Zanimanje Njemačke za bh. medicinare i dalje aktualno

Agencija za rad i zapošljavanje BiH oglasila je novi poziv za medicinske sestre i tehničare iz Bosne i Hercegovine koji posredstvom projekta “Triple Win” žele pronaći posao u struci u SR Njemačkoj.

Agencija taj projekt realizira u partnerstvu s Njemačkom saveznom agencijom za zapošljavanje (ZAV), a realizira ga Njemačko društvo za međunarodnu suradnju (GIZ).

Stručno osoblje iz oblasti zdravstvene njege zainteresirano za rad u Njemačkoj može se prijaviti za prvi razgovor u 2020. godini do 7. veljače.

Na natječaj se mogu prijaviti isključivo medicinske sestre i tehničari, a razgovori će biti održani od 24. do 28. veljače 2020. u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli.

Iz GIZ-a napominju da je od početka projekta 2012. do danas uspješno posredovano oko 700 medicinskih sestara i tehničara, za različite poslodavce u Njemačkoj.

Ističu da projekt omogućava veću sigurnost u procesu, jer nudi sustavno i posredovano zapošljavanje kod pouzdanih poslodavaca u Njemačkoj, te praćenje, što znači stalni kontakt s kandidatom, od prijave na natječaja, do njihove pune integracije u njemačko društvo.

U tom periodu kandidat ima punu podršku u pripremi, odlasku i integraciji u novu sredinu. Kandidati se pripremaju kroz besplatne jezičke, stručne i orijentacione tečajeve, nakon čega slijedi pomoć pri spajanju s poslodavcima u Njemačkoj i sklapanju ugovora o radu.

Od prošle godine projekt je veoma aktivan i na društvenim mrežama. “Triple Win” stranica na Facebooku ima više od 2.200 sljedbenika, te se svi zainteresirani mogu detaljno informirati o projektu na toj društvenoj mreži i direktno komunicirati o svemu što ih zanima.

Koordinator projekta Emir Čomor naveo je da imaju mnogo upita od ljudi koji su diplome stekli prekvalifikacijom.

– Zbog zahtjeva o kojima odlučuju pokrajinske službe u Njemačkoj, nismo u mogućnosti posredovati u tim slučajevima. Imali smo mnogo prigovora na tu odluku, jer ljudi ne razumiju da se te odluke ne donose na projektnom nivou. “Triple Win” samo nastoji ispoštovati zakonske odredbe koje su trenutno na snazi – rekao je Čomor.

Dodao je da ljudi često izražavaju sumnju da postoje neki skriveni troškovi, vjerojatno poučeni vlastitim ili lošim iskustvima poznanika, te naglasio da su sve usluge posredovanja preko projekta besplatne i da ne postoje skriveni troškovi za kandidate.

Sve troškove plaća poslodavac, pa čak i nastavak učenja njemačkog jezika za B2 nivo. Od trenutka dolaska u Njemačku, kandidati su jedino u obvezi u tijeku godine dana završiti tečaj njemačkog jezika za nivo B2 i položiti ispit B2, te nostrificirati diplomu, što je kandidatima u interesu, obzirom da tako stječu zvanje medicinska sestra/tehničar – kazao je Čomor.

Naglasio da su svi “Triple Win” poslodavci provjereni dugogodišnji partneri, renomirane ustanove, s kojima surađuju putem njemačke savezne agencije za zapošljavanje (ZAV), a koja osigurava da poslodavci ispunjavaju uvjete potrebne za učešće u projektu.

– Projekt nudi i određenu fleksibilnost kandidatima, kao npr. kod odabira lokacije gdje žele raditi. To znači da kandidati mogu sugerirati mjesto rada i ustanovu. Također, kandidati nisu u obvezi prihvatiti bilo koju poslovnu ponudu, nego im se ostavlja prostora da se kroz razgovore s poslodavcima odluče za onaj posao koji im najviše odgovara, jer i poslodavci žele radnika koji će biti zadovoljan na radnom mjestu i sredini – naveo je Čomor.

Istakao je da je bitan kriterij i radno iskustvo kandidata od bar šest mjeseci u protekle četiri godine, ili dvije godine iskustva u sedam zadnjih godina, oko kojeg postoji zabuna kod zainteresiranih.

Naime, poslodavci smatraju da je u suprotnom prošlo previše vremena od završetka škole ili prakse i da se u tom periodu moglo dosta iz prakse zaboraviti, zbog čega projekt savjetuju da takvi kandidati pokušaju volontirati ili nekoga privatno njegovati kako bi osvježili radno iskustvo.

