Senada Vurm

Od Oscara do Sydneyja: Haljine Matije Vuice dobile su izložbu

U galeriji Charlesa Billicha u Australiji izložene su nove kreacije hrvatske dizajnerice Matije Vuice čije su haljine nosile poznate televizijske voditeljice na dodjeli ovogodišnjeg Oscara.

Ako niste čuli za Matiju Vuicu (61) dosad, e pa znajte da je Hollywood ‘lud’ za njom. Tako otprilike ide popratni tekst uz otvaranje izložbe hrvatske dizajnerice u galeriji Artelier & Billich u Sydneyju.

Vrhunac je to sjajne godine za Vuicu. U veljači su američke televizijske voditeljice Megan Henderson (44) i Megan Telles (29) zablistale na crvenom tepihu 91. dodjele filmske nagrade Oscar u Los Angelesu.


Ako niste čuli za Matiju Vuicu (61) dosad, e pa znajte da je Hollywood ‘lud’ za njom. Tako otprilike ide popratni tekst uz otvaranje izložbe hrvatske dizajnerice u galeriji Artelier & Billich u Sydneyju. Vrhunac je to sjajne godine za Vuicu. U veljači su američke televizijske voditeljice Megan Henderson(44) i Megan Telles (29) zablistale na crvenom tepihu 91. dodjele filmske nagrade Oscar u Los Angelesu.

– Možda ni ne bih došla do Sydneyja da nije bilo toga na Oscaru.

To je stvarno velika čast i velika svjetska pozornica.

 Alenka Bonić, divna žena i suradnica Charlesa Billicha, predložila je da u galeriji, uz njegove slike, budu i moje kreacije.

To je sjajno – ispričala je Vuica. Billicheva galerija je u luksuznom hotelu elitnog dijela Sydneyja. Na otvorenju, odnosno predstavljanju kreacija naše dizajnerice bila je i modna revija. U cijeli je proces bila uključena i Billicheva supruga Christi.

– I ona i Charles su blagoslovili ideju o zajedničkom izlaganju u galeriji – objasnila je dizajnerica. Haljine koje se trenutačno mogu vidjeti u galeriji nisu sve, dio će s Matijom kad i ona napokon ‘skoči’ do Australije.

– Veselim se, nisam još bila u Australiji – rekla je Vuica, koja na put neće sama. S njom će i njezin partner Jurica Popović (60), glazbenik i veliki Dinamov navijač. Ono što je Jurica propustio prije mnogo godina, nadoknadit će ove jeseni.

– Trebao je ići odavno, živio mu je tamo stric. Spremao se na put, sređivao papire, kad su mu javili da je umro. Sad će mu moći otići na grob – rekla je Matija. Nakon toga otići će i do Los Angelesa. Tamo je zastupaju agenti, preko kojih su njezine haljine i zablistale na dodjeli Oscara.

– To je samo dokaz da se iz maloga mjesta može doći na veliku pozornicu. Ako se dovoljno trudiš i radiš – smatra Matija. A na velikoj pozornici misli se i zadržati. Već ima ponude da kreacije dopremi i do Kine. No prvo se još jednom želi ‘okušati’ s konkurencijom na Oscaru. Sad je imala dvije kreacije. I novo ime.

– Oduševljena sam kako mi izgovaraju ime, dakle od sada sam Matiža Vuika, kako me oslovila lijepa voditeljica Megan Henderson – našalila se Matija. Uz silne obaveze, dizajnerica se bavi i humanitarnim radom. U suradnji s 24sata Vuica je ovoga proljeća dizajnirala haljine za djevojčice s Downovim sindromom i pomogla da im maturalna večera bude nezaboravna.

(24 sata.hr)

Zbog visokih temperatura vozačima se savjetuje oprez i strpljivost

Uvjeti za vožnju su povoljni. Zbog visokih dnevnih temperatura, vozačima se savjetuje oprez i strpljivost u vožnji, te po mogućnosti izbjegavanje podnevne vožnje.

Na dionicama cesta gdje su u tijeku radovi prometuje se sporije, pa se vozači mole za oprezniju vožnju i poštivanje privremene regulacije prometa. Pojačan je promet vozila na graničnim prijelazima Gradiška, Zupci i Deleuša na izlazu iz BiH, a na prijelazu Brod na ulazu u BiH.

