Veliki ste ljubitelj Einhell uređaja?
Dani Einhella u Ferro-Packu počinju danas 11.09. i trajat će do 17.09.2023. sa popustima do 20% !!
U Ferro-Packu posjetite Dane Einhella i iskorisite popuste na:
Posjetite Ferro-Pack na adresi: Poslovni centar 96-2 Vitez, ulici Stjepana Radića Vitez i na web adresi www.ferro-pack.com !
Broj poginulih nakon razornog potresa u Maroku drastično je porastao – život je izgubilo dvije tisuće ljudi. Broj žrtava će, nažalost, rasti jer u bolnicama su još tisuće ozlijeđenih, mnogi su kritično, a spasilačke ekipe vode utrku s vremenom dok pretražuju ruševine.
Društvo Crvenog križa Bosne i Hercegovine aktiviralo je humanitarni broj 17023, a pozivom građani mogu donirati dvije KM za stanovništvo Maroka. Naveli su i da je dostupan račun na koji fizička lica, pravni subjekti i svi ostali mogu uplatiti novčane donacije.
Teret poskupljenja sve je veći, i čini se, nema segmenta života koji ne pogađa. A nove veće cijene usluga ima i starački dom u Mostaru. Iako se navodi da je riječ o minimalnom poskupljenju, s obzirom na visoku inflaciju u zemlji, osobama treće životne dobi to je udar na njihove ionako male mirovine. Mali broj njih sebi može priuštiti boravak u staračkom domu bez financijske pomoći obitelji ili socijalne pomoći.
Devedesetogodišnja Munevera, četiri godine je korisnica Doma za stare i nemoćne u Mostaru. Ona i još 120 korisnika Doma, smještenih u dva odvojena objekta, kažu da su zadovoljni uvjetima u Domu. Svatko od njih ima neku svoju životnu priču koja ih je dovela ovdje gdje, kako kažu, više nisu sami, javlja BHRT.
“Ja sam opet proživjela finog života, do Kaira sam hodala, eto da znate i čitavu Europu sa svojom djecom. E, što ćeš, sve bude i prođe, i tako dođem ovdje, fino mi je, uglavnom ništa me ne boli”, kaže Munevera Bešović, korisnica Doma za stare i nemoćne Mostar.
“Imam fino društvo, čitavo osoblje sa mnom se šali, u šali uživam. Imam osteoporozu kostiju, ali na to ne obraćam pažnju, može dokle može, što se tiče ovdje, Bože podrži ovako”, navodi Pašana Muratbegović, korisnica Doma za stare i nemoćne Mostar.
Enisa je socijalna radnica koja svako jutro obilazi korisnike i trudi se da im boravak ovdje bude što ugodniji. Za nju imaju samo riječi hvale, a sve je lakše uz pjesmu.
“Svako jutro se obiđe svaka soba i svaki korisnik, i prema njihovim potrebama dalje se uključivati. Imamo četvrtkom zajedničku kavu. Uključio se i međunarodni koledž. Organiziramo zajedno društvene igre, muzikoterapiju, art terapiju, vježbe”, navodi Enisa Hasanbegović, socijalna radnica Doma za stare i nemoćne Mostar
Dom za stare i nemoćne osobe u Mostaru od 1. rujna povećao je svoje usluge za oko 17 posto. Ističu kako su na ovaj potez bili primorani jer su troškovi života enormno porasli.
Na povećanje su, kažu u Domu, bili primorani kako bi mogli funkcionirati, jer 70 posto se financiraju od korisnika i donacija, dok Grad Mostar za Dom izdvaja pola milijuna maraka godišnje putem granta, što nije dostatno ni za plaće djelatnika.
“Do sada je bila cijena smještaja za funkcionalne, pokretne korisnike 630 KM, trenutno će biti 750, poskupljenje za 120 maraka. Cijena smještaja za nepokretne, funkcionalno nesposobne korisnike do sada je bila 770, a sada je 900 maraka”, pojasnio je Mirza Drežnjak, direktor Doma za stare i nemoćne osobe Mostar.
Drežnjak ističe da su, unatoč poskupljenju, i dalje jedan od najjeftinijh Domova u Bosni i Hercegovini. Korisnici Doma nisu komentirali poskupljenje usluga jer, kažu, o tome ne znaju ništa. Boravak plaćaju uz pomoć obitelji i socijalnih službi i založene imovine.
