Predstava “Nema me” GKM-a Vitez večeras u amfiteatru Etno sela “Čardaci”

Predstava “Nema me”, koju su u utorak u amfiteatru Etno sela Čardaci trebali izvesti glumci Gradskog kazališta mladih Vitez odgođena je zbog lošeg vremena za večeras, četvrtak 13.8., u 21 sat.

Predstava će biti odigrana u navedenom amfiteatru, a u slučaju lošeg vremena prebacuje se u dvoranu motela Čardaci.

Nova predstava viteškog kazališta, “Nema me”, istražuje i propituje odnos pojedinca i mase. Pojedinac prikazuje žrtve otmice, nasilja, medijskog linča, emotivne manipulcije, inertne birokracije kojima su “vezane ruke”. Pojedinac, u ovom slučaju, nemoćan je izboriti se protiv nemilosrdnog društva u cjelini. S druge strane, društvo zbog vlastite superiornosti tlači, ponižava, omalovažava, ignorira, zastrašuje, obeshrabruje, diskreditira pojedinca, odnosno žrtvu.

Predstavu je režirao Marko Mirković, a rađena je kroz istraživanje i adaptaciju teksta “Ja ili neko drugi” Maje Pelević.

U predstavi igraju: Leona Blaž, Franko Bralo, Monika Maros, Luka Baškarad, Minela Salkić, Robert Šafradin, Ines Pavlović, Ivan Žuljević, Sara Šantić, Nikola Lujić, Sunčica Strukar. Tehnička potpora je Elena Stojak, asistent režije Bruno Grebenar, izvršni producent Ivan Sajević, a grafičku pripremu potpisuje Borislav Sučić.

Organizatori su pozvali na poštivanje mjera i naredbi koje su donijele nadležne insituacije, radi zdravlja svih nas. U slučaju da se zbog lošeg vremena predstava bude igrala u dvorani, publika je obvezna imati zaštitne maske.

Predstava “Nema me” GKM-a Vitez danas u amfiteatru Etno sela “Čardaci”

Gradsko kazalište mladih Vitez i Etno selo “Čardaci” pozivaju vas na predstavu “Nema me”, GKM-a Vitez. Predstava će biti odigrana u amfiteatru Etno sela “Čardaci”, u utorak, 11. kolovoza, s početkom u 21 sat. Ulaz je besplatan.

Nova predstava viteškog kazališta, “Nema me”, istražuje i propituje odnos pojedinca i mase. Pojedinac prikazuje žrtve otmice, nasilja, medijskog linča, emotivne manipulcije, inertne birokracije kojima su “vezane ruke”. Pojedinac, u ovom slučaju, nemoćan je izboriti se protiv nemilosrdnog društva u cjelini. S druge strane, društvo zbog vlastite superiornosti tlači, ponižava, omalovažava, ignorira, zastrašuje, obeshrabruje, diskreditira pojedinca, odnosno žrtvu.

Predstavu je režirao Marko Mirković, a rađena je kroz istraživanje i adaptaciju teksta “Ja ili neko drugi” Maje Pelević.

U predstavi igraju: Leona Blaž, Franko Bralo, Monika Maros, Luka Baškarad, Minela Salkić, Robert Šafradin, Ines Pavlović, Ivan Žuljević, Sara Šantić, Nikola Lujić, Sunčica Strukar. Tehnička potpora je Elena Stojak, asistent režije Bruno Grebenar, izvršni producent Ivan Sajević, a grafičku pripremu potpisuje Borislav Sučić.

Predstava će biti odigrana u amfiteatru Etno sela Čardaci, a organizatori su pozvali na poštivanje mjera i naredbi koje su donijele nadležne insituacije, radi zdravlja svih nas.

VITEZ: “Čarobnjak iz Oza” večeras u dva termina – u 18,00 i u 20,00 sati

Mladi busovački kazalištarci u Kazališnoj dvorani u Vitezu odigrat će večeras predstavu “Čarobnjak iz Oza”, čime se završavaju 5. Dani hrvatskog kazališta u Vitezu.

