Danas: Sv. Leopold Bogdan Mandić

Sv. Leopold Bogdan Mandić rođen je 12. svibnja 1866. u Herceg Novom (danas Crna Gora). Njegovi roditelji, otac Petar Antun Mandić i majka Dragica (Karla) rođ. Carević, na krštenju (13. 6. 1866.) su mu dali ime Bogdan Ivan.

Dječak se od rane mladosti odlikovao uzornim vladanjem i ljubavlju prema svojim vršnjacima i drugim prijateljima, tako da mu je kotorski biskup Kazimir Forlani prigodom ulaska u Kapucinsko sjemenište u Udinama (16. 11. 1882.) da svjedočanstvo da je “od najnježnijih godina davao primjer svake kreposti, jer je cijelom dušom nastojao oko kršćanske savršenosti”.

Prilikom stupanja u novicijat i oblačenja redovničkog odijela, u znak ‘novog života’ poglavari mu dodjeljuju i novo ime: LEOPOLD.

Ulazak u samostan

U sjemeništu talijanske Venetske kapucinske Provincije (koja je tada imala i svoj samostan u Herceg Novom) naš se zemljak nastavio odlikovati marljivošću u učenju, uzornim ponašanjem i pobožnošću, tako da su ga redovnički poglavari već 2. svibnja 1884. primili u novicijat u Bassano del Grappa. Po ondašnjem redovničkom običaju, prilikom stupanja u novicijat i oblačenja redovničkog odijela, u znak ‘novog života’ poglavari mu dodjeljuju i novo ime: LEOPOLD.

Prve redovničke zavjete u Kapucinskom redu položio je 4. svibnja 1885. Nakon novicijata odlazi na studij filozofije u Padovi, gdje 20. listopada 1888. polaže svečane (doživotne) zavjete. Teologiju je studirao u Veneciji gdje biva i ređen za svećenika (20. 9. 1890.).

Već u najranijim godinama Leopold Bogdan Mandić osjetio je želju da radi na kršćanskom jedinstvu, posebno na jedinstvu između Istočne i Zapadne Crkve, kod čega je osobito mislio na crkveno jedinstvo slavenskih naroda. Zato je odmah nakon svećeničkog ređenja zamolio redovničke poglavare da ga pošalju u domovinu kako bi se mogao posvetiti radu oko jedinstva, jer je to smatrao svojim osobitim pozivom koji mu je Bog namijenio. Poglavari nisu udovoljili njegovoj želji; on se podložio njihovoj odluci i sav se predao apostolatu izmirenja ljudi s Bogom.

Redovničke i svećeničke službe

Kao mladi svećenik u početku je djelovao u raznim samostanima, gdje se uvijek u duhu sv. Oca Franje rado primao svakog posla. Jedno vrijeme je djelovao i u hrvatskim krajevima, i to kao poglavar (gvardijan) samostana Gospe od Zdravlja u Zadru, a oko godinu dana (1905.-1906.) u Kopru. Svega nekoliko dana tijekom 1923. godine djelovao je i u Rijeci No, najduže boravi u Padovi (od 1906. pa do smrti 1942.) prvenstveno kao ispovjednik.

Kad je uvidio da se neće moći posvetiti aktivnom radu za crkveno jedinstvo i spoznao da je njegovo poslanje da svoj život posveti radu za duše u ispovjedaonici, načinio je zavjet da će, među ostalim, svakoga čovjeka koji dođe k njemu na ispovijed primiti kao istočnog kršćanskog brata: u postupak sa svakim pojedinim pokornikom stavit će su svoju želju za svetim jedinstvom između kršćanskog Istoka i Zapada.

Njegova ispovjedaonica bila je opsjednuta od ljudi svakodnevno po deset, pa i više sati; i tako kroz gotovo 40 godina! A ljudi i pokornici dolazili su ne samo iz Padove i njezine okolice, nego i iz drugih udaljenih mjesta Italije. K njemu su na ispovijed hrlili ljudi različitog društvenog statusa: od sveučilišnih profesora i biskupa do seljaka; od visokih oficira do radnika i domaćica, svećenici, industrijalci, trgovci. Svi su se oni gurali oko njegove ispovjedaonice-sobice i strpljivo čekalo svoj trenutak za izmirenjem s Bogom i ljudima.

