U Njemačkoj je nepopunjeno 1,36 milijuna radnih mjesta

Njemačkoj trenutno nedostaje 1,36 milijuna radnika, što je manje nego u drugom kvartalu ove godine ali za 120.000 više nego u istom razdoblju prošle godine.

– Iako trenutno traje proces otpuštanja radnika kod nekoliko zvučnih velikih poslodavaca, potražnja za radnicima u manjim i srednjim poduzećima je u porastu, rekao je Alexander Kubs iz Instituta za istraživanje tržišta rada, koji djeluje pri Saveznom uredu za zapošljavanje.

On je pritom dodao kako se 1,18 od 1,36 milijuna otvorenih radnih mjesta nalazi u poduzećima koje zapošljavaju manje od 250 radnika.

Kubs je primijetio da potražnja za radnicima opada u metalurškoj branši, dok je u građevini u daljnjem porastu.

– Građevinarska branša trenutno traži preko 147.000 radnika, što je dosadašnji rekord, rekao je Kubs.

Potražnja je također i dalje velika u trgovini i uslužnim djelatnostima.

U Njemačku se posljednjih godina ponovno povećala radna migracija, pri čemu prednjače nove članice Europske unije poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske.

U Njemačkoj je krajem prošle godine živjelo gotovo 400.000 državljana Republike Hrvatske, što je 170 tisuća više nego 2012. godine, godine koja je prethodila ulasku Hrvatske u EU. 

Sljedeće godine stupa na snagu i Zakon o useljavanju stručne radne snage koji će olakšati useljavanje stručnjaka izvan granica EU-a. 

(24sata.hr)

Lakše do vize za Njemačku: Novi zakon donosi olakšice, ali nije sve “med i mlijeko”

Facebook stranica Non EU Service – Germany objavila je prije izvjesnog vremena tabelu na kojoj su predstavljene osnovne razlike između Zakona 26.2 odnosno odredbe o zapošljavanju radnika iz Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije koji važi od 1.1.2016. do 31.12.2020. godine i novog njemačkog Zakona o zapošljavanju kvalificiranih radnika koji važi od 1.1.2020.

Radnici koji su dosad bili u Njemačkoj dobivat će vize do 2020. godine, a novim zakonom slijede brojne olakšice, ali neće sve biti “med i mlijeko”.

Prema novom zakonu se u struci može zaposliti samo osoba koja ima u toj struci nostrificiranu diplomu, dok se prema važećem zakonu osoba mogla zaposliti u bilo kojoj struci.

Kada je riječ o visini osobnog dohotka, ukida se odredba prema kojoj plaća nije smjela biti manja od zakonski propisane satnice /mjesečnog primanja. Dalje svi koji se zapošljavaju moraju imati certifikate o znanju jezika.

Čekanje na termin se drastično smanjuje – umjesto od osam do 18 mjeseci, kako je to bilo dosad, sada će to biti tri tjedna. Također, čekanje na odobrenje vize se smanjuje s tri mjeseca na tri tjedna.

Istog dana kada se odobri radna radna viza odobrava se i viza za spajanje obitelji, što je jedna od odredbi novog Zakona.

Po ovom pitanju, i jedan i drugi zakon (26.2 i FEG) spajaju obitelj po obiteljskom zakonu, a ne po radnom zakonu. Ovo znači da su nositelji spajanja, osobe koje dobiju radnu vizu ali i obitelj koja “se spaja”.

I to ostaje na snazi kod oba zakona dok god oni važe.

Razlika se vidi u uvjetima za spajanje obitelji tako da novi zakon dopušta da se na terminu kod kvalificiranih radnika podnesu dokazi o ispunjavanju uvjeta za spajanje obitelji odmah. Dakle, ako su ispunjeni svi ovi uvjeti, obitelj može ići odmah s vama, navodi se u objašnjenju na Facebook stranici Non Eu Service – Germany.

Podsjećanja radi, veleposlanica Njemačke, Kristine Hofman, početkom veljače rekla je da je, zahvaljujući dobrim ekonomskim prilikama, trenutno nepopunjeno oko 1,2 milijuna radnih mjesta u najrazličitijim oblastima i branšama.

