Danas je dan Ružičastih majica: Što on znači i kako je nastao?

Danas je Dan ružičastih majica, odnosno Dan borbe protiv vršnjačkog zlostavljanja koji se obilježava diljem svijeta.

Sve je počelo 2007. godine kada su srednjoškolca u gradu Berwick u Kanadi vršnjaci maltretirali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed. David Shepherd i Travis Price također su došli u školu u ružičastim majicama, kupili su ih još 50-ak i dijelili drugim mladićima. 

– Shvatio sam da dvoje ljudi može smisliti nešto, provesti to i napraviti čuda – rekao je tada 17-godišnji Travis. 

Kada su podijelili sve majice svojim kolegama, naišao je i maltretirani mladić. 

– Izgledao je kao da mu je pao teret s leđa. Nasilnici se više nisu pojavljivali – rekao je Travis. 

Akcija je vrlo brzo postala globalna. Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja obilježava se zadnje srijede u veljači, a obilježava se u školama i drugim institucijama. 

Kostohodritis može biti skriveni simptom korone, evo kad se treba javiti liječniku

Kostohodritis može biti skriveni simptom Covida. Karakterizira ga bol slična onoj koja nastaje kod srčanih bolesti ili srčanog udara. Kostohodritis se javlja bez određenog uzroka, pojavljuje se češće kod žena starijih od 40 godina, a upala se liječi lijekovima protiv bolova i mirovanjem.

– Kostohondritis je upala hrskavice koja povezuje rebra sa prsnom kosti. Radi se o upalnom procesu koji najčešće zahvaća nekoliko rebara, obično sa iste strane prsne kosti. Stanje je to koje koje može biti prilično bolno zbog čega se bolesnik i obrati liječniku, objašnjava za HRT prof. Zlata Ožvačić Adžić, specijalistica obiteljske medicine.

Najčešće se radi o nespecifičnoj upali koja je primarna, iako se ponekad može javiti u sklopu drugih oboljenja – primjerice reumatskih upalnih bolesti ili čak ukazivati na tumor u tijelu, no to su vrlo rijetki slučajevi. Neka istraživanja pokazala su kako se kostohondritis češće javlja kod žena. Osnovni simptom zbog kojeg se pacijenti jave svom liječniku je bol u predjelu prsišta. Liječnicima primarne zdravstvene zaštite prvi zadatak je isključiti mogućnost da se radi o akutnom infarktu miokarda, odnosno srčanom udaru. Palpacijom, odnosno pritiskom na mjesto boli liječnik već otkriva potecijalni problem, kao i pri dubokom udisaju pacijenta i kretnjom ruke. To su tek prvi koraci u dijagnozi.

Potom se pacijentu radi elektrokardiogram. Kostohondritis se u pravilu povlači sam od sebe, dugoročna prognoza je dobra. Liječi se primjenom analgetika i protuupalnih lijekova, prvenstveno nesteroidnih antireumatika. Upala koja izaziva bol vremenom se umiruje, a lijekovi seprimjenjuju lokalno ili peroralno, dodaje prof. Zlata Ožvačić Adžić.

Profesorica svakako savjetuje osobama da se u slučaju pojave boli u prsištu odmah jave liječniku. Prema nekim istraživanjima, kostohondritis jedan je i od skrivenih simptoma korona virusa. 

vecernji.ba

Sutra počinje Korizma

Korizma je vrijeme od 40 dana, od Čiste srijede do Velikog petka, koje služi kao priprava za Uskrs.

U Crkvi je uvedena kao spomen na 40-godišnji hod Izraelaca kroz pustinju i 40-dnevni Isusov boravak u pustinji. Bog je htio da njome prođe njegov narod i tu doživi svoj preobražaj, doživi njegov blagoslov, živi od Božjih obećanja i nadanja, od njegovih darova, kao što su voda iz stijene i mana s neba.