Svetac blagosti i opraštanja

Leopoldov duhovni život i rad nalazio je svoje žarište i izvorište u Euharistiji, a osobitom sinovskom ljubavlju je gorio prema Bezgrešnoj koju je nazivao svojom “Gospodaricom”.  Po naravi je bio nagao, u mladim je danima znao ponekad planuti i srdžbom, ali se poniznom upornošću borio protiv svoje prirode i uz duhovni napor uspio je postići takvu skromnu blagost da su ga neki čak smatrali i previše blagim, a pogotovo u ispovjedaonici. Bio je i veliki ljubitelj prijateljstva sa svim ljudima, pa su ga mnogi već za života, a osobito poslije smrti, počeli smatrati svecem i pomoćnikom obitelji u njezinim potrebama i nevoljama.

Kad je iscrpljen ispovjedničkom službom i bolešću 30. srpnja 1942. preminuo u Padovi, vjerni ga je narod sa svoje strane odmah proglasio svecem. Njegovo se štovanje, upravo munjevitom brzinom proširilo po svim zemljama i kontinentima. U našoj domovini (Hrvatskoj) njegovo štovanje počeo je najprije širiti kardinal Alojzije Stepinac.

Mrtvo tijelo fra Leopolda kroz 21 godinu počivalo je na gradskom groblju u Padovi, a onda je 19. rujna 1963. preneseno u kapucinsku samostansku crkvu sv. Križa u Padovi. Na temelju spontanog štovanja i brojnih svjedočanstava o zadobivenim milostima po njegovu zagovoru, crkvene vlasti su 16. siječnja 1946. otvorile proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Cijeli postupak je zaključen 20. ožujka 1952. Pošto je proces za proglašenje blaženim završen u nepune 34 godine od njegove smrti, Leopolda Bogdana Mandića blaženim je proglasio papa Pavao VI. na trgu pred bazilikom sv. Petra u Rimu 2. svibnja 1976.

Generalni postulator Kapucinskog reda 4. srpnja 1977. uputio je Zboru za proglašenje svetaca molbu da se nastavi s postupkom i za Leopoldovo proglašenje svetim. U godini 1980.-1981. u Trentu su obavljena ispitivanja u vezi s čudom ozdravljenja Elizabete Ponzolotto, a koje je predloženo u apostolskom postupku za njegovo proglašenje svetim. Nakon što je papinski liječnički savjet potvrdio velikom većinom glasova da je ozdravljenje gospođe Ponzolotto, uslijedila je objava dekreta pape Ivana Pavla II. o dokazanom čudu koje se dogodilo na zagovor blaženog Leopolda.

  • 16. listopada 1983. papa Ivan Pavao II. svečano je proglasio Leopolda svetim.

Danas je ujedno i patron filijalne crkve u Dubravici, a Središnje misno slavlje bit će u 18:00 sati.

Raste broj infarkta među mladim ženama, a na ove simptome treba obratiti pažnju

Simptomi infarkta kod žena mogu se razlikovati od simptoma koji se javljaju kod muškaraca. Kardiovaskularne bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti kod muškaraca i žena.

Srčani udar se događa kada se protok krvi koji donosi kisik u srčani mišić ozbiljno smanji ili potpuno prekine. To se događa zato što se arterije koje opskrbljuju srce krvlju mogu polako suziti od nakupljanja masti, kolesterola i drugih tvari (plaka).Simptomi infarkta kod muškaraca najčešće su bol, pritisak, odnosno nelagoda u prsima. Kod dvije trećine žena taj je simptom također vodeći, no kod čak jedne trećine žena postoje drugi simptomi koje navode kao glavne. Koji su simptomi infarkta miokarda kod žena – saznajte dalje u članku.

Infarkt – simptomi kod žena

Dijagnosticirati infarkt kod žena često zna biti veći izazov nego kod muškaraca. Razlog je što je glavni i dominantni simptom kod muškaraca gotovo uvijek bol, pritisak u prsima i “kao da nešto steže oko prsiju”. Iako se u velikom broju slučajeva bol prsima pojavljuje kao simptom, često znaju biti navedeni i dodatni simptomi infarkta srca kod žena kao glavne tegobe.Simptomi infarkta kod muškaraca najčešće su bol, pritisak, odnosno nelagoda u prsima. Kod dvije trećine žena taj je simptom također vodeći, no kod čak jedne trećine žena postoje drugi simptomi koje navode kao glavne. Koji su simptomi infarkta miokarda kod žena – saznajte dalje u članku.