Riječ je o predstavi koja je nastala kao plod partnerstva Gradskog kazališta mladih Vitez i Udruge “Uzor” iz Busovače.

Prvotno je predviđeno da predstava bude odigrana samo u 20 sati, ali zbog povećanog interesa gledatelja, a uvjetovano brojem posjetitelja u zatvorenom prostoru zbog epidemioloških mjera, odlučeno je kako će ipak biti dva igranja.

Prvo igranje će tako biti u 18 sati, a drugo igranje u 20 sati. Svoje mjesto možete rezervirati na brojeve: 063 335 334 i 064 44 51 708.

“Čarobnjak iz Oza” avanturistička je priča koja nas vodi u čarobnu zemlju Žvakača. Mnogo neobičnih stvorenja, boja, osjećaja, prepreka i životnih lekcija nalazi se na ovim bajkovitim proplancima. Djevojčica Dorothy sasvim se nenadano zatekla u zemlji Žvakača i žarko se želi vratiti kući. Put do kuće može biti nezaboravna avantura ispunjena velikim životnim spoznajama i neobičnim prijateljstvom sa Strašilom, Lavicom i Limenkom. Ova klasična priča zagrijat će srca kako mladih tako i svih odraslih svojim duhom fantazije isprepletene mističnošću. Poruka koju predstava nosi zasigurno je vezana za svakidašnje životne prepreke. Dobro nam došli!, poručuju iz GKM-a Vitez.

U predstavi igraju: Ajna Kurtodža, Vedran Batinić, Katarina Laštro, Nadine Vuleta, Nera Akrap, Patricija Ćosić, Dunja Milinović, Iva Subašić, Mia Vujica, Bojana Bošnjak, Doris Ćosić, Petra Golub i Nika Franc.

Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Lymana Franka Bauma. Tehnička potpora je Nikola Lujić, a izvršni producenti predstave su Dario Plavčić, Ivan Sajević i Bojan Petrović. Grafičku pripremu plakata uradio je Borislav Sučić.

Zbog propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu virusom COVID-19, na predstavi je broj mjesta ograničen.

“Prilikom dolaska na predstavu potrebno je imati masku za lice te se pridržavati svih propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija”, poručili su iz Gradskog kazališta mladih Vitez.

U četvrtak premijera prve predstave busovačkih kazalištaraca “Čarobnjak iz Oza”

Mladi busovački kazalištarci premijeru svoje prve predstave, “Čarobnjak iz Oza”, izvest će u ČETVRTAK, 6. kolovoza, s početkom u 18 i 20 sati, čime će započeti 2. BUFEST – Busovački kazališni festival. Riječ je o predstavi koja je nastala kao plod partnerstva udruge UZOR iz Busovače i Gradskog kazališta mladih Vitez.

“Čarobnjak iz Oza” avanturistička je priča koja nas vodi u čarobnu zemlju Žvakača. Mnogo neobičnih stvorenja, boja, osjećaja, prepreka i životnih lekcija nalazi se na ovim bajkovitim proplancima. Djevojčica Dorothy sasvim se nenadano zatekla u zemlji Žvakača i žarko se želi vratiti kući. Put do kuće može biti nezaboravna avantura ispunjena velikim životnim spoznajama i neobičnim prijateljstvom sa Strašilom, Lavicom i Limenkom. Ova klasična priča zagrijat će srca kako mladih tako i svih odraslih svojim duhom fantazije isprepletene mističnošću. Poruka koju predstava nosi zasigurno je vezana za svakidašnje životne prepreke. Dobro nam došli!”

U predstavi igraju: Ajna Kurtodža, Vedran Batinić, Katarina Laštro, Nadine Vuleta, Nera Akrap, Patricija Ćosić, Dunja Milinović, Iva Subašić, Mia Vujica, Bojana Bošnjak, Doris Ćosić, Petra Golub i Nika Franc. Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Lymana Franka Bauma. Tehnička potpora je Nikola Lujić, a izvršni producenti predstave su Dario Plavčić, Ivan Sajević i Bojan Petrović. Grafičku pripremu plakata uradio je Borislav Sučić.