Iako je primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje počela krajem svibnja, trenutačno su ga se obvezne pridržavati samo fizičke osobe.
Pravila
Naime, člankom 41. zakona utvrđena je obveza usklađivanja s odredbama ovog zakona, i to tako da se rokovi određuju različito spram djelatnosti, piše Večernji list BiH. Tako je, primjerice, propisano da obveze za fizičke osobe nastupaju s danom početka primjene ovog zakona. Ustanove, poduzeća i druge pravne osobe dužne su svoje akte uskladiti s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od početka primjene zakona, dok je obveza za pravne osobe, u čijim objektima postoje izuzeća od zabrane pušenja (kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti i drugi, definirani člankom 7. zakona), da usklade svoj rad s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa koji se donosi na osnovi zakona (Pravilnik o uvjetima za posebne prostorije za pušenje u smislu izuzetaka od zabrane pušenje). Kako su još u svibnju naveli iz Ministarstva zdravstva FBiH, priprema prijedloga pravilnika o uvjetima za posebne prostorije za pušenje u smislu iznimke od zabrane pušenja u završnoj je fazi, nakon čega će prijedlog pravilnika biti objavljen na internetskoj stranici Federalnog ministarstva zdravstva kako bi zainteresirani mogli dostaviti komentare na razmatranje. Nakon obavljenih javnih konzultacija, pravilnik će biti upućen na objavu u Službenim novinama FBiH. – Bitno je istaknuti da će se kazne početi naplaćivati 12 mjeseci nakon početka primjene, odnosno od dana stupanja na snagu podzakonskih akata donesenih temeljem ovog zakona, što znači da će inspekcijske mjere u ovom razdoblju biti preventivne u cilju pomoći svim pravnim subjektima da prilagode svoje poslovanje u skladu sa zakonom – obavijestili su iz ovog ministarstva. Inače, zakonom je propisana zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu, kao i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe. Provođenje zabrane pušenja obvezni su osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno te u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja i tekst koji glasi: “Zabranjeno pušenje”. Kako se navodi u zakonu, pravna osoba koja ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5000 KM, dok će fizička osoba koja konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjena sa 100 maraka.
Koje su iznimke
U prostorima i na mjestima gdje je pušenje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. Osobu koja ne poštuje zabranu pušenja vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno, dužan je opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti od nje da napusti prostoriju. Inače, u cilju zaštite i unaprjeđenja zdravlja stanovništva, kao i usklađivanja s UN-ovom Okvirnom konvencijom o kontroli duhana, zakonom se uređuju mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihova oglašavanja, promidžbe i sponzoriranja, sprječavanje pristupa maloljetnim osobama tim proizvodima, sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obvezne oznake na pakiranjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere, osnivanje Federalnog povjerenstva za kontrolu upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i nadzor nad provedbom zakona. – Člankom 7. navedenog zakona definirane su iznimke od zabrane pušenja, kao što su odjeli za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, ugostiteljski objekti, zračne luke (u posebnom prostoru za pušenje) i drugi. Međutim, kao što smo već naveli, primjena za navedene iznimke počinje šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa koji je trenutačno u fazi izrade – naveli su iz spomenutog ministarstva.
Ovoga vikenda, u nedjelju 10.9. 2023. godine s početkom u 20,00 sati, predstavom “Proba” autora Irfana Horozovića i Teatra “Kabare” Tuzla nastavljaju se kazališni dani u Vitezu.
Predstava “Proba” premijerno je izvedena u okviru međunarodnog festivala TKT Fest 2022. na Kamernoj sceni Doma mladih Tuzla na kojoj je teatar nastavio svoj dvadesetogodišnji rad.
Predstavu su režirali Damir Altumbabić i Jasmina Čelebić Tanović. Kako su pojasnili iz Teatra “Kabare”, predstava govori o onima koji su uspjeli preživjeti rat u BiH, u Sarajevu, ali koji svoj pakao nose uvijek sa sobom, ma gdje se nalazili.
To je priča o običnim ljudima, o njihovim životnim pričama, o njihovim traumama. U predstavi igraju: Ivana Milosavljević i Damir Altumbabić.
U Vitezu je u 61.godini preminuo Željo Zekić, dugogodišnji uposlenik UIO.
