VITEZ: Predstavljena knjiga “Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori” autora Stipe Pilića i Blanke Matković

Sinoć je u Napretkovoj etno – galeriji predstavljena knjiga “Jasenovac i poslijeratni Jasenovački logori: geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu” autora Stipe Pilića i Blanke Matković.

Nakon pozdravnih riječi Ivana Sajevića i predsjednice HKD Napredak podružnica Vitez, Gordane Mišković, na promociji koja je večeras održana kazano je da su dokumenti na kojima se temelji ova knjiga rezultati dugogodišnjeg istraživanja suvremene hrvatske povijesti započetog 2006. u sklopu samostalno istraživačkog projekta “Hrvatska povijest 1941. do 1948.” u realizaciji istraživača Blanke Matković i Stipe Pilića, profesora povijesti koji su 2008. osnovali Hrvatsko udruženje povijesničara “Dr. Rudolf Horvat”.

Tijekom tog perioda, kako je kazano prikupljen je veliki broj arhivskih dokumenata te prevedeno nekoliko tisuća fondova i zbirki u arhivima i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Uvodničar je bio poznati hrvatski novinar iz Viteza, Zvonimir Čilić, koji je biranim riječima govorio o autorima, ali i njihovim djelima, napose ovoj knjizi, koju je ocijenio kao iznimno vrijedan povijesni dokument.

Koautorica knjige Blanka Matković naglasila je kako se u knjizi ističe mjesto Jasenovac, odnosno logori koji su ondje postojali u periodu od 1941. do najmanje 1948. a koji su tema svakodnevnih prijepora u medijskom prostoru i političkoj areni.

Stipe Pilić, također koautor, istaknuo je, između ostalog, kako knjiga govori o nekoliko elemenata Jasenovca i jasenovačkim naseljima i važnosti tog zemljopisnog položaja.

Knjiga je podijeljena u 10 poglavlja sa zaključnim djelom i vrlo je široka jer je tema, kako kaže Pilić, složena kronološki s ciljem da se kronološki to prikaže što je moguće više, s obzirom da je kronologija jedna od ponosnih znanosti povijesti.

U glazbenom djelu programa nastupili su članovi Napretkovog tamburaškog sastava: Marko Bobaš, Josip Vrebac, Filip Kupreškić, Toni Maleš i Petar Baškarad, pod vodstvom Stjepana Miškovića.

NAJAVLJUJEMO: Promocija knjige autora Stipe Pilića i Blanke Matković u Napretku

Promocija knjige ,,Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori: Geostrateška točka velikosrpske politike i propagandni pokretač njezina širenja prema zapadu” autora Stipe Pilića i Blanke Matković održat će se večeras, 25. svibnja 2021. godine, s početkom u 19,00 sati u Napretkovoj etno – galeriji.

Dokumenti na kojima se temelji ova knjiga rezultati dugogodišnjeg istraživanja savremene hrvatske povijesti započetog 2006. u sklopu samostalno istraživačkog projekta “Hrvatska povijest 1941. do 1948.” u realizaciji istraživača Blanke Matković i Stipe Pilića, profesora povijesti koji su 2008. osnovali Hrvatsko udruženje historičara “Dr. Rudolf Horvat”. Tokom tog perioda, kako je kazano prikupljen je veliki broj arhivskih dokumenata te prevedeno nekoliko hiljada fondova i zbirki u arhivima i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Ujedinjenom Kraljevstvu. Koautorica knjige Blanka Matković je naglasila je kako se u knjizi ističe mjesto Jasenovac, odnosno logori koji su ondje postojali u periodu od 1941. do najmanje 1948. a koji su tema svakodnevni prijepora u medijskom prostoru i političkoj areni.

“U jasenovačkim logorima tokom Drugog svjetskog rata objavljen je veliki broj bibliografskih naslova kako u bivšoj državi tako i u Republici Hrvatskoj. No, ono što mi ovom knjigom pokušavamo napraviti je produbiti naš znanstveni rad o poslijeratnom logoru Jasenovac koji je objavljen 2014. godine i Jasenovac kao naselje i jasenovačke logore staviti u kontekst velikosrpske propagande i njezino širenja prema zapadu, odnosno hrvatskim prostorima. U tom kontekstu mi ne govorimo samo o Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata već se vraćamo na sam početak 19. stoljeća. Mi pokazujemo na koji se način Jasenovac i Novska uklapanju u velikosrpske planove već u tom razdoblju i zbog čega je u Hrvatskoj došlo do određenih političkih previranja 2017. godine, kad je u Jasenovcu podignuta spomen ploča HOS-a koja je na traženje određenih političkih čimbenika i interesnih skupina prebačena u Novsku nakon čega je ponovno došlo do nekakvih primjedbi zbog čega se ona ondje nalazi”, kazala je Matković.

