Evo kakva su nova pravila pri ulasku u Njemačku

“Za ulazak u Njemačku – i druge zemlje članice EU – digitalni certifikati EU o cijepljenju protiv Covida vrijede 270 dana nakon završetka prve serije cijepljenja (osnovna imunizacija), a neograničeno u slučaju dopunskog cijepljenja”, rekao je glasnogovornik njemačkog ministarstva zdravstva.

Cijepljenje protiv Covid-19 više nije dovoljno za mnoge putnike da posjete Njemačku od 1. veljače 2022. Njemačke vlasti slijedile su preporuke EU-a, što znači da su se promijenila pravila putovanja u vezi s potvrdama o Covid-19 i potrebnim cijepljenjima.

Od 1. veljače, ako ste bili potpuno cijepljeni prije više od 270 dana (oko devet mjeseci), morate pokazati da ste primili dopunsko cjepivo (booster) protiv covida kako biste mogli posjetiti Njemačku uz korištenje digitalne propusnice za cijepljenje EU, piše Fenix-magazin. Nakon tog razdoblja, osobe bez dopunskog cijepljenja će se pri prelasku granica EU-a tretirati kao necijepljene. Umjesto toga, od njih bi se trebalo zatražiti nedavni negativan test, a možda će čak i morati u karantenu na kratko vrijeme kada putuju preko granica u EU. EU je odlučila da potvrde vrijede devet mjeseci kako bi ljudima omogućila dopunsko cijepljenje u roku od šest mjeseci nakon posljednjeg cijepljenja, uz tromjesečno razdoblje odgode.

U Njemačkoj vlasti preporučuju da ljudi dobiju dopunsku injekciju tri mjeseca nakon što su potpuno cijepljeni.

Glasnogovornik njemačkog ministarstva zdravstva potvrdio je za The Local da je Vijeće EU “ustanovilo razdoblje priznavanja od 270 dana za EU digitalni certifikat o cijepljenju za potrebe putovanja”.

“Ova uredba primjenjuju se od 1. veljače 2022. Kao propis, izravno je primjenjiva u EU i stoga ne zahtijeva prijenos u nacionalno pravo.” “Za ulazak u Njemačku – i druge zemlje članice EU – digitalni certifikati EU o cijepljenju protiv Covida vrijede 270 dana nakon završetka prve serije cijepljenja (osnovna imunizacija), a neograničeno u slučaju dopunskog cijepljenja”, rekao je glasnogovornik.

“Aplikacije za provjeru bit će prilagođene u skladu s tim kako bi se na putovanju moglo prepoznati smatra li se netko potpuno cijepljenim prema zahtjevima EU.”

“Nova pravila za putovanja unutar EU-a usklađuju različita pravila u državama članicama”, rekla je Komisija EU. Međutim, pravila o tome koliko dugo vrijedi osnovna imunizacija u zemljama EU – na primjer za posjete restoranima ili događanjima – i dalje se mogu razlikovati od mjesta do mjesta.

Primjenjuju li se ova pravila za sve cijepljene dolaske u Njemačku?

Očito ne. Nema naznaka da ljudi koji dolaze u Njemačku sa stranim certifikatom o cijepljenju (na primjer, s CDC karticom iz SAD-a ili digitalnim certifikatom o cjepivu iz Indije ili Ujedinjenog Kraljevstva) moraju dobiti dopunsko cjepivo u roku od devet mjeseci kako bi im se omogućilo ulazak u Njemačku.

Necijepljenim osobama iz zemalja koje nisu članice EU-a općenito nije dopušten ulazak u Njemačku osim ako nisu iz takozvane ‘sigurne zemlje’ ili ako imaju izniman razlog za dolazak u Njemačku.

Vrijedi li to i unutar Njemačke?