Zbog propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu virusom COVID-19, predstava „Čarobnjak iz Oza“ će biti izvedena u dva termina, oba u četvrtak. Prva izvedba je u 18 sati, a druga u 20 sati. Zbog ograničenog broja mjesta i poštivanja mjera nadležnih institucija, broj mjesta za predstavu je ograničen. Svoje mjesto možete rezervirati na broj telefona 063-905/127 (Viber i WhatsApp) ili na Facebook stranici udruge UZOR Busovača. Prilikom dolaska na predstavu potrebno je imati masku za lice.

BUFEST – Busovački kazališni festival

BUFEST – Busovački kazališni festival kao svojevrsna kulturna manifestacija je prva manifestacija ovakvog tipa u Busovači. Prvi BUFEST održan je prošle godine i ugostio je 4 odlične predstave i kazališne skupine iz Tuzle, Mostara, Sinja i Viteza. Za ovu godinu je bio isplaniran još bogatiji program, no zbog trenutne situacije uzrokovane virusom COVID-19 festival će biti održan u nešto skromnijem obliku. O svemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

Osvrt urednika na novu knjigu Ante Zirduma “Ljubav i osvete u doba Hasanaginice”

Anto Zirdum: Ljubav i osvete u doba Hasanaginice (radni naslov). Nakladnik: Viteški ambijentalni teatar Vitez. Sunakladnik: Hrvatsko književno društvo Zadar. Edicija Novelete. Urednik: Nikola Šimić Tonin, Vitez, BiH, 2020.

Taman kad pomislimo kako nas “svestrani” književnik Anto Zirdum ne može više iznenaditi, “književnim izletom” ugodno iznenađeni toliko puta od njegovoga književnoga pera, kao grom iz vedra književnoga neba iznjedri se pred nas Ljubav i osvete u doba Hasanaginice (radni naslov). Riše Zirdum u kronološkome slijedu točke dodira sa žalosnom pjesmom plemenite Hasanaginice.

Nakon što se stotinjak godina prepričavala, vjerojatno i dotjerivala ŽALOSTNA PJESAN PLEMENITE ASANAGINICE je preko A. Fortisa dospjela i do Italije, a zatim diljem Europe gdje su je prevodili i pjesnički udahnjivali velika pera romantičarske Europe – J. G. Herder (1744-1803) za njemačko, W. Scott (1771 – 1832) i S. T. Coleridge (1772 – 1834) za englesko; A. Puškin (1799-1837) za rusko te G. Nerval (1808-1855) za francusko. J. W. Goethe (1749 – 1832) čiji je prevod za njemačko govorno područje i njegovo oduševljenje o umjetničkoj vrijednosti izazvalo pravu kulturnu euforiju jer je prema povijesnim izvorima, jedne prilike i izjavio…“dao bih sve svoje pjesme da mogu potpisati (H)ASANAGINICU“.

Vjerodostojno ili ne, jedno je sigurno… da je ovaj uradak „dinarskog čovjeka-žene“ izazvao pravi kulturološki šok u predromantičarskoj Europi i promijenio paradigmu o pučanstvu koji živi u njenom srcu. Poruke žalosne balade i u današnje vrijeme zasigurno nikog ne ostavljaju ravnodušnim, kako one iz kulturno umjetničkih krugova tako i sve baštinike ovog remek djela čiji eho već četiri stoljeća odzvanja dinarskim gorjem i zasigurno je jedan od najupečatljivih identiteta ovdašnjeg puka. I granice današnje EU vjerojatno bi drugačije izgledale da je bilo mudrosti i znanja u prezentiranju, a zašto ne i promociji?! ovoga djela u vrijeme „krojenja euro-granica“, a danas u „briselskim hodnicima“, „pariškim mostovima“ ili „berlinskim dvorcima“. – mr. Marinko Brkić.

Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada, jednako i hrvatska, koja je nastala između 1646. i 1649. u okrilju begovske bošnjačke obitelji iz Imotske krajine, koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka, i vjerojatno se prepričavala s koljena na koljeno po Imotskom i okolini dok je od zaborava nije otrgnuo talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774, nazivajući je “morlačkom baladom” (morlačka = ilirska).