Pustinja je samo privremena prilika i mjesto prolaza.I Crkva živi svoju pustinju. Ona je Božji narod koji putuje prema svojoj obećanoj zemlji. Prisutnost pustinje ostaje nužna za razumijevanje kršćanskog života. Taj život i dalje ostaje na kušnji. Sjećanja na biblijska događanja iz pustinje, mi vjerujemo da je i nama, ako krećemo, i životno i sakramentalno prema zemlji obećanja, zajamčena pobjeda.
To je vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te braćom i sestrama; vrijeme češćeg posezanja za «oružjem kršćanske pokore»: pokorom, postom i dobrim djelima.

Korizma započinje obredom pepeljenja. To je stari obred kojem su se obraćeni grešnici podvrgavali pokori. Posipanje pepelom označava priznavanje vlastite krhkosti i smrtnosti koju Božje milosrđe treba otkupiti. To je otvaranje obraćenju o obvezi uskrsne obnove.
Da korizma bude plodonosna, djeluju liturgijske i pučke pobožnosti.

Ne zaboravite na PAPA test! Čak trećina žena ga lani preskočila

Otprilike je trećina žena koje lani nisu obavile redovan ginekološki pregled radi epidemije. To se posebno osjetilo u veljači, ožujku i travnju, na samom početku pandemije koronavirusa, kad su ljudi općenito često odgađali preglede jer su se bojali infekcije.

No, kako su uvedene mjere zaštite i žene se uvjerile da se pregled može obaviti uz poštivanje tih mjera, u zadnje vrijeme smo primijetili da mnoge žene nadoknađuju to što su propustile – kaže ginekolog  doc. dr. sc. Ivan Fistonić, komentirajući pisanje američkih medija o tome da je lani oko 28 posto žena preskočilo preventivni ginekološki pregled.

Rezultati istraživanja koje je provela američka organizacija za borbu protiv ginekoloških karcinoma ‘The Eve Appeal’ pokazala je da je, među ženama koje su lani preskočile ginekološki pregled oko petina njih to učinila zbog straha od infekcije koronavirusom, dok je 10 posto njih mislilo da se pregledi ionako ne održavaju zbog lock downa.

Fistonić dodaje kako je preskakanje pregleda svakako loše, jer će dovesti do toga da se u redovnom screeningu na vrijeme otkriju promjene za koje je posebno važno da se otkriju u što ranijem stadiju, kad su i šanse za izlječenje najveće. To bi s vremenom moglo dovesti do toga da imamo gore rezultate u liječenju bolesti reproduktivnog sustava.  – Zato je iznimno važno podsjetiti žene da pregled koji su odgodile treba obaviti što prije, odnosno da se to odgađanje ne bi smjeli protegnuti i na ovu godinu – upozorava Fistonić. 

Stres povećava rizike

– Osobno ne radim s pacijenticama preko HZZO-a, već sa ženama koje plaćaju pregled i inače su svjesne toga koliko je važan, pa ne mogu reći da bilježim značajan pad broja preventivnih pregleda, no bilježi se pad i to posebno među pacijenticama 60 plus, koje već imaju određene komorbiditete i problem je ako ih ne pratimo redovno  – kaže ginekologinja dr. Ulla Marton.

– Također, trebamo biti svjesni da stres koji prolazimo zbog pandemije i potresa nosi posljedice po zdravlje. Tako u praksi češće bilježimo  disfunkcionalna krvarenja koja se mogu povezati sa stresom. Posebno su važni i pregledi dojki, jer stres može biti okidač kancerogenih promjena – upozorava dr. Marton.

Dodaje kako osobno nije zabilježila veći pad kad su u pitanju preventivni pregledi, no žene često odgađaju laboratorijske pretrage.   – Mnoge zbog straha od infekcije općenito izbjegavaju odlazak u medicinske ustanove, a posebno u laboratorije, jer im se čini da se tamo ne može organizirati rad u skladu s mjerama zaštite, tako da često dobijemo poruku da će laboratorijske pretrage odgoditi.

To nikako nije dobro i vjerujem da ćemo se zbog toga sustavno suočiti s posljedicama toga sustavno suočiti kroz neko vrijeme – zaključuje dr. Marton.  Ako možete, ne odgađajte!