Infarkt – simptomi kod žena

Dijagnosticirati infarkt kod žena često zna biti veći izazov nego kod muškaraca. Razlog je što je glavni i dominantni simptom kod muškaraca gotovo uvijek bol, pritisak u prsima i “kao da nešto steže oko prsiju”. Iako se u velikom broju slučajeva bol prsima pojavljuje kao simptom, često znaju biti navedeni i dodatni simptomi infarkta srca kod žena kao glavne tegobe.Što se tiče akutnih simptoma prilikom samog infarkta miokarda, studija navodi da također dolazi do razlika kako izgleda srčani udar kod muškaraca i žena. Bol u prsima bila je najčešći simptom, koji je zahvatio 88,5 % žena i 94,8 % muškaraca, bez statistički značajne razlike između spolova. Kada su simptomi infarkta kod žena u pitanju, one su značajno češće prijavljivale ove simptome:

kašalj.

mučninu

bol u leđima, vratu ili čeljusti

vrtoglavicu

lupanje srca

umor

Nisu pronađene značajne razlike u učestalosti drugih simptoma poput:

Srčane smetnje – simptomi i što učiniti kada ih primjetite

Ako osjećate simptome poput bolova u prsima koji ne prestaju dulje od 20 minuta, ne mijenjaju se na položaj tijela, tj. sjedite li, ležite, kod udaha ili govora, zovite hitnu.

Lagani infarkt – simptomi

Također, simptomi blagog srčanog udara ne moraju nužno uključivati veliku bol u prsima.

Bicikl ili trčanje? Evo koji kardio trening donosi brže rezultate

Oba sporta, trčanje i vožnja bicikla, imaju svoju publiku. Možda imate prijatelja koji uvijek odvoji vrijeme za svoju nedjeljnu dugu trku, dok drugi nikada ne propušta omiljenu biciklističku aktivnost.

Ako želite dodati više kardio treninga u svoju fitness rutinu, a niste sigurni koja opcija je bolja, možete biti sigurni da oba imaju izvrsne prednosti.

“Trčanje je odlična opcija za podršku zdravlju vašeg kardiovaskularnog sustava jer je vrlo praktično – jedina oprema koja vam treba je par tenisica”, objašnjava certificirani trener Sydney Smith.

“S druge strane, vožnja bicikla je vježba niskog udarca, što znači da je prirodno štedljivija za zglobove.”

Stručnjaci su jednoglasni: vožnja bicikla je bolja za izgradnju snage. Na biciklu možete prilagoditi otpor i voziti na način koji cilja specifične mišićne skupine.

Povećanje otpora, poput korištenja većeg zupčanika ili izvođenja intervala visokog intenziteta poput sprintova uzbrdo, oponaša trening s otporom, kontinuirano angažirajući glavne mišiće nogu kao što su kvadricepsi, hamstrings, gluteusi i listovi, što dovodi do učinkovitijeg razvoja mišića nego trčanje.

Vožnja bicikla također pomaže:

• Jačanju trbušnih mišića jer morate održati stabilnost na biciklu.

• Razvijanju listova sa svakim okretajem pedale.

• Aktiviranju kvadricepsa i gluteusa kada se podižete sa sedla, povećavajući otpor ili penjući uzbrdo.

• Fokusiranju na hamstrings prilikom sprintova u sjedećem položaju.

Vožnja bicikla izgradit će mišiće zbog načina na koji vaši mišići moraju prilagoditi otpor. Također, zbog niskog udarca, vožnja bicikla je odlična opcija za početnike ili one koji se vraćaju vježbanju nakon povrede.

Vožnja bicikla vs. Trčanje za mršavljenje

Kada je riječ o mršavljenju, stručnjaci se slažu: trčanje je obično bolji kardio trening zbog visokog sagorijevanja kalorija.

Na jednostavan način, mršavljenje nastaje kada sagorijevate više kalorija nego što unosite (kalorijski deficit), a visokointenzivni kardio trenuci pomažu u postizanju toga.

“Na višem intenzitetu kojeg možete postići dok trčite, vidjet ćete više koristi za mršavljenje jer angažirate i koristite više mišića u svom tijelu,” objašnjava stručnjak Cynthia Barrett.

Noge rade na održavanju pokreta, vaša jezgra je angažirana kako biste održali pravilnu postura, a ruke se kreću kako bi angažirale ramena i leđa.