Prvi put je objavljena u njegovoj knjizi Put po Dalmaciji u Veneciji. Od tog trenutka počeli su se nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena, kao Johann Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798),  Aleksandar Sergejević Puškin (1835), Adam Mickiewicz (1841), samo su neki velikani književnosti koji su prevodili Hasanaginicu. Za nju se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada koja je ikad nastala.

Hasanaginica je služila i kao predložak za prvu bošnjačku operu, a premijerno je izvedena u Sarajevu 2000. Libreto je napisao Nijaz Alispahić, kompoziciju Asim Horozićrežiju je potpisao Sulejman Kupusović, a u naslovnoj ulozi nastupila je primadona Sarajevske opere Amila Bakšić.

Ono što je uklesano u kolektivno pamćenje, postalo dijelom opće kulture je:

Ova balada nastala je u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine Biokovo (1762 m). Radnja se dešava u Vrdolu (današnjem Zagvozdu) i Župi, gdje je Hasan-aga Arapović imao velika imanja. Temelji Hasan-agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Hasanagica sahranjena. Njen mezar leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu.

Povrede, koje se spominju u baladi, Hasan-aga je zadobio u borbi s kršćanskim odmetnicima (1645 – 1669). Dok je ležao ranjen, njegova žena Fatima Arapović (rođ. Pintorović) nije ga nijednom posjetila, “od stida”, kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu, kad se smatralo da je ženino mjesto u kući s djecom. Međutim, Hasan-aga se naljutio i poslao ženi poruku da ga ne čeka na dvoru te da se vrati svojoj majci u Klis. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je po dolasku tjera s dvora.

To se najvjerojatnije dešava između 1645. i 1648. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje ugovara brak s imotskim kadijom. To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući osobnu korist iz tog braka.

Hasanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i oprosti se od njih. Tada se primjećuje Hasan-agina surovost kad doziva djecu, “sirotice svoje, koje majka neće ni da pogleda”.

Njeno srce nije moglo više izdržati te pada na zemlju i umire od bola i nepravde gledajuću u svoju djecu:

Uput se je s dušom rastavila / Od žalosti gledajuć sirote!

Teško je znati šta se od ovoga stvarno desilo, možda sve, a možda samo poneki fragmenti. Možda ovo, ovako, u ovome obliku kako nam pripovijeda pripovjedač Zirdum.

Književni rad i život Ante Zirduma teče kao žuborna, prepuna čara, planinska rijeka, iznenadna, tiha i bučna, pritajena i goropadna, a pouzdana u snazi i bistrini izraza. Bogatstvo jezika, kao prenesenoga iz onoga doba, iz doba same Hasanaginice, koji bi razumjela i sama Hasanaginica, da sada bane među nas. U nastojanjima da izražajno bude što savršeniji vodi Zirduma do rezultata: reći više već što riječi mogu podnijeti, napinjući književno štivo do puknuća, snagom i bogatstvom riječi. Rječitosti. Dosjetkom. Pripovjedačkim darom:

–   Eh, vidi se da si još mlad. Dobar glas se sporo kreće, al daleko čuje, a loš brzo. Visti o ratu najbrže putuju. Već slidećeg dana, zahvaljujući brzini golubova pismonoša znali su to veziri u Budimu, Kaniži, Sarajevu i diljem Otomanskog carstva.

–   Kakvi su to golubovi pismonoše? Baš čudno da tako brzo donesu poštu… Mislim, kako znaju kuda tribaju letit?

