Danas je sveti Roko, zaštitnik kirurga, hodočasnika, zatvorenika i indvalida

Njegovi roditelji bili su dugo bez djece. Molili su se i zavjetovali, a Bog im je podario sina. Sveti Rok je na svome tijelu od rođenja imao madež u obliku križa. Nakon što je prije navršene 20. godine ostao bez roditelja, podijelio je siromasima baštinu koju je naslijedio od oca, imućnog posjednika te se kao siromašan hodočasnik uputio u Rim.

Na putu je činio dobra djela i pomagao oboljelima od kuge. Hodočastio je u Rim, Rimini, Novaru i Piacenzu, posjećivao javne bolnice te posvuda činio djela milosrđa. Sveti Rok je ozdravljao bolesne molitvom, dodirom  i znakom križa. Njegovo putovanje pretvorilo se u hodočašće ljubavi.

U Piacenzi se i sam razbolio od kuge, pa je prognan iz grada. Utočište je našao u šumi, gdje se hranio biljem te pio vodu iz vrela koje je poteklo u njegovom skrovištu. Jedini prijatelj bio mu je lovački pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha. Vlasnik psa, grof Palastrelli, slijedio je životinju u šumu i primio Roka pod svoj krov. Kada je ozdravio, Rok vratio se u zavičaj, ali kako ga je bolest potpuno fizički izmijenila, njegovi sumještani nisu ga prepoznali, već su ga zatvorili kao sumnjivca i špijuna. U zatvoru je proveo pet godina, ponovo obolio od kuge i tek je svećeniku koji mu je podijelio svete sakramente otkrio tko je.

Preminuo je u Montpellieru, 16. kolovoza 1327. Štovanje ovog sveca uvelike su proširili franjevci i kapucini. U rimski martirologij unio ga je papa Grgur XIII., a taj unos potvrdio je kasnije i papa Urban VIII. Po njegovom zagovoru ubrzo su se počela događati ozdravljenja, a štovanje Sv. Roka najprije se proširilo u južnoj Francuskoj i Italiji.

Njegovi zemni ostaci počivaju u svetištu Svetog Roka, u Veneciji, a vjernici ga zazivaju u raznim potrebama, posebno u zaštitu od zaraznih bolesti.

Ime mu je pomalo nepoznatog porijekla te njegovo značenje nije potpuno sigurno. Moguće je da dolazi od germanske riječi hrok što znači gavran ili od nordijske hrokr što je u prijevodu visok i jak.

Zaštitnik je kirurga, hodočasnika, zatvorenika i indvalida.

Svjetski je dan ljevorukih osoba: Ovo su neke zanimljive činjenice o njima

Danas se obilježava Svjetski dan ljevorukih osoba. Dan ljevorukih ustanovljen je u Sjedinjenim Američkim državama 1976. godine, a tim se danom želi promovirati svijest o poteškoćama s kojima se susreću te o njihovim prednostima i nedostacima.

Ljevorukim osobama se zbog te osobine pripisuju mnoge specifičnosti, ali zbog nje se susreću i s brojnim poteškoćama u svijetu krojenom po mjeri dešnjaka. Pretpostavlja se da ljevoruki čine oko 12 do 15 posto svjetskog stanovništva, a prema procjenama stručnjaka, u posljednjih sto godina broj ljudi koji više koriste lijevu ruku povećan je skoro za četiri puta – vjerojatno jer ih se više ne tjera da pišu desnom rukom. Zapravo je među ljevacima vrlo mali broj isključivih ljevaka.

Više je onih koji su naučili koristiti i svoju desnu ruku podjednako spretno kao i lijevu, što im omogućava posebna građa i fiziologija mozga. U dešnjaka su mozgovne polutke asimetrično razvijene, tj. razvijenija je lijeva polovica mozga koja kontrolira desnu stranu tijela dešnjaka. Kod ljevaka ne postoji obrnuti slučaj. Mozgovne polutke su jednako razvijene, ali ljevaci imaju znatno više živčanih vlakana u mozgu od dešnjaka i upravo su ta vlakna bitna za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki. Ljevoruki ljudi su individualisti, kreativni, intuitivni, razmišljaju strateški, imaju neobično dobru glazbenu memoriju, osjećaj za proporcije, pa su zato vrlo zastupljeni u umjetnosti i arhitekturi.

