HRT će ove subote emitirati film koji traje čak osam sati

HRT ove će subote, 9. studenog u terminu od 20:45 sati do čak 4:40 slijedećeg jutra na svom Trećem programu emitirati najduži film koji je ikada prikazan na javnom servisu, a riječ je o djelu „Uspavanka za tužan misterij“, filipinsko-singapurskoj fantastičnoj drami.

Ovaj gotovo osmosatni film u 470 minuta govori o potrazi za tijelom Andrésa Bonifacija. Bonifacio je bio filipinski borac za slobodu koji je poznat kao otac filipinske revolucije protiv španjolske okupacije. Inače, na 66. međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu ovaj film osvojio je nagradu Alfred Bauer. Redatelj je Lav Diaz. Urednik filma je Dean Šoša, koji slikovito kaže kako trajanje filma odgovara vremenu u kojem je ove godine pobjednik glasovitog natjecanja Iron Man na Havajima isplivao 3.8 km, odvozio biciklom 180 km i trčao 42 km i 195metara.

– Vjerojatno su ga mišići kasnije manje boljeli no što će boljeti one koji će u subotu uz televiziju sjediti osam sati. No svim gledateljima koji izdrže, trud će se više no isplatiti. Diazovi filmovi spadaju u vrh suvremene kinematografije i traju upravo onoliko koliko im njihova unutarnja logika nalaže. Treći program postoji da bi i najslobodnije filmske forme imale svoj kutak slobode – rekao je Šoša najavljujući ovaj poseban film.

(www.vecernji.hr)

Folklorna selekcija BZK “Preporod “Vitez gostovala u Doboj Istoku

Proteklog vikenda u općini Doboj Istok organizirana je treća po redu smotra folklora u organizaciji Omladinskog kulturnog centra “Lipe” na kojoj je sudjelovala i folklorna sekcija BZK”Preporod” Vitez.

Za ovu priliku predstavili su se Igrama iz okoline Sarajeva prema koreografiji koju su postavili Fejzulah Bešo i Samra Bešić.

Smotri je nazočio veliki broj gledatelja i folkloraša iz cijele Bosne i Hercegovine, a manifestacija je imala i humanitarni karakter.

Iz BZK”Preporod” Vitez zahvaljuju organizatoru na pozivu i gostoprimstvu, te upućuju iskrene čestitke na organizaciji i realizaciji ovog kulturno-zabavnog događaja.

(Radio Vitez)

Završene 23. “Uskopaljske jeseni”

U nedjelju, 27. listopada 2019. godine, susretom 12 kulturno-umjetničkih društava iz naše zemlje, te Republike Hrvatske, u Uskoplju okončana je sada već tradicionalna kulturna manifestacija pod nazivom “Uskopaljske jeseni”. Organizator manifestacije je HKD Napredak podružnica Uskoplje pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ŽSB, Općine Uskoplje te Središnje uprave HKD Napredak.

Uz brojne sadržaje poput promocija knjiga, filmskih projekcija, izložbi i književnih večeri, okupljanjem folkloraša prezentirana je tradicija, ali i ukazano na sve veći odlazak mladih.

Privodeći kraju manifestaciju koja u Uskoplje, onako s jeseni, dovede drage goste i prijatelje, a koji opet sa sobom donesu i radost kulturnih događanja, čelni čovjek Napretka u Uskoplju ne krije zadovoljstvo.

“Dosta se toga izdogađalo, evo vidite ovako 23 godine i svake godine možda u zadnjih deset godina po osam dana od nedjelje do nedjelje i mogu reći nikad ne preskočimo ni jedan dan“, rekao je dr. Tvrtko Krajina, predsjednik HNK Napredak podružnica Uskoplje.

Posljednji dan manifestacije pod nazivom “Kroz Uskoplje s pjesmom” je rezerviran za priču o životu i tradiciji kroz narodnu nošnju, igru i pjesmu koja se stoljećima prenosila s koljena na koljeno i, naravno, kroz  kulturno-umjetnička društva i svaki detalj na nošnji priča je za sebe. Svoje sudjelovanje su uzela sljedeća kulturno-umjetnička društva: Crkveni zbor Marije P Petković, KUD “Turanj” Karlovac, HKUD “Tamburica” Korače, KUD “Izvor” Generalski stol, HKUD “Jozo Križić” Roško Polje, KUD “Zvuci kamena i krša” Imotski, HKUD “Vrila” župa mostarski Gradac – Široki Brijeg, KUD “Naši korijeni” Bistrica Žepče, HKD Napredak Bugojno, KUD “Stari hrast” Novi Travnik, HKUD Donja Rama i HKD Napredak Uskoplje. Svečanost je započela svetom misom u župnoj crkvi Blažene Djevice Marije nakon koje je upriličen skup društava ispred OŠ Uskoplje te mimohod kroz grad. Nakon mimohoda položeni su vijenci i upaljene svijeće na spomen-obilježju poginulim hrvatskim braniteljima.