Projekt “Triple Win” se istovremeno provodi još u Srbiji, Tunisu, Vijetnamu i na Filipinima, gdje je također registriran višak stručnog osoblja iz oblasti zdravstvene njege, priopćeno je iz GIZ-a.

Nastup BiH na sajmu IMM Cologne: Izlaže i firma iz Viteza

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTKBiH) organizira 10. nastup kompanija iz Bosne i Hercegovine na prestižnom Međunarodnom sajmu namještaja Imm Cologne 2020, koji će biti održan od 3. do 19. 1. u Kelnu, Njemačka.

Na zajedničkom štandu, površine 209 četvornih metara, predstavit će se sedam bh. kompanija: Elgrad d.o.o. Teslić, Ema-Konjuh International d.o.o. Sarajevo/Teslić, Formino d.o.o. Teslić, Malak Janj d.o.o. Donji Vakuf, Minalli d.o.o. Živinice, Roccaforte d.o.o. Vitez i Senex d.o.o. Čelić.

U njihovoj ponudi, kako ističu iz VTKBiH, dominiraju proizvodi bazirani na punom drvetu (namještaj za trpezarije, dnevne i spavaće sobe), a dvije kompanije prezentirat će i namještaj za kupaonice.

Svi izlagači štanda Bosne i Hercegovine, ali i još sedam firmi koje izlažu samostalno, predstavljene su i u reklamnoj brošuri Möbel „Made in Bosnia and Herzegovina“ koja je, kao poseban dodatak, objavljena u prosinačkom izdanju austrijskog stručnog časopisa za namještaj i interijer Wohnkultur.

U desetljeću kontinuiranog prisustva na IMM-u, VTKBiH je u okviru grupnog štanda podržala 76 nastupa firmi iz cijele BiH, a uzevši u obzir sudjelovanje pojedinih firmi na više nastupa, podržano je ukupno 40 različitih kompanija.

Izlagači paviljona Bosne i Hercegovine su prošli faze od ponovne pojave na tržištu i postupnog stjecanja reputacije dobavljača kvalitetnog namještaja po željama kupaca, pa sve do izvanrednih dostignuća firmi koje sada individualno izlažu dizajniran namještaj visoke cjenovne kategorije, a nekada su bile dio grupnog štanda BiH.

Slogan nastupa “Tradition for Future”, koji se zadržao do danas, nastao je na temelju komparativnih prednosti na koje se oslanjamo u izgradnji budućnosti izvoza namještaja iz Bosne i Hercegovine: obilje šumskih resursa, tradicija obrade drveta i afirmacija domaćeg dizajna.

Pozitivni efekti projekta su višestruki, a dva ključna odnose se na realizirani izvoz i poboljšanje imidža države.

Sumarni rezultati provedenih follow-up analiza za period izlaganja od 2011. do 2019. ukazuju da je ukupna izvozna prodaja realizirana po osnovu kontakata ostvarenih na ovom sajmu iznosila oko 9,3 milijuna eura, a ukupna očekivanja daljnjeg izvoza u postsajamskom periodu (koji iz ugla Komore nije moguće dalje pratiti) iznose još dodatnih 17,8 milijuna eura.

Za efekt poboljšanja imidža Bosne i Hercegovine, prema navodima iz VTKBiH, najzaslužnije su kompanije koje su, uz minimalnu institucionalnu podršku, uspjele izgraditi vlastiti brend baziran na originalnom dizajnu namještaja, za što su u najkompetentnijim krugovima struke na tržištu Europe zaslužile najviša priznanja i nagrade.

Uz Vanjskotrgovinsku komoru BiH, kao nositelja organizacije i sufinanciranja, dugogodišnji projekt grupnog nastupa Bosne i Hercegovine na sajmu IMM Cologne podržavali su i: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, SIPPO (Švicarski program za promociju uvoza u Švicarsku i EU), USAID-Sida FIRMA projekt, te USAID WHAM Project. Kroz projekt je ostvarena bliska suradnja i s Akademijom likovnih umjetnosti u Sarajevu, domaćim dizajnerima i konstruktorima sajamskih štandova, kao i s domaćim i stranim medijima.

(Business magazin)

Odlične vijesti za bauštelce: Njemačka podigla minimalac!

Sindikati i poslodavci u građevinskoj branši u Njemačkoj dogovorili su se o novoj minimalnoj satnici za građevinske radnike koja će iznositi 12,55 eura za pomoćne te 15,40 eura za kvalificirane radnike.