Mnoge su slavne osobe bile ljevaci – Leonardo da Vinci, Michelangelo, Raphael, Albert Einstein, Napoléon Bonaparte, Fidel Castro, Henry Ford, Kurt Cobain, Jimi Hendrix, Ringo Starr, Greta Garbo…

20 zanimljivih činjenica o ljevorukima 1. Na svijetu postoji između 12 – 15 % ljevaka. 2. Ljevaci su generalno stidniji od dešnjaka, također, više oklijevaju prije nego učine neki dramatičan potez. 3. Ljevaci piju više i češće. Desna strana mozga, koju koriste više od lijeve, ima manju toleranciju na alkohol zbog čega se uglavnom brže i napiju. 4. Ljevaci imaju veće šanse da razviju alergije, skloniji su migrenama od dešnjaka, a imaju i veće šanse da pate od nesanice. 5. Ljevaci se uglavnom nalaze na ‘ekstremnom kraju’ IQ ljestvice. Ili su u samom vrhu ili na samom dnu. Prema podacima MENSA-e, društva osoba sa visokim IQ-om, više je ljevaka klasificirano kao genije od dešnjaka (IQ iznad 140) iako na svijetu postoji samo oko 10% ljevaka. 6. Tijekom povijesti ljevaci su često bili progonjeni, a optužbe su uključivale: ljevorukost je znak đavola, znak neuroze, pobune, kriminala i homoseksualnosti. S druge strane, ljevaci su se često doživljavali kao kreativne osobe i vrsni glazbenici. 7. Ljevaci se brže oporave od moždanog udara. 8. Ljevaci sa fakultetskom diplomom u prosjeku postanu bogatiji za 26% od svojih kolega dešnjaka. 9. Majke koje imaju više od 40 godina tijekom djetetovog rođenja imaju veću šansu da rode ljevoruku bebu za 128% od majki u ranim dvadesetim. 10. Njemačka riječ za “ljevoruko” je linkisch, što znači čudan ili nespretan. U talijanskom jeziku riječ je mancino, koja je izvedena iz “pokvaren” ili “osakaćen”. Rusi koriste termin ”levja”, koji se generalno smatra uvredom, a vjerojatno ste često mogli čuti da se ljevaci nazivaju ‘levatima’, termin uobičajen na Balkanu. 11. Među Inuitima, na svaku ljevoruku osobu se gleda kao na potencijalnog čarobnjaka ili vrača. U Maroku, ljevaci su “s’ga”, riječ koja označava zloduh ili prokletu osobu. 12. Inke su vjerovali da ljevaci imaju posebne iscjeliteljske magične moći, zbog čega su uvijek i bili šamani ili liječnici. Zuni plemena iz Sjeverne Amerike su vjerovala da ljevorukost donosi sreću. 13. Istraživanja pokazuju da su ljevaci jako talentirani matematičari, glazbenici , arhitekti i općenito umjetnici. 14. Veze između lijeve i desne strane mozga su brže kod ljevorukih ljudi. To znači da se informacije prenose brže, što ljevake čini učinkovitijim u rješavanju veće količine informacija koje se događaju na obje strane mozga. 15. Istraživanja pokazuju da ljevak može lakše naučiti pisati desnom, nego dešnjak lijevom rukom. 16. Prema jednoj studiji, ljevaci žive 9 godina kraće od dešnjaka. 17. Ljevaci žive u svijetu dešnjaka, s obzirom da je sve od alata do otvarača konzervi dizajnirano za dešnjake. 18. Koliko god bizarno, neobično i nelogično zvučalo – ljevaci se daleko lakše prilagode gledanju pod vodom. 19. Istraživanja su pokazala veliku stopu ljevorukosti među vrhunskim sportašima, pogotovo u jedan-na-jedan sportovima kao što su tenis, boks, i mačevanje. 20. Ljevaci su dobili svoj Međunarodni dan 13. kolovoza 1992. godine. Dan “kada ljevaci širom svijeta mogu slaviti te povećati svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.”