Njemačka ima nekoliko strogih pravila o zdravstvenoj propusnici Covid-19, kao što su ograničenja 3G, 2G i 2G-plus. 2G-plus, na primjer, znači da ljudi moraju pokazati dokaz o cijepljenju/ozdravljenju i dopunsku injekciju ili negativan test za ulazak u mjesta poput restorana, barova i kafića u većini država. Međutim, ‘pravilo valjanosti od devet mjeseci’ ne vrijedi u Njemačkoj za ovakva ograničenja, iako mnogi ljudi koriste svoj digitalni certifikat o cijepljenju u EU-u kao dokaz.

“Za ostale namjene unutar Njemačke (2G i 3G), vremensko ograničenje ne vrijedi”, rekao je glasnogovornik Ministarstva zdravstva. Zapravo, u Njemačkoj trenutno ne postoji propis koji ograničava razdoblje priznavanja potvrda o cijepljenju. Međutim, osobe s dopunskim cijepljenjem mogu biti izuzete od zahtjeva za testiranje pod određenim okolnostima koje imaju za cilj potaknuti ljude da dobiju dopunsko cijepljenje.

Što ako sam se oporavio od infekcije?

Njemačka je nedavno promijenila pravila o statusu oporavka osoba koje su imale Covid. Ljudi u Njemačkoj sada se u klasificiraju kao ‘ozdravljeni’ ako su imali infekciju Covidom u posljednja tri mjeseca umjesto šest mjeseci. To vrijedi i za putovanja unutar Njemačke. “Valjanje ‘potvrde o oporavku’ već je ograničeno na 90 dana za Njemačku od 15. siječnja”, rekao je glasnogovornik Ministarstva zdravstva. “Ovo razdoblje vrijedi i za ulazak u Njemačku.” Ministar zdravstva Karl Lauterbach nedavno je donio tu promjenu pravila, međutim, ona je bila kontroverzna – ne samo zato što postoje iznimke za političare Bundestaga. To također znači da je Njemačka skrenula s EU linije po tom pitanju. Na razini EU-a, zemlje su se složile da se status oporavka treba priznati za putovanja na šest mjeseci.

Kako mogu dobiti EU digitalni certifikat o cijepljenju?

Potvrda o cijepljenju sastoji se od QR koda koji se nakon cijepljenja generira u liječničkim ordinacijama ili centrima za cijepljenje. Također se može izdati u ljekarnama ako dostavite dokaz o cijepljenju. Ljudi ga mogu prenijeti na svoj pametni telefon i u aplikaciju kao što je aplikacija Corona Warning ili aplikacija CovPass ili koristiti papir s QR kodom.

(www.vecernji.ba)

Oprez! Ako putujete u Njemačku, morate imati još nešto u kutiji prve pomoći

Vozači u Njemačkoj od siječnja moraju u automobilu, kamionu ili autobusu imati još jednu stvar u kutiji prve pomoći.

Prema najnovijoj odluci njemačkog Ministarstva prometa, vozači automobila, autobusa i kamiona moraju u prvoj pomoći imati i dvije zaštitne maske. One postaju dio obavezne opreme, a pravilo će vrijediti i nakon završetka pandemije.

O tom se pravilu u Njemačkoj raspravljalo mjesecima, no iako su mnogi smatrali da se radi o pretjerivanju, savezno Ministarstvo ipak je odlučilo da će ta promjena biti uvrštena u skore izmjene pravila o cestovnom prometu.

Kako navode iz Saveznog ministarstva prometa, odlučeno je pridržavati se savjeta stručnjaka, koji smatraju kako u kutiji prve pomoći vozila moraju biti “dvije maske za lice”. U skladu s tim mijenja se i standardni list DIN 13164, koji regulira sadržaj pribora za prvu pomoć, piše Fenix magazin.

“Maske su namijenjene dodatnoj zaštiti, posebno za mjere prve pomoći, gdje se kao pomagač približavate drugim ljudima”, navode u Ministarstvu prometa.

Nova uredba odnosi se na automobile, kamione i autobuse.

(www.dnevnik.hr)

Dobre vijesti: Njemačka skinula BiH s liste visokorizičnih zemalja

Bosna i Hercegovina od sutra više neće biti na listi epidemiološko visokorizičnih zemalja Njemačke, priopćio je Robert Koch institut.

