Božićno vrijeme traje do 9. siječnja

Za katolike rimskog obreda božićno vrijeme ne završava danas, na blagdan Bogojavljenja (kako neki krivo misle) niti na Staru godinu (kako neki drugi krivo misle), nego ono službeno liturgijski završava u Nedjelju krštenja Isusova, tj. prvu nedjelju nakon Bogojavljenja (Sveta tri Kralja).

Ove godine, dakle, božićno vrijeme traje sve do 9. siječnja.

(www.bitno.net)

Za Božić ne morate gledati samo ‘Sam u kući’, imamo još 12 prijedloga

U nekima od ovih filmova radnja se čak i ne događa u vrijeme Božića, ali spadaju u izbor nekih dobrih filmova u kojima ćete moći uživati ove blagdane.

Božićno razdoblje daje nam malo dodatnog vremena za opuštanje i uživanje u dobrom filmu. Svi bi trebali pokušati odvojiti vrijeme za gledanje barem jednog filma koji uvodi u prazničko raspoloženje. Od komedija do drama, ovaj popis filmova zasigurno će vas i vaše prijatelje ispuniti božićnim veseljem. 

Nijedan popis filmova ne može biti potpun pa ni ja ne tvrdim da je ovo „top 10″ božićnih filmova.

U nekima se radnja čak i ne događa u vrijeme Božića, ali spadaju u izbor nekih dobrih filmova u kojima ćete moći uživati ove blagdane.

1. Joyeux Noel

„Razgovarali smo o primirju za Badnjak. Što ti misliš? Ishod ovog rata neće biti odlučen večeras. Mislim da nas nitko ne bi kritizirao kad bismo na Badnjak odložili oružje.“

Nježne note Tihe noći putuju kroz smrznutu pustošinu Ničije zemlje u rijetkom trenutku kada se oružje utišalo. Poznata je to slika božićnog primirja 1914. Ovaj predivni film ne razočarava dok progovara o neslužbenom primirju koje se dogodilo tijekom prvog Božića u rovovima I. svjetskog rata 1914. godine, kratkom trenutku mira u četiri godine dugom, krvavom ratu. Priča je prikazana iz perspektive njemačkih, francuskih i britanskih vojnika i podsjeća nas na realnost da „bez neprijatelja, ne može biti rata“.

2. Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar

„Narnija! Sve je u ormaru, kao što sam ti rekla.“

Nije velika tajna da su Kronike iz Narnije C. S. Lewisa snažno utemeljene na kršćanskim temama. Lav, vještica i ormar nije iznimka. Četvero mlade britanske djece ulazi u magični svijet Narnije (ni manje ni više nego prolazeći kroz ormar) i otkrivaju svijet u kojem je „uvijek zima, ali nikad Božić“ jer je Narnija pod tiranskim stiskom ledene Bijele vještice. Četvero djece mora se suočiti sa svojim najvećim strahovima i pomoći grupi čudnih i fantastičnih stvorenja kako bi vratili Narniju u njezino pravo stanje. Zabavan, ugodan film prezentira teme raspeća, uskrsnuća i Kristova otkupljenja na način koji je razumljiv djeci, ali je izvrstan i za odrasle! 

3. Kradljivica knjiga

„Piši. U mojoj religiji nas uče da je svaka živa stvar, svaki list, svaka ptica, živa samo zato što sadrži tajnu riječ za život. To je jedina razlika između nas i grumena gline. Riječ. Riječi su život, Liesel.“

Tragično predivan film, napravljen prema još boljoj knjizi, “Kradljivica knjiga” priča priču o devetogodišnjoj Liesel koja živi u nacističkoj Njemačkoj. Tijekom užasa rata, i usred sve snažnijih i divnijih prijateljstava, nauči čitati i razvije sklonost krađi knjiga. Znala to ona ili ne, ta skrivena krađa knjiga je mali uzdah za slobodu i otpor u svijetu koji se sve više obrušava na nju. Film se dotiče značenja riječi u našem svijetu i života koji kroz riječi može nastati. Izvrstan je za promišljanje o čudu utjelovljenja. 