12. kolovoza – Međunarodni dan mladih

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 12. kolovoza Međunarodni dan mladih. Od 2000. godine do danas taj se dan kontinuirano obilježava, i to svake godine s drugom temom. Ovogodišnja tema je pridruži se Putu do 2030. godine: iskorjenjivanje siromaštva i postizanje održive proizvodnje i potrošnje! 12. kolovoza se svake godine obilježava kako bi se promovirao aktivizam mladih, te prepoznali napori i akcije mladih širom svijeta koje doprinose pozitivnim promjenama, razvoju i ekonomskoj dobiti zajednica, a i šireg društva.

Krapinsko-zagorska županija je, prepoznavši važnost, značaj i obvezu aktivnog djelovanja usmjerenog na unapređivanje svekolikog položaja mladih na svom području, između ostalog sudjelovanja u izradi javnih politika, poticanja međusektorske suradnje, društvene solidarnosti te širenje svijesti o volontiranju kao vrijednom iskustvu dobivanja i prijenosa znanja i vještina.

Također je među prvim županijama 2006. inicirala i donijela Županijski program djelovanja za mlade; uz aktivno sudjelovanje tada djelatnih udruga mladih i svih ostalih zainteresiranih.  Od 2007. godine Krapinsko-zagorska županija konstantno u županijskom proračunu osigurava sredstva za provođenje programa i projekata usmjerenih na poboljšanje položaja mladih u svim segmentima društvenog života čije provođenje se u partnerskom odnosu odvija uz pomoć Mreže udruga mladih.

Oprez – pazite kakvu hranu jedete i ne izlažite se suncu

Toplinski val ovo ljeto pogodio je cijeli svijet. Prema prognozama meteorologa AccuWeathera toplinski val koji je zapadnu Europu zahvatio u srpnju jedan je od najsnažnijih u posljednjih 200 godina, a ekstremni vremenski uvjeti ugasili su stotine života, piše Večernji list BiH.

Intervencije

Iako se prema najavljenim prognozama meteorologa FHMZ-a ne može reći da nas čekaju ekstremne vrućine, građani trebaju biti na oprezu kako im se uživanje u ljetu ne bi pretvorilo u višesatno provođenje vremena u liječničkim ambulantama zbog nemara. Na oprez konstantno pozivaju i liječnici koji su od početka rasta temperatura imali pune ruke posla. – Otkako su krenule vrućine, točnije od početka lipnja, imamo povećan broj intervencija – kazala je nedavno dr. med. Kristina Šimović, voditeljica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Mostar. Prema njezinim riječima, visoke temperature najveći problem predstavljaju kroničnim bolesnicima, ali i svima onima koji se ne pridržavaju liječničkih preporuka. Da veliki broj ljudi traži pomoć liječnika, potvrdila je dr. Monika Glibić, liječnica u Hitnoj pomoći Mostar.

– Posljednjih mjesec dana imamo veći broj pacijenata. Popriličan broj turista, koji dolaze u Mostar, tražio je pomoć, ali i osoba koje ne borave tijekom cijele godine u Mostaru i koje nisu navikle na ove temperature koje im onda malo kvare odmore, ali sve se završi bez problema – objasnila je za RTV HB dr. Glibić, navodeći da je kod osoba koje dolaze po pomoć najuočljivija dehidracija zbog pojačanog znojenja. Ni domovi zdravlja u drugim dijelovima BiH nisu pošteđeni intervencija.

Pomoć od sarajevskih liječnika pacijenti su najčešće tražili zbog stomačnih tegoba, što je za klix.ba potvrdio ravnatelj JU Dom zdravlja SŽ-a Abel Baltić. – U posljednjih nekoliko tjedana u ambulante domova zdravlja u Sarajevskoj županiji javlja se na dnevnoj osnovi oko 50 građana, što je povećanje u odnosu na ranije razdoblje – kazao je dr. Baltić.