(avaz.ba)

Mogućnost ferijalnog rada u Njemačkoj iskoristila 22 studenta iz BiH

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić izjavio je da su ove godine 22 studenta iz BiH iskoristila mogućnost ferijalnog rada u SR Njemačkoj.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2005. godine provodi program Ferijalnog rada studenata u SR Njemačkoj. Program je namijenjen studentima koji su redoviti studenti sveučilišta i visokih škola u Bosni i Hercegovini, koji nisu upisani u posljednju godinu studija, te koji dobro vladaju njemačkim jezikom i spremni su za rad u Njemačkoj u periodu koji nije kraći od dva mjeseca.

– Kao i svake godine mi smo u prosincu prošle godine putem web stranice objavili javni poziv za program Ferijalnog rada u SR Njemačkoj. Za 2019. godinu imali smo odobrenu kvotu za 150 studenata, a ukupno se na program prijavilo 57 studenata. Nakon završetka procesa prijavljivanja, prijave su proslijeđene u Središnji ured za posredovanje u zapošljavanju (ZAV) Savezne agencije za rad SR Njemačke, a od svibnja su počele stizati prve radne ponude za studente – dodao je Bandić.

Napomenuo je da su ove godine iz ZAV-a došle 23 radne ponude, da je za 22 studenta urađeno posredovanje i oni su otišli na rad u SR Njemačku, dok jedna radna ponuda nije prihvaćena. Usporedbe radi, kako je dodao, u posljednjih pet godina na ferijalni rad je odlazilo godišnje između 15 i 50 studenata, a taj broj zavisi prije svega od broja dostavljenih radnih ponuda iz ZAV-a, te zavisi od broja studenata koji na kraju prihvate ponuđene poslove.

– Također, dosadašnja praksa je pokazala da dobar dio studenata koji dobiju priliku da rade u Njemačkoj putem ovog programa, a ostave dobar dojam kod poslodavaca, u narednim godinama nastavlja ići na sezonski rad u Njemačku na način da ih direktno kontaktiraju poslodavci. Zbog toga je ovo jedan izrazito dobar program gdje mladi ljudi imaju priliku da steknu radno iskustvo, zarade novac za nastavak studija, usavrše njemački jezik i razviju radne navike. Također, potrebno je reći da se putem ovog programa ne može na duže od tri mjeseca ostati u Njemačkoj, te se svi mladi ljudi koji odu na sezonski rad uredno vrate u BiH  – naglasio je Bandić, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

(Business magazin)

Njemačka policija uhapsila četiri muškarca iz BiH, ukrali 51 poljoprivrednu mašinu

Njemačka policija uhapsila je na autoputu kod Aachena četiri muškarca iz BiH zbog teške krađe poljoprivredne mehanizacije.

Prema pisanju portala sueddeutsche.de, ova banda koja je poznata policiji pala je nakon redovne kontrole vozila na autoputu. Na svom transporteru prevozili su navedenu mehanizaciju, odnosno 51 poljoprivrednu mašinu.

Veliki dio mehanizacije, ističe se, ukraden je u Belgiji. Također, krađe su izvršene i na području Hamburga. Policija je u transporteru pronašla i alat koji je korišten za krađu, kao i niz registarskih tablica. Za jednim od Bosanaca, ističe se, raspisana je i međunarodna potjernica.

(klix.ba)

Njemačka mora primiti nazad izbjeglicu kojeg su deportirali

Njemačka mora primiti nazad izbjeglicu koji je zaustavljen na granici i deportiran u Grčku, odlučio je sud u Münchenu. 

Organizacija Pro Asyl objavila je u srijedu da je to prva takva sudska odluka.

Ona stiže godinu dana nakon što je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer postigao dogovor s Grčkom o vraćanju migranata. 

Presuda je donesena prošli tjedan, a u njoj stoji da je minhenska policija povrijedila prava izbjeglice. 

Riječ je o afganistanskom tražitelju azila koji je u svibnju vlakom prešao granicu iz Austrije. 

Njemačka policija ga je odmah odlučila deportirati u Grčku na temelju Eurodaca, baze podataka Europske unije koji je pokazao da se ranije prijavio u toj državi. 

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) nije konzultiran o tom slučaju, a Afganistancu nije omogućen odvjetnik, kažu u Pro Asylu. 

Izbjeglica je u roku od 48 sati poslan nazad u Grčku gdje je bio pritvoren više od dva mjeseca. 

Sud je odlučio kako u europskom zakonodavstvu nema temelja za takvo djelovanje policije. BAMF-ovi službenici, a ne policija, bili su nadležni za taj slučaj, utvrdio je sud.