Sprovod će se održati u nedjelju na groblju Nebašce u Vitezu u 16 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine, svjetlost vječna neka mu svijetli.Počivao u miru Božjem.
Redakcija Radio Viteza upućuje iskrenu sućut obitelji i prijateljima.
U organizaciji Šumskoprivrednog društva KSB i partnera u sportsko-rekreativnom centru Eko-FIS Vlašić ovog vikenda (petak-nedjelja) se održava osmo izdanje Šumarijade.
Ovogodišnjem druženju i takmičenju prisustvuje oko 600 sudionika iz cijele FBiH, a pored domaćih sudionika i posjetitelja ovogodišnja Šumarijada ima goste iz Turske, Hrvatske i Slovenije.
Trodnevna manifestacija
Samom otvorenju prisustvovale su zvanice iz naučnog, sportskog i političkog života, kako KSB, tako i F BiH.
Direktor Šuma SBK/KSB Vildan Hajić istakao je zadovoljstvo zbog organizacije jedne ovakve manifestacije i nadu da će sve proteći u najboljem mogućem redu.
-Želim vam puno sreće, zdravlja i druženja i da se ugodno i lijepo osjećate na Vlašiću. Nadam se da će sve proteći u fer atmosferi, a ono što je najvažnije je da se svi lijepo družimo. Organizacija se potrudila da sve bude na najvišem nivou i nadam se da će u budućnosti ovo biti urnek za održavanje ovih naših druženja, istakao je Hajić.
Načelnik općine Travnik Kenan Dautović također je zaželio dobrodošlicu svim posjetiteljima i učesnicima ove manifestacije i poželio im je da svoje vrijeme na Vlašiću provedu što je bolje moguće.
-Naši privredni subjekti su pomogli organizaciju i olakšali sve ovo. Čestitam organizatorima, Šumama SBK i direktoru što su uspjeli da okupe ovoliki broj ljudi, naglasio je načelnik Dautović.
Trodnevnu manifestaciju na Vlašiću je zvanično otvorio premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo koji je u svom govoru istakao koliko je zapravo važna šuma i posao svih učesnika ove manifestacije za očuvanje naše planete.
-Sva privredna društva koja se bave šumarstvom su društveno odgovorna i vi ste važna privredna grana i važan faktor razvoja privrede našeg kantona i FBiH. Svi zajedno učestvujete u očuvanju naše prirode, naše zemlje, istakao je Lendo.
Sportska takmičenja i kviz
Uz druženje i takmičenje, učesnici iz cijele Federacije mogu da se upoznaju sa najnovijim dostignućima, alatima i mašinama koje koriste ili mogu koristiti u svom poslu. Kompanija “JasminM”, jedan od izlagača, je predstavila najmodernije mašine u oblasti šumarstva i drvoprerade, čije pojedinačne vrijednosti prelaze milion KM, a koje mogu da u procesu rada zamjene desetine radnika i višestruko ubrzavaju procese, osiguravajući veću sigurnost.
Ovogodišnje takmičenje na Šumarijadi ima svoj sportski segment, od sportova kao što su odbojka, mali nogomet, povlačenje konopca, trčanje, kao i šumarske discipline – kombinovani rez, okretanje vodilice, podsjecanje stabla.
Pored uobičajnih disciplina ove godine Šumarijadu krasi i Šumarski kviz u kojem ekipe odgovaraju na pitanja iz oblasti šumarstva.