Na završnoj manifestaciji “Uskopaljskih jeseni” održanoj u dvorani OŠ Uskoplje nazočio je ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ŽSB g. Bojan Domić, dopredsjednik HKD Napredak g. Josip Križanović, predsjednik OO HDZ BiH Uskoplje i zastupnik u Skupštini ŽSB g. Dražen Matišić kao i mnoge druge osobe iz društvenog i političkog života.

Fotogalerija (Foto Boro)

Bitka za književnike iz Travnika i Mostara: čiji su Andrić i Šantić?!

Uz vječno pitanje čiji je Travničanin Ivo Andrić, hrvatski ili srpski, posljednjih godina u Mostaru tinja unutarsrpski spor i oko toga tko ima pravo baštiniti tradiciju Alekse Šantića. Umjesto da im se promoviraju i slave književna djela, dvojica pisaca rođena u Bosni i Hercegovini postala su predmet međunacionalnih i unutarnacionalnih obračuna.

Vjerojatno takvu ostavštinu nisu željeli. Tko ima pravo organizirati jubilarne “Šantićeve večeri poezije”, spore se tako u Mostaru dvije “Prosvjete” – jedna vezana uz Srpsku pravoslavnu crkvu s jedne i druga “Prosvjeta” i Muzej Hercegovine s druge strane. Apsurdno zvuči, ali ovaj sukob ima čak i svoje pozitivne učinke.

Natječući se za “vlasništvo” nad piscem, dvije strane oživljavaju njegova djela. Tako je protekloga vikenda mostarski paroh Radivoje Krulj predstavio bogatu monografiju “100 Šantićevih večeri poezije”. Za razliku od Šantića, o kojemu njegovi “posvađani” sunarodnjaci izdaju monografiju, Ivo Andrić predmet je etničkog prisvajanja i to se ponajviše naglasi svakog listopada kada mu je rođendan (9. 10. 1892.) i obljetnica Nobelove nagrade (26. 10. 1961.). Rodio se u hrvatskoj obitelji Antuna Andrića, sudskoga podvornika, i Katarine Pejić.

Dakle, kao etnički Hrvat školovao se i prve tekstove objavljivao u Hrvatskoj. Na sveučilištima u Zagrebu i Krakovu, gdje je studirao, upisao se kao Hrvat. Bio je zadivljen bosanskim franjevcima, ali je uistinu već nakon svoje dvadesete godine počeo pisati ekavicom i izjašnjavati se kao Jugoslaven. Život mu je, blago rečeno, kontroverzan. Kroz diplomaciju služio je raznim vladama – i Hitleru, i Staljinu, i Titu.

Unatoč tomu, komunističke vlasti prigrlile su ga kao svoga. Svi su ga svojatali osim onih od kojih je potekao. Hrvati su ga se uglavnom odricali. U želji da ga otrgne od “tuđeg zagrljaja” i nacionalnog zaborava Matica hrvatska podignula mu je spomenik u Mostaru. No, Hrvati još ne znaju žele li Andrića.

Zato se Srbi bez ikakvih ograda ponose “svojim Andrićem”. Do koje je mjere išla nacionalna zloporaba toga pisca, govori činjenica da je njegovu kratku i izrazito dojmljivu pripovijetku “Pismo iz 1920.” Radovan Karadžić dijelio kao letak u svrhu potvrde stoljetne mržnje među Bošnjacima, Srbima i Hrvatima. No, prema nekim tvrdnjama, osvetio im se Clinton koji je, navodno, čitajući isto to “Pismo”, NATO-u naredio bombardiranje Srbije.