U ovom trenutku nemamo sustavnih podataka o tome kakav je opći trend vezano uz preskakanje preventivnih pregleda, no i mi smo ga primijetili, kaže doc. dr. sc. Mario Podgajski, ginekolog iz Klinike za ženske bolesti i porode u KB Merkur. – Primijetili smo taj trend kad su u pitanju preventivni pregledi, no imamo i puno veći: I sam vodim određeni broj žena koje imaju dijagnozu, pa čak i trudnice, koje nisu dolazile na redovite preglede jer su imale epidemiološku situaciju zbog koje to nije bilo moguće. Tako je bilo žena koje su imale bliski kontakt s ukućanima ili članovima obitelji koji su bili pozitivni na koronu, pa su bile u izolaciji i zbog toga nisu dolazile preglede.

To bi nam se kroz neko vrijeme moglo pokazati kao ozbiljan problem – kaže dr. Podgajski.  No, dr. Fistonić dodaje kako žene koje imaju razvijenu svijest o tome da moraju brinuti o reproduktivnom zdravlju najčešće i nadoknade eventualnu odgodu pregleda iz bilo kojih razloga.  – Vjerujem da njih zapravo i ne treba podsjećati na to, dok i dalje imamo određeni broj žena koje na preglede idu vrlo neredovito i zapravo je puno važnije raditi na njihovo. 

vecernji.ba

21.01. – Međunarodni dan zagrljaja

Pet do šest zagrljaja na dan učinit će Vam život dužim i ljepšim, tako smatraju psiholozi, a zaključio je to i američki svećenik Kevin Zaborney još 1982. koji je današnji dan proglasio međunarodnim danom zagrljaja.


Da grljenje ima u najmanju ruku ljekovita svojstva, potvrđuju i riječi psihologinje Virginije Satir kako je čovjeku potrebno četiri zagrljaja na dan da bi preživio.

Osam zagrljaja dnevno treba nam da bismo se održali, a 12 zagrljaja na dan da bismo napredovali – rekla je Virginia Satir.

Svjetski poznati psiholog Jack Canfield u svojoj teoriji o grljenju navodi kako je grljenje zdravo, posve prirodno i praktički savršeno.
Kažu:
• 4 su zagrljaja potrebna za preživljavanje
• 8 za održavanje
• 12 za napredovanje.


Vrste zagrljaja

Medvjeđi zagrljaj – Jedna ruka ide preko ramena, a druga preko struka grljene osobe, koja grli na isti način. Pritom se osobe gledaju u oči. Zagrljaj je vrlo čvrst, ali ne i prekomjerno. U ljubavnoj verziji, muškarac može i podići djevojku s tla. Poruka: “Ti si supač!”, ili “Možeš računati na mene”.

Zagrljaj “slovo A” – Tijela su nagnuta jedno prema drugom, grli se s obje ruke, jednom preko ramena, a drugom u predjelu pazuha druge osobe, a lica su pripijena, tako da obje osobe gledaju u istom smjeru. U nekim zemljama (ne baš u Hrvatskoj) ovo kratko grljenje je za dobrodošlicu ili pozdrav.

Zagrljaj “Želim te na veliki način” – Dvoje ljudi grli se s rukama obavijenim jedno oko drugo – muškarac drži djevojku oko struka a ona njega oko vrata, torza se dotiču, noge isprepliću, stopala dodiruju.

Zagrljaj s tapkanjem po leđima – Grljenje s obje ruke i tapkanjem grljene osobe s jednom od njih. To znači: “Drag si mi, ali ovo je samo prijateljski zagrljaj”.

Jednoruki zagrljaj – Kratak zagrljaj desnom rukom druge osobe. Tipičan za muškarce, kada je poruka: “Tvoj sam kompa, ali nismo toliko bliski”.

Bezprsi zagrljaj – U kontaktu sudjeluju ruke i ramena, ali ništa ispod tog nivoa. Ostaci tijela su udaljeni oko 30-50 cm. Tipičan za žene kada se susreću s kolegicama s kojima su više formalne, a manje bliske.