U knjizi se kako naglašava govori o Jasenovcu i o Novskoj, te širem prostoru koji se nalazi na svojevrsnoj “granici svjetova”.

Zainteresirani će imati priliku kupiti predhodna izdanja HDP “Dr.Rudolf Horvat“ po promotivnoj cijeni.

Organizator promocije Udruga Fra Marko Dobretić.

Predstavljači: Novinar Zvonimir Čilić, Mr.sc. Blanka Matković i prof. Stipo Pilić.

Gradsko kazalište mladih Vitez na 19. FSDS BiH premijerno izvelo predstavu “Ulož”

Gradsko kazalište mladih Vitez sinoć je u Konjicu na 19. Festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva Bosne i Hercegovine premijerno izvelo svoju novu predstavu „Ulož“.

Publika u Konjicu nagradila je pljeskom bravure mladih glumaca iz Viteza, a nakon odigrane predstave izvedbu GKM-a Vitez pohvalio je i ocjenjivački sud.

Tijekom dana Vitežani su sudjelovali i u dramskim radionicama.

“Vrijedno smo radili sve vrijeme usprkos otežanim uvjetima. Plod toga je nekolicina premijera koje će naša publika imati priliku vidjeti u lipnju i srpnju, a prva od njih je predstava “Ulož” s kojom smo nastupili na 19. FSDS BiH, a koju će publika u Vitezu imati priliku pogledati početkom sljedećeg mjeseca. Radujemo se novim nastupima, a ovim putem čestitam našim sjajnim mladim glumcima na još jednom odličnom nastupu u Konjicu”, kazao je Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez.

„Ulož“ je skraćenica za Udrugu lijepih i organiziranih žena. Također, to je simbol i plod jednog obiteljskog disfunkcionalnog odnosa.

Ubrzan način života i iskrivljena slika životnih prioriteta vode nas kroz priču ove komedije, koja je adaptacija dramskog teksta „Ujež“ Branislava Nušića.

U predstavi igraju Elena Stojak, Luka Baškarad, Pavla Plavčić, Iva Šakić, Gloria Stojak, Mirna Matić i Ana Žigonjić. Predstavu je režirao Marko Mirković, izvršni producent je Ivan Sajević, a grafičko oblikovanje potpisuje Borislav Sučić.

VITEZ: Predsjednik F BiH Marinko Čavara svečano otkrio obnovljeni spomenik pjesnikinji Anki Topić

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, u svojstvu pokrovitelja, svečano je otkrio obnovljeni spomenik pjesnikinji Anki Topić, prvoj ženi koja je objavila zbirku poezije u BiH pod nazivom „Izgubljena zvijezda“ davne 1908. godine.

U prigodnom govoru, Predsjednik Federacije BiH istaknuo je činjenicu kako je HKD „Napredak“ Vitez prepoznao 65 godina od smrti pjesnikinje Anke Topić da je potrebno sačuvati od zaborava njezino djelo i da to pokazuje opravdanje i dimenziju djelovanja HKD „Napredak“ Vitez.

„Nisam mogao ostati ravnodušan na zamolbu HKD „Napredak“ Vitez iz razloga što puno puta u životu ne prepoznajemo veličine i ljudske vrijednosti oko nas, a onda posebno ima dimenziju kad jedno Društvo prepozna dimenziju djelovanja osobe koja je umrla prije 65 godina i još se nije rodila u Vitezu, nego je živjela tu nekih dvadesetak godina. Naravno, to zaslužuje pohvalu i ujedno zahvaljujem na pozivu da budem sudionik ovog projekta, ovog djela koje zasigurno zaslužuje pozornost i hvalu. Mislim da će biti poticaj svima drugima koji puno puta ne prepoznaju ljudske veličine zato što imaju neke male slabosti, pa te slabosti ističu iznad svega. Kod Anke Topić je vrijedna njezina pjesnička dimenzija, a sve ostalo ili ne znamo ili zaboravljamo. Mislim da se tako trebamo odnositi prema našim suvremenicima i na takav način cijeniti ono što je vrijedno, a sve ono što nije dobro, osuditi i zaboraviti. Još jednom zahvaljujem HKD „Napredak“ Vitez i čestitam što su ovim činom pokazali da imaju ispravno djelovanje, da su na ispravnom putu, te da im treba dati potporu i u svim sljedećim projektima “, kazao je Predsjednik Federacije BiH.