Prema njegovim riječima, osim pacijenata koji dolaze zbog sumnje na koronavirus, značajan broj njih pak dolazi zbog problema s trbuhom. – U ovom razdoblju i prije Covida bio je povećan broj pacijenata s tegobama probavnoga trakta, što se pripisuje vremenskim prilikama, povišenim temperaturama zraka i dehidraciji, trovanju hranom uslijed nedovoljnoga i nepravilnoga rukovanja namirnicama, posebice voća i povrća – kazao je za ovaj medij dr. Baltić. Pacijenti u Banjoj Luci najčešće su pomoć tražili zbog otežanoga disanja, bolova u grudnom košu, alergijskih reakcija… – kazali su liječnici. – Javljali su nam se pacijenti zbog bolova u grudnom košu, otežanog disanja, ozljeda, prometnih nesreća, kolapsa, neuroloških tegoba, alergijskih reakcija, abdominalnih tegoba te febrilnih stanja – potvrdili su iz banjolučkog Doma zdravlja za “Nezavisne”, ističući kako su vrućine utjecale na veći broj pacijenata s različitom simptomatologijom.

Osvježenje od ljetnih vrućina i sparina koje nas očekuju idućih dana većina građana potražit će kupajući se u rijekama, jezerima, bazenima ili moru, pri čemu nerijetko zanemaruju opasnosti koje im prijete. Štitite se Rijeke su najopasnije, ističu stručnjaci, jer su protočne, često imaju virove, zatim usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno temperatura je na površini toplija, a u dubini hladnija. Kako bi izbjegli neželjene, a i tragične posljedice, važno je da se pridržavate nekoliko osnovnih savjeta: – Ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka, ne ulazite vrući u vodu ili ako ste konzumirali alkohol, ne skačite u vodu nepoznate dubine. I osnovno pravilo: U najtoplijem dijelu dana boravite u hladu i obvezno koristite zaštitni faktor.

Neizdržive vrućine: Kako se zaštititi od toplinskog vala?

Nije baš popularno mišljenje da se od navike lako odviknuti, ali činjenica da nas svakog ljeta iznova iznenade vrućine pokazuje upravo to.  Svakog ljeta iznova se privikavamo na vrućinu i prisjećamo kako sunce kojeg smo tijekom zime kao ozebli čekali, može biti poprilično opasno. Glavobolja, smušenost, malaksalost, mučnina, grčevi, crvena koža i visoka tjelesna temperatura samo su neki od simptoma toplinskog udara. Kako se zaštititi od toga i provesti ugodno i bezbrižno ljeto pročitajte u nastavku.

1/ Pijte puno vode

Na ovakvim vrućinama trebali biste piti vodu bez obzira na to jeste li žedni. Visoke temperature uzrokuju znojenje pa je jako važno nadoknaditi izgubljenu tekućinu jer ćete se u suprotnom pregrijati. Najpametnije bi bilo nositi bočicu vode nadohvat ruke gdje god bili.

2/ U podne u kuću

Mama i baka su bile u pravu. Od 10 ujutro do 16 popodne vani je nagore sunce pa je to ujedno i najvrući dio dana. U tom periodu trebali biste ostati u kući ili bar ograničiti izloženost suncu. Druženja i igre na otvorenom mogu pričekati i kasnije popodne kada će i vama i ostalima biti ugodnije, a i sigurnije.

3/ Sa suncem samo indirektno

Na otvorenom pokušajte što je više moguće izbjeći direktni kontakt sa suncem. To možete učiniti bježanjem od hlada do hlada ili jednostavno nositi šešir ili šiltericu. Modni izričaj u ovim situacijama može biti i više nego koristan. Još jedna bitna stavka koju nikako ne smijemo zanemariti je krema za sunčanje. Nanošenje kreme za sunčanje neće spriječiti vašu kožu da dobije lijepi preplanuli ten, ali će ju zaštititi od izgaranja. Bolje da se sjetite namazati kremom za sunčanje na vrijeme kako se ne biste kasnije mazali jogurtom.