Na ostalim graničnim prijelazima nema dužih zadržavanja. Obustavljen je promet za teretna motorna vozila i autobuse na graničnom prijelazu Brčko – Gunja, priopćeno je iz IC AMSBIH-a.

Prema podacima MUP-a Hrvatske: Građani BiH najveći kradljivci na Jadranskoj obali

Kako se razvija turizam u Hrvatskoj, sa svakom novom turističkom sezonom i porastom broja gostiju, raste i kriminal u koji su, uz domaće stanovništvo, uključeni i stranci, bilo kao žrtve, bilo kao počinitelji kaznenih djela, pokazuju podaci.

Iako podaci Ministarstva unutarnjih poslova za 2017. i 2018. godinu pokazuju određen pad broja kaznenih djela nad strancima, šira istraživanja na podacima jednog desetljeća pokazuju kako kroz sustavan razvoj turizma raste i kriminalitet, ali i osjećaj multikulturalizma koji razvija toleranciju spram pripadnika drugih nacija.

U 2017. godini najviše oštećenih gostiju bilo je iz Njemačke (693), a slijede ih Slovenci (407), Austrijanci (291) i Talijani (233) – sve redom najbliži susjedi i najčešći gosti. Kazneno djelo protiv imovine, poput krađe i teške krađe, najčešći je oblik kriminala koji trpe turisti. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2017. godine bio je 3523.

Radi usporedbe, od država iz bivše Jugoslavije na popisu su još bosanskohercegovački gosti (197), Srbi (96), Makedonci (37) i Crnogorci (4).

U 2018. još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke (653), Slovenije (392), Austrije (257) te Bosne i Hercegovine (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. godine bio je 3171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Policija upozorava da se kaznena djela provode na najpopularnijim lokacijama određene turističke destinacije, ovisno o mjestu gdje se nalazite, to jest koliko je popularno i upotpunjeno turističkim sadržajem.

Stranci koji su se okušali u kriminalu u 2017. godini najčešće su došli iz susjednih država. Bosanskohercegovački gosti na vrhu su ljestvice (250), a u stopu ih prate srpski gosti (182), pa zatim Slovenci (72), Albanci (58) i Talijani (50). Ukupan broj kaznenih djela turista 2017. godine bio je 1202.

Radi usporedbe, od ostalih država bivše Jugoslavije tu je još Makedonija (33) i Crna Gora (28).

Stranci su 2017. najčešće krali (301) i narušavali javni red i mir (207), a skloni su i krivotvorenjima (175) i to najčešće dokumenata i isprava. Problema još imaju u prometu (139 izazvanih prometnih nesreća) te s drogama (102 promet i proizvodnja droge).

Policija je prema strancima postupala najčešće zbog neprijavljivanja boravka i ugrožavanja sigurnosti prometa.

Stranci se najčešće kriminalitetom bave u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj županiji te Zagrebačkoj županiji.

Broj stranaca koji su počinili kazneno djelo u 2018. bio je ukupno 1579, a najčešće kazneno gonjeni gosti bili su iz Bosne i Hercegovine (321) te iz Srbije (201). Te dvije susjedne države jedine imaju troznamenkaste brojke. Između ostalih, tu su još Slovenci (85), Rumunji (74) te Bugari (66).

Od ostalih država iz bivše Jugoslavije, Makedonci broje 31 kazneno djelo, a Crnogorci 21.

U 2018. godini stranci su bili najskloniji narušavanju javnog reda i mira (470), krađi (353) te krivotvorenjima (228).

Treba naglasiti da je većina narušavanja javnog reda i mira u segmentu nezakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj. Primorsko-goranska policija u svojem je priručniku za sigurnost u turizmu pojasnila kako je veliki broj gostiju i otvorenost granica pogodan za razne mogućnosti prikrivanja i infiltracije, gdje kriminalci, kao i izbjeglice, ulaze u zemlju nezakonito, prijavljuju se kao gosti te najčešće provode prevare u smještajno-ugostiteljskim objektima, rent-a-car poslovnicama i sličnim turističkim subjektima.

Split kao žarišna točka 2019. godine

Istarska županija bila je poprište zasad najbrutalnijeg napada na strance ove godine. Sredinom srpnja, u Puli je hrvatski državljanin u tridesetim godinama nožem ozlijedio Nijemca, koji je kasnije preminuo u bolnici zbog zadobivenih teških ozljeda. Osumnjičeni je u pritvoru.