Obrazni zagrljaj – Nježni zagrljaj bilo kojeg tipa, stojeći ili sjedeći, pri kome se obrazi istaknuto dodiruju, dok je ruka obično na drugoj strani lica. Značenje: “Žao mi je što si tužan”.

Kućanski zagrljaj – Daje se osobi koja obično radi kućanske poslove priđe se odostraga i obuhvati ju se s obje ruke u predjelu struka, tako da ruke grlitelja budu prekrižene.

Zagrljaj “Pogodi tko je” – Grlitelj prilazi odostraga i s obje ruke nježno pokrije oči grljene osobe, tako da mu prsa dotiču leđa druge osobe.

Čeoni zagrljaj – Ruke idu na ramena druge osobe, a čela se naslanjaju jedno na drugo.

Zagrljaj “Oko srca” – Svaki od grlitelja obuhvaća drugoga s jednom rukom ispod pazuha, a drugom iznad ramena, držeći prste na vratu sa stražnje strane.

Postranični zagrljaj – Zagrljaj dvoje ljudi sa po jednom rukom, koji stoje jedan uz drugoga. Pogodan za provođenje vremena čekanja u redu.

Zagrljaj “Vrh glave” – Stojeći grlitelj grli s obje ruke sjedeću osobu, obuhvaćajući joj glavu ili vrat, s jednom stranom lica dodirujući potiljak. Dobar lijek protiv depresije.

Danas je blagdan Sveta tri kralja: Znate li zašto baš danas uklanjamo ukrase s drvca?

Iako će neki već dan nakon Božića maknuti blagdanske ukrase, većina se svom božićnom drvcu divi do 6. siječnja, odnosno blagdana Sveta tri kralja ili Bogojavljenja. Možda ste nekad čuli da se spominje ’12 dana od Božića’; prema kršćanskoj se tradiciji 12 dana nakon Božića obilježava dan kad su tri kralja – Gašpar, Melkior i Baltazar – došli u Betlehem pokloniti se malom Isusu.

Tri kralja ili mudraca u Evanđelju se nazivaju i grčkom riječju ‘magoi’ koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci ili ‘oni koji čitaju zvijezde’, a tako se zvalo one koji su mogli u prirodi vidjeti razne znakove i upozorenja. Na blagdan Sveta tri kralja uklanjaju se borovi i božićni ukrasi i s većine gradskih trgova i ulica, jer taj dan označava i kraj božićnog vremena.

Svijećnica

No tradicija je negdje drugačija pa na vatikanskom trgu veliki bor i jaslice ostaju tijekom cijeloga siječnja. Razlog je taj što je ‘službeni’ kraj božićnog slavlja tek 2. veljače, na blagdan Svijećnice ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu. Taj se blagdan tradicionalno u Crkvi slavi četrdeset dana nakon Božića, spaljuju se božićna drvca, a njihov se pepeo posipa po vrtovima i poljima da zemlja bolje rodi.

Prema kršćanskoj tradiciji postoje tako dva dana kad je ‘prikladno’ ukloniti božićne ukrase – na blagdan Sveta tri kralja 6. siječnja i na blagdan Svijećnice (Prikazanje Gospodinovo u Hramu) 2. veljače.

Blagdan Sveta tri kralja posvećen je inače i blagoslovu vode (Tri kralja ili Vodokršće) pa nakon tog dana počinje i blagoslov obitelji i domova blagoslovljenom vodom, no u nekim se katoličkim župama za početak blagoslova više ne čeka Bogojavljenje, već se s tom tradicijom počinje netom nakon Božića. A kad god odlučili skinuti ukrase i baciti bor, ako imate pravo drvo nemojte ga samo ostaviti uz neki kontejner: portal Real Simple preporučuje da tamo gdje ste drvce kupili zamolite da vam ga usitne pa te ostatke upotrebite za malčiranje – prekrivanje zemlje. Ako pak nemate nikakav vrt, svejedno se možete raspitati gdje se božićna drvca recikliraju. 

vecernji.ba

Danas počinje zima

Zima ove godine počinje danas, 21. prosinca u 11.02 sati.