– Sada su na redu poslodavci koji trebaju ukloniti posljednje zapreke za podizanje donjih granica satnica u građevinskom sektoru, rekao je Robert Feger, predsjednik sindikata građevinaca IG BAU nakon što su sindikati i formalno prihvatili dogovor postignut s poslodavcima u prosincu.

Prema tom dogovoru minimalna satnica u građevinskom sektoru porast će od 1. travnja za 35 euro centa na 12,55 eura za pomoćne radnike na građevini.

Za kvalificirane radnike minimalna satnica raste za 20 euro centa na 15,40 eura. Povišenje satnice za kvalificirane građevince odnosi se na savezne zemlje koje su nekada pripadale Zapadnoj Njemačkoj. Za istočne savezne zemlje dogovor još nije postignut.

Od novih minimalnih satnica će, kako je priopćio IG BAU, profitirati više od 200.000 zaposlenih u građevinskom sektoru.

Ukupno je u toj branši u Njemačkoj zaposleno oko 820.000 radnika.

(24sata.hr)

STANARINA, HRANA, PRIJEVOZ, STRUJA…Koliki su troškovi života u Njemačkoj?

Njemačka je omiljeni cilj iseljenika iz Hrvatske i susjednih zemalja. No u toj državi život i nije tako jeftin. Samo za stan mjesečno izdvajate trećinu plaće. Koliki su ostali troškovi?, piše DW.

Nakon što smo pisali o tome koliko novca stvarno sjeda na račun kada se u Njemačkoj zaradi 2.950 eura, dakle nakon što se odbiju sva državna davanja i doprinosi, postavlja se pitanje: kolika mi je neto plaća dovoljna za život i koliko je skup život u Njemačkoj?

U usporedbi s drugim europskim državama Njemačka slovi kao relativno jeftina za život. Prema statističkim podacima za normalan život je u Njemačkoj 2019. godine bilo potrebno mjesečno 750 eura.

Cijene hrane, smještaja i odjeće su za 4,3 posto veće od europskog prosjeka. Što je znatno manje u odnosu na Dansku, najskuplju europsku zemlju. Cijena života u Danskoj je 37,9 posto veća od europskog prosjeka.

Najveći trošak u Njemačkoj je stanovanje. Mjesečne stanarine se znatno razliku od mjesta stanovanja. Važnu ulogu igra želite li živjeti u nekoj od metropola ili u selu udaljenom od grada i po nekoliko desetaka kilometara.

Stanarina

Ako se odlučite za glavni grad Njemačke Berlin stan veličine 30 kvadrata se, prema navodima internetskog portala “wohnungsboerse.net”, u prosjeku plaća 16,22 eura po četvornom metru – to je za oko pet eura više od njemačkog prosjeka. Za jedan manji stan u Berlinu se mjesečno u prosjeku izdvaja oko 795 eura.

Ukoliko se odlučite za München, onda morate dublje gurnuti ruku u džep. Glavni grad Bavarske ima najskuplje stanarine. U Münchenu se za stan do 40 kvadrata u prosjeku plaća više od 26 eura po četvornom metru.

No osim stanarine treba platiti i struju i druge režije. Kada smo kod struje, ona se mjesečno u prosjeku plaća 29,42 centi za kilovat sat, dok se za druge troškove – odvoz smeća, čišćenje stubišta, održavanje dvorišta i slično – u prosjeku mjesečno izdvaja oko 215 eura.

Sve u svemu, za stanovanje se prosječno izdvaja oko trećina mjesečne plaće. Ako ste u stanu namjestili kuhinju, to vam je dobar potez. Naime, kuhanje se daleko više isplati nego odlazak u restorane. U Njemačkoj se ručak za dvije osobe u prosječnom restoranu plaća oko 40 eura, dok se u manjim restoranima može ručati i za osam eura. Ako uz ručak želite popiti pivo, onda računajte da se za pola litre plaća oko 3,50 eura. Ukoliko niste za pivo i radije bi poslije ručka popili cappuccino, onda trebate računati da on u Njemačkoj u prosjeku košta 2,70 eura.

Ako ste danas ipak raspoloženi za kuhanje sigurno ste planirali odlazak u neku od prodavaonica kako bi kupili potrebne namirnice. Tamo vas očekuju različite cijene koje mogu znatno varirati, ovisi o odabiru trgovine. Pola kilograma bijelog kruha u prosjeku se plaća 1,24 eura, litra mlijeka 0,70, a kilogram krumpira 1,06 eura.