–   Ma pismonoša može biti svaki golub. Ne zna on ići kud mu se reče, nego leti di ga srce vuče… Golub ti je najvirnija živina na svitu. Ma kud ga odneseš od njegove golubice, on se njoj vrne… A svaki vezir ima svoju golubanu… zato odma znaju šta se događa… Poslije to ode sporije. Dok vist dođe od paše do sandžak-begova prođe nekoliko dana, pa od sandžakbegova do kapetana, pa od kapetana do nas dizdara… prođe vrimena. Nu, sad mi to trebamo pametno prinit spahijama i azapima, a onda među narod… Nego ti prekosutra zakaži smotru oružja i reci svima da će biti odbijeno od plaće svakom tko bude imao neispravno oružje i opremu…

Proza Ante Zirduma, ima nekoliko slojeva: realistički, fantazmagorički i enigmatski, o bajkovitom, maštovitom, prepoznatljivom pripovjedačkom… niti BiH pripovjedača niti da i ne govorim… stavljenih u službu izuzetnoga pripovjedačkoga talenta, ne samo talenta, već zrelog i samosvojnoga prozaista. Svoj od prve do posljednje riječi. Vulgarnosti zamjenjuje misaonim nonkonformizmom. Buntovni sadržaji nastaju u harmoničnim svjetovima u njemu i oko njega.

Zirdum ima pripovjedačku mjeru, zna točno dokle i koliko valja biti smion, kakvo značenje imaju poruke u nevremenu, kandžije kojih se u svakome vremenu i (ne)vremenu treba čuvati, kao zaobalnih, mutnih, koritu otetih voda u kojima se naivni i neoprezni utapaju.

Proza je ovo kojoj se ne može pera odbiti. Izbrušena, bez i najsitnijih viškova, izbrušena i britka kao sablje junaka iz priče.

Ni na kraj pameti mi nije prepričavati priču, oskrnaviti, zamutiti bistrinu Zirdumove pripovjedačke riječi. Iako pratim književni rad Ante Zirduma, ovim njegovim najnovijim uratkom ostadoh zatečen, zatečen razinom, umjetničkom izvedbom, i s toliko toga u njegovom književnome izričaju što ga čini tim što jest, značajno i nezaobilazno književno ime u svijetu književnosti, ne samo u BiH, RH, već bez i malo pretjerivanja u sveopćem književnome svijetu. Gradi svoje mjesto. Svjetlost svoje zvijezde na svjetskome književnome zvjezdanome nebu.

Antina proza, proza je oslobođenog duha. Ljubav i osvete u doba Hasanaginice, nosi snažno obilježje autora i to ne samo u leksiku i poetičnosti, jer Zirdum je po vokaciji pjesnik, ne zaboravimo to, i imajmo to na umu.

Ljubav i osvete u doba Hasanaginice, ozbiljna je i jezgrovita poruka i znamen, jedna od rijetkih i nezaobilaznih znamen knjiga.

-Ma, Asanaga je od onih karaktera koji ne razmišljaju kako će umrit u postelji. On štuje samo snagu i ratnički ponos. Tako je i završija. A taj most između begovata i agaluka, koji je uspostavila ta plemenita i lipa žena naprosto se morao skršiti, jer je očuvanje stroge staleške podile i privilegija koje s time idu nešto što se oduvik čuvalo kao svitinja kao i vrhovni autoritet Sultana. Hasan je poslije Fatine smrti svojoj tuzi lika tražija u osveti Vučenu Mandušiću. Mira nije imao – pričao je hajvanhećim – dok mu nije doš’o glave. Svaki puta kada bi netko spomenuo harambašu Mandušića sav bi se razgoropadio. Pratio je svaki njegov korak.

Nikola Šimić Tonin

(hrsvijet.net)

U nedjelju repriza sjajne predstave za djecu GKM-a Vitez – “Put po svijetu”

Repriza predstave “Put po svijetu”, sigurni smo osvojit će mnoga dječja srca, kao što je to bilo i na premijeri.

Predstava je namijenjena djeci školskog uzrasta, ali svakako će i svi ostali moći uživati u ovom avanturističkom kazališnom činu. Reprizno se igra u NEDJELJU, 26. srpnja, s početkom u 20,00 sati, čime se nastavljaju 5. Dani hrvatskog kazališta u Vitezu.

Putovali biste, ali ne znate kamo?! Ne znate kako?! Ne znate s kim?! Onda, svoje mališane pod ruku i pravac u kazalište na novu uzbudljivu teatarsku putešestviju Gradskog kazališta mladih Vitez.