U istom trenutku za stanovnike na južnoj polutki počet će ljeto.

Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža.

Ponedjeljak, 21. prosinca, 356. je dan u 2020, koja kao prestupna godina ima 366 dana.

Danas dvije najveće planete Sunčevog sustava, Jupiter i Saturn, biti u konjukciji, odnosno najvećem prividnom približavanju, na svega šest lučnih minuta. Naredna slična konjukcija bit će 2080. godine.

Ako pijete ove lijekove protiv bolova i visoke temperature, nemojte jer oštećuju jetru

Hrvatska agencija za lijekove (Halmed) objavila je da su prijavljeni slučajevi oštećenja jetre uzrokovanih lijekovima koji koriste djelatnu tvar metamizol. Riječ je o poznatim jakim lijekovima protiv bolova i visoke temperature čiji su nositelji odobrenja u Hrvatskoj Pliva, koja proizvodi Analgin, i Alkaloid koji isporučuje Alkagin.

Pliva i Alkaloid u suradnji s Halmedom i Europskom agencijom za lijekove obavijestili su danas sve zdravstvene djelatnike kako su prijavljeni slučajevi oštećenja jetre zbog korištenja tih lijekova, prenosi gorica.info. 

Metamizol se koristi za kratkotrajno liječenje jake akutne boli nakon traume ili operacije kod bubrežnih i žučnih kolika i drugih akutnih stanja te za snižavanje povišene tjelesne temperature (vrućice). Oštećenje jetre uzrokovano lijekovima može dovesti do potencijalno ozbiljnih stanja, kao što je akutno zatajenje jetre.

Ključno je rano prepoznavanje potencijalnog oštećenja jetre povezano s primjenom metamizola, upozoravaju iz Halmeda. Bolesnike treba educirati da obrate pažnju na simptome potencijalnog oštećenja jetre te ih potaknuti na prekid primjene metamizola i posjet liječniku ako se ti simptomi pojave. Zdravstvenim se radnicima savjetuje provođenje procjene i praćenja jetrene funkcije u bolesnika koji pokazuju znakove i simptome bilo kakvog oštećenja jetre.

Ponovno uvođenje metamizola u terapiju ne preporučuje se u bolesnika u kojih je prethodno tijekom liječenja metamizolom došlo do oštećenja jetre za koje se nije utvrdio nikakav drugi uzrok. Lijekovi protiv bolova i za snižavanje visoke temperature Analgin i Alkagin u opasni za jetru, upozoravaju iz Halmeda.

Lauc: Sačuvajmo zdrav razum, priča s pandemijom gotova je do proljeća

Znanstvenik Gordan Lauc na svom je Facebook profilu usporedio smrtnost od ospica sa smrtnošću od koronavirusa i objasnio koji je virus zarazniji. Smatra da će pandemija nestati do proljeća iduće godine. – SARS-CoV-2 je pokorio svijet.

Pred virusom koji zapravo niti po čemu nije toliko poseban, na koljena su kleknule gotovo sve svjetske vlade.

Recesija zbog pandemije veća je od recesije koju je uzrokovao 2. Svjetski rat… – započinje FB objavu Lauc.

Lauc kaže kako većina ljudi ne zna razliku između virusa i bakterija te napominje kako su ospice puno zaraznije od covida-19, a smrtnost im je podjednaka. Otprilike 1 na tisuću zaraženih kod ospica, a kod SARS-CoV-2 nešto više, s time da su za osobe mlađe od 80 godina ospice puno smrtonosnije od COVID-19.