U svakom slučaju, pjesnik je u toj pripovijetci na upečatljiv način opisao Bosnu kao “zemlju mržnje i straha”. Zbog tih tvrdnji, a i brojnih drugih knjiga, “zamjerio” se i dijelu Bošnjaka koji u njegovim tekstovima, pak, prepoznaju mržnju prema islamu i muslimanima. U projektu posrbljavanja Andrić nije jedini hrvatski književnik.

Srpska akademska zajednica uložila je mnogo energije “dokazujući” da je sva srednjovjekovna dubrovačka književnost, zapravo, srpska. U “Deset vekova srpske književnosti” uvršteni su čak i Ivan Gundulić i Marin Držić. Argument kojim srpski povjesničari književnosti brane prisvajanje starih dubrovačkih pisaca srpskim književnicima jest štokavski jezik kojim je ta književnost pisana.

Oni smatraju da je to isključivo srpski jezik. Kulturna javnost odbacila je taj falsifikat kao grub pokušaj grabeži hrvatske kulturne baštine. Zanimljivo je da u tu istu ediciju od dvjestotinjak knjiga srpske književnosti nije uvršten Aleksa Šantić, iako je njegova etnička srpska pripadnost neupitna. Ne ulazeći u druge motive, to što se međusobno bore za Šantića i prisvajaju Andrića, Srbi pokazuju koliko im je stalo do velikana.

Hrvati, nažalost, vrlo često ne cijene svoje. Dapače, mnoge uglednike guraju u blato tražeći im bilo kakvu mrlju. I zbog toga zemlja sve je pustija. Hrvati su malobrojan narod da bi se tako lako odricali i jednog čovjeka. I onih koji su zbog svoje ostavštine postali besmrtni, ali i onih živih koji danas u potrazi za boljim životom lako dobivaju radne i boravišne dozvole, pa i državljanstva Njemačke, Irske, Australije…

Onda nije ni čudno da narod koji je uspio izgubiti nobelovca ne može sačuvati svoje “obične” smrtnike od iseljavanja?! Bude li se Hrvate u dijaspori zaboravljalo, asimilirat će se u Nijemce, Irce, Australce…, kao što je Hrvat katolik Ivo postao Srbin.

vecernji.ba

‘OVAJ FILM BIT ĆE HIT JESENSKE SEZONE’ Pogledali smo spektakl koji će Angelinu Jolie vratiti na tron kraljice Hollywooda

Nastavak megahita iz 2014. upravo je stigao na repertoar, a ovaj put radnja je nadahnuta političkim aktivizmom glumice i producentice.

Na web portalu Hollywood Reportera upravo su objavili listu 100 najmoćnijih ličnosti u prijestolnici svjetskog show businessa u protekloj godini i na tom popisu nema Angeline Jolie.

Donekle je to shvatljivo, jer najbolje plaćena glumica zapravo jako malo snima, zadnji megahit imala je 2014., Disneyjevu “Gospodaricu zla”, a u međuvremenu se pojavila samo u slabo primljenoj bračnoj drami “Pokraj mora” (2015) koju je sama i režirala. Gluma joj je postala tek uzgredna djelatnost, od 2011. sve više se bavi režijom, najviše uspjeha imala je s ratnom dramom “Nesalomljivi” (tri nominacije za Oscara u tzv. tehničkim kategorijama i 163 milijuna dolara bruto zarade u svjetskim kinima), a najbolje kritike dobila je za film o ljudskim stradanjima u Kambodži “Prvo su ubili mog oca” (2017.).

Uz filmsku djelatnost usporedno se bavi humanitarnim radom i danas je na funkciji specijalnog izaslanika visokog povjerenika Ujedinjenih nacija za izbjeglice. Nije to angažman koji ona striktno odvaja od holivudskog i privatnog, u braku s Bradom Pittom usvojila je troje djece iz različitih dijelova svijeta, a dva filma koja je režirala, “U zemlji krvi i meda” o genocidu u Bosni i “Prvo su ubili mog oca”, nadahnuta su onime što je doznala dok je obilazila ugrožene zemlje u svojstvu predstavnika Ujedinjenih nacija.

Slab početak

Je li Angelina Jolie još uvijek moćna? Itekako, uzmite samo primjer njezina novog blockbustera “Gospodarica zla 2”, koji je upravo stigao na repertoar. Kad je prvi film postigao golem uspjeh (758 milijuna dolara bruto na globalnom kino tržištu), u Disneyju su odmah htjeli nastavak, zločesta vila Maleficent iz “Uspavane ljepotice” koja se ovdje prometnula u brižnu pomajku činila im se idealnom za franšizu, međutim, glumica nije pristala, smatrala je da je scenarij plošan i nedorađen.