4. Gospodar prstenova: Prstenova družina

„Volio bih da mi prsten nikad nije došao u ruke. Volio bih da se ovo nikad nije dogodilo… To žele svi koji dožive vidjeti takva vremena. Ali to nije na njima da odlučuju. Na nama je da odlučimo što ćemo učiniti s vremenom koje nam je dano. Na ovom svijetu su na djelu druge sile, osim volje zla.“

Slobodno vrijeme oko Božića (ovisno o vašoj ulozi u kućanstvu) izvrsna je prilika da otkrijete, ili ponovno otkrijete, serijal Gospodara prstenova. Ovaj sad već više od 14 godina star film, savršen je podsjetnik na važnost suočavanja sa silama zla, bez obzira na to koliko se one činile velikima a mi malenima. To je priča o skromnom hobitu koji mora nositi veliki teret koji će odlučiti sudbinu cijelog njegova svijeta – ali ne bez pomoći prijatelja i posjetnika na nadmoć dobra nad zlom. Izvrstan film za naše vrijeme. 

5. Hugo

„Zamislio bih cijeli svijet kao jedan veliki stroj. Znaš, strojevi nikad ne dolaze sa suvišnim dijelovima. Uvijek dolaze s točno potrebnim iznosom. Pa sam mislio, ako je cijeli svijet jedan veliki stroj, ja ne mogu biti suvišan dio. Moram biti ovdje s razlogom. To znači da i ti imaš neki razlog zašto si ovdje.“

Hugo je siroče koje živi iza zidova željezničkog kolodvora u Parizu tijekom 1930-ih. Njegova je najveća životna misija pronaći ključ koji će otključati mehaničkog čovjeka kojeg je napravio njegov pokojni otac. Potraga za tim ključem ga odvodi na mnoge avanture na kojima on otkriva ljepotu života i istinu da nitko nije rođen kao pogreška. 

6. Divan život 

„Čudno, zar ne? Život svakog čovjeka dotiče mnoge druge živote. Kada ga nema on ostavlja užasnu rupu, zar ne?“

Evo ga! Znali ste da će ovaj film biti negdje na popisu. Dok pokušava počiniti samoubojstvo na Badnjak, Georgea Baileya posjeti anđeo koji ga provede kroz njegov život i pokaže mu kako bi bilo da nikad nije postojao. To je doista divan podsjetnik na to da je naša uloga ovdje na Zemlji važna i da na druge utječemo na načine kojih nikad nećemo u potpunosti biti svjesni.

7. Božićna priča

„Kada bi bilo po mome, svaki idiot koji okolo hoda s božićnim čestitkama na usnama trebao bi biti skuhan zajedno sa svojim božićnim pudingom i pokopan s kolcem božikovine probodenim kroz srce.“

Postoji jako puno adaptacija klasične novele Charlesa Dickensa, ali mnogi smatraju da je verzija iz 1938. najbolja. Zabavna alternativa je Muppetova Božićna priča, koja je iznenađujuće vjerna knjizi. Božićna priča pripovijeda priču o starom škrcu kojeg nije briga za ljude oko sebe. Jedne zastrašujuće noći, na Badnjak, posjećuju ga tri duha i pokazuju mu njegove greške i krajnju cijenu koju će za njih platiti ako se ne promijeni. Klasična priča nas podsjeća na važnost pravog značenja Božića i čuda otkupljenja.

8. Polar Express

„Vidjeti znači vjerovati, ali ponekad su najstvarnije one stvari koje ne možeš vidjeti.“

The Polar Express je film koji očarava ne samo djecu već i odrasle. Radnja se vrti oko dječaka koji sumnja u postojanje Djeda Božićnjaka. Na Badnjak Polar Express staje kraj njegove kuće i on kreće na putovanje koje nikad neće zaboraviti. Od ove animirane avanture, koja vodi na Sjeverni pol, može se puno toga naučiti.

