radnika koji u turističkoj sezoni rade ‘na crno’ u toj zemlji.

Pupić je podcrtao da je Hrvatska u posljednje tri godina značajno povećala broj kvota za radne dozvole za strance, ali da im očigledno i dalje fali radnika – posebno u turističkoj sezoni.

(Business magazin)

Odricanje od bh. državljanstva košta 800 KM

Bh. državljanstva se u posljednjih pet godina odreklo više od 20.000 njenih građana. Za isti taj period našu zemlju napustilo je više od 173.000 osoba, odnosno, skoro 50.000 porodica.



Redovi ispred stranih ambasada u BiH, nažalost, sve su duži, a samo prošle godine našu zemlju napustilo je više od 20 hiljada ljudi, a državljanstva su se odrekle 4.473 osobe. Tako je naša zemlja na odlasku vlastitog stanovništva zaradila 2,5 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je, nažalost, postala zemlja koja svoj budžetski prihod povećava na osnovu građana koji se odriču bh. državljanstva.

Da bi se odrekli državljanstva BiH, potrebno je svega 800 KM. Predviđeno je ovo izmjenama Zakona o administrativnim taksama 2006. godine.

Do tada su bh. građani, koji se žele odreći državljanstva, plaćali čak 1.700 KM. Inače, u većini zemalja regije taksa za odricanje od državljanstva košta oko 200 KM.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova naše zemlje, građani su u posljednjih pet godina budžetski fond napunili za ukupno 9,7 miliona maraka.

Treba napomenuti i da se od početka godine bh. državljanstva odreklo više od 2.300 građana, što znači da je budžet BiH već bogatiji za 1,8 miliona KM, a uzmemo li u obzir da još nije prošlo ni pola godine, ova brojka bi do kraja 2019. mogla biti znatno veća.

Ovaj broj u narednim godinama povećat će se i zbog toga što raste broj onih koji odlaze u zemlje s kojima Bosna i Hercegovina nema ugovor o dvojnom državljanstvu.

Prema podacima UNESCO-a, od 1995. godine BiH je napustilo 79 posto inžinjera, 81 posto magistara i 75 posto doktora u oblasti tehničkih nauka, a podaci Instituta za razvoj mladih KULT kažu da 80 posto mladih ne vidi perspektivu u našoj državi.

Tako dojučerašnji građani BiH postaju građani Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke i mnogih drugih.

(avaz.ba)

U Sloveniji i Njemačkoj u 2018. zaposleno 17.090 građana BiH

U Sloveniji i Njemačkoj prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno je 17.090 građanina BiH, što je za 61,3 posto više nego godinu prije.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić na konferenciji za novinare u Sarajevu je kazao da je od početka implementacije Sporazuma o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom i Dogovora o posredovanju u zapošljavanju sa SR Njemačkom od 2013. do kraja 2018. godine ukupno izdata 40.551 radna dozvola našim građanima u ovim državama.

Kada je riječ o Sloveniji, u 2018. godini izdato je 16.090 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine, te je taj broj građana i zaposlen u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U 2018. godini po broju oglasa na prvom mjestu su varioci i vozači sa po 16 posto, zidari 13 posto, tesari i radnici u proizvodnji sa po šest posto, bravari tri posto, kuhari, armirači i električari sa po dva posto i građevinski radnici jedan posto. Navedena zanimanja se odnose na SSS i KV kvalifikaciju, a oko tri posto oglasa odnosilo se na radnu snagu sa VSS kvalifikacijom.

Plaće svih radnika se kreću u bruto iznosu od 800 do 2.400 eura, a vezano za spolnu strukturu uglavnom se u 99 posto slučajeva radi o angažmanu muške radne snage.

Što se tiče Njemačke, u 2018. godini na osnovu realizacije Dogovora o posredovanju u zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom izdato je 1.000 radnih dozvola. Od tog broja oko 60 osoba su zaposlene putem projekta Triple Win, a ostatak putem projekta zapošljavanja kod poznatog poslodavca.

Plaće svih radnika se kreću u minimalnom iznosu od 1.800 eura bruto u prvoj godini, iako u prosjeku ugovori za prvu godinu dolaze na oko 2.000 eura, a vezano za spolnu strukturu 62,5 posto zaposlenih su žene.

Iz Federacije BiH dolazi 80,43 posto zaposlenih, 19,37 posto iz RS, te 0,2 posto iz Brčko distrikta BiH.

Direktor Bandić je naglasio da se trend pozitivnih kretanja na tržištima rada, kako u BiH, tako i u inostranstvu, odrazio na smanjenje broja predmeta socijalnog osiguranja.

(Business magazin)

Za dvije godine u Njemačku iz BiH iselilo 50.122, iz Hrvatske 110.526 osoba

Njemački Savezni ured za migracije BamF objavio je novi izvještaj o useljavanju i iseljavanju iz te zemlje tokom 2016. i 2017. godine.

Te je podatke na svojim stranicama objavilo njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, tokom 2016. i 2017. godine u Njemačku su doselile 50.122 osobe iz BiH.

Godine 2016. doselilo je 24.010, a 2017. godine 26.112 osoba.

Poređenja radi, u ove dvije godine iz BiH je samo u Njemačku, i to prema zvaničnim podacima njihovog MUP-a, odselilo stanovnika nešto više nego što ih ima, recimo, općina Bugojno, jedna od najvećih u Srednjobosanskom kantonu.

U Hrvatskoj je situacija još dramatičnija. U ove dvije godine iz Hrvatske je u njemačku odselilo 110.526 osoba.

(Business magazin)