Predsjednica HKD Napredak podružnica Vitez Gordana Mišković istaknula je kako je prošle godine mala skupina članova HKD „Napredak“ uočila da je nadgrobna ploča spomenika Anki Topić oronula i odmah je pokrenula incijativu za obnovu spomenika.

„Poseban odbor za obnovu izradio je konkretno rješenje, koje je trebalo biti primjereno i financijski prihvatljivo. Za to rješenje nismo imali osigurana sredstva, pa smo se obratili predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari koji je bez razmišljanja prihvatio pokroviteljstvo, na čemu smo mu posebno zahvalni“, kazala je predsjednica HKD „Napredak“ Vitez Gordana Mišković.

Spomenik je blagoslovio viteški župnik, fra Velimir Bavrka.

Nakon svečanosti otkrivanja spomenika, održan je hommage pjesnikinji Anki Topić u dvorani HKD Napredak podružnica Vitez, te je upriličeno predstavljanje knjige „Od početka do početka“ autorice Mirjane Jezildžić.

NAPREDAK VITEZ: Promovirana knjiga ,,Katarza”, autorice Dragice Križanac (FOTO)

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Vitez, sinoć je u okviru Kulturnog četvrtka organizirao promociju knjige ,,Katarza”, autorice Dragice Križanac.

Promotori knjige bili su književnici Anto Marinčić i Anto Zirdum. Ulomke iz knjige čitao je profesor Vatroslav Matić.

U glazbenom dijelu programa nastupio je Napretkov Ritter Ethno ansambl i gosti iz Srednje glazbene škole Jakova Gotovca iz Novog Travnika, Maja Mišković učenica III. razreda, odsjek violina u klasi prof. Anamarije Marić, glasovirska suradnja prof. Anita Laštro i Mirna Blaž učenica II. razreda, odsjek glasovir u klasi prof. Ivone Franjić.

VITEZ: Homage Anki Topić, prvoj ženi koja je objavila knjigu poezije u BiH

Homage Anki Topić, prvoj ženi koja je objavila knjigu poezije (1908.) u Bosni i Hercegovini, a koja je živjela u Vitezu, bit će održan u ponedjeljak, 17. svibnja 2021. godine.

PROGRAM:

u 17,00 sati – Otkrivanje obnovljenog spomenika Anki Topić na mjesnom groblju Kruščica,
u 18,00 sati – Homage i javno objavljivanje imena autora knjiga, koje su ušle u uži izbor za nagradu “Anka Topić” (Klub HKD Napredak u Vitezu),
u 18,30 sati – Promocija knjige Mirjane Jezildžić “Od početka do početka” (Klub HKD Napredak u Vitezu).

Anka Topić rođena je 4. lipnja 1881. u Žepču. Od  sredine tridesetih godina prošloga stoljeće živjela je u Vitezu, gdje je i umrla 15. svibnja 1955.

Anka Topić, autorica je prve knjige poezije (1908. ) u Bosni i Hercegovini koju je objavila žena.

Dolaskom partizana u Vitez, krajem listopada 1944., oduzeta joj je kuća, a ona je izmještena u jednu od pomoćnih zgrada svoga doma. Inače, njezina kuća (naselje Rijeka) i okućnica, cvjetni vrt s ukrasnim drvećem, bili su najljepši kutak u tadašnjem Vitezu.

Anka Topić bila je članica HKD Napredak od njegovog osnivanja, čak je napisala i pjesmu u povodu izgradnje zgrade HKD Napredak u Sarajevu.