Prijevoz

Nakon što ste obavili kupovinu put do kuće će s punim vrećicama u rukama možda biti dug i težak. I odlučit ćete se za javni prijevoz. Cijene vozne karte se znatno razlikuju od grada do grada, no u prosjeku karta košta dva eura. Ako se češće vozite javnim prijevozom, onda je daleko isplativija kupovina mjesečne karte koja u Njemačkoj u prosjeku košta oko 70 eura.

Posjedovanje vlastitog automobila također ima svoju cijenu. Gorivo se u prosjeku plaća 1,25 eura. Tome treba dodati održavanje automobila, porez i osiguranje. Sve u svemu, za manje vozilo vam u Njemačkoj mjesečno treba oko 200 eura.

Što se tiče odjeće i obuće, tu je ponuda vrlo široka, a samim time su i cijene dosta različite. Ima robe za svačiji džep. Prema statističkim podacima, prosječne traperice koštaju između 50 i 100 eura. Slično je i s obućom. A na kraju sezone uvijek ima sniženja tako da cipele, koje su ranije koštale blizu 200 eura, možete kupiti 50 ili 60% jeftinije.

Ako vam se u glavi zavrtjelo od ovih brojki, možda je najbolje da sjednete u nekom od restorana i kafića i popijete kavu. Ukoliko ste pušač, morat ćete sjediti vani jer je u nekoliko njemačkih saveznih zemalja strogo zabranjeno pušenje u ugostiteljskim objektima. I pazite gdje bacate opuške. Ako ste u Kölnu, za opušak bačen na ulicu plaća se kazna od 50 eura.

Dok sjedite i pijete kavu, sjetite se neke od prijateljica, prijatelja ili rodbine. Nazovite ih. Pitajte kako su ili ih pozovite na kavu. Naravno, telefoniranje također košta. Ponuda operatera je velika, a konkurencija se natječe tko će manje naplatiti, a više ponuditi. Pored velikih telekomunikacijskih koncerna, pakete za mobilne telefone i Internet nude i supermarketi.

U paketima, ovisno o izboru, imate mnoštvo opcija: s novim mobilnim uređajem ili ne, s ograničenim ili neograničenim korištenjem Interneta, s besplatnim telefoniranjem unutar Njemačke ili EU-a… Navest ćemo samo jedan primjer. Trgovački lanac Aldi nudi 2 GB brzog Interneta, besplatno telefoniranje unutar Njemačke (sve mreže) za 7,99 eura. Paket važi četiri tjedna.

Njemačka muku muči s 350.000 dizelaša, cijena im se prepolovila

Sve više europskih gradova uvodi ograničenja ili zabrane za dizel vozila, što u nepovoljan položaj stavlja preprodavače rabljenih automobila, prenosi DW.

– Donedavno mi je prodaja dizelaša išla odlično, a sada ih se ne mogu riješiti zbog tih zabrana. Evo, Passat dizel, euro 6, novi automobil koji inače stoji 28 000 eura, danas ga ne mogu prodati ni za 21 000 eura, govori Akaygun Hasan, vlasnik prodavaonice rabljenih automobila u Njemačkoj.

Prema podacima njemačkog udruženja trgovaca automobilima, dizel automobil star tri godine, s 45 000 pređenih kilometara, izgubilo je polovicu svoje vrijednosti, a u rukama njemačkih trgovaca takvih je automobila ostalo 350 000, ukupne vrijednosti pet milijardi eura, koji ne mogu naći svojeg kupca.

Nijemci sve manje kupuju dizelaše zbog zabrane, odnosno, ograničenja, tzv. ekoloških zona, koje su u zadnjih nekoliko godina uvedene u 50-ak njemačkih gradova. Tako je, primjerice, dizelašima zabranjeno ulaziti u dvije ulice u centru Stuttgarta te u tri ulice u Hamburgu, a prema najavama, zabrane će u budućnosti biti još i rigoroznije. Istim stopama kreću i u Milanu i Londonu.

– Svi mi govore tjeraj auto na Balkan, izvezi ga u Srbiju, prešao je 300.000 kilometara, a može još toliko, prepričava jedan trgovac.

To je, po prilici, ono što njemački autodileri i čine. U 2018. godine izvoz polovnih automobila na istočno i jugoistočno europsko tržište iz Njemačke bio je 226 000 vozila, a to je dvostruko više u odnosu na 2013. godinu, prije Volkswagenovog skandala, kada ih je izvezeno 142 000.