9. Daj mi sebe

„Nemoj zeznuti najbolju stvar u svom životu samo zato što si malo nesiguran u to tko si.“

Jack Campbell, koji je imao uspješnu karijeru i živio užurbanim životom na Wall Streetu, jedno se jutro neočekivano budi uz ženu i obitelj. Prepoznaje da je njegova nekadašnja ljubav s fakulteta sada njegova žena, ali ne zna što se dogodilo s njegovom unosnom karijerom i životom na visokoj nozi. Novi Jack je obiteljski čovjek koji mijenja pelene, sudjeluje u kuglačkim ligama i strastveno voli svoju ženu. Roditelji će posebno cijeniti komični aspekt ovog filma. Jack je dobio priliku vidjeti kakav bi njegov život bio da je umjesto karijere odabrao ljubav i ponovno će biti primoran donijeti tu odluku. Ova nas prekrasna priča podsjeća na to što bismo u životu trebali najviše cijeniti. 

10. Yellow Day

Film se fokusira na teme čuda, vrline i otkrivanja remek-djela koje je Bog stvorio u svakom od nas. Namijenjen djeci i obiteljima, Yellow Day je dijelom animirana, dijelom „live-action“ priča koja je inspirirana istinitim pričama zajednice koja pomaže potrebitima. Pokazuje kako fizička invalidnost, bolest i slomljenost ne mogu sakriti svjetlo i radost koje Bog stavlja u svakog od nas. Ovog Božića odaberite film koji angažira publiku i potiče konstruktivne razgovore s vašom djecom.

11. Believe

„Molitve nisu uvijek uslišane onako kako bi ti htio, ali su uvijek uslišane.“

„Gradić Grundy u Virginiji godinama se oslanjao na obitelj Payton u priređivanju vrhunca godine – godišnje božićne parade. Kada Matthew Payton (Ryan O’Quinn) naslijedi obiteljski posao, odgovornost u organiziranju parade pada i na njegova ramena. I dok financijske teškoće navaljuju na grad, Matthew se nalazi u problemima. Posao mu opada i radnici započinju štrajk, a on mora odlučiti hoće li prodati obiteljski posao i otkazati paradu ili će probati izdržati sve poteškoće unatoč tome što njegova popularnost u zajednici ubrzano opada. Nizom slučajnih događaja, Matthew upoznaje Clarencea, dječaka koji vjeruje u čuda, i njegovu majku Sharon. Njegovi novi prijatelji na Matthewov život utječu na posve neočekivan način i nauče ga vjerovati i dati vjeri priliku. 

12. Na kraju, jedan samo za zabavu – Vilenjak

„Razmišljao sam da bismo možda mogli napraviti kućicu od medenjaka, jesti tijesto za kekse, ići na klizanje i možda se čak držati za ruke.“

Buddy je božićni vilenjak koji živi i radi u radionici Djeda Božićnjaka, na Sjevernom polu. Jedne godine otkrije da je njegov pravi otac čovjek koji živi u New Yorku. Odlazi na put da ga posjeti ali, na svoje veliko razočaranje, otkrije da njegov otac uopće nije zainteresiran za Božić. Buddyjevi pokušaji da donese duh Božića svima oko sebe uzrokuju mnoge urnebesne situacije. Ovo je izvrstan, zabavan i bezazlen film za cijelu obitelj. 

Nadamo se da ćete pronaći trenutak da napravite toplu čokoladu i kokice te se opustite uživajući uz jedan od ovih predivnih filmova ovaj Božić.

Ruth Baker | Catholic Link

Prijevod: Dubravka Sertić | Bitno.net

Božićna čestitka načelnika Borisa Marjanovića i predsjednika OV Vitez Hidajeta Sivre

Načelnik općine Vitez Boris Marjanović i predsjednik Općinskog vijeća Hidajet Sivro uputili su čestitku povodom blagdana Božića u kojoj stoji:


Svim građankama i građanima općine Vitez katoličke vjeroispovijesti čestit Božić uz želju da ovaj blagdan u naše živote unese optimizam, zajedništvo, toleranciju i ljubav. Neka Božić svima donese mir i sreću!

Božićni običaji: Kako Hrvati širom BiH slave Božić

Proslavu Božića katolici u BiH počeli su došašćem, odlazi se na ranojutarnje mise zornice, posti se i duhovno priprema za veliki blagdan.