Prošlo je pet godina dok sve nije napravljeno kako je ona htjela (nije bilo druge, budući da je obavljala i funkciju producentice), još nam samo nisu otkrili koliko je sve to koštalo i koliki je bio njezin honorar, no neće to moći dugo tajiti. Bez obzira na osrednje pa i slabe američke kritike, film će biti među najuspješnijima ove jeseni, a posebno je zanimljivo kako je priča oblikovana po glumičinim prohtjevima.

Najslabiji je početak koji se odigrava pet godina nakon prethodnog filma. Zašto su odabrali realni vremenski razmak nije jasno, budući da glavna zvijezda pod maskom izgleda gotovo isto, a Elle Fanning (igra Auroru, kraljicu Močvarišta, kumče Maleficent) nije izgubila ništa od svojih draži dok se probijala kao tinejdžerica.

Močvarište

Kako je i glumac u ulozi princa Philipa promijenjen (Harris Dickinson uskočio je umjesto prezauzetog Brentona Thwaitesa), nije bilo nikakvog razloga da se taj period skrati na – recimo – nekoliko mjeseci. Zašto to napominjem? Zato što je malo vjerojatno da se dvoje mladih koji žive u kraljevstvima razdvojenima samo rijekom, a zaljubljeni su, suzdržava od ozbiljne veze punih pet godina.

Prvi film je bio sav u duhu ženskog pokreta, koji će kako spada procvasti tek tri-četiri godine kasnije, dok je drugi nadahnut Angelininim političkim aktivizmom. U Kraljevstvu preko rijeke žive samo ljudi, kralj John (Robert Lindsay), kraljica Ingrith (Michelle Pfeiffer jako je ojačala zvjezdani naboj filma), njihov sin Philip, obični žitelji i jako puno vojnika, dok je Močvarište nakrcano bajkovitim stvorenjima, od malih vilenjaka do drveća koje hoda. Aurora i Philip žele ujediniti oba kraljevstva, bez obzira na to što u njima žive krajnje različita bića, no Maleficent je sumnjičava, pogotovo stoga što joj se nije dopala kraljica Ingrith.

S razlogom, jer ta planira rat kojim će osvojiti Močvarište i istrijebiti njegove čudne stanovnike. Dodatni pomak predstavlja otkriće da je Močvarište posljednje prebivalište Tamnih vila, kojima pripada i Maleficent: kad zločesta Gerda (sjajna irska glumica Jenn Murray), desna ruka Ingrith, ustrijeli Maleficent, ona bi potonula u rijeku, ali je spasi Conall (Chiwetel Ejiofor), vođa Tamnih vila, pa se ona neko vrijeme kod njih oporavlja i pristaje ih predvoditi kad napadnu ljude, svoje smrtne neprijatelje. Poruka ovakvog zapleta je očita: Močvarište i Kraljevstvo preko rijeke su susjedi i trebali bi živjeti u miru, no neumjerene ambicije i želja za osvajanjem gurnut će ih u krvoproliće, otprilike kao i u filmu “U zemlji krvi i meda”, gdje se sukobljavaju Srbi i Bošnjaci.

Diskretna metafora

“Gospodarica zla 2” vrvi scenama koje baš nisu primjerene filmu za djecu s razmjerno blagim američkim predikatom “PG” (parental guidance, što znači da ga klinci svih dobi bez straha mogu gledati pod nadzorom roditelja). U jednom trenutku Ingrith preko razglasa objavi da poziva sva stvorenja iz Močvarišta na vjenčanje Aurore i Philipa, ona uistinu nagrnu u Kraljevstvo, krasno uređeno za tu priliku, i okupe se u mjesnoj crkvi.

Isprva im je čudno što tamo nema nikoga iz Kraljevstva, no svejedno se natiskaju u klupe. U tom trenutku vojnici zabrave vrata, a zločesta Gerda iz orgulja počne ispuštati otrovni prah koji ubija vilenjake. Na što vas to podsjeća? Naravno, na nacističke plinske komore, što je samo jedan od načina da se na zastrašujući način osuvremeni priča. Autori scenarija pod paskom Angeline Jolie napravili su diskretnu metaforu na današnja zbivanja u svijetu.