Napretkova podružnica u Vitezu svojevremeno je izdala i reprint izdanje njene prve zbirke pjesama Izgubljena zvijezda. Već odavno su uveli kulturnu manifestaciju i nagradni natječaj  za mlade pjesnike, koji nosi naziv Anka Topić.

Poziv za stipendiju za mlade književne kritičare/ke, kolumniste/ice, novinare/ke i studente/ice

Izdavačka kuća Buybook će za Šesti internacionalni festival književnosti Bookstan, koji se ove godine održava od 7. do 10. srpnja, dodijeliti 20 stipendija za sudjelovanje u radionici književne kritike.

Voditelj ovogodišnje radionice je Nenad Veličković, tema je Kritika i književni zanat, a vrijeme održavanja je od 4. do 10. srpnja 2021. godine.

Svjetski dan knjige:Blagi pad čitanosti, knjiga se više ne doživljava kao izvor znanja

Najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da je u proteklih godinu dana najmanje jednu knjigu pročitalo tek 45 posto hrvatskih građana, što je 4 posto manje nego godinu dana ranije, najviše se čitalo krimiće, a golema većina građana smatra da knjiga nije izvor znanja.

Rezultati su to ispitivanja koje je na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu, objavljeni u povodu 10. Noći knjige.

U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je pad čitanosti za četiri posto, s 49 na 45 posto. Usporedbom rezultata dobivenih prethodnih godina, najnoviji podaci o čitanosti pokazuju da se čitanost nije značajnije promijenila od 2019. godine i uvijek je oko 45 posto. Širi trend, međutim, pokazuje veće oscilacije: godine 2018. na pitanje “Jeste li pročitali barem jednu knjigu u proteklih godinu dana?” pozitivno je odgovorilo 56 posto ispitanika.

Godinu kasnije, 2019., taj je postotak pao na 42 posto, da bi 2020. zabilježio relativan oporavak, na 49 posto. Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom osobom (52 posto), visokoobrazovanom osobom (73 posto), te osobom čiji su prihodi kućanstva iznad 13 tisuća kuna (59 posto).

Nešto je veći postotak čitatelja među anketiranima putem interneta, gdje čita njih 82 posto. Iako se postotci o broju čitatelja značajno razlikuju s obzirom na to promatramo li samo online populaciju ili uzimamo u obzir i one koji nisu aktivni na internetu, pokazuje se da su navike čitatelja slične: najveći postotak ispitanih – 23 posto ukupne online populacije i 20 posto ukupne populacije RH – tijekom godine dana pročitao je jednu do tri knjige. Od osoba koje su za vrijeme pandemije čitale više, svaka treća osoba (39 posto) čitala je više samo za vrijeme najstrožeg zatvaranja. Također, promijenilo se i ponašanje u pogledu posjećivanja knjižnica u odnosu na razdoblje prije pandemije: ne uzimajući u obzir razdoblje lockdowna, od osoba koje čitaju, njih 35 posto u protekloj je godini posjećivalo knjižnice u manjoj mjeri nego prije, dok ih je devet posto posjećivalo više.

Osobe koje su navele da su tijekom pandemije čitale češće i više najviše su čitale kriminalističke romane (30 posto). Slijede SF/ fantasy i ljubavni romani (20 posto), a osim za beletristiku, hrvatski su čitatelji u protekloj godini bili više zainteresirani za praktične knjige ili knjige za slobodno vrijeme (16 posto) i knjige o osobnom razvoju ili duhovne knjige (15 posto). Knjiga više nije izvor znanja Što se tiče izvora informiranja o knjigama, 14 posto ispitanih izjavilo je da u doba pandemije više prate osobe koje knjige preporučuju na društvenim mrežama, a njih 12 posto da više prate mrežne preporuke knjižničara.

Zanimljivo je kako online populacija doživljava ulogu knjige. Ona se više ne doživljava kao izvor znanja – to smatra tek devet posto ispitanih, ali da pomaže boljem razumijevanju svijeta oko sebe, slaže se čak 59 posto ispitanih. Na pitanje što čitaju na internetu, 68 posto ispitanih odgovorilo je da najviše čita dnevne novine, te portale ili blogove s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima (42 posto), dok e-knjige čita 30 posto online populacije, pri čemu su čitatelji e-knjige prije svega učenici i studenti (51 posto).