Skidanje sa liste visokorizičnih zemalja za građane BiH znači da je moguće ući u Njemačku bez karantene, uz negativan PCR test, potvrdu o cijepljenju ili potvrdu o preležanom covid-19, prenose Nezavisne novine.

Pored BiH, s liste visokorizičnih zemalja izbrisani su još Austrija, Srbija, Belize i Malezija.

Na listu visokorizičnih zemalja ubačeni su, na osnovu razvoja epidemiološke situacije, Finska, Monako, Portugal, Španjolska, SAD.

Što se naše regije tiče na toj listi su Hrvatska, Crna Gora, Slovenija.

(Dnevnik.ba)

Što se mijenja za radnike u Njemačkoj od Nove godine?

Neke promjene koje se tiču zaposlenika u Njemačkoj će stupiti na snagu već 1. siječnja 2022. godine. Što će se promijeniti u pogledu plaće ili bolovanja u 2022. godini?

Za zaposlenike će opet biti nekih promjena, bez obzira na to jesu li već zaposleni ili pripravnici, piše Fenix-magazin. Ovaj pregled prikazuje najvažnije promjene:

1. Povećanja minimalne plaće 01.01.2022

Zaposlenici koji su plaćeni prema minimalnoj plaći mogu se veseliti jer će primiti više novca u 2022. godini. Prema podacima Saveznog ministarstva rada (BAMS), minimalna plaća će 1. siječnja porasti na 9,82 eura po satu. Prije je bila 9,60 eura. Od 1. srpnja, planirano je daljnje s povećanje na 10,45 eura po sat.

2. Veća naknada za školovanje

Mnogi pripravnici koji započnu školovanje 2022. također očekuje veća plaća. Zakonski propisana minimalna naknada za obuku povećava se s 550 eura na 585 eura bruto mjesečno. Zatim se povećava na sljedeći način: u 2. godini školovanja: plus 18 posto u 3. godini školovanja: plus 35 posto u 4. godini školovanja: plus 40 posto

3. Korona bonus

Zaposlenici mogu dobiti korona bonus od svog poslodavca do 31. ožujka 2022. To uključuje isplatu do 1.500 eura – i to bez poreza. Novac se mora isplatiti uz plaću i namijenjen je, između ostalog, ublažavanju dodatnog opterećenja uzrokovanog korona krizom, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa)

4. Elektronska obavijest o bolovanju poslodavcima od srpnja 2022.

Potvrdu o nesposobnosti za rad zaposlenika, liječničke ordinacije digitalno šalju zdravstvenim osigurateljima od 1. listopada 2021. (prijelazno razdoblje je do 31. prosinca). Od 1. srpnja 2022. godine bolovanje će se elektroničkim putem slati poslodavcu – od strane zdravstvenih osiguravajućih društava. Zaposlenici više ne moraju sami predavati “žutu kartu” tvrtki. Pacijenti dobivaju samo tiskani primjerak za vlastitu dokumentaciju.

5. Promjena za mini posao

Novo za mini-poslove: Od 1. siječnja 2022. pri prijavi kratkotrajnih mini poslova potrebno je navesti zdravstveno osiguranje kod kojeg je osoba osigurana. To je priopćio mini-centar za zapošljavanje. Od 2022. poslodavci bi također trebali dobivati povratnu informaciju prilikom prijave ima li zaposlenik drugih kratkoročnih poslova ili ih je već imao u istoj kalendarskoj godini.

6. Snižavanje dobi za glasanje za izbore za radnička vijeća U tvrtkama s radničkim vijećem bit će smanjena i dob za glasanje za izbore za radnička vijeća. Od 2022. godine svoje će glasove moći dati i 16-godišnjaci. Ranije je minimalna dob bila 18 godina. No, svatko tko želi biti izabran u radničko vijeće mora i dalje imati najmanje 18 godina.

(www.vecernji.ba)

Hoće li nova pravila o odlasku na rad u Njemačku zaustaviti trend odlaska mladih?