4/ Klima i hlađenje

Klima uređaj namjestite na hlađenje i dajte joj oduška. Također, navucite zavjese i spustite rolete kako biste spriječili ulazak sunčevih zraka u prostoriju. Nažalost, klima nije uvijek dostupna pa se u tim situacijama možete držati najnižeg kata i uključiti ventilatore. Jedan fora način za pojačavanje efikasnosti ventilatora jest a ispred njega postavite tanjur pun leda. Tako će se prostorija brže rashladiti.

5/ Pazite što unosite u sebe

Koliko god su lijepe fotografije koktela na sunčani dan, alkohol vam ni u ovom slučaju nije prijatelj. Alkoholna, gazirana i energetska pića potiču dehidraciju kao i, nažalost, kava. Što se tiče hrane, držite se manjih obroka koje možete češće jesti. Neka ta hrana bude nutritivna, ne samo prazni ugljikohidrati, i sadrži puno vode, to je naravno voće i povrće.

6/ Lagano se obucite

Široka, lagana i svjetla odjeća je logičan izbor na ovim vrućinama. Uska odjeća zadržava toplinu kao i tamnije boje pa će lepršava odjeća u ovim danima predstavljati svoju vrstu spasa. Šeširi i kape koje nosite neka budu od prozračnih materijala i isto kao i ostatak garderobe, svjetlijih boja.

7/ Opet voda

Oni kojima more nije nadohvat ruke, neka bude voda. Stavljanje obloga oko zapešća i gležnjeva učinkovit je način spuštanja tjelesne temperature. Pomoći će i hladan tuš ili kupka. Sa sobom nosite bočicu spreja s hladnom vodom i prskajte se kako biste snizili tjelesnu temperaturu. Malo zabavniji način za to su pištolji na vodu. Zvuči djetinjasto, ali u svakome od nas čuči dijete kojeg će ovakav način rashlađivanja razveseliti, samo se moramo opustiti i prestati shvaćati se preozbiljno.

8/ Pazite na svoje bližnje

Provjerite starije članove obitelji, pogotovo one koji u kućanstvu nemaju klima uređaj. Ako kod bilo koga od svojih obitelji i prijatelja primijetite simptome toplinskog udara (ubrzan rad srca, vrtoglavica, nesvjestica, glavobolja, grčevi mišića, povraćanje, proljev), pozovite doktora. Jako bitan podsjetnik koji je svakog ljeta potreban i na koji se ljudi i daje oglušuju: ne ostavljajte životinje ili djecu same u autu, niti sekundu. Držite svoje ljubimce u zatvorenom prostoru i pobrinite se da imaju pristup hladnom prostoru i puno vode.

Majmunske boginje: Koji su simptomi i kako se liječe

U Bosni i Hercegovini je jučer potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja. Prema Nacionalnoj zdravstvenoj službi Velike Britanije, majmunske boginje rijetka su virusna infekcija koja je obično blaga i većina ljudi se oporavi za nekoliko tjedana.

Najčešće se pojavljuju u udaljenim dijelovima središnje i zapadne Afrike, a izvan te regije pojavljuju se zbog putovanja u to područje.

Majmunske boginje ne šire se lako među ljudima, a smatra se da je rizik za širu javnost nizak.

Simptomi i liječenje majmunskih boginja

– povišena tjelesna temperatura

– glavobolja

– zimica

– iscrpljenost

– umor

– bolovi u mišićima i leđima

– oticanje limfnih čvorova i osip sličan onome od vodenih kozica.

Nakon što groznica prođe, može se razviti osip, koji često počinje na licu, a zatim se širi na druge dijelove tijela, najčešće dlanove i tabane. Osip, koji može izazvati svrbež, mijenja se i prolazi kroz različite faze prije nego što konačno nastane krasta koja kasnije otpada, a lezije mogu uzrokovati ožiljke.