Predstava “Put po svijetu” je nova igrarija nastala pod “užarenim čekićem” viteških kazalištaraca. Vodi nas u svijet gdje samo dječja mašta može doći i gdje je sve moguće – pa i to da se čitava planeta preputuje na malom zelenom romobilu. Mnoštvo pjesme, plesa, igre ima jednu svrhu – stvoriti četiri najbolja prijatelja, a njihovo prijateljstvo učiniti nezaboravnom životnom avanturom.

Na sceni se igraju Bruno Grebenar, Nikola Matković, Marko Mirković i Ana Gabrić. Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Todeta Nikoletića. Tehnička potpora je Minela Salkić, a izvršni producent predstave je Ivan Sajević. Grafičku pripremu plakata uradio je Borislav Sučić.

I za ovu predstavu vlada veliki interes publike, tako da pozivamo sve one koji žele rezervirati svoje ulaznice da to i učine na brojeve:
063 697 339, 064 44 51 708, 063 335 334.

“Također, još jednom pozivamo na poštivanje propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu koronavirusom”, poručili su iz GKM-a Vitez.

PRIJAVITE SE: Ovoga tjedna počinje Ljetna škola glume GKM Vitez

Gradsko kazalište mladih Vitez i ove godine organizira „Ljetnu školu glume“.

Ljetna škola glume trajat će mjesec i pol dana, a imat će za cilj najprije zabaviti i kreativno motivirati nove članove kazališta, kao i onima koji su već dulje članovi GKM-a Vitez, ponuditi im znanje i vještine scenske umjetnosti u ograncima scenskog glasa, govora, pokreta i glume.

“Ljetna škola glume” GKM-a Vitez obuhvatit će glumačke radionice koje će budućim članovima kazališta poslužiti u daljnjem kazališnom radu. Radionice će voditi Marko Mirković, diplomirani glumac i član Gradskog kazališta mladih Vitez.

Svi zainteresirani za sudjelovanje u radu Ljetne škole glume mogu se prijaviti u srijedu, 22.7.2020. i u petak, 24.7. 2020. godine, s početkom u 12,00 sati, u Kazališnoj dvorani Vitez.

Radionice će biti održavane u kazališnoj dvorani i u prirodi. Detaljan plan radionica bit će izložen polaznicima prilikom upisa.

Više informacija možete potražiti na brojevima telefona: 063 335 334 i 064 44 51 708.

Nova premijera Gradskog kazališta mladih Vitez, “Put po svijetu”, osvojila srca publike

Nova premijera Gradskog kazališta mladih Vitez, predstava “Put po svijetu”, osvojila je srca publike, posebno dječja srca.

Predstava je, naime, prvenstveno namijenjena djeci školskog uzrasta, ali na premijeri koja je odigrana sinoć jasno se vidjelo kako su u predstavi uživali i svi ostali.

Oko 50 minuta neprestane avanture i smijeha zabavilo je publiku koja je glumački ansambl nagradila gromoglasnim pljeskom.

S obzirom da je broj mjesta bio ograničen, iz GKM-a Vitez su odlučili već sljedeće nedjelje reprizirati ovu predstavu, kako bi u njoj mogli uživati i oni koji su sinoć bili uskraćeni za to to zadovoljstvo.

Predstava “Put po svijetu” je nova igrarija nastala pod “užarenim čekićem” viteških kazalištaraca. Vodi nas u svijet gdje samo dječja mašta može doći i gdje je sve moguće – pa i to da se čitava planeta preputuje na malom zelenom romobilu. Mnoštvo pjesme, plesa, igre ima jednu svrhu – stvoriti četiri najbolja prijatelja, a njihovo prijateljstvo učiniti nezaboravnom životnom avanturom.

Na sceni se igraju Bruno Grebenar, Nikola Matković, Marko Mirković i Ana Gabrić.

Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Todeta Nikoletića.

Tehnička potpora je Minela Salkić, a izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

Grafičku pripremu plakata uradio je Borislav Sučić.

Nova premijera GKM Vitez – Put po svijetu!