Trčanje pruža vježbanje cijelom tijelu i sagorijeva značajnu količinu kalorija, potičući metabolizam masti i nastavak sagorijevanja kalorija i nakon treninga.

U prosjeku, osoba od 59 kilograma koja trči kilometar za 10 minuta sagorijeva oko 589 kalorija na sat, dok vožnja bicikla u istom vremenskom periodu sagorijeva oko 235 kalorija.

Vožnja bicikla vs. Trčanje za zdravlje srca

Iako su obje aktivnosti korisne, trčanje nudi niz prednosti za zdravlje srca. Meta-analiza iz 2024. godine koja je obuhvatila 2,6 milijuna sudionika pokazala je da trčanje smanjuje rizik od kardiovaskularnih događaja i može poboljšati osnovnu frekvenciju otkucaja srca, čineći srce učinkovitijim.

“Trčanje je sjajno jer stvarno angažirate svoj VO2 max“, objašnjava Barrett. To je mjera količine kisika koji vaše tijelo može iskoristiti tijekom intenzivnog vježbanja.

Što je vaš VO2 max viši, to je vaše tijelo učinkovitije u korištenju kisika, što znači bolju aerobnu izdržljivost i lakše izvođenje zahtjevnijih treninga.

Za vozače bicikla, iako vožnja ne koristi toliko mišića kao trčanje, i dalje može biti sjajan način za poboljšanje kardiovaskularne kondicije, posebno za one s problemima sa zglobovima ili povredama.

Vožnja bicikla vs. Trčanje za vaše ciljeve

Koji je trening bolji za vas ovisi o vašim osobnim preferencijama i ciljevima. Oba kardio treninga pružaju sjajan trening, ali vožnja bicikla je bolja za izgradnju mišića, dok trčanje bolje podržava mršavljenje i zdravlje srca.

Ako je vaš cilj poboljšati izdržljivost:

Trčanje i vožnja bicikla su izvrsni za poboljšanje izdržljivosti, pa izaberite ono što vam je draže. Trčite ili vozite bicikl tri do pet dana u tjednu, počnite s manje dana ako ste početnik, a zatim dodajte više.

Ako je vaš cilj poboljšati snagu:

Ako želite izgraditi snagu, vožnja bicikla je bolji izbor. Biciklom vozite tri do četiri dana u tjednu, a za trčanje povećajte učestalost na tri do pet dana u tjednu. Trčanje možete kombinirati s treniranjem snage barem dva puta tjedno.

Ako je vaš cilj mršavljenje:

Za mršavljenje, ključna je konzistentnost, pa izaberite trening koji ćete najviše voljeti. Ako nemate preferencije, Barrett preporučuje trčanje tri do četiri dana u tjednu s intenzivnim treninzima ili vožnju bicikla tri do četiri dana sa umjerenim intenzitetom.

Kombiniranje trčanja ili vožnje bicikla sa treninzima snage dva do tri puta tjedno pomoći će ubrzati gubitak masnoće i spriječiti povrede, piše Ljepota i zdravlje. 

U konačnici, i vožnja bicikla i trčanje nude slične prednosti za kardiovaskularno zdravlje i sagorijevanje kalorija. Izaberite trening koji vam odgovara i koji ćete uživati raditi!

Koristite boce za vodu za višekratnu upotrebu? Liječnik upozorio na opasnost koja vreba u njima!

U današnje vrijeme, sve veća svijest o očuvanju okoliša potiče promjene u svakodnevnim navikama ljudi. Jedna od jednostavnih, ali značajnih promjena koje pojedinci mogu napraviti je prelazak s jednokratnih plastičnih boca na višekratne boce za vodu. Ova praksa ne samo da doprinosi smanjenju količine plastičnog otpada, već potiče i zdraviji način života kroz redovitu konzumaciju vode.

Višekratne boce, dostupne u različitim materijalima, poput nehrđajućeg čelika, stakla i čvrste plastike bez štetnih tvari, predstavljaju održivo i dugoročno isplativo rješenje. Osim toga, nošenje boce za vodu jednostavno je rješenje da biste osigurali da pijete dovoljno vode tijekom dana. Međutim, dr. Myro Figura upozorio je na korištenju boca za vodu za višekratnu upotrebu. Unatoč tome što ih mnogi ljudi koriste isključivo za vodu, one mogu brzo postati utočište bakterija ako se ne očiste pravilno, piše Daily Express.