U novije se vrijeme izrauju adventski vijenci s četirima svijećama, a na svaku se adventsku nedjelju pali jedna svijeća. Stavlja se i pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni simbol u domovima.

U krajevima širom BiH katolici slave Božić gotovo na isti način – početkom došašća ide se na zornice, sije se pšenica, kiti se jelka, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na polnoćku, kao i na Božić, iza toga se okuplja obitelj na svečani ručak i slavi se…

No, ima razlika u tradiciji kako se u kojem dijelu BiH slavi Božić. Iako su običaji gotovo isti, ipak ima malih razlika od kraja do kraja.

Na području Središnje Bosne već za Sv. Katu obavljale su se svinjokolje, no u okolici Vareša krajem studenoga nabavljala bi se zaoblica (prase, janje i tele) da se utovi do Božića. Božićne običaje karakterizira kićenje zelenilom i drugim ukrasima, unošenje slame i priprema božićnog stola, paljenje pana badnjaka, izricanje čestitki i govornih formula za dobrobit kućanstva i ukućana te posjeta čestitara, objavila je Novabila.info.

U zapadnoj Hercegovini na Badnji dan žene su mijesile božićnu pogaču, beskvasni kruh, koji se ukrašavao raznim šarama. Ova pogača se jela na Božić ujutro, a komad od nje ostavljali su za Novu godinu. Svaki član obitelji dobivao je po komad ove pogače. Domaćin bi na Badnji dan ujutro donio pred kuću badnjake.

U okolici Širokog Brijega običaj je bio da se prvi iver od usječenog badnjaka ostavi u njivu. Badnjak je od hrastovog drveta koje je pravo i puno. Smatralo se da badnjak treba da bude što veći. Badnjak je u kuću obično unosio domaćin, a jedna od žena ga je na vratima posipala žitom i škropila posvećenom vodom. U okolici Širokog Brijega badnjaci su na ognjištu bili postavljeni paralelno, i to dva, jedan do drugoga, a treći preko njih. Na jedan od badnjaka domaćin je urezivao jaram ili križ, a zatim badnjake posipao vinom i onom vrstom žita za koju je želio da najbolje rodi u idućoj godini uz to govoreći obredne formule.

Na području Neuma običaj je bio da žene koje imaju slabu kosu sjednu na badnjak i češljaju se. Paljenje badnjaka u okolici Širokog Brijega oglašavalo se nekada pucanjem i tad se na vatru od badnjaka stavljala da se peče zaoblica i božićna pogača. Dio badnjaka na kome je jaram, odnosno križ čuva se i ponovno pali na Novu godinu. Zaoblica je ovca ili koza koja se klala na Badnji dana. Nije bilo ograničenja u pogledu spola ili drugih osobina zaoblice.

U selima u okolici Brčkog na Badnjak muški su zaduženi za pečenje pečenice. Ona će biti poslužena nakon ponoći i drugi dan za ručak, možda i koji dan poslije, ako je nakon ručka ostane. Danas je pečenica gotovo obavezna, no prije su manje imućni umjesto pečenice kupovali oroza (pijetla) ili gusku.

Uoči badnje večeri u okolici Vareša djeca su s majkom kitila krizban, koji je usječen prije badnje večeri u jelovoj šumi. Ispod krizbana obavezno se stavljalo janje od slatkog tijesta, pečeno u kalupu. Također, ispod krizbana stavljalo se žito, pšenica u malim posudama posijana na Sv. Luciju sa svijećama u sredini. Večera na Badnjak uvijek je posna ili barem nemrsna, popraćena molitvom u znaku pripreme za odlazak na misu. Molitvu je predvodio najstariji član obitelji. Prije molitve palile su se svijeće na prozorima i žitu, te su one gorjele sve dok traje večera. Nakon molitve najstariji član obitelji za stolom nazdravljao je svima čašicom domaće rakije (šljivovice). Ugarci i ostaci badnjaka odnose se u polja, vrtove, stavljaju u sjemensko žito, na pčelinjake i torove, s vjerom u njihovu plodonosnu zaštitu i moć.