Infekcija obično prolazi sama od sebe i traje od 14 do 21 dan.

Iz HZJZ-a navode da bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom. Virus može ući u tijelo kroz oštećenu kožu, dišne puteve ili kroz oči, nos ili usta. Može se prenijeti i tijekom spolnog odnosa, ali i kontaktom sa zaraženim životinjama kao što su majmuni, štakori i vjeverice ili putem predmeta inficiranim virusom poput posteljine ili odjeće, prenosi miss7zdrava.24sata.hr.

Većina slučajeva majmunskih boginja je blaga i ponekad izgledaju kao vodene kozice. Ipak, bilo je i težih slučajeva u kojima su majmunske boginje uzrokovale smrt u zapadnoj Africi.

“Važno je naglasiti da se majmunske boginje ne šire lako među ljudima i da je ukupni rizik za širu javnost vrlo nizak”, rekao je  doktor i zamjenik ravnatelja Nacionalne službe za infekcije u javnom zdravstvu Engleske Nick Phin.

Ne postoji poseban tretman za majmunske boginje i liječenje je simptomatsko.

Kako se zaštiti od majmunskih boginja?

Oboljela osoba treba ostati izolirana dok kraste ne otpadnu, treba se izolirati od ostalih ukućana i ne dijeliti predmete s ostalima (posuđe, posteljinu, odjeću …).

Treba se suzdržavati od spolnih odnosa dok se bolest ne povuče.

Bliski kontakt zaražene osobe treba pratiti svoje zdravstveno stanje tijekom tri tjedna, mjeriti temperaturu dva puta dnevno, a u slučaju pogoršanja javiti se epidemiologu.

Njegovateljima oboljele osobe preporučuje se nošenje maske, a u sobi se ne smije dizati prašina usisavačem i slično, nego prebrisati vlažnom krpom površine.

Odjeća i posteljina oboljelog ne smije se rastresati, nego saviti i staviti na pranje, preporučuje HZJZ.

Dm povukao babylove lančić za dudu

Dm je izvijestio u srijedu da je iz predostrožnosti povukao tri serije proizvoda babylove lančića za dude zbog nepravilnosti na kukici za pričvršćivanje lančića za dudu, pa se mali dijelovi mogu odvojiti od plastične kukice.

Povlačenje se odnosi isključivo na serije pod oznakama:  PO 5460, PO 5537 i PO 5538. Serijski broj istaknut je na poleđini kopče na lančiću za dudu koja se koristi za pričvršćivanje na odjeću.

Tvrtka moli kupce da proizvode s tim oznakama vrate u prodavaonicu gdje će im biti osiguran povrat novca.   Proizvod možete vratiti bez predočenja računa, bez obzira na to je li proizvod otvoren ili neotvoren, priopćio je dm uz ispriku svim kupcima.

U kojoj valuti je sad najpametnije štedjeti

Euro i dolar izjednačeni su nakon 20 godina – prvi put poslije 2002, jedan euro vrijedi jedan dolar. Da li je ovo znak za promjenu strategije štednje ili samo “lažna uzbuna”, objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta dr. Ljubodrag Savić.

Vrijednost eura za 12 odsto je niža u odnosu na početak godine, a prema riječima profesora Savića, bilo je potpuno očekivano da se euro i dolar na kraju izjednače. Prije svega, već neko vrijeme je američka privreda jedna od najjačih, za razliku od europske, koja se prethodnih mjeseci suočava sa problemima, prvenstveno zbog rata u Ukrajini. Naime, sugovornik Nova.rs objašnjava da su, u ovom slučaju, sankcije načinile veću štetu Europskoj uniji nego Rusiji.

Ipak, profesor Savić ističe da rat u Ukrajini nije jedini faktor koji uticao na to da dođe dok ovakve promjene.

Objašnjava da se, između ostalog, u Sjedinjenim Američkim Državama referentna kamatna stopa redovno koriguje, što dovodi do povećanja kamata, a posljednje povećanje, za pola procentnog poena, desilo se u maju.