Dr. Myro ponovno je objavio video na društvenim mrežama u kojem savjetuje gledateljima da svakodnevno peru svoje boce za višekratnu upotrebu da bi spriječili bakterije. “Ako svaki dan punite istu bocu za vodu, možda biste trebali prestati. Vaša boca je leglo bakterija. Svaki put kad popijete gutljaj, klice iz usta, ruku i zraka ostanu zarobljene unutra”, objasnio je.

Dr. Myro je dodatno ilustrirao rizik od nečistoće boce navodeći da je, čak i ako je to samo voda, važno svakodnevno prati boce. “Neću lagati, boca je vjerojatno prljava kao WC daska. Postoji neovisna studija koja pokazuje da vaša boca za vodu ima 40 tisuća puta više bakterija nego WC daska”, upozorio je liječnik.

Posebno je istaknuo problem s poklopcima boca gdje se bakterije posebno vole razmnožavati. Šokantna studija WaterFilterGurua otkrila je da boce s poklopcem za izlijevanje vode predstavljaju leglo bakterija, s prosječno 30 milijuna jedinica koje formiraju kolonije (CFU) po boci.

Ove brojke ne samo da ukazuju na količinu prisutnih mikroba već i na njihovu sposobnost razmnožavanja. Većina bakterija otkrivenih u studiji bila je problematična gram-negativna sorta, poznata po infekcijama koje sve više prkose liječenju antibioticima. Posebno je zabrinjavajuće bilo otkriće bacila u bocama s čepom na slamku, poznatim po tome što uzrokuju crijevne smetnje.

Dr. Myro podsjetio je gledatelje videa o važnosti redovitog čišćenja boca za vodu. “Zaista ih trebate prati svakodnevno, a dubinski čistiti tjedno. Ne samo da vas to može učiniti akutno bolesnima, već kronična izloženost plijesni i biofilmovima može uzrokovati kronične bolesti”, upozorio je.

Liječnik je istaknuo bitne korake za održavanje čiste boce za vodu. “Perite ih svakodnevno. Ribajte bocu toplom vodom i sapunom nakon svake upotrebe. Ne zaboravite ribati navoje, izljeve i gumene brtve gdje se skrivaju klice“, objasnio je. Štoviše, spomenuo je da se boca mora potpuno osušiti na zraku prije ponovnog zatvaranja da bi se spriječio rast bakterija koje uspijevaju u vlažnim uvjetima. Za tjedno dubinsko čišćenje predložio je korištenja octa ili sode bikarbone ili pranje u perilici posuđa.

Istaknuo je da bi ove mjere trebalo pojačati ako se netko oporavlja od bolesti, konzumira hranu dok pije ili koristi bocu za slatka pića. Stručnjak je dodatno upozorio da se voda ne smije ostavljati u boci dulje vrijeme. “Ne ostavljajte vodu da stoji te ispraznite bocu kada je ne koristite. Održavajte svoju bocu za vodu svježom i čistom, baš kao i vodu koju pijete!”, zaključio je.

Obilježava se Dan Europe

Danas se širom Europe obilježava Dan Europe – dan posvećen miru, jedinstvu i suradnji među europskim narodima.

Datum 9. svibnja podsjeća na važan trenutak iz 1950. godine, kada je tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman iznio prijedlog o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznat kao Schumanova deklaracija, bio je početak stvaranja današnje Europske unije.

Tzv. Schumanova deklaracija bila je prijedlog novog oblika političke suradnje u Europi, čiji je cilj bio spriječiti izbijanje novih ratova među europskim državama. Prema toj ideji, zemlje bi zajednički upravljale proizvodnjom ugljena i čelika – resursa ključnih za ratnu industriju – čime bi rat među europskim nacijama postao ne samo nezamisliv, već i nemoguć u praksi.

Odluka o obilježavanju 9. svibnja kao Dana Europe donesena je 1985. godine na sastanku Europskog vijeća u Milanu. Od tada se taj datum u državama članicama EU i šire obilježava kao simbol europskog identiteta i zajedništva.

Tijekom Dana Europe organiziraju se brojni kulturni i informativni događaji koji imaju za cilj približiti Europsku uniju njezinim građanima. Institucije EU-a tradicionalno toga dana otvaraju svoja vrata posjetiteljima, nudeći građanima uvid u svoj rad i strukturu.