Na Badnji dan u Središnjoj Bosni bi se postilo tako da bi se tijekom dana jelo vrlo malo (čaja, kuhanih krumpira, grahove čorbe). Navečer, ukućani bi se okupljali oko stola na zajedničku večeru, koja je također posna, i obično se sastojala od posnog graha ili grah-salate, posne potkrže s lukom i ribe te gibanice. Za one koji nisu voljeli slatko i koji su uz večeru popili koju čašicu rakije, umjesto gibanice, spravljala bi se pita od bijelog luka ili koja druga pita. No, prije večere, u sumrak bi se svetom vodom poškropila kuća i sve oko kuće uz molitvu Vjerovanja. Također bi se upalile svijeće za mrtve članove obitelji ili rodbine i molilo bi se za njihove duše u čistilištu. U vareškom kraju također se objedovala riba s crvenim lukom, zatim kombos (kuhani kiseli kupus bez ikakvih dodataka), korice od pogače prelivene kuhanim grahom i sitno sjeckanim češnjakom, posna sarma (zavici) te gibanica.

U livanjskom kraju običaj je da se nakon večere gase svijeće umakanjem korice ili ukrasom iz sredine božićnog kruha u čašicu crnog vina uz molitvu Vjerovanja. Isti je postupak za Božić i Novu godinu. Svaki ukućanin poslije svakog gašenja popije malo vina što ostane jer se vjeruje da ono štiti od svake bolesti grla. Poslije večere, kako je to običaj, uglavnom se odlazilo na misu polnoćku. Nakon polnoćke počinje božično slavlje. To je stara tradicija koja se sačuvala i do naših dana a karakterizira je čestitanje Božića ne samo rodbini i susjedima nego i svim poznanicima. Božić je dan mira i odmora. Obitelji se na dan Božića većinom zadržavaju u svojim domovima i okupljanju na božićnom doručku i ručku.

Prije svakog božičnog obroka u selima u okolici Brčkog obvezna je bila molitva nad posebno ukrašenim kruhom (kršnjak, kićenjak) na koji je položena pšenica posađena na Sv. Luciju s tri blagoslovljen svijeće. I najsiromašniji su nastojali jesti na Božić obilno, makar time iscrpili sve svoje mogućnosti.

U tradicijskoj kulturi Hrvata Bosne i Hercegovine božićna svijeća zauzima posebno mjesto. Osim sakralne simbolike svijeća ima i pronicateljsku ulogu.

U duvanjskom kraju posebna pozornost tijekom božićnog ručka posvećivala bi se upaljenim svijećama. Ako bi se ne daj Bože koja od svijeća sama od sebe ugasila tijekom ručka, značilo bi da će u toj obitelji netko umrijeti u idućoj godini. U takvim prilikama obično bi se stariji članovi obitelji javili kako je to njihova svijeća hrabreći ostale kako se ne trebaju bojati toga znaka.

U Grabovici kod Mostara pogača bi se kitila bršljanom, a svijeće bi se stavile u pšenicu ili kukuruz, koji bi se poslije bacao kokošima kako bi bolje nesla jaja. Poseban kruh koji se pravi u Središnjoj Bosni zove se krsnica. To je pogača ukrašena viticama, pletenicama i pticama. Krsnica stoji na sofri svih božićnih blagdana kod svakog obroka. U sredini krsnice gori svijeća, a u žitu kraj nje tri svijeće. Svijeća bi se obično gasila komadićem kruha namočenim u vino.

U posuškom kraju uz svijeće se veže kult pokojnika. Prema narodnom vjerovanju za božićnom večerom i paljenju svijeća prisustvuju i pokojnici iz obitelji. Zato je stol morao biti raskošno postavljen kako bi pored živih bili zadovoljni i mrtvi.

(www.vecernji.ba)

Meteorolog razočarao mnoge: Šanse za bijeli Božić – nula posto

Bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić na Facebooku je objavio razočaravajuću vijest za sve one koji su se radovali snježnoj, bijeloj, božićnoj idili.