Pro Asyl je objavio kako je do 26. srpnja u Grčku vraćeno 26 migranata, a dvoje u Španjolsku s kojom Njemačka ima sličan dogovor. 

(24sata.hr)

Njemačke željeznice žele radnike iz BiH

Sve više njemačkih kompanija upošljava radnike iz Bosne i Hercegovine. Ne samo da su spremni primiti radnike iz BiH, već dolaze u našu zemlju ili objavljuju oglase za posao na našim portalima.

Posljednji takav oglas koji je objavljen na jednom bh. sajtu za traženje posla jeste oglas Njemačkih željeznica (Deutsche Bahn, DB), javlja BiznisInfo.

Riječ je o jednoj od najvećih kompanija na svijetu koje se bave transportom ljudi i robe.

Ovog puta u BiH traže tehničkog radnika u željezničkom prometu, odnosno manevristu.

No, u samom oglasu se navodi da kompanija nudi „razne profesije, tako da su kandidati sa željezničkim iskustvom i tehničkim obrazovanjem posebno dobrodošli“.

Svim budućim radnicima DB osigurava kurs njemačkog jezika i praktične obuke u Sloveniji.

– Troškove obrazovanja i stanovanja tokom obuke u potpunosti pokriva DB. Nudimo atraktivnu naknadu za vrijeme čitavog školovanja, kao i njemački ugovor o radu na neodređeno vrijeme nakon uspješnog završetka učenja njemačkog jezika i praktične obuke, stoji u oglasu, te se navodi i mogućnost napredovanja.

(Oslobođenje)

Njemačka: Nismo izmijenili pravila za zapošljavanju medicinskog osoblja iz BiH

Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja Njemačke navodi da nema izmjena odredaba o zapošljavanju medicinskog osoblja iz BiH.



Obavijest Agencije za rad i zapošljavanje BiH od 27. 3. ove godine unijela je veliki nemir među one koji žele aplicirati za poslove njegovatelja u Njemačkoj. U priopćenju direktora Agencije Muamera Bandića, koje su prenijeli brojni bh. mediji, a koje se može naći i na zvaničnoj internet stranici agencije stoji:

“Na osnovu odluke Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja SR Njemačke više se ne prihvataju diplome o završenoj medicinskoj školi za opći i pedijatrijski smjer, dobivene prekvalifikacijom bilo u državnoj ili privatnoj školi. Samim tim skrećemo pažnju kandidatima koji apliciraju putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH za poslove njegovatelja u SR Njemačkoj, da je Centralni ured za posredovanje pri zapošljavanju stručne radne snage (ZAV) od februara 2019. godine počeo davati odbijenice za sve ovakve diplome, te više nije moguće zasnovati radni odnos kao njegovatelj sa diplomama stečenim prekvalifikacijom.”

Pored ovih informacija stoji i obavijest o novim odredbama u vezi sa certifikatima o poznavanju njemačkog jezika, da od 1.6.2019. godine Ambasada SR Njemačke u BiH prilikom podnošenja zahtjeva za radnu vizu do daljnjeg neće prihvatati ÖSD certifikate za koje je ispit položen izvan Republike Austrije.

“Navedeni datum se odnosi na datum podnošenja zahtjeva za radnu vizu u Ambasadi SR Njemačke, a ne na datum izdavanja certifikata. Zbog toga svi kandidati koji nakon 1.4.2019. godine svoje prijave predaju u Agenciju za rad i zapošljavanje BiH moraju imati certifikat o poznavanja njemačkog jezika usaglašen sa zahtjevima Ambasade SR Njemačke u BiH”, stoji dalje u saopćenju direktora Bandića.

Nadležne njemačke institucije demantuju postojanje izmjena

U odgovoru na direktan upit DW-a kod ureda za medije Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja sa sjedištem u Berlinu, eksplicitno stoji da se u odredbama u vezi sa ovom problematikom ništa nije promijenilo, još od 2013. godine, kada je ovo njemačko ministarstvo donijelo odluku kako regulisati dovođenje medicinara iz BIH.

Sličan odgovor dolazi i od Centralnog ureda za posredovanje pri zapošljavanju stručne radne snage (ZAV) sa sjedištem u Bonnu.

I u odgovoru tamošnje glasnogovornice za medije stoji da se u provođenju programa zapošljavanja Triple Win, koje ova služba po nalogu Saveznog ministarstva za rad i socijalna pitanja provodi u saradnji sa njemačkim Društvom za internacionalnu saradnju (Gesellschaft für die internationale Zusammenarbeit, skraćeno GIZ) stoji da se u provođenju navedenog programa aktuelno ništa nije promijenilo.