“Dolar tako djeluje atraktivnije za kupovinu dok, s druge strane Europska centralna banka oklijeva i ne podiže kamatnu stopu kao što se to radi u SAD-u. Treba, međutim, uzeti u obzir da se međuvalutni odnos često mijenja i ne mora uvijek da bude rezultat realnih faktora. Primjera radi, Kina, kao jedna od najbrže rastućih ekonomija, je najveći kupac američkih državnih hartija od vrijednosti, što znatno utiče na jačanje dolara”, objašnjava Savić za Nova.rs

Takođe, američki dolar i dalje je najčešće sredstvo plaćanja u međunarodnoj trgovini.

Savić ističe da je do pada vrijednosti eura, te njegovog izjednačavanja sa dolarom, došlo u trenutku kada je Rusija, zbog godišnjeg remonta, zatvorila gasovod Severni tok 1, kojim se gas doprema do Njemačke, a postoji i bojazan da bi, kada radovi budu gotovi, Rusija mogla da zaustavi dotok gasa.

“Neočekivano, ali lopta je na strani Rusije. Ponoviću da ovo nije jednom za svagda, međuvalutni odnosi mijenjaju se brže nego što ljudi misle. To je složena igra, vrijednosti su danas ovakve, ali već sutra ne moraju da budu”, kaže Savić.

Da li je dolar dobar izbor za štednju?

Sada, kada su vrijednosti eura i dolara na istom nivou, Savić smatra da ljudi koji žele da “sitniji” novac koji imaju negdje ulože, sada mogu da razmisle o dolaru. Ipak, ovo može biti dobro samo u kratkom roku.

“Naš narod nema puno novca koji bi mogao negdje da uloži. Ko malo uloži – ako dobije, dobiće malo, a ako izgubi, opet će izgubiti malo”, kaže Savić.

Ipak, ukoliko imate veću sumu novca koju želite da uložite ili dodatno uštedite, profesor Savić smatra da postoje bolje opcije.

“Švicarski franak je jaka valuta, koja sa sobom nosi najmanji rizik. Ona je, dugoročno posmatrano, najstabilnija”, objašnjava Savić.

Ipak, kako kaže, opcija za štednju koja nosi još manji rizik, jeste investiciono zlato. Prema njegovim rečima, investiciono zlato može se smatrati značajnijim od svih valuta.

Jedan od razloga za to jeste njegova likvidnost, odnosno mogućnost da investiciono zlato “prevedete” u gotovinu.

“Još jedna dobra strana investicionog zlata jeste to što ono ne mora fizički da bude kod vas, tako da možete da izbjegnete rizik od, na primjer, pljačke u kući. Na kraju krajeva, sada ljudi koji se odluče na štednju teže ka tome da što manje izgube, a investiciono zlato nosi najmanji rizik da se tako nešto dogodi”, objašnjava Savić.

Amerikanka traži svoje pretke, djed joj je iz Hrvatske, prezivaju se Šantić

Na društvenim mrežama se Hrvatskom nedavno proširila neobična objava Mirte Kišak Koch koja Amerikanki Summer Santich pomaže pronaći hrvatske korijene. Slučajni susret dogodio se u Barceloni, a rezultirao je potragom na Facebooku za ljudima prezimena Šantić. “Neki dan su mi u shop ušle dvije curke iz Amerike. Zapričale smo se i ja sam rekla da sam iz Hrvatske, a Summer Santich je rekla – OMG, I cannot believe it! Uglavnom, njen djed je iz Hrvatske, ali ne zna točno odakle. Umro je, a njena baka ne voli o njemu pričati jer se uvijek jako rastuži”, napisala je u objavi, prenosi Index.hr.

“Zna li netko nekoga tko se preziva Šantić da Summer pokuša naći svoje korijene? To joj je baš velika želja! Please, tagirajte svoje prijatelje Šantiće u komentarima pa će mi se Summer javiti”, dodala je napomenuvši da je Summer djevojka desno na fotki. Summer inače živi u Sacramentu u Kaliforniji, a u komentarima se javila njena rođakinja koja je napisala da je “djed Santich imao rođake u Splitu i u Rogoznici”, dok je jedna korisnica napisala da zna “dva Šantića iz Splita”.