Kontaminacija Bosne i Hercegovine kasetnom municijom, dogodila se tijekom proteklog rata u i iznosila je 14,61 km2 na 140 lokacija širom naše zemlje. ”Čelična kiša”, kako često nazivaju kasetnu municiju zbog svojih opsežnih i razornih učinaka, u Bosni i Hercegovini je odnijela 195 ljudskih života. Skoro 8.000 kasetne municije Zahvaljujući potpisivanju Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera kasetne municije, i ratifikaciji iste 2010.godine, Bosna i Hercegovina se prema posljednjem odobrenom produženju iz 2021.godine, obvezala da očisti sva preostala poznata područja sa kasetnom municijom, zaključno sa 1. rujnom 2023.godine. Navedeni rok je ispoštovan i svi zadaci na kojima su se vršile operacije uklanjanja kasetne municije, završeni su u skladu sa planiranim rokovima, priopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Jedanaestti sastanak zemalja članica/potpisnica Konvencije o kasetnoj municiji, će biti održan u Ženevi u periodu 11-15. rujna 2023.godine, na kome će delegacija Bosne i Hercegovine, podnijeti i zvanični izvještaj po ovom pitanju. Svjesni važnosti postignutih rezultata, 8. rujna 2023. godine u holu Parlamenta BiH, održana je press konferencija, u cilju upoznavanja domaće i međunarodne javnosti da su ispunjene obveze iz ove Konvencije, u dijelu čišćenja područja na kojima su se nalazila ova sredstva. 79 lokacija Riječ je o izvanrednim rezultatima, postignutim naravno u saradnji sa NVO Norveškom narodnom pomoći, Republičkom Upravom Civilne Zaštite Republike Srpske, Federalnom Upravom Civilne Zaštite Federacije BiH i Oružanim snagama BiH, koji su uz stručnu pomoć i nadzor BHMACa, uspješno završili preuzete zadatke. Saša Obradović, direktor Centra za uklanjanje mina u BiH se zahvalio i uručio zahvalnice svim donatorima i organizacijama koji su sudjelovali u realizaciji projekata uklanjanja kasetne municije, a naročito Vladi i Veleposlanstvu Kraljevine Norveške u BiH, koji su putem NVO Norveške narodne pomoći uradili zadatke uklanjanja kasetne municije na preko 79 različitih lokacija u našoj zemlji. Na press konferenciji su pored predstavnika Centra za uklanjanje mina u BiH, Komisije za deminiranje i NVO Norveška narodna pomoć, prisustvovali i veleposlanik Kraljevine Norveške Olav Reinertsen, Rukovodilac za protuminske akcije i razoružanje NPA iz Osla Per Hakon Brevik, brigadni general Ovidiu Lunga, načelnik stožera EUFOR, te predstavnici entiteskih cilvilnih zaštita, Oružanih snaga BiH, te Udruženja UDAS za pomoć stradalim od minsko eksplozivnih sredstava i kasetne municije. ”Iako je proces uklanjanja kasetne municije okončan, Bosni i Hercegovini i dalje predstoji borba sa preostalim minsko eksplozivnim sredstvima, te očekujemo da će i obaveze nastale u ovom pravcu biti ispoštovane do 2027.godine, čime će naša zemlja biti i potpuno sigurna kada je u pitanju i minsko eksplozivna prijetnja”, priopćio je na kraju Centar za uklanjanje mina BiH.
Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje. Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene općine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika. A ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 posto općina u Republici Srpskoj, te preko 20 općina u Federaciji BiH.
Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”. Financiranje Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tijekom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 općina i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge. “Većinu javnih kuhinja financiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili općine i gradovi. Jedan dio financiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičević.
Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano. U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopće, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu. Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Europi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba. To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u studenom 2021. godine.
“Trenutno smo nabavili hranu za rujan. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za listopad, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok. Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonić, stvorile inflacija i poskupljenja. Ponosni ljudi “Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona. Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.
“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja: “Mi imamo jako puno, pogotovo umirovljenika koji su čitav život radili da bi osigurali sebi mirovinu, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno ‘zreli’ za takve stvari. Takođe, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika.” Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva. “To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istaknuo je Arnautović.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH zasad nema podataka o tome da li među stradalima u razornom zemljotresu koji je pogodio Maroko ima državljana BiH. Obratiti se Ambasadi BiH u Madridu Kako navode iz MVP-a BiH, u slučaju potrebe, građani BiH mogu se obratiti Ambasadi BiH u Madridu, Kraljevina Španjolska, na broj telefona +34915750870 ili putem e-maila na info@embajadabh.es.
Potrebno je navesti ime, adresu u BiH, broj putovnice BiH, lokaciju u Maroku i potrebne podatake za kontakt za pomoć. – Osim toga, možete se obratiti Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine putem e-pošte na Emergency@mvp.gov.ba za daljnju podršku – objavli su iz MVP-a BiH.
Raste broj mrtvih Broj mrtvih u potresu u Maroku popeo se na 632, a 329 ljudi je povrijeđeno. Pedeset jedna osoba je u kritičnom stanju. Marokanski geofizički centar saopćio je da se potres dogodio u području Ighila u planinama Visokog Atlasa s magnitudom od 7,2. Geološki institut SAD procijenio je magnitudu potresa na 6,8 i da je bio na relativno maloj dubini od 18,5 kilometara.