Poprskajte svoj vrt ovom tekućinom i zaboravite na smrdljive martine u vašoj blizini

Smrdljivi martini ispuštaju feromone koji signaliziraju drugima da su pronašli sigurno sklonište, što može dovesti do veće najezde.

Ako vam se čini da vam se po stanu ili kući šuljaju neugodni mali gosti – niste jedini. Smrdljivi martini masovno traže topla i suha skloništa, a vaš dom im izgleda kao savršena destinacija. Oni ulaze kroz pukotine u fasadi, loše izolirane prozore, vrata i druge otvore. Prvi korak u zaštiti doma je zatvaranje svih vanjskih pukotina i sanacija oštećenja na pročelju.

Iskusni vrtlari koriste otopinu sode bikarbone kako bi zaštitili biljke, dok se u praksi pokazalo da smrdljive martine odbijaju mirisi mente i češnjaka. Komadići ovih biljaka mogu se staviti uz prozore i vrata. Učinkovitije rješenje je priprema spreja od vode i eteričnog ulja paprene metvice kojim se mogu poprskati vanjske površine poput okvira prozora i vrata.

Važno je da ih ne pokušavate fizički zgnječiti jer u obrani ispuštaju neugodan miris. Umjesto toga, nježno ih premjestite uz pomoć papira ili rukavica i izbacite van.

Smrdljivi martini su vrsta iz porodice smrdljivih stjenica (Pentatomidae), koje se prepoznaju po žlijezdama na donjoj strani tijela iz kojih ispuštaju tekućinu oštrog mirisa kao oblik samoobrane. U Hrvatskoj se najčešće sreću tri vrste: Raphigaster nebulosa (smrdljivi martin), Dolycoris baccarum (tzv. smrdljiva Greta) i Halyomorpha halys (invazivna smeđa mramorasta stjenica). 

Što ih privlači?

Toplina, svjetlost i mirisi iz doma privlače smrdljive martine, osobito u kasno ljeto i jesen. Ulaze kroz najmanje otvore – oko prozora, vrata, cijevi i streha – a često ih se može vidjeti kako gmižu po zidovima blizu izvora svjetla. Također, privlače ih biljke koje proizvode sok, poput voća i povrća.

Kako ih se riješiti prirodnim putem?

Za vrtove se preporučuje prirodan sprej koji se lako može pripremiti kod kuće. Potrebno je:

  • 1 litra vode
  • 2 šalice octa
  • 10 kapi eteričnog ulja paprene metvice

Sastojke pomiješajte u bočici s raspršivačem. Prskajte donje strane lišća i biljke na kojima se kukci često zadržavaju. Postupak ponavljajte svaka tri dana ili nakon kiše.

Ova otopina djeluje zahvaljujući:

  • Octu, koji iritira kukce
  • Ulju paprene metvice, čiji miris odbija insekte
  • Možete dodati i tekući sapun koji pomaže da se otopina bolje zalijepi i otežava im disanje

Dodatne mjere zaštite

  • Zatvorite sve ulaze: Provjerite brtve na prozorima i vratima. Popravite mrežice i pukotine.
  • Smanjite vanjsku rasvjetu: Svjetlo privlači smrdljive martine, pa koristite žute žarulje koje su im manje privlačne.
  • Održavajte dvorište: Uklanjajte korov, lišće i ostatke biljaka jer u njima traže zaklon.
  • Mehaničko uklanjanje: Pometite ili usišite ih pomoću usisavača s HEPA filtrom. Vrećicu odmah ispraznite vani.

Smrdljivi martini ispuštaju feromone koji signaliziraju drugima da su pronašli sigurno sklonište, što može dovesti do veće najezde. Sezona im traje od proljeća do jeseni, a tijekom zime miruju u skrovitim dijelovima kuće. U proljeće izlaze iz stanja nalik hibernaciji i pokušavaju se vratiti u prirodu.

U zatvorenom prostoru ne polažu jaja. Jaja se polažu na donjoj strani lišća u prirodi, najčešće tijekom proljeća. Ako se suočavate s velikim brojem smrdljivih martina u svom domu, možda je vrijeme za profesionalno uklanjanje. Ovlaštene službe za dezinsekciju mogu koristiti zamke ili prirodnije metode uklanjanja, a neke nude i tretmane dvorišta kako bi spriječili njihovo širenje.

Jeste li znali da možete koristiti ChatGPT izravno u Whatsappu?