Tek 24 posto onih koji čitaju e-knjige, e-knjige i kupuje, pri čemu 36 posto onih koji čitaju e-knjige, ipak čitaju tiskane knjige u većoj mjeri. Iako je čitanje poželjno u krugu ljudi u kojem se kreću (26 posto), ispitanici tvrde da poznaju mali broj ljudi koji redovito čita knjige (42 posto). Bez obzira na promijenjene uvjete i svijet oko nas, postotak kupaca knjige nije se promijenio: u posljednja tri mjeseca otprilike je svaki četvrti građanin kupio barem jednu knjigu (23 posto). Taj se postotak povećava kad je riječ o korisnicima interneta (62 posto).

Među onima koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu – njih 30 posto. Većina (68 posto) onih koji su kupili knjige u protekla tri mjeseca smatra da su im izdatci za knjige ostali isti kao i u vrijeme prije pandemije, dok je 47 posto ispitanika tijekom pandemije na knjige trošilo više, a njih 53 posto manje.

Suočeni s mogućnošću izbijanja potencijalnog trećeg vala pandemije, kako ispitanici doživljavaju mjere za zaštitu, pokazuje podatak da 90 posto njih smatra da i knjižare i knjižnice trebaju ostati otvorene, uz poštivanje epidemioloških mjera.

vecernji.ba

Prvi zajednički regionalni filmski festival

Sarajevo Film Festival dio je zajedničke mreže festivala Jadranske regije.

Na inicijativu Sarajevo Film Festivala, po prvi put se na devetodnevnom online festivalu okupljaju četiri vodeća filmska festivala iz četiri zemlje, istog govornog područja: Sarajevo Film Festival (BiH), Zagreb Film Festival (Hrvatska), Festival autorskog filma (Srbija) i Filmski festival Herceg Novi (Crna Gora).

Festival će biti održan od 9. do 17. travnja 2021., na ondemand.kinomeetingpoint.ba, i prikazat će filmove koje su izabrali selektori ova četiri festivala.

“Danas, kad nam je povezivanje potrebno više nego ikad, sretni smo što smo se okupili zajedno na prvom regionalnom filmskom festivalu, u mreži festivala Jadranske regije. Festivali su mjesta povezivanja, okupljanja i dijeljenja. Posebno u ovim vremenima to su ključne stvari za obnovu društvenog kapitala, preispitivanje postojećih modela filmske produkcije i oblikovanja naše zajedničke budućnosti. Festivali su mjesta koja nam omogućavaju da zajedno odlučimo gdje želimo ići u budućnosti i da pokažemo da smo svi dio iste cjeline – jedne filmske zajednice. Zajedno donosimo posebno, novo iskustvo regionalnog filmskog festivala”, navodi se u zajedničkoj izjavi predstavnika Sarajevo Film Festivala, Zagreb Film Festivala, Festivala autorskog filma i Filmskogfestivala Herceg Novi.

Prvo izdanje regionalnog filmskog festivala predstavit će program sastavljen od filmova koje publika inače nema priliku vidjeti. Program čine jugoslavenski klasici, prvi filmovi autora, višestruko nagrađivani filmovi, najzanimljiviji europski i svjetski naslovi. Uz film, publika će imati priliku pogledati i razgovore s nekim od autora filmova u programu.

Proljetno izdanje festivala u sklopu Mreže festivala Jadranske regije početak je zajedničke suradnje i udruživanja ovih festivala, a u ovogodišnjem izdanju svakog od festivala bit će predstavljene zajedničke, nove selekcije filmova.

Kriza uzrokovana pojavom COVID 19 u filmskoj industriji zahtijeva nova promišljanja. Ovi značajni festivali zajedničkog govornog područja različite su veličine i profila, ali svi dijele zajedničku misiju – platforma su za promociju i predstavljanje europskog audio-vizualnog sadržaja i talenata. Partnerstvo među festivalima poticat će očuvanje publike i stvaranje nove te unaprjeđenje organizacije i realizacije festivala uz pomoć najnovijih tehnologija.

“Pozivamo publiku da na našem zajedničkom festivalu upozna nove, jedinstvene filmske glasove, da ponovo otkrije filmske klasike i da zajedno u vremenu pandemije uz pomoć filmske umjetnosti radimo na vraćanju osjećaja zajedništva i bliskosti!”.