U zadnje vrijeme sve više odbijenica

Bilo kako bilo, oni koji apliciraju, u posljednje vrijeme dobijaju sve više odbijenica. Neki od njih, koji se oglašavaju u socijalnim mrežama, smatraju da to ima direktne veze sa aferom o kupovini diploma u BiH, o kojoj su izvještavali i njemački mediji. Među njima je Nermina S. (puno ime poznato redakciji) koja je sa velikim entuzijazmom došla u Berlin da poboljša znanje njemačkog jezika prije no što i oficijelno aplicira za mjesto njegovatelja u Njemačkoj.

Poslije završenog studija u sasvim drugoj branši u kojoj u BiH nije mogla naći posao, odlučila se za trogodišnje školovanje za medicinsku sestru u jednoj od bh. državnih bolnica. Okončala ga je sa najboljim ocjenama, dobila preporuke, sve prevela na njemački jezik. Poslije izvjesnog vremena provedenog u Berlinu se i prijavila na konkurse u nekoliko berlinskih bolnica. Od par njih je odmah dobila ponude za razgovor, u jednoj i šansu za probni rad. No nakon saopštenja Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Nermina dobija jednu odbijenicu za drugom. Bolnica u kojoj je odradila probni dan, joj se još nije javila sa odgovorom. Za mladu djevojku, koja ne želi otkriti svoj puni identitet, da joj, se, kako argumentuje, ime ne bi povlačilo po portalima socijalnih mreža, se srušio svijet.

“Ne mogu da podnesem osjećaj da je sav trud,vrijeme i novac, koji sam uložila u prekvalifikaciju, bio uzaludan. Sad svi mi iz BiH stojimo pod generalnom sumnjom da smo kupili diplome. Zbog čega bi nam se uopšte davala šansa, provjeravale naše diplome, kad za ove poslove aplicira medicinsko osoblje iz drugih zemalja, ne samo našeg regiona, već i iz cijelog svijeta”, kaže ona, prenosi Klix.ba.

Bandić iduće sedmice gost u Bonnu

Savezno ministarstvo za rad i socijalna pitanja, opet na direktan upit DW-a odgovara da se ocjena svjedočanstava vrši kao sto je to bilo i dosad, te da nema nikakve veze sa informacijama o lažiranju diploma. U uredu za javnost Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ne žele komentirati ove navode.

Glasnogovrnik Boris Pupić kaže da direktor Agencije Muamer Bandić iduće sedmice dolazi u Bonn. Tamo će, 9. i 10. aprila, uzeti učešća na konferenciji pod nazivom “Migracije radnika u Njemačku”. Tom prilikom će se Bandić susresti sa direktorom ZAV-a, Alexandrom Wilhelmom.

(Business magazin)

U Sloveniji i Njemačkoj u 2018. zaposleno 17.090 građana BiH

U Sloveniji i Njemačkoj prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno je 17.090 građanina BiH, što je za 61,3 posto više nego godinu prije.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić na konferenciji za novinare u Sarajevu je kazao da je od početka implementacije Sporazuma o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom i Dogovora o posredovanju u zapošljavanju sa SR Njemačkom od 2013. do kraja 2018. godine ukupno izdata 40.551 radna dozvola našim građanima u ovim državama.

Kada je riječ o Sloveniji, u 2018. godini izdato je 16.090 radnih dozvola za građane Bosne i Hercegovine, te je taj broj građana i zaposlen u Sloveniji posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U 2018. godini po broju oglasa na prvom mjestu su varioci i vozači sa po 16 posto, zidari 13 posto, tesari i radnici u proizvodnji sa po šest posto, bravari tri posto, kuhari, armirači i električari sa po dva posto i građevinski radnici jedan posto. Navedena zanimanja se odnose na SSS i KV kvalifikaciju, a oko tri posto oglasa odnosilo se na radnu snagu sa VSS kvalifikacijom.

Plaće svih radnika se kreću u bruto iznosu od 800 do 2.400 eura, a vezano za spolnu strukturu uglavnom se u 99 posto slučajeva radi o angažmanu muške radne snage.