Dobra vijet za korisnike Whatsappa koji sada mogu razgovarati i s ChatGPT-om i s Perplexity AI-jem izravno kroz tu aplikaciju. ChatGPT je dostupan dodavanjem broja +1 (800) 242-8478 kao novi kontakt, a razgovor s tim popularnim OpenAI-jevim chatbotom se pojavljuje kao uobičajeni chat. Isprobali smo dodavanje ChatGPT-a na navedeni način i postupak je doista jednostavan, piše Zimo.

Perplexity AI također je pokrenuo integraciju s WhatsAppom. Korisnici ga mogu koristiti dodavanjem broja +1 (833) 436-3285 u kontakte. U objavi na platformi X, izvršni direktor Perplexityja Aravind Srinivas potvrdio je da značajke korištenja Perplexity AI u Whatsappu uključuju “odgovore, navođenje izvora i generiranje slika” te najavio skori dolazak još puno više značajki, piše TechRadar.

Kako bi pokazao funkcionalnost Perplexity AI unutar Whatsappa, Srinivas je podijelio video u kojem pita Perplexity kako bi izgledao ćelav, priloživši svoju fotografiju. Chatbot je odgovorio digitalno izmijenjenom slikom na kojoj je Srinivas ćelav.

Širenje Perplexitya izaziva zabrinutost zbog privatnosti. Prema pisanju TechCruncha, Srinivas je izjavio da planirani preglednik Comet namjerava prikupljati detaljne korisničke podatke i prodavati ih onome tko ponudi najviše za njih. Ta je izjava izazvala sumnje u buduću praksu tvrtke vezanu uz osobne podatke.

Meta je nedavno u WhatsApp trajno ugradila i vlastitog AI asistenta, Meta AI, u obliku fiksnog gumba na sučelju aplikacije. Iako praktičan, taj se gumb ne može ukloniti te ga je moguće i nenamjerno aktivirati. No, s ranije navedenim mogućnostima, korisnici ga zapravo uopće ni ne moraju koristiti, jer imaju pristup još dva različita chatbota na vrlo jednostavan način.

Svjetski je dan slobode medija

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. svibnja od 1993. godine kad ga je proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda. Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.

Obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodnog tiska.

Cilj obilježavanja tog Dana, koji okuplja medijske profesionalce, koji potom procjenjuju stanje slobode medija i raspravljaju o mogućnostima za rješavanje brojnih izazova, jest podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.

Ove se godine pridružujemo UNESCO-u naglašavajući da je danas više nego ikad prije sloboda izražavanja ključna za sva druga ljudska prava i da uvelike doprinosi oblikovanju budućnosti prava.

Iako je očuvanje slobodnih, neovisnih i pluralističkih medija iznimno važno za otporne i zdrave demokracije, sloboda medija danas je dovedena u pitanje u većem dijelu svijeta.

Novinari, medijski djelatnici i svi oni koji javnosti donose neovisne kvalitetne informacije, razotkrivaju teška kršenja ljudskih prava i zlodjela te pozivaju vlasti da preuzmu odgovornost, sve su češće suočeni s diskreditiranjem, prijetnjama i napadima, među ostalim dezinformacijama.

Reporteri u napadnutoj Ukrajini, novinari u Bjelarusu i Afganistanu, neovisni mediji na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, lokalni novinari u Srednjoj Americi, dobitnici Nobelove nagrade na Filipinima i u Rusiji te mnogi drugi medijski djelatnici u cijelom svijetu, uključujući Europu, i dalje plaćaju visoku cijenu za obavljanje svoje profesije.Novinarke su sve češće meta prijetnji i napada na internetu i izvan njega. Izložene su stigmatizaciji, seksističkom govoru mržnje, trolanju, seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju, a katkad su i žrtve ubistva. 73 posto novinarki u svojem je radu doživjelo prijetnje, zlostavljanje i uznemiravanje na internetu. Nikada nismo vidjeli toliko novinarki u pritvoru kao danas.

Kao snažan branitelj prava na slobodu izražavanja EU osuđuje sve oblike prijetnji novinarima i nasilja nad njima te podupire medijske djelatnike koji su u opasnosti putem lokalnih misija i namjenskih programa, kao što su platforma Safejournalists na zapadnom Balkanu, projekt za potporu neovisnim medijima i temeljnim slobodama u Kambodži i program za otpornost medija u Afganistanu.