Splitsko-dalmatinska policija je u samo 50 dana lipnja i srpnja 2019. godine prijavila čak 245 kaznenih djela na štetu stranih turista, a ta su kaznena djela najčešće, nešto više od 60 posto ukupnog broja, krađe – 21 posto su teške krađe, a 18 posto ih se odnosi na ostala kaznena djela.

Ondje je nedavno prijavljen sukob dvojice stranaca, gdje je 20-godišnji Francuz izvukao deblji kraj. Naime, na njega je nasrnuo još jedan navodni stranac, jer je Francuz, kako kažu svjedoci, krivo pogledao njegovu djevojku.

Jedan 31-godišnji Francuz, koji se s prijateljem kupao na splitskoj plaži Bačvice, tijekom kupanja uočio je nepoznatu osobu kako mu prebire po osobnim stvarima i odlučio mu se suprostaviti. Napadač ga je ubo nožem u prsni koš, teško ga ozlijedivši. Kradljivac, inače 22-godišnjak, ubrzo je uhićen i pritvoren te mu prijeti i do deset godina zatvora.

Državljanka Norveške teško je ozlijeđena, ponovno u Splitu, nakon što je pokušala ući u taksi vozilo. Policija je rekla da se incident dogodio kad je dvadesetogodišnja Norvežanka pokušala ući u taksi vozilo. Tada ju je nepoznati muškarac odgurnuo i udario kako bi ušao u vozilo prije nje.

No, splitska policija uvjerava kako su stranci i turisti statistički sigurni, jer po podacima, tek jedan turist na njih 4000 bude žrtva nekog kaznenog djela.

U Bilicama, u Šibensko-kninskoj žuapniji, 42-godišnjak je, nakon što je bio izbačen iz jednog noćnog kluba, u rastrojenom stanju izbo djelatnike kluba i slučajne goste, od kojih je jedan bio 23-godišnji Australac. Strani turist prošao je s lakšim ozljedama.

Osim nasilja, prisutna i nacionalna netrpeljivost

U 2018. godini svjedočili smo i pojedinim slučajevima netolerancije prema našim susjedima. U veljači su u Splitu petorica mladića napala trojicu vaterpolista beogradske Crvene Zvezde, koji su nosili klupske trenirke. Dvojica su pobjegla, a treći se spasio skokom s rive u more.

Sličan događaj zbio se i u Supetru na otoku Braču gdje je napadnuto nekoliko sezonskih radnika, a pritom je stradao i jedan tamošnji vatrogasac koji je napadnutim radnicima priskočio u pomoć. Ponovno su bili napadnuti zbog nacionalnosti, a radilo se o hrvatskim Srbima.

Profesor Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da su razvoj turizma i multikulturalnosti zaslužni za pad kaznenih djela prema turistima.

– Naši ljudi shvaćaju da u Hrvatskoj gotovo sve živi od turizma, pa se sve više pazi, a komunikacija rješava problem predrasuda. U Hrvatsku dođe od 16 do 20 miliona turista godišnje, to je jako puno ljudi različitih struktura koji stanovništvo jednog grada povećaju za sedam do osam puta – izjavio je Lalić.

Lalić: ‘U Hrvatskoj se živi od turizma pa se više pazi’

On smatra da nema više toliko napetosti kao prije te da je multikulturalizam uznapredovao, a specifični oblik “spontanog multikulturalizma” najviše dolazi do izražaja u sredinama koje su se tek upoznale s masovnim turizmom, a gdje je turizam kvalitetno nizak te dolaze ljudi većinom slabije platežne moći.

Lalić je pojasnio kako su prethodno navedeni slučajevi kaznenih djela nad turistima izolirani slučajevi sa specifičnim osobnostima pojedinaca koji su krivci. On smatra da većina Hrvata “neće nasilje”.

– Turisti se kod nas osjećaju sigurno, između ostaloga, to je zato što i naše službe dobro funkcioniraju – rekao je Lalić.

Porast kaznenih djela stranaca Lalić je objasnio kroz razvoj turizma u Hrvatskoj, gdje sve više stranaca dolazi u namjeri da potroši svoj novac. Hrvatska je na taj način meta i stranaca koji dolaze na našu obalu iskoristiti nepažnju, kako turista i domaćeg stanovništa, tako i državnih službi.