Što se tiče Njemačke, u 2018. godini na osnovu realizacije Dogovora o posredovanju u zapošljavanju medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom izdato je 1.000 radnih dozvola. Od tog broja oko 60 osoba su zaposlene putem projekta Triple Win, a ostatak putem projekta zapošljavanja kod poznatog poslodavca.

Plaće svih radnika se kreću u minimalnom iznosu od 1.800 eura bruto u prvoj godini, iako u prosjeku ugovori za prvu godinu dolaze na oko 2.000 eura, a vezano za spolnu strukturu 62,5 posto zaposlenih su žene.

Iz Federacije BiH dolazi 80,43 posto zaposlenih, 19,37 posto iz RS, te 0,2 posto iz Brčko distrikta BiH.

Direktor Bandić je naglasio da se trend pozitivnih kretanja na tržištima rada, kako u BiH, tako i u inostranstvu, odrazio na smanjenje broja predmeta socijalnog osiguranja.

(Business magazin)

Državljani zemalja izvan EU-a do posla u Njemačkoj lakše tek od 2020. godine

Njemačka savezna vlada usvojila je jučer zakon o useljavanju stručne radne snage koji je posljednjih mjeseci izazvao veliko zanimanje javnosti pa tako i bh. građana, koji bi od 2020. trebao omogućiti i zapošljavanje kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije, piše Večernji list BiH.

Zakon sad odlazi u parlamentarnu proceduru, a predviđanja da će se do posla u Njemačkoj lakše doći već s prvim danima 2019. godine, ovime su pala u vodu.

Za sve profesije

“Znamo da su njemačkom gospodarstvu potrebni profesionalci iz trećih država”, rekao je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) nakon odluke vlade u Berlinu i dodao da je bilo krajnje vrijeme stvoriti pravnu osnovu za to. Zakon će regulirati tko smije doći u Njemačku – da radi ili da se školuje. Općenito, fokus je na ljudima koji već imaju završen fakultet ili kvalifikaciju, odnosno stručnu spremu. Zakon je i sada relativno liberalan za ljude s viskom stručnom spremom, ali je za one s nižim kvalifikacijama bilo dosta prepreka. Nacrtom zakona predviđeno je da zainteresirana osoba koja ima završenu stručnu spremu i posebice ako je našla radno mjesto, smije raditi u Njemačkoj u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu dobiti i ljudi čija zanimanja ne spadaju u skupinu traženih u Njemačkoj. Do sada je to bio jedan od uvjeta za dobivanje radne vize. Nova je vijest i to što se prilikom izdavanja radne vize više ne mora dokazati da za to radno mjesto nema odgovarajućih kandidata iz Njemačke ili EU-a. Međutim, ako ukaže potreba, ova klauzula, kojom se štiti domaća radna snaga, moći će se brzo ponovno uvesti. Još jedno novo pravilo je da osobe koje imaju stručnu spremu, posao mogu tražiti i u Njemačkoj, odnosno ne moraju imati ugovor o radu prije nego što uđu u Njemačku. Za traženje posla imaju šest mjeseci. Uz stručne kvalifikacije, preduvjet je i odgovarajuće znanje njemačkog jezika i dokaz o pokrivanju životnih troškova tijekom tog razdoblja, odnosno da neće ovisiti o državnoj podršci u Njemačkoj. Da bi strani radnici mogli raditi, njihova stručna sprema mora biti priznata u Njemačkoj. Ranije je baš oko toga bilo mnogo problema. Međutim, to bi s novim zakonom trebalo biti drugačije. Radi se na daljnjem razvijanju sustava priznavanja stupnja obrazovanja i na boljem savjetovanju zainteresiranih osoba iz inozemstva. Prema Süddeutsche Zeitungu, nacrt zakona sadrži jednu važnu olakšicu u vezi s tim: naime, predviđena je “ograničena mogućnost” da “pod određenim uvjetima” strani radnik svoju diplomu stečenu u inozemstvu podnese na priznanje nakon dolaska u Njemačku. To znači da kvalificirani strani radnici mogu ući u Njemačku, usput raditi i za to vrijeme čekati na priznavanje svoje diplome.

Tražitelji azila

Što se tiče tražitelja azila, predviđa se privremena dozvola boravka i rada od dvije godine. Ako tražitelj azila ima posao, dvije godine ne smije biti protjeran. Ovo se odnosi na one kojima je azil odbijen, bar godinu imaju tzv. duldung, bar 18 mjeseci su zaposleni, plaćaju porez i doprinose.

(www.vecernji.ba )