EU poduzima mjere i unutar Unije: suzbija strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja, regulira digitalne usluge i tržišta te predlaže akte EU-a o slobodi medija.

Istovremeno gradimo ključne kapacitete za borbu protiv inozemnih manipulacija informacijama i uplitanja te pomažemo europskim građanima da ojačaju svoju otpornost na dezinformacije, manipulaciju i propagandu inicijativama kao što su platforma EUvsDisinfo i Europski opservatorij za digitalne medije.

Što poslužiti uz roštilj? Imamo 6 jednostavnih i neodoljivih priloga za svako nepce

Prvi maj, međunarodni praznik rada, ujedno je i neformalni praznik roštilja u regiji.. Uz zvuke pečenja mesa na žaru i okupljanje obitelji i prijatelja na izletima, jedan detalj često pravi razliku između dobrog i nezaboravnog obroka – prilog.

I dok je meso zvijezda roštilja, upravo prilog daje dubinu ukusu i upotpunjuje doživljaj.

1. Kupus salata

Bez nje mnogi ne mogu zamisliti roštilj. Svježa, hrskava i osvježavajuća, idealna je protuteža masnijem mesu. Za klasičnu varijantu dovoljno je isjeckati bijeli kupus, dodati malo soli, octa i ulja, a po želji i rendanu mrkvu.

2. Pečeni krumpir sa začinima

Zaboravite na klasičan pomfrit – krumpir u kori, pečen na roštilju ili u rerni, začinjen ružmarinom, bijelim lukom i maslinovim uljem, savršeno se slaže sa svim vrstama mesa. Hrskava vanjština i mekana unutrašnjost oduševit će svakog gosta.

3. Ajvar

Bilo da je ljuti ili blagi, domaći ili kupovni, ajvar se podrazumijeva. Idealan je za miješanje s pavlakom, pravljenje brzih namaza, ali i kao samostalni sos uz ćevape ili kobasice.

4. Grilano povrće

Patlidžan, tikvica, paprika i crveni luk, blago premazani maslinovim uljem i pečeni na roštilju, nisu samo zdravi već i dekorativni. Dodajte par kapi limuna i prstohvat krupne soli za pun pogodak.

5. Pikantna salata od rajčice

Ljetna, sočna i brzo gotova – svježa rajčica s crvenim lukom, maslinovim uljem i bosiljkom savršeno osvježava nepce nakon zalogaja roštilja. Dodajte malo ljute papričice ako volite pikantnije ukuse.

6. Kruh s bijelim lukom ili lepinje s roštilja

Bijeli kruh na brzinu pečen na rešetki, premazan smjesom putera i bijelog luka, postat će omiljeni dodatak stolu. Za tradicionalnije pristupe – lepinje su obavezne uz ćevape.

Za kraj – savjeti za posluživanje

Prilozi neka budu pripremljeni unaprijed, kako bi roštiljdžija imao više prostora i vremena za meso.

Kombinirajte svježe i tople priloge kako bi stol bio raznovrstan.

Ne zaboravite na opcije za vegetarijance – uz dobar prilog, ni meso neće nedostajati.

Bez obzira na to roštiljate li u prirodi, dvorištu ili na terasi, pravi prilog može obrok podići na potpuno novu razinu, piše Radio Sarajevo

Pripremite se na vrijeme i uživajte u ukusu proljeća, druženja i dobre hrane.

Danas je Dan hitne medicinske službe!

Svake godine 30. travnja obilježava se Dan hitne medicinske službe, posvećen svim liječnicima, medicinskim tehničarima, vozačima i ostalim djelatnicima koji svakodnevno, često u iznimno teškim uvjetima, spašavaju ljudske živote.

Ovaj dan prilika je da se javnosti približi značaj hitne pomoći, njezin organizacijski sustav i izazovi s kojima se susreću oni koji na pozive u pomoć odgovaraju prvi.

Hitna medicinska služba (HMS) ključna je karika zdravstvenog sustava, čija je zadaća pružanje neodgodive medicinske pomoći osobama u stanju životne ugroze. Bez obzira radi li se o prometnoj nesreći, srčanom udaru, moždanom udaru, ozljedama ili drugim akutnim stanjima, timovi HMS-a izlaze na teren kako bi osigurali prvu pomoć, stabilizaciju bolesnika te siguran i brz transport do najbliže bolnice.

Brzina, znanje i