On je naveo da su šanse za bijeli Božić nikakve.

Nedim Sladić

– Nula psoto. Tolika je vjerojatnoća bijelog Božića ove godine. Kada ste vi zadnji put zapamtili snijeg na Božić – napisao je Sladić na Facebooku.

On je dodao da bijeli Božić Zagreb nije vidio još od 2007. a Ljubljana od 2003. godine.

(avaz.ba)

Kako pravilno čestitati Božić?

Srdačno čestitamo Božić obitelji, prijateljima i ostalim dragim ljudima, a katkad, budimo iskreni, i kurtoazno i pristojnosti radi, i nekim kolegama, znancima, najčešće izgovaramo “sretan Božić”, a rjeđe “čestit ili blagoslovljen Božić”.

No razmišljamo li o značenju tih riječi?

Pisac, publicist iz Kršćanske sadašnjosti i svećenik Anton Šuljić slaže se da ljudi neće pogriješiti kažu li “sretan, blagoslovljen ili čestiti Božić”, iako iskreno priznaje da ne razumije pozdrav “čestit Božić” jer je riječ “čest” izvedena iz slavenskog jezika i znači dio, udio u nečemu i osobno mu se ne čini baš najprimjerenijom. Tradicionalan izraz “čestit Božić” ne znači, kako neki mogu pomisliti, “pošten Božić”, nego “sretan Božić”, piše Večernji list.

U crkvenim krugovima, dodaje Šuljić, Božić se čestita pozdravom “blagoslovljen Božić”, no kad je, kaže, riječ o civilima kojima je Božić sveopći blagdan koji simbolizira nadu i veselje, možda je najuobičajenije i najprimjerenije reći “sretan Božić”. One nekadašnje čestitke, osobito uobičajene u tradicionalno vjerskim ruralnim sredinama kao što su “čestit Božić i porođenje Isusovo”, “na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo” i slične polako nestaju.

Nije sve u poklonima: Posvetite vrijeme obitelji i zabavite se

Božićni blagdani su idealno doba za kreiranje obiteljskih rituala koja djeci daju osjećaj sigurnosti i zajedništva. Potaknite ih da vam pomognu u pripremi kolača, biranju darova za ostale ukućane…

Blagdansko darivanje zbližava ljude i jača obiteljske, prijateljske te ljubavne veze, a pritom novac ne mora odigrati važnu ulogu. Tako je dar od srca mnogo vredniji od skupoga gadgeta, parfema ili odjevnog predmeta. Primjerice, ovaj Božić voljenome možete darovati zajedničku fotografiju, čestitku u kojoj ćete napisati zašto ga volite ili pripremiti njegov omiljeni desert.

No u osobito dragom sjećanju neće im ostati predmeti koje im kupite nego zajednička iskustva, npr., odlazak na koncert, izložbu, u kino, na tečaj plesa ili izlet u prirodu. Darivanje oslobađa endorfine, hormone sreće, te usrećuje više više nego primanje poklona, slažu se psiholozi.

Osim toga, ako ste velikodušni i nesebični, zračite pozitivnom energijom koja će kad-tad biti nagrađena, a i druge ćete potaknuti da se ponašaju slično vama. A ako dobijete poklon koji vam se ne sviđa, ne smijete to darovatelju pokazati jer on je sigurno imao dobru namjeru, a i to je već dar.

Pripazite da pokloni budu u skladu s vašim financijama. Potrošite li previše, osjećat ćete grižnju savjesti, a i mogli biste primatelja dovesti u neugodnu situaciju jer će se osjećati dužnim odvratiti vam jednako skupim darom. Također, pripazite da ne napravite pogrešku koji mnogi rade – kupuju ono što se njima sviđa, a ne primatelju.

cooking Christmas cookies

Božićni blagdani su idealno doba za kreiranje obiteljskih rituala koja djeci daju osjećaj sigurnosti i zajedništva. Potaknite ih da vam pomognu u pripremi kolača, izradi božićnih ukrasa, kićenju bora, ali i biranju darova za ostale ukućane. Povedite ih na božićne predstave ili koncerte. A da biste ih naučili velikodušnosti, recite im da odaberu igračku koju su spremni darovati siromašnoj djeci. 