– Dakle da nas većina nije cijepljena protiv ospica, pandemija ospica bi bila puno strašnije od panedmije SARS-CoV-2. I protiv SARS-CoV-2 dolazi cjepivo za nekoliko mjeseci, tako da je ova priča s pandemijom sigurno gotova na proljeće – zaključuje znanstvenik. Istaknuo je kako je dosada naučio nešto novo. I prehlada može “ubiti neke ljude”.  – Veliko istraživanje provedeno u Brazilu pokazalo je da su kod oko 3% virusnih pneumonija od kojih su umrli ljudi bez komorbiditeta (i bez jasnog uzročnika bolesti) jedini izolirani uzročnik bili koronavirusi koji kod većine ljudi uzrokuju vrlo blage simptome.

Dakle ono što zovemo prehlada također može ubiti neke ljude i ti drugi koronavirusi virusi uopće nisu bezazleni – objašnjava. – Po tome SARS-CoV-2 nije ništa poseban virus.

Čak i na vrhuncu pandemije SARS-CoV-2 virusa u Zagrebu kada procjenjujemo da je možda i više od 10% ljudi aktivno zaraženo, kod većine ljudi sa simptomima koji dođu na testiranje bolest su uzrokovali neki drugi virusi, a ne SARS-CoV-2 – kaže. Poručuje kako time ne želi umanjiti trenutne probleme jer virus uistinu prijeti kolapsom zdravstvenog sustava i smatra kako svi moramo aktivno sudjelovati u naporima da suzbijemo širenje pandemije.

– S dolaskom zime sve više ljudi ima jako teške simptome, te ih nažalost trenutno svakodnevno puno previše i umire. No pandemiju trebamo suzbiti na način da pri tome sačuvamo zdrav razum. Ovo je samo jedan od stotina virusa koji uzrokuju bolesti kod čovjeka i ne možemo ga eliminirati, kao što ne možemo eliminirati niti druge viruse – kaže. Smatra da je najbolja obrana, a što vrijedi i za druge viruse, metaboličko zdravlje i jak imuni sustav. Stres i strah izravno inaktiviraju imuni sustav.

Ako se jako bojimo da ćemo se razboljeti, svojim strahom samo povećavamo vjerojatnost da ćemo se doista razboljeti, no ne samo od COVID-19, već i od drugih metaboličkih bolesti, tumora i drugih bolesti od čega se zdrav organizam može uspješno obraniti.

vecernji.ba

Danas je Evropski dan bez automobila

Bosna i Hercegovina je 2002. godine potpisala povelju evropske inicijative “U grad bez automobila” i od tada se u mnogim bh. gradovima raznim akcijama svake godine obilježava 22. rujan – Evropski dan bez automobila.

Obilježavanje je počelo 1998. godine u Francuskoj u vremenu kada je autmobilska industrija gotovo vladala svijetom, ali ipak jedan dan, šire središte Pariza, bilo je zatvoreno za automobile i to u dogovoru sa gradskim vlastima.

Samo dvije godine kasnije 760 evropskih gradova aktivno je provodilo ovu ideju i 2001. godine ta brojka se povećala na 1005 gradova, ali donijela i proširenje ideje sa jednog dana na cijeli tjedan.

Od 16. do 22. rujna 2020. godine građani zemalja Evropske unije, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja učestvuju u najpopularnijem događaju na svijetu vezanom za urbanu mobilnost pod nazivom „Evropska sedmica mobilnosti“ (ESM).

Ovogodišnja tema Evropske sedmice mobilnost je „Mobilnost bez zagađenja za sve“. Tema odražava ambiciozne ciljeve ugljenički-neutralnog kontinenta do 2050. godine, kako ih je postavila Ursula von der Leien, predsjednica Evropske komisije, predstavljajući Evropski zeleni dogovor.

Takođe, ima za cilj da naglasi važnost pristupačnosti transportu nulte emisije i promovira inkluzivni okvir koji uključuje sve građane.

Uprkos različitim klimatskim, geografskim i socio-ekonomskim uslovima u evropskim urbanim oblastima, mogu se poduzeti mjere za promociju ugljenički-neutralnog i inkluzivnog urbanog okruženja.

Stoga, Evropska sedmica mobilnosti 2020. podstiče ljude i lokalne vlasti da preduzmu korake za postizanje dugoročnog cilja ugljenički-neutralnog kontinenta.