Premijera predstave “Put po svijetu” GKM Vitez, sigurni smo, osvojit će mnoga dječja srca.

Predstava je namijenjena za djecu školskog uzrasta, ali svakako će i svi ostali moći uživati u ovom avanturističkom kazališnom činu. Premijerno se igra u NEDJELJU, 19. srpnja, s početkom u 20h, čime se nastavljaju 5. Dani hrvatskog kazališta u Vitezu.

Putovali biste, ali ne znate kamo?! Ne znate kako?! Ne znate s kim?! Onda, svoje mališane pod ruku i pravac u kazalište na novu uzbudljivu teatarsku putešestviju Gradskog kazališta mladih Vitez.

Predstava “Put po svijetu” je nova igrarija nastala pod “užarenim čekićem” viteških kazalištaraca. Vodi nas u svijet gdje samo dječja mašta može doći i gdje je sve moguće – pa i to da se čitava planeta preputuje na malom zelenom romobilu. Mnoštvo pjesme, plesa, igre ima jednu svrhu – stvoriti četiri najbolja prijatelja, a njihovo prijateljstvo učiniti nezaboravnom životnom avanturom.

Na sceni se igraju Bruno Grebenar, Nikola Matković, Marko Mirković i Ana Gabrić. Predstavu je režirao Marko Mirković, koji ujedno potpisuje i adaptaciju teksta Todeta Nikoletića.
Tehnička potpora je Minela Salkić, a izvršni producent predstave je Ivan Sajević.
Grafičku pripremu plakata uradio je Borislav Sučić. I za ovu predstavu vlada veliki interes publike, tako da pozivamo sve one koji žele rezervirati svoje ulaznice da to učine na brojeve:
063 697 339, 064 44 51 708, 063 335 334.

Također, još jednom pozivamo na poštivanje propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu koronavirusom.

Predstava “Svastike” u nedjelju na 5. Danima hrvatskog kazališta u BiH

Nakon sjajnog otvaranja 5. Dana hrvatskog kazališta u BiH, te predstave “Nema me” Gradskog kazališta mladih Vitez, koja je oduševila publiku i pobrala odlične reakcije, ova manifestacija ide dalje.

Uslijed nemogućnosti dolaska nekoliko gostujućih kazališta, iz GKM-a Vitez su odlučili da publika ne ostane uskraćena za predstave, te će upotpuniti program najvećim dijelom iz vlastite produkcije.

Jedna od najuspješnijih predstava iz bogate produkcije Gradskog kazališta mladih Vitez svakako su “Svastike”. Predstava koja je osvojila pregršt domaćih i međunarodnih nagrada, punila dvorane gdje god se igrala, ovoga vikenda, točnije u nedjelju,12. srpnja s početkom u 20 sati, na rasporedu je 5. Dana hrvatskog kazališta u Vitezu. Predstava će biti odigrana u Kazališnoj dvorani Vitez.

Viteški kazalištarci u ovoj predstavi na komičan način predstavljaju odnos muškarca i žene, vječnu borbu za dominacijom, kao i odnose unutar obitelji kojoj svakako pripadaju i svastike. Režiju za istoimenu predstavu koja je punila dvorane diljem BiH, kao i izvan nje, gdje god GKM iz Viteza gostuje, potpisuje Mirna Matković, dok je izvršni producent Ivan Sajević, ujedno i voditelj GKM Vitez.

U predstavi igraju Matea Bošnjak, Ivan Sajević, Marin Maros, Paula Grebenar, Marija Gudelj, Sunčica Strukar, Elena Stojak i Franko Bralo. Tehnička potpora su Ivan Pranjković i Mirna Matić.

“I za ovu predstavu vlada veliki interes publike, tako da pozivamo sve one koji žele rezervirati svoje ulaznice da to i učine na brojeve 063 697 339 i 064 44 51 708. Također, još jednom pozivamo na poštivanje propisanih mjera i naredbi nadležnih institucija, a vezano za zdravstvenu situaciju uzrokovanu koronavirusom”, poručili su iz GKM-a Vitez.