Savjeti za ljetne vrućine: Piti najmanje 2 l vode, izbjegavati sunce, jesti svježu hranu…

Dehidracija, trovanja, sunčanica, oboljenja izazvana ugrizima i ubodima životinja… neke od opasnosti koje ljeto i velike vrućine nose sa sobom, piše Večernji list BiH.

Varljivo sunce

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica savjetuju kako ljetne mjesece provesti što bezbrižnije. Dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjela za promociju zdravlja u Institutu, ističe da ovo godišnje doba zahtijeva promjene načina života, od prehrane i odijevanja do drugačijeg rasporeda aktivnosti. Ovo se posebno odnosi na malu djecu, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, osobe oboljele od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, dijabetičare, kronične bolesnike, sportaše i radnike na otvorenom. Vrlo je važno, ističe, zaštititi kožu, posebice od prevelikog izlaganja suncu. Kada je riječ o opeklinama, bez obzira na tip kože, najvažnije se pridržavati osnovnih preventivnih mjera kao što su da se aktivnosti pokušaju svesti na jutarnje i poslijepodnevne, smanjiti izlaganje suncu u razdoblju od 10 do 17 sati kada je najveći indeks UV zračenja.

Također, tijekom izlaganja sunčevim zrakama obvezno je, posebno za djecu, koristiti sredstva s najvećim zaštitnim faktorom (50) koje je potrebno nanijeti u dovoljno debelom sloju minimalno 20 minuta prije izlaska iz kuće, uz ponavljanje svaka dva sata te nakon svakog kupanja, navode iz INZ-a. Zbog visokih temperatura i povećanog gubitka tečnosti znojenjem, ljeti je tijelu i koži potrebna veća količina vode (najmanje dvije litre dnevno). Preporuka je unositi tekućinu polako, u malim količinama i pri tome izbjegavati alkoholna, gazirana i zaslađena pića koja će samo pojačati dehidraciju. Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom pritisku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).

– Ako sumnjate je li voda u kojoj se kupate čista, zbog mogućih infekcija izbjegavajte predug boravak u njoj te pripazite da ne gutate tu vodu ili ronite otvorenih očiju, a obvezno nakon kupanja u takvoj vodi istuširajte se toplom vodom i sapunom – kaže dr. Kuduzović. Ističe i da se pozornost obrati na ugrize i ubode kukaca. Mjesto uboda važno je održavati čistim kako ne bi došlo do razvoja infekcije. Jako je važno pokušati se suzdržati od češanja kože jer se upravo na taj način najčešće omogući razvoj infekcije zbog ulaska mikroorganizama kroz ranicu nastalu češanjem.

– U slučaju da se pojavi otok stavite hladnu oblogu na mjesto uboda (mokri ručnik ili kockice leda umotane u kuhinjsku krpu) kako bi je smanjili. Pomoć liječnika U slučaju razvoja infekcije ili neke neobične kožne promjene na mjestu uboda, pojave povraćanja ili poteškoće s disanjem potrebno je žurno potražiti liječničku pomoć. Kako bi se spriječili problemi uzrokovani hranom, stručnjaci naglašavaju da u toplim danima treba maksimalno pojednostaviti pripremu jela: upotrebljavati samo svježe namirnice, adekvatno ih termički obraditi i po mogućnosti svakodnevno pripremati svježe obroke.

– Posebnu pažnju treba obratiti na lako kvarljive namirnice proteinskog podrijetla kao što su: meso, jaja, riba, mlijeko i mliječni proizvodi. Osim pravilnog čuvanja hrane, termičke obrade i temeljitog pranja voća i povrća, trovanje hranom spriječit ćemo čestim pranjem ruku te pravilnom higijenom posuđa i pribora za rad s hranom (posebice daska za rezanje mesa) – istaknuli su iz Instituta.