Scenarij je najslabiji dio filma, neki od važnih likova nestanu prerano, Maleficent prolazi kroz previše mijena da bismo je respektirali kao ključnu junakinju, a i Tamne vile nekako su se neskladno uklopile u takvu cjelinu. Ipak, vizualni prosede je impresivan, a dizajneri dvorca u Kraljevstvu i vrta koji ga okružuje donekle su se nadahnuli modernističkim klasikom Alaina Resnaisa “Prošle godine u Marienbadu”.

Štošta je natrpano u taj spektakl, koji se unatoč neurednosti lako gleda i ponovno etablira Angelinu Jolie kao kraljicu Hollywooda. Uskoro ćemo je gledati u još tri filma, u Marvelovom blockbusteru “Eternals”, bajkovitom “Come Away” Brende Chapman, redateljice crtića “Merida Hrabra” i “Princ od Egipta”, svojevrsnom prednastavku “Petra Pana” i “Alise u zemlji čudesa” te trileru “Oni koji me žele mrtvog” u režiji talentiranog Taylora Sheridana (“Wind River”, “Sve ili ništa”). Pauza više nema, pa bi 2020. mogla godina u kojoj će se ponovno ugurati na listu 100 najmoćnijih u Hollywoodu.

jutarnji.hr

Ovogodišnje kazališne dane u Vitezu zatvara predstava “Neću da ćutim”

Ovogodišnje kazališne dane u Vitezu zatvara predstava “Neću da ćutim” Amaterskog pozorišta “Branislav Nušić” Šid. Ova sjajna predstava bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od prodanih ulaznica i prikupljenih priloga bit će uplaćen na račun koji je otvoren za pomoć obitelji Đurić, kojoj je u požaru izgorila obiteljska kuća.

Predstava govori o dokazivanju žrtve da je žrtva… Obavijena narančastom bojom – bojom upozorenja… Ispred publike 7 žena objašnjava i dokazuje da su žrtve svakodnevno…sedam dana u nedjelji …a one samo žele da budu žene …

Predstava je nastala u suradnji AP “Branislav Nušić” Šid i Crvenog krsta Šid i uključuju se cijela lokalna zajednica, institucije i organizacije koje djeluju na teritoriji Općine Šid u projekt pod nazivom “Nasilje u porodici”.

Ovaj projekat je dio šireg projekta “Gradimo zajedno” realiziranog od strane udruženja ATINA , a financiranog od strane Konrad Adenauer organizacije.

Tekst i režiju potpisuje Cvetin Aničić, a u predstavi glume: Tatjana
Valjevac, Vanja Stevanović, Mia Prosić, Nadja Bilkan, Kristina Slavujević, Andrea Brčkalović i Emilija Jovanović.

Nedjelja, 20.10.2019.godine, Kazališna dvorana Vitez. Cijena ulaznice je 3 KM.

Još jedna odlična predstava bit će izvedena na kazališnim danima u Vitezu! Riječ je o veseloj komediji, za djecu i mlade, “Simfonija u F duru, iliti Mala lekcija protiv šunda”, koja će biti izvedena u 17 sati u kazališnoj dvorani u Vitezu.

Glavni protagoniost je redatelj i glumac Amaterskog pozorišta „Branislav Nušić“ Šid, Cvetin Aničić.

Predstava je višestruko nagrađivana, a publika je odlično prihvati gdje god se igra. Nakon ”Sinfonije u F duru”, publika će moći pogledati predstavu ”Neću da ćutim” koja će ujedno i zatvoriti ovogodišnje kazališne dane.

Dani kazališta ”Vitez 2019.”

Predstava “Klytaimestra” je nastala u produkciji CZK Omiš, režiji Petra Buljevića i izvedbi dramske umjetnice Ivane Giove Župa.

Od premijere do sada je igrana je na više atraktivnih i zanimljivim lokacijama kao što su Amfiteatar u Saloni u sklopu Večeri gladijatora i antičkog teatra,na veličanstvenim Manastirinama,na otvaranju jubilarnih Ivanjskih večeri – uz Cetinu, u starom selu Jesenice, na Visu, kao i na tvrđavama Mirabela i prvi ikada koji smo igrali na Fortici – omiškoj Dinari.