U Njemačkoj je nepopunjeno 1,36 milijuna radnih mjesta

Njemačkoj trenutno nedostaje 1,36 milijuna radnika, što je manje nego u drugom kvartalu ove godine ali za 120.000 više nego u istom razdoblju prošle godine.

– Iako trenutno traje proces otpuštanja radnika kod nekoliko zvučnih velikih poslodavaca, potražnja za radnicima u manjim i srednjim poduzećima je u porastu, rekao je Alexander Kubs iz Instituta za istraživanje tržišta rada, koji djeluje pri Saveznom uredu za zapošljavanje.

On je pritom dodao kako se 1,18 od 1,36 milijuna otvorenih radnih mjesta nalazi u poduzećima koje zapošljavaju manje od 250 radnika.

Kubs je primijetio da potražnja za radnicima opada u metalurškoj branši, dok je u građevini u daljnjem porastu.

– Građevinarska branša trenutno traži preko 147.000 radnika, što je dosadašnji rekord, rekao je Kubs.

Potražnja je također i dalje velika u trgovini i uslužnim djelatnostima.

U Njemačku se posljednjih godina ponovno povećala radna migracija, pri čemu prednjače nove članice Europske unije poput Rumunjske, Bugarske i Hrvatske.

U Njemačkoj je krajem prošle godine živjelo gotovo 400.000 državljana Republike Hrvatske, što je 170 tisuća više nego 2012. godine, godine koja je prethodila ulasku Hrvatske u EU. 

Sljedeće godine stupa na snagu i Zakon o useljavanju stručne radne snage koji će olakšati useljavanje stručnjaka izvan granica EU-a. 

(24sata.hr)

Lakše do vize za Njemačku: Novi zakon donosi olakšice, ali nije sve “med i mlijeko”

Facebook stranica Non EU Service – Germany objavila je prije izvjesnog vremena tabelu na kojoj su predstavljene osnovne razlike između Zakona 26.2 odnosno odredbe o zapošljavanju radnika iz Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije koji važi od 1.1.2016. do 31.12.2020. godine i novog njemačkog Zakona o zapošljavanju kvalificiranih radnika koji važi od 1.1.2020.

Radnici koji su dosad bili u Njemačkoj dobivat će vize do 2020. godine, a novim zakonom slijede brojne olakšice, ali neće sve biti “med i mlijeko”.

Prema novom zakonu se u struci može zaposliti samo osoba koja ima u toj struci nostrificiranu diplomu, dok se prema važećem zakonu osoba mogla zaposliti u bilo kojoj struci.

Kada je riječ o visini osobnog dohotka, ukida se odredba prema kojoj plaća nije smjela biti manja od zakonski propisane satnice /mjesečnog primanja. Dalje svi koji se zapošljavaju moraju imati certifikate o znanju jezika.

Čekanje na termin se drastično smanjuje – umjesto od osam do 18 mjeseci, kako je to bilo dosad, sada će to biti tri tjedna. Također, čekanje na odobrenje vize se smanjuje s tri mjeseca na tri tjedna.

Istog dana kada se odobri radna radna viza odobrava se i viza za spajanje obitelji, što je jedna od odredbi novog Zakona.

Po ovom pitanju, i jedan i drugi zakon (26.2 i FEG) spajaju obitelj po obiteljskom zakonu, a ne po radnom zakonu. Ovo znači da su nositelji spajanja, osobe koje dobiju radnu vizu ali i obitelj koja “se spaja”.

I to ostaje na snazi kod oba zakona dok god oni važe.

Razlika se vidi u uvjetima za spajanje obitelji tako da novi zakon dopušta da se na terminu kod kvalificiranih radnika podnesu dokazi o ispunjavanju uvjeta za spajanje obitelji odmah. Dakle, ako su ispunjeni svi ovi uvjeti, obitelj može ići odmah s vama, navodi se u objašnjenju na Facebook stranici Non Eu Service – Germany.

Podsjećanja radi, veleposlanica Njemačke, Kristine Hofman, početkom veljače rekla je da je, zahvaljujući dobrim ekonomskim prilikama, trenutno nepopunjeno oko 1,2 milijuna radnih mjesta u najrazličitijim oblastima i branšama.

(avaz.ba)

Mogućnost ferijalnog rada u Njemačkoj iskoristila 22 studenta iz BiH

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić izjavio je da su ove godine 22 studenta iz BiH iskoristila mogućnost ferijalnog rada u SR Njemačkoj.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2005. godine provodi program Ferijalnog rada studenata u SR Njemačkoj. Program je namijenjen studentima koji su redoviti studenti sveučilišta i visokih škola u Bosni i Hercegovini, koji nisu upisani u posljednju godinu studija, te koji dobro vladaju njemačkim jezikom i spremni su za rad u Njemačkoj u periodu koji nije kraći od dva mjeseca.