Zbog prevelikog broja zahtjeva, od jučer su za državljane Bosne i Hercegovine stupila na snagu nova pravila za odlazak i rad u Njemačkoj.

Svi građani koji budu željeli raditi u toj zemlji termin za razgovor moći će dobiti po načelu izvlačenja ili lutrijskog postupka. Demografi ističu kako ni nova pravila neće zaustaviti trend odlaska mladih, što će ostaviti dugoročno nesagledive posljedice po BiH.

Ispred veleposlanstva Njemačke u Sarajevu jučer je desetak mladih stalo u red kako bi predali zahtjev za dobivanje radne vize u toj zemlji, javlja BHRT. Nitko od njih nije želio pred kamere. Stupila su nova pravila za dobivanje termina za radnu vizu u Njemačkoj. O tome će odlučivati sreća, jer će se po na čelu izvlačenja birati kandidati za razgovor.

Facebook grupa “Gastarbajter” namijenjena je za građane Bosne i Hercegovine koji svoju budućnost vide u Njemačkoj. U toj grupi mogu dobiti potrebne informacije kako se mogu integrirati u toj zemlji. Sudeći po kometarima koje svakodnevno ostavljaju, nova pravila o dobivanju radne vize u Njemačkoj nisu dobro prihvatili. Do Njemačke će, kažu, teško, a za odlazak iz Bosne i Hercegovine imaju mnogo razloga.

“Oduzimaju nam pravo izlaska iz države u kojoj nam istovremeno ne daju pravo na život dostojan čovjeka. Drže nas kao zamorčiće inače, a s ovim novim pravilom pogotovo”, kaže Lejla Merdarević.

“Svi odlaze jer su plaće premale i nikada se nije otvorila nijedna tvrtka iza rata da bi zaposlila mlade, nego su one što su bile pozatvarali i privatizirali da bi mladi mogli raditi za te iste privatnike za 500 KM mjesečno”, navodi Hasna Čabaravdić.

Dino Klepo, administrator Facebook grupe “Gastarbajter” kaže kako su ljudi šokirani. “Tu se radi o nečijoj budućnosti i tu uvesti neku lutriju mislim da je to većika ironija”, naglasio je Klepo.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovin živi nešto više od pola milijuna mladih u dobi o 19 do 29 godina. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmišlja svaka druga mlada osoba.

Demografi ističu kako nova pravila koja uvode zemlje Zapadne Europe neće zaustaviti trend odlaska mladih iz BiH.

“Onog trenutka ako ne donesemo neku populacijsku politiku i ako se ne bude upravljalo migracijama taj val odseljavanja će biti jako nepovoljan za nas”, tvrdi demograf Aleksandar Čavić.

U Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ističu kako još od 2013. godine posreduju u zapošljavanju medcinskih djelatnika u Njemačkoj. Do sada je putem tog programa u Njemačkoj zaposleno više od 6.000 njegovatelja.

“Većinom su tamo ljudi ostali. Protekle dvije godine imamo smanjeno zanimanje za ovaj program zbog pandemije. Prošle godine smo posredovali za svega 533 osobe”, kaže Boris Pupić iz Agencija za rad i zapošljavanje BiH.

Prema istraživanju Populacijskog fonda UN-a, objavljenog prošlog mjeseca, 23 tisuće mladih u dobi od 19 do 29 godina napustit će Bosnu i Hercegovinu u idućih 12 mjeseci. Istraživanje je pokazalo kako su mladi najviše nezadovljni visokom korupcijom u zemlji, kao i nemogućnošću zapošljavanja.

(www.vecernji.ba)

Nova vlast u Njemačkoj namjerava povećati minimalnu satnicu na 12 eura

Za skoro dva milijuna radnika u Njemačkoj satnica minimalne plaće bit će povećana za 25 posto. Umjesto dosadašnjih 9,60 eura iznosit će 12 eura.