Lalić smatra da su Hrvati rijetki kriminalci te da mediji nerijetko svojim utjecajem preuveličavaju određene izolirane slučajeve.

Znanstvenik dr. Ivica Rubil s Ekonomskog instituta u Zagrebu nedavno je s kolegom dr. Vedranom Recherom objavio istraživanje o sezonalnosti kriminala u Hrvatskoj za razdoblje od 1998. do 2016. Koristeći se podacima MUP-a zaključili su da se rastom i razvojem turizma isto, ali u sporijoj mjeri, raste i kriminal.

Oni su došli do podatka da povećanje broja turista ili noćenja za 10 posto, povećava broj kaznenih djela protiv imovine (krađe, teške krađe, provale, pljačke) za oko 1,7 posto.

Gdje se razvija turizam, paralelno se razvija i kriminalitet

– Hrvatska je sve otvorenija prema inozemstvu, ponajprije prema zemljama EU, turizam jača, i u nekim donedavno ne tako privlačnim destinacijama poput Zagreba – pa je za očekivati da usporedno povećava i privlačnost turista kao mete krupnijih i sitnijih kriminalaca – kaže Rubil za Hinu.

Dodao je kako se u određenim dijelovima Hrvatske u specifično doba godine pojavljuje dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala.

– To nam govori i intuicija i dominantna teorija o povezanosti turizma i kriminala, prema kojoj su, pojednostavljeno govoreći, turisti izrazito privlačni kao potencijalne žrtve kriminala – rekao je Rubil.

– Kako kriminal ne poznaje granice, ne čudi da kriminalci iz susjednih zemalja (npr. Srbije ili BiH) vide Hrvatsku kao ‘atraktivnu destinaciju’ za proširenje svojih aktivnosti. K tome, činjenica da govorimo isti jezik olakšava im djelovanje i povezivanje s lokalnim kriminalcima – objasnio je dr. Rubil.

No, istraživanje Rubila i Rechera za cilj je imalo istražiti trendove kretanja razvoja turizma i shodno tome kriminaliteta, za koji su poručili da je napravljeno kao upozorenje, prenosi Jutarnji.hr.

Snijeg, vjetar i mraz u Australiji

Jugoistočni dio Australije pogodio je hladan talas, s temperaturama koje su se u planinskim predjelima kretale i oko minus tri stepena, a jedan muškarac je poginuo kada je na njega pala grana drveta.

Još u subotu meteorološke službe izdale su upozorenje na snažne i hladne vjetrove, snijeg i mraz.

Prema pisanju australijskog portala ABC lokal, snijeg, niske temperature i otežani uslovi vožnje, doveli su do zatvaranja puteva širom države Viktorija, a hladni talas koji je gradove zavio u bijelo traje već nekoliko dana.

Pojedini gradovi su prvi put poslije nekoliko decenija bili prekriveni snjegom.

U subotu je stradao stariji muškarac (68) dok je skijao u Novom Južnom Velsu, kada je na njega pala velika grana drveta.

Planinsko odmarališe Bou Bou u potpunosti je odsječeno zbog snjega, a spasilačke ekipe pokušavaju da očiste puteve.

Služba za vanredne situacije navela je da je primila 145 poziva za pomoć širom države, a više od polovine tih poziva odnosilo se na oboreno drveće.

(Vijesti.ba)

Vrhunac toplotnog vala: Pred nama je najtopliji dan u godini

Zbog visokih temperatura i vrlo visoke vrijednosti UV indeksa za područje većeg dijela BiH upaljen je narandžasti meteoalarm, dok je za područje Mostara aktivno crveno upozorenje. Prema prognozama meteorologa pred nama je vrhunac toplotnog vala i najtopliji dan u godini.Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će u BiH biti sunčano i vruće, a temperatura će se popeti i do 40 stepeni. Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera, a u Hercegovini jugozapadnog smjera. U većem dijelu zemlje se očekuju i tropske noći.

U Sarajevu je jutros izmjereno 20 stepeni, a najviša dnevna temperatura iznosit će 37 stepeni. U području oko Mostara temperature će se kretati oko 40 stepeni.