Prije nego što kupite dar za drage ljude, pažljivo slušajte kada vam govore o nečemu što im se sviđa. Tako ćete, između redaka pročitati što bi ih obradovalo. Ako niste u tome uspjeli, samo se prisjetite njihovih hobija pa nabavite dar vezan uz njih. Nećete pogriješiti ni s poklon-bonovima ili pretplatama.

Ako zbog udaljenosti ne možete provesti Božić s najdražima, obradovat ćete ih snimkom obiteljskog slavlja, kićenja bora, a djeca mogu otpjevati božićnu pjesmu ili ispričati svoje vesele zgode. Poklone nikad nemojte slati preko posrednika, nego ih uvijek uručite osobno, a i pristojno ih je otvoriti pred darivateljem. Poslovnim suradnicima nemojte kupovati preintimne darove.

(www.24sata.hr)

Koji da kupim? Je li to pravi izbor? – Donosimo savjete kako da uvijek budete sigurni u svoj poklon

Koji da kupim? Je li to pravi izbor? Koliko puta se u vašoj glavi tijekom Božića ponovilo ovo pitanje? U želji za originalnošću, često možemo sami sebi napraviti problem koji je bespotreban, samo ako dovoljno obratimo pažnju na sitnice.

Zato donosimo nekoliko jednostavnih trikova kako da uvijek budete u pravu kada je riječ o poklonu.

Ne postoji ”pravi” ako je od srca

Ako uložite svoje vrijeme i trud u aranžiranje poklona, njegovo pakiranje, te ako posvetite vrijeme osobi kroz poklon, budite uvjereni da će se to vidjeti. Svaka osoba na svijetu voli poklone, a pogotovo ako se na njima vidi da je uloženo vaše vrijeme i vaš trud. Idealan božićni poklon tako može biti i običan crtež, ako je na njemu nešto što simbolizira osobu, nešto što joj je drago ili nešto što će pokazati toj osobi da ju zbilja razumijete.

Poklon nije natjecanje

Vaša želja da poklon bude doista vrijedan i da zaplijeni pažnju osobe je opravdana i pozitivna. No, nije rijedak slučaj da takvim razmišljanjem krenete u potpuno krivom smjeru. Božićni poklon nikada ne bi trebao biti novčano natjecanje u smislu skupoće poklona. Najobičnija stvar koja vam možda nikada ne bi pala napamet može biti savršen dar ako je od srca, ako u njegovo pakiranje i izgled uložite vrijeme. Ne gledajte na Božićne poklone kao natjecanje u cijenama, već kao poruku koju želite poslati toj osobi i na taj način ćete gotovo uvijek biti u pravu.

‘Uradi sam’ pokloni su uvijek IN

Ovog Božića možete se upustiti u pravu malu kreativnu avanturu i izraditi nešto svoje. Zašto se ne biste uhvatili pribora iz školskih dana i kreirali nešto inovativno, unikatno i vaše. Ne samo da će razveseliti osobu kojoj darujete, već će i vama značiti, jer znate da ste uložili trud za nešto lijepo, kreativno i da to radite kako biste učinili dobro drugoj osobi. Pobudite tako hormon sreće i neka ona bude obostrana.

Nikad ne zaboravite čestitku

Bilo da kupujete skupe stvari ili odaberete jednostavnu varijantu, čestitka je ta koja daje poseban štih vašem poklonu. Uzmite dovoljno vremena za božićnu čestitku i napišite poruku koja vrijedi. Što napisati – često je iduće pitanje. Kako biste otklonili taj problem, razmislite na ovaj način i odgovorite si na neka od postavljenih pitanja. Zašto zaista volim tu osobu? Moj najdraži trenutak s tom osobom je…?