Ovo je dogovorila nova koalicijska vlast koja bi trebala biti potvrđena u parlamentu. Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i neoliberalni Slobodni demokrati (FDP) su 24. studenog obznanili da su postigli dogovor za formiranje vlasti. Ranije je dogovoreno da novi kancelar bude socijaldemokrat Olaf Scholz.

Kako je istakao ekonomist kompanije za financijske djelatnosti ING Carsten Brzeski, dva milijuna radnika ima minimalnu plaću ili pet posto od ukupnog broja radnika u Njemačkoj. U koalicijskom sporazumu tri stranke nije navedeno da li će i, ako hoće, kako inflacija utjecati na ovu stavku.

Ekonomista banke UBS Felix Hüfner je naglasio da bi ovakva odluka mogla uzrokovati rast svih plaća. Međutim, prema pisanju CNN-a, Središnja banka je napravila neuobičajen korak javno kritizirajući ovu mjeru. Ocijenila ju je kao zabrinjavajuću, jer smatra da će imati negativan utjecaj na veće plaće, prenosi Bankar.me.

U Njemačkoj je 2015. prvi put određena minimalna plaća te je tada satnica iznosila 8,50 eura. Podrška određivanju minimalne plaće raste širom Europe, prenosi CNN.

Mladi liječnik iz Travnika emotivnim dokumentarcem opisao svoj odlazak u Njemačku

Nermin Mameledžija, mladi liječnik, odlučio je biti jedan od mnogih koji su Bosnu i Hercegovinu napustili tražeći bolje uvjete rada i života u nekoj od zemalja svijeta.

Kufere je spakirao i iz rodnog Turbeta kod Travnika otišao u Njemačku. Nermin je pripreme za odlazak u Njemačku, rastanak od prijatelja i roditelja objedinio u autobiografski dokumentarac.

Nermin (26) je bio redoviti student Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, a kako je u opisu dokumentarca napisao, još za vrijeme studiranja je shvatio da za njega nema budućnosti u BiH.

“Zbog toga sam, i prije završetka studija, počeo s pripremama odlaska u Njemačku, gdje se trenutno nalazim i gdje radim kao stomatolog u jednoj modernoj praksi”, napisao je Nermin.

Pojašnjavajući na koji način je došlo do ovog dokumentarca, Nermin je kazao da je posljednjih godinu i pol snimao uspone i padove koji su ga pratili od priprema, pa na kraju i puta za Njemačku.

“Sve sam zatim objedinio u ovaj film. Želio sam se tako na moj način oprostiti od obitelji i prijatelja, a ujedno sam smatrao da bi moje iskustvo moglo biti korisno drugim ljudima koji imaju slične ambicije”, naglasio je Nermin.

Iako je, kako kaže, na raspustu između semestara proputovao mnoge zemlje svijeta, ovo je za njega bilo najemotivnije putovanje do sada. To su prepoznali i svi oni koji su pregledali dokumentarac i koji su u komentarima ovom mladom liječniku pružili podršku i istaknuli da ih je u određenim trenucima rasplakao.

(vitez.info)

Tri milijuna eura za ublažavanje utjecaja korona krize u metalskoj, strojarskoj i drvnoj industriji u BIH

U okviru zajedničkog projekta Europske unije i Vlade Savezne Republike Njemačke – EU4BusinessRecovery za pomoć poduzetnicima u borbi protiv posljedica izazvanih Covid-19 pandemijom, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH objavio je javni Poziv za prijavu projekata u oblasti metalskog i drvoprerađivačkog sektora.

U okviru Poziva, 3 milijuna eura bespovratnih sredstava će biti dostupno za mjere oporavka mikro, malih i srednjih poduzeća u metalskom, strojarskom i drvnom sektoru u Bosni i Hercegovini. Visina mogućih odobrenih sredstava po projektu je do 48.000 eura, a bespovratna sredstava će se moći koristiti na aktivnosti poput primjene industrijskih standarda, primjene vrhunskih energetski efikasnih strojeva, strategije dvostrukog ili više izvora u kupovini, razvoja strategije ulaska na tržište, inovacije digitalnog marketinga itd.