Dobrodošli na Proljetno izdanje Sarajevo Film Festivala / Prolećno izdanje Festivala autorskog filma / Proljećno izdanje Filmskogfestivala Herceg Novi / Proljetno izdanje Zagreb Film Festivala, od 9. do 17.4.2021. na ondemand.kinomeetingpoint.ba!

Mrežu festivala Jadranske regije podržala je Kreativna Evropa.

***

O festivalima

Sarajevo Film Festival

Pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, sa željom da se pomogne obnova civilnog društva te tako održi kozmopolitski duh Grada, 1995. godine Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival. Više od dva desetljeća kasnije, Sarajevo Film Festival je izrastao u međunarodni filmski festival s posebnim fokusom na regiju Jugoistočne Europe (Albanija, Armenija, Austrija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Grčka, Gruzija, Mađarska, Kosovo*, Sjeverna Makedonija, Malta, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Turska) zahvaljujući kojem filmovi, talenti i budući projekti iz regije dospijevaju u centar pažnje međunarodne filmske javnosti. Sarajevo Film Festival služi kao zajednička platforma za filmski biznis čitave regije, postavljajući visoke standarde u festivalskoj organizaciji, filmskoj promociji i prezentaciji u Jugoistočnoj Europi.

Zagreb Film Festival

Zagreb Film Festival jedna je od centralnih i najposjećenijih kulturnih manifestacija te najveći međunarodni filmski festival u Hrvatskoj. Održava se tijekom studenog u Zagrebu te publici predstavlja najbolje od recentne neovisne međunarodne i domaće filmske produkcije. Od svojih početaka ZFF je usmjeren ka otkrivanju i promicanju suvremenog neovisnog filma i debitantskih radova redatelja/ica iz cijelog svijeta. Nudeći tijekom gotovo dva desetljeća festivalsku, a kasnije i distribucijsku platformu, te prikazujući ostvarenja koja često mimoilaze repertoare multipleks dvorana, festival je odigrao ključnu ulogu u odgajanju generacija publike koja uživa u filmskoj umjetnosti.

Festival autorskog filma Beograd (FAF)

Festival autorskog filma Beograd (FAF) je osnovan 1994. godine s ciljem da domaćoj publici predstavi najbolja suvremena, umjetnička filmska ostvarenja. Ostvarenja koja se na festivalu prikazuju drugačija su od većine filmova s redovnog kino reperotoara – ne teže pukoj zabavi, već traganju za dubljom, realnijom i kompleksnijom slikom današnjeg svijeta i čovjeka. Broj posjetitelja festivala raste iz godine u godinu, što ukazuje na značaj i neophodnost dešavanja ovakve manifestacije. Ovaj kultni festival umjetničkog filma publici predstavlja raznovrstan program sačinjen od pobjednika svjetskih filmskih festivala, novih ostvarenja reditelja koje publika festivala voli i odlično poznaje, kao i zanimljivih filmova koji pokazuju nove tijekove u autorskom filmu. Svake godine ugosti veliki broj renomiranih filmskih stvaratelja, koji pored sudjeovanja u programima održe i nekoliko radionica sa studentima.

Filmski festival Herceg Novi

Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival je najznačajniji filmski festival u Crnoj Gori i održava se već više od tri desetljeća. Internacionalni program fokusira se na natjecateljske selekcije regionalnih dugometražnih ostvarenja (službena natjecateljska selekcija), dokumentarnih i studentskih filmova. Izvannatjecateljski program Kino Evropa obuhvaća recetna ostvarenja etabliranih europskih autora. Glavni cilj Festivala je da promovira regionalnu i svjetsku kinematografiju, posebno otvarajući prostor za autore/autorice i filmove koji njeguju autentičan umjetnički senzibilitet, hrabar pristup društvenoj stvarnosti, filmskom jeziku i produkciji, s naglaskom na predstavljanju presjeka suvremenih poetika i izraza.

Dobrodošli na Proljetno izdanje Sarajevo Film Festivala / Prolećno izdanje Festivala autorskog filma / Proljećno izdanje Filmskog festivala Herceg Novi / Proljetno izdanje Zagreb Film Festivala, od 9. do 17.4.2021. na ondemand.kinomeetingpoint.ba!