– Kao i svake godine mi smo u prosincu prošle godine putem web stranice objavili javni poziv za program Ferijalnog rada u SR Njemačkoj. Za 2019. godinu imali smo odobrenu kvotu za 150 studenata, a ukupno se na program prijavilo 57 studenata. Nakon završetka procesa prijavljivanja, prijave su proslijeđene u Središnji ured za posredovanje u zapošljavanju (ZAV) Savezne agencije za rad SR Njemačke, a od svibnja su počele stizati prve radne ponude za studente – dodao je Bandić.

Napomenuo je da su ove godine iz ZAV-a došle 23 radne ponude, da je za 22 studenta urađeno posredovanje i oni su otišli na rad u SR Njemačku, dok jedna radna ponuda nije prihvaćena. Usporedbe radi, kako je dodao, u posljednjih pet godina na ferijalni rad je odlazilo godišnje između 15 i 50 studenata, a taj broj zavisi prije svega od broja dostavljenih radnih ponuda iz ZAV-a, te zavisi od broja studenata koji na kraju prihvate ponuđene poslove.

– Također, dosadašnja praksa je pokazala da dobar dio studenata koji dobiju priliku da rade u Njemačkoj putem ovog programa, a ostave dobar dojam kod poslodavaca, u narednim godinama nastavlja ići na sezonski rad u Njemačku na način da ih direktno kontaktiraju poslodavci. Zbog toga je ovo jedan izrazito dobar program gdje mladi ljudi imaju priliku da steknu radno iskustvo, zarade novac za nastavak studija, usavrše njemački jezik i razviju radne navike. Također, potrebno je reći da se putem ovog programa ne može na duže od tri mjeseca ostati u Njemačkoj, te se svi mladi ljudi koji odu na sezonski rad uredno vrate u BiH  – naglasio je Bandić, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

(Business magazin)

Njemačka policija uhapsila četiri muškarca iz BiH, ukrali 51 poljoprivrednu mašinu

Njemačka policija uhapsila je na autoputu kod Aachena četiri muškarca iz BiH zbog teške krađe poljoprivredne mehanizacije.

Prema pisanju portala sueddeutsche.de, ova banda koja je poznata policiji pala je nakon redovne kontrole vozila na autoputu. Na svom transporteru prevozili su navedenu mehanizaciju, odnosno 51 poljoprivrednu mašinu.

Veliki dio mehanizacije, ističe se, ukraden je u Belgiji. Također, krađe su izvršene i na području Hamburga. Policija je u transporteru pronašla i alat koji je korišten za krađu, kao i niz registarskih tablica. Za jednim od Bosanaca, ističe se, raspisana je i međunarodna potjernica.

(klix.ba)

Njemačka mora primiti nazad izbjeglicu kojeg su deportirali

Njemačka mora primiti nazad izbjeglicu koji je zaustavljen na granici i deportiran u Grčku, odlučio je sud u Münchenu. 

Organizacija Pro Asyl objavila je u srijedu da je to prva takva sudska odluka.

Ona stiže godinu dana nakon što je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer postigao dogovor s Grčkom o vraćanju migranata. 

Presuda je donesena prošli tjedan, a u njoj stoji da je minhenska policija povrijedila prava izbjeglice. 

Riječ je o afganistanskom tražitelju azila koji je u svibnju vlakom prešao granicu iz Austrije. 

Njemačka policija ga je odmah odlučila deportirati u Grčku na temelju Eurodaca, baze podataka Europske unije koji je pokazao da se ranije prijavio u toj državi. 

Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF) nije konzultiran o tom slučaju, a Afganistancu nije omogućen odvjetnik, kažu u Pro Asylu. 

Izbjeglica je u roku od 48 sati poslan nazad u Grčku gdje je bio pritvoren više od dva mjeseca. 

Sud je odlučio kako u europskom zakonodavstvu nema temelja za takvo djelovanje policije. BAMF-ovi službenici, a ne policija, bili su nadležni za taj slučaj, utvrdio je sud.

Pro Asyl je objavio kako je do 26. srpnja u Grčku vraćeno 26 migranata, a dvoje u Španjolsku s kojom Njemačka ima sličan dogovor. 

(24sata.hr)