Prijave je moguće podnijeti online, putem aplikacijskog portala dostupnog na linku: https://eu4business.core-enigma.com/.

Projekt EU4BusinessRecovery podržava mikro, mala i srednja poduzeća u Bosni i Hercegovini da nastave s poslovanjem i očuvanjem radnih mjesta, a posebno će podržati poduzetnice, mlade i druge ranjive skupine u osnivanju vlastitih biznisa i u prevladavanju negativnog učinka pandemije Covid-19 stvaranjem otpornijeg poslovnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosi 13,7 milijuna eura, a zajednički ga financiraju Europska unija (13 milijuna eura) i Vlada Savezne Republike Njemačke (0,7 milijun eura). EU4BusinessRecovery zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od 2021. godine do 2023. godine.

Za više informacija, molimo kontaktirajte: eu4business@giz.de

Podnošenje prijava se vrši online, putem aplikacijskog portala projekta, klikom ovdje.

Ovim putem vas obavještavamo da će prva info sesija povodom javnog poziva biti održana 14.9.2021. u 12h, online putem sljedećeg linka, klikom ovdje.

U pitanju je Microsoft Teams aplikacija. Kada kliknete na link biti će vam predstavljene 3 opcije:

  • Da download-ujete Teams aplikaciju “Download the Windows app”
  • Da nastavite putem browser-a bez download-a “Continue on this browser (no download or installation required)”
  • Da otvorite sastanak putem Teams aplikacije ukoliko je imate instaliranu “Open your Teams app”

Ukoliko nemate instaliranu aplikaciju, preporučujemo drugu opciju. Kada izaberete drugu opciju i kada vam se pojavi poruka da dozvolite pristup mikrofonu i kameri, kliknite “allow”. Potom upišite svoje ime pod “Enter name” i pristupite sastanku klikom na dugme “Join now”. Podnošenje prijava se vrši online, putem aplikacijskog portala projekta, klikom ovdje.

Tvrtke koje vrbuju i odvode medicinsko osoblje u Njemačku na meti inspektora

Ogromna potreba Njemačke za bolničarima i njegovateljima – već sada je upražnjeno 40.000 radnih mjesta u klinikama.

Srpski inspektori posljednjih godina kažnjavaju posrednike koji bez dozvole vrbuju i odvode medicinsko osoblje u Njemačku, piše u novom tekstu njemačke istraživačke mreže Korektiv (Correctiv), a prenosi Deutsche Welle (DW) .

Ta mreža je imala uvid u dokumente koji potvrđuju da se nelojalni posrednici u Srbiji kažnjavaju sa 500 do 1400 eura.

Ogromna potreba Njemačke za bolničarima i njegovateljima – već sada je upražnjeno 40.000 radnih mjesta u njemačkim klinikama i domovima za stare – stvorila je čitavu mrežu posrednika od kojih su neki u potrazi za „lakom zaradom” i ne poštuju pravila, javlja Korektiv nakon istraživanja u kojem su učestvovali novinar iz pet zemalja.

Industrija odlaska

O toj temi su prvi izvještavali novinari DW u tekstu „Industrija odlaska” koji je krajem 2019. godine objavljen i, u dužoj verziji, u srbijanskom tjedniku „Vreme”. Prema tadašnjim saznanjima, njemačke klinike i starački domovi su spremni platiti i do 15.000 eura posrednicima koji im dovedu jednog njegovatelja iz Srbije.

„To je gotovo trgovina ljudima”, rekao nam je tada posrednik iz jedne legalne agencije o praksi pojedinih „kolega” koji medicinskim radnicima obećavaju čuda, a onda ih ostavljaju na cjedilu čim pokupe profit.

Istraživanje Korektiva sada potvrđuje tu veliku potražnju koja je opstala u doba pandemije. Navodi se da je tržište posredovanja u Njemačkoj teško oko 100 milijuna eura godišnje. Osim Balkana, medicinsko osoblje se na sličan način dovodi iz Meksika i Filipina.