Vrućina i sparina imaju nepovoljan uticaj na većinu populacije, a pogotovo hronične bolesnike zbog čega stručnjaci savjetuju da planirane aktivnosti obavite prijepodnevne, a da u najtoplijem dijelu dana izbjegavate boravak na otvorenom.

Toplo vrijeme zadržat će se u utorak s tim da meteorolozi u poslijepodnevnim satima najavljuju zahlađenje u vidu pljuskova i grmljavine, a u srijedu nas očekuje povećanje naoblačnosti i blago pad temepratura.

“U Bosni će preovladavati oblačno vrijeme, a u Hercegovini se nakon sunčanog jutra prognozira povećanje oblačnosti. Kiša i pljuskovi će se pomijerati od jutarnjih sat sa zapada i sjevera zemlje prema jugu i istoku do sredine dana. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka u Bosni većinom između 15 i 19 stepeni, a u Hercegovini od 20 do 26 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka u Bosni uglavnom između 20 i 25 stepeni, a u Hercegovini od 27 do 32 stepena”, saopćeno je iz Federalnog hidrometerološkog zavoda.

Na ljetnom mirovnom kampu i učenici iz Viteza

Udruženje „Integra“ uz podršku Američke ambasade u Bosni i Hercegovini realizirala je Ljetni mirovni kamp u periodu od 17.07. do 22.07. 2019. koji je održan u ¸¸Eko selo¸¸ Boračko jezero.

Na kampu su sudjelovali učenici i nastavnici srednjih škola iz Višegrada,Mostara, Stoca, Viteza, Bugojna, Novog Travnika, Jajca, Sarajeva i Brčkog koji su prisustvovati nizu predavanja i radionica koje su vodili neki od najvećih imena iz BiH sa područja kulture dijaloga, komunikologije, historije i psihologije; prof.dr. Esad Bajtal, prof dr.Slavo Kukić, prof dr. Zlatiborka Popov Momčinović, prof. Vuk Bačanović.

U pratnji pedagogice Ivanele Brković, ovaj kamp posjetili su učenici Gabrijela Frljić, Franjo Šuman, Irena Lujić i Andrija Štrbac.

Učenici su slušali poučna predavanja, bili dio različitih radionica, izmjenjivali svoja mišljenja i iskustva sa vršnjacima diljem BiH.

 Projekat se oslanja na rad dr. psihologije Kaline Yordanove, antropologinje i psihoanalitičarke koja je tokom 2012. Godine, u okviru svoje doktorske disertacije, na području cijele BiH istrazivala prisustvo traume kod djece demobilisnaih boraca proteklog rata a koja su rođena nakon istog. Njeno istraživanje je, između ostalog, potvrdilo da se naš identitet dijelom formira pod uticajem iskustva prethodnih generacija.

Poseban akcent je na demobilisanim pripadnicima nekadašnjih sukobljenih strana, tada maloljetnim borcima Armije, VRS i HVO koji je otvoreno razgovarao s mladima o svim negativnim posljedicama nasilnog načina rješavanja konflikata i svemu onom što iz takvog pristupa može proizaći.

Tokom šestodnevnog Mirovnog kampa je  upriličena i projekcija filma ¸¸Muškarci ne plaču¸¸ Drljević Alena.

 Cilj projekta nije analizaranje, niti detaljno obrađivanje razloga, povoda i uzroka proteklih ratnih sukoba kao ni pronalaženje ‘’zajedničke ‘’ istine već, upravo, učenje mladih poštovanju različitih verzija individualne istine te građenje zajedničkog povjerenja kao temelja za bolji i kvalitetniji suživot.

Također, predstavlja i pokušaj ukazivanja na činjenice koje za cilj imaju posvećenost i usmjerenost ka jačanju procesa pomirenja i uspostave međuetničkog povjerenja, i promoviranju razumijevanja da se samo kroz interkulturnu saradnju može doći do ostvarenja zajedničkih ciljeva. Po završetku, svi sudionici kampa dobili su diplome. Završnu noć upriličen je rafting i glazba uživo za sve sudionike predivno iskustvo.

Od početka godine državljanstva BiH se odreklo 2.081 osoba

Pomoćnik ministra civilnih poslova u Savjetu ministara u tehničkom mandatu u Sektoru za državljanstvo i putne isprave Milan Zjajić rekao je da ovo može da bude blagi pad u odnosu na prošlu godinu kada je taj broj iznosio 4.500.