Interni pokloni nikad ne griješe

Ako osobu kojoj darujete poklon jako dobro poznajete i iza vas je duga povijest anegdota i internih šala, igrajte na tu kartu i gotovo nikad nećete pogriješiti. Tada poklon uopće ne mora biti skupa stvar, a ni neka vrednota. Vrijednost poklona tada je u tome da ponovno dokazujete osobi koliko ju dobro poznajete, a i takvim poklonom ćete samo povećati obostranu povezanost, jer se radi o nečemu što je interno, što je vaše i čemu se možete zajedno smijati. Prisjetite se tako lijepih trenutaka s osobom.

Ne birajte skupo. Birajte korisno

Ne postoji osoba kojoj nešto ne treba ili kojoj nešto ne bi dobro došlo imati. Analizirajte onoga kome poklon darujete. Ovog Božića budite onaj koji poklanja baš tu sitnu stvarčicu o kojoj osoba stalno priča da joj treba. Time ćete poslati poruku da slušate osobu kad vam se obraća, ali i ne samo to. Pokazat ćete time koliko vam je doista stalno do te osobe i da zaista želite uložiti u njezin napredak. Ništa nije bolje od dugotrajnog poklona Nešto što će dugo trajati ima posebnu vrijednost. Prolazni pokloni su slatki, ali se na njih nažalost isto tako brzo i zaboravi. Zato, ako poklanjate neku vrednotu, neka ona bude dugotrajna i nešto što će tijekom cijele godine uljepšavati svakodnevnicu osobe.

(www.vecernji.hr)

Meteorolog otkrio kolike su šanse da imamo bijeli Božić

Nekad se prema vremenskim prilikama sljedećih 12 dana nastojalo pogoditi vrijeme idućih 12 mjeseci. Meteorolog Izidor Pejalić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda otkrio je hoćemo li snijeg pasti za blagdane.

Meteorolog Izidor Pelajić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda osvrnuo se na sv. Luciju i poznati običaj pogađanja vremena za idućih 12 mjeseci.

– Nekad se prema vremenskim prilikama sljedećih 12 dana nastojalo pogoditi vrijeme idućih 12 mjeseci. Danas znamo mnogo bolje, ali ipak je još prerano reći hoće li danas zasađenu pšenicu na Božić prekriti snijeg. Statistički, vjerojatnost na moru gotovo je zanemariva, u nizinama unutrašnjosti zamjetnijih je od 20 do 25 posto, a u planinama čak gotovo 90 posto. Naravno, detaljnije i pouzdanije prognoze tek slijede – kazao je Pelajić za HRT.

Na sunčanom Jadranu i u nastavku će tjedna biti razmjerno vjetrovito. Umjerena i jaka bura i tramontana pojačavat će dojam hladnoće, a i prouzročiti povremene mjestimične probleme u prometu. Duž obale sjevernog dijela Jadrana povremeno će biti više oblaka, na moru prema Italiji moguće i magle. Na kopnu će biti oblačnije, i osobito u utorak i srijedu tmurnije, te za doba godine uobičajeno hladno, ponegdje s maglom, uz poneku kišnu kapljicu ili snježnu pahuljicu. Od četvrtka pak raste vjerojatnost za sunčana razdoblja, a za vikend bi u gorju opet mogao pasti snijeg – rekao je u svojoj tjednoj prognozi Pelajić.

– Na Jadranu idućih dana većinom sunčano. Na sjevernom dijelu uz obalu povremeno više oblaka. Jaka bura oslabjet će u četvrtak, a u petak će prolazno zapuhati umjeren sjeverozapadnjak. Temperatura se neće znatnije mijenjati, jutarnja od 4 do 8 °C, dnevna između 11 i 14 °C – sasvim primjereno dobu godine. Na kopnu će sljedeći dani biti podjednako hladni kao ponedjeljak i utorak, te uglavnom suhi i često oblačni. Mjestimična magla pridonosit će tmurnom raspoloženju unatoč visokom tlaku zraka. Dekorativno može pasti malo susnježice, češće u gorju. Bit će i sunčanih razdoblja, ponajprije u unutrašnjosti Dalmacije te u višim predjelima, a u nizinama izglednije tek uz sjeverozapadnjak u petak – prognozirao je Izidor Pelajić za HRT.

(24sata.hr)