Prema pisanju Korektiva, to je zainteresiralo i srpske inspekcije. Opisuje se više slučajeva da su srpski inspektori ubačeni među medicinske radnike kada bi neki posrednik ili agencija organizirali neprijavljeni skup na kojem se vrbuju medicinski radnici.

Takvi skupovi se obično događaju u beogradskim hotelima ili kafićima i to ne tajno, naprotiv – prethodno se najavljuju na društvenim mrežama. Recimo, u siječnju 2018. je Halida Bendke iz njemačkog Direna u ime svoje posredničke firme pozvala medicinske radnike iz Srbije na sastanak u kafiću Negro u centru Beograda, piše Korektiv. Inspekcija za rad je poslala svog čovjeka i epilog je bio kazna od 1200 eura.

Bendke je u odgovoru novinarima, kao i neki drugi koji su kažnjeni, tvrdila da je samo držala predavanje, odnosno informirala medicinske radnike, a ne da ih je vrbovala. Kaže, srpske službe su korumpirane i kaznile su je u dosluhu s konkurentskom agencijom.

U jedan slučaj bila je umješana i ugledna Univerzitetska klinika u Bonu. Krajem rujna prošle godine je njen zaposleni Mlađen Petrović u iznajmljenoj sali u luksuznom beogradskom hotelu Metropol „informirao” zdravstvene radnike.

No iz dokumenata je jasno da im je klinika u Bonu eksplicitno nuđena kao poslodavac, pa je srpska inspekcija to vidjela kao vrbovanje i posredovanje u nalaženju posla, za šta Petrović nije imao dozvolu. Kazna je iznosila 1360 eura.

Klinika iz Bonna

Slučaj je potvrdila i Univerzitetska klinika iz Bonna, naglašavajući pak da je u pitanju bilo „informiranje” medicinskih radnika, te da se radilo o prekršajnoj, a ne krivičnoj prijavi. Novinari DW su ranije dobili potvrde samih posrednika da rade s one strane zakona.

Jedan posrednik je tada priznao da vrbuje ljude po bolnicama – kaže da ima nekoliko medicinskih sestara koje mu nalaze klijente.

“Ona me recimo nazove i kaže da ima tri kolegice koje bi u Njemačku. Ako to uspije, platim joj tristotinjak eura po osobi.”

Nakon što su ta saznanja objavljena krajem 2019, Srbija je ubrzo najavila raskidanje programa Triple Win između srpske i njemačke službe za zapošljavanje. Svaki deseti medicinski radnik koji je otišao iz Srbije u Njemačku otišao je upravo preko tog zvaničnog programa.

„Želimo da zadržimo ljude i smatrali smo da je, imajući u vidu ciljeve države, neprimjereno da na ovakav način podtičemo odlaske”, rekao je u veljači Zoran Đorđević, tadašnji srpski ministar rada. Projekat je zvanično okončan u lipnju. I Korektiv sada piše da odlazak medicinskog osoblja zemlje poput Srbije ili Meksika stavlja pred veliki problem.

„Zemlje poput Srbije i same se bore sa značajnim starenjem stanovništva – ali, za razliku od Njemačke, tome se dodaje i iseljavanje mladih.”

Još krajem prošle godine je predsjednik Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji „Ćirilica”, imao poruku za njemačkog ministra zdravlja Jensa Spahna: „Spahn, vrlo sposoban ministar zdravlja, kaže: ‘E, dolazim ja u Srbiju da vam pokupim medicinske sestre.’ E nećeš majci da dolaziš ovdje! Rekao sam mu: ‘Nemoj da dolaziš.’” Spahn je kasnije rekao da takav razgovor sa Vučićem nikada nije vodio.

Iako je sada Korektiv javio o kaznama koje razrezuju srpske inspekcije kada posrednici nemaju dozvolu za neki skup, do sada nije poznato da je Srbija razbila neku veću posredničku mrežu koja na sumnjiv način odvodi ljude u Njemačku i tako zarađuje silan novac.

(poslovni.hr)