Državljanstva BiH se od 1996. godine odreklo 87.080 lica.

Najviše nekadašnjih državljana BiH postali su Nijemci, Austrijanci, Slovenci i Norvežani.

Sporazum o dvojnom državljanstvu BiH ima sa Švedskom, Srbijom i Hrvatskom.

Zjajić smatra da se talas ispisa iz državljanstva BiH može očekivati za 10 godina, jer građani koji sada odlaze počeće se javljati tek nakon pet, šest ili deset godina i tada će napraviti eksploziju u porastu broja onih koji se odriču državljanstva.

Oni koji uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ plaćaju taksu od 200 KM, a ukoliko to čine za bilo koju drugu zemlju na svijetu ona iznosi 800 KM.

Prošle godine se od ovih taksi uproračun  BiH slilo više od 3,5 miliona KM i to se računa kao prihod.

U postupku odricanja od državljanstva BiH građani nisu dužni da navedu razloge osim činjenice da već imaju ili im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države.

Nizozemska djelomično kriva za smrt 350 Srebreničana

Vrhovni sud Nizozemske donio je presudu prema kojoj je ova zemlja proglašena krivom za smrt oko 300 Srebreničana ubijenih u srpnju 1995. godine.

Podsjećamo, više od 6000 članova obitelji stradalih u Srebreničkom genocidu tužilo je Nizozemsku 2007. godine, a Okružni sud u Haagu je 2014. godine utvrdio da je ova država odgovorna za smrt više od 300 muškaraca koje je nizozemski bataljun 13. srpnja 1995. protjerao iz UN-ove baze znajući da će biti ubijeni.

Na ovu presudu obitelji žrtava i država Nizozemska su uložile žalbu, a Apelacijski sud je 2017. potvrdio odgovornost Nizozemske.

U rujnu 2013. Vrhovni sud je po tužbi Hasana Nuhanovića donio presudu po kojoj je Nizozemska odgovorna za smrt tri Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine. Očekuje se da današnjem izricanju presude nazoče i majke, članice Pokreta Majke enklava Srebrenica i Žepa.

vecernji.ba

Objavljena prognoza do utorka: Dolaze temperature od 38 stepeni!

Jutros većinom preovladava sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama ima dosta magle ili niske naoblake.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica, Ivan Sedlo i Sokolac 12; Bugojno 13; Livno 14; Sarajevo i Zenica 15; Tuzla 16; Doboj 17; Banja Luka, Gradačac i Sanski Most 18; Bihać, Bijeljina, Grude, Trebinje i Zvornik 19; Brčko, Široki Brijeg i Stolac 20; Mostar i Neum 22°C. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 945hPa, za 2hPa je veći od normale i raste.

Bioprognoza: Slično kao i proteklih dana, uz malo ugodnije večernje i jutarnje sate. Tokom poslijepodneva, sa jačanjem osjeta sparine, moguće su i izraženije tegobe kod hroničnih bolesnika, stoga je preporučljivo umanjiti aktivnosti. Neophodno je posvetiti pažnju zaštiti od UV zračenja. 

Danas prije podne će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama u jutarnjim satima će biti dosta magle i niske naoblake. U drugoj polovini dana se očekuje razvoj oblačnosti koji će usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu. Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30°C, na jugu do 33°C. U Sarajevu prije podne pretežno sunčano, s tim što će u jutarnjim satima u kotlinskom dijelu grada biti magle i niske oblačnosti. U drugoj polovini dana se očekuje porast oblačnosti. U poslijepodnevnim satima će biti i pretežno oblačno vrijeme kada su na širem području grada mogući pljuskovi. Najviša dnevna temperatura oko 27°C.

U subotu u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama u Bosni će biti magle. Vjetar slab, u Bosni istočnog i sjeveroistočnog smjera. U Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 21°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 32°C, na jugu do 34°C.

U nedjelju u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 18°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 29 i 35°C.

U ponedjeljak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C, na jugu zemlje i do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 29 i 33°C, na jugu zemlje i do 38°C.

U utorak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 14 i 19°C, na jugu zemlje i do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 29 i 34°C, na jugu do 37°C, javlja Federalni hidrometeorološki zavod.