Predstava je uz potporu Ministarstva kulture RH i organizaciji društva Hrvata “Tin Ujević” igrana u KULT teatru u Beogradu i Kulturnom centru u Šidu, kao projekt međunarodne suradnje..itd. Predstava je u Vitezu na rasporedu ove subote, 19. listopada, s početkom u 19 sati.

Nakon stanke od 15 minuta Gradski teatar “Mali princ” iz Omiša izvest će, s početkom u 20 sati, predstavu “Kumovi”.


U predstavi “Kumovi” je riječ o čovjeku koji je IZGUBIO POSAO, i odjednom je shvatio da može komunicirati s PSOM. Zapravo, shvatio je kako ga jedino taj pas dobro razumije

Ne znate kako provesti subotnju večer, odlazak u kazalište je idealan, dođite i uživajte.

Objavljen je trailer za Disneyjev klasik ”Dama i Skitnica”, u prosincu nas čeka spektakl!

U prosincu ćemo imati prilike gledati remake Disneyjevog klasika ”Dama i Skitnica” iz 1955. godine, o ljubavnoj priči između razmažene koker španijelke i dobrodušnog mješanca.

Pse u filmu će glumiti psi iz skloništa za životinje, ali i glumci koji su im posudili glasove. Dami će glas posuditi Tessa Thompson, dok će Justin Theroux biti Skitnica. Objavljen je i trailer za sve nas koji ne mogu dočekati 12. prosinca.

Iz Disneyja stiže još jedna vijest koja nas je oduševila, naime u prosincu stiže remake kultnog klasika ”Dama i Skitnica”. Nakon brojnih reizdanja crtića na kojima smo odrasli kao što su ”Aladin”, ”Kralj lavova”, ”Knjiga o džungli”, napokon je stigao red i na ljubavnu priču između koker španijelke i mješanca. Izašao je i trailer, a nakon što smo odgledali minutu i pol, jednostavno ne možemo dočekati 12. prosinca – kada film stiže u kina.

Glavnim junacima, Dami i Skitnici, glasove će posuditi holivudska imena Tessa Thompson i Justin Theroux, a moći ćemo čuti i glasove Sam Elliota, Janelle Monae, Ashley Jensen te Benedict Wonga. No ono što je još zanimljivije je činjenica da će pse utjeloviti psi iz skloništa za životinje HALO iz Phoenixa u Arizoni.

Tako već sad možeš vidjeti kako izgleda koker španijelka Rose koja će glumiti Damu, ali i kako izgleda mješanac terijera Monte koji igra ulogu Skitnice. Također, veseli i činjenica da su svi psi koji se pojavljuju u filmu pronašli svoj dom zauvijek.

miss7.24sata.hr

Kazališni dani u Vitezu: U nedjelju “Državni lopov”

Sjajna komedija „Državni lopov“ profesionalnog ansambla Studija teatar Zenica ove će nedjelje biti odigrana u okviru Kazališnih dana u Vitezu.

Komedija Fadila Hadžića, “Državni lopov”, u izvedbi glumaca “Studio Teatar” Zenica (Nusmir Muharemović, Irfan Kasumović, Mirza Mušija) stiže u Vitez. Sjajni glumci, koji su već nastupali u Vitezu sigurno će biti pravi mamac za kazališnu publiku. Iako je tekst napisan prije više od 40 godina i danas je aktualan s društvenim (ne)prilikama. Drjamaturgija je apsolutno prilagođena današnjem vremenu.

Ovo je komedija o dva zatvorenika u istoj ćeliji; jedan sitni lopov, a uz to ljubavna varalica, drugi “državni lopov” i naravno, uz to povlašten čak i u zatvoru. Pored njih tu je i zatvorski čuvar koji nema završenu čak ni osnovnu školu, a mašta o unapređenju. KIKI, ljubavna varalica, završio je u zatvoru zbog lažnih obećanja ženidbi, naime, on je 17 puta obećao da će se ženiti sa 17 različitih žena. Baš te žene su mu došle glave jer je zbog jedne od njih završio u zatvoru. MARKO, „državni lopov“, u zatvoru je završio jer je pronevjerio silne novce, međutim revizijom odvjetnika on će biti brzo pušten na slobodu jer se naravno našla rupa u zakonu. Njih dvojica i čuvar JOZO, na vrlo komičan način pokazuju nam sliku društva u kojem živimo.

Cijena ulaznice je 3 KM, a predstava je na rasporedu u nedjelju, 13.10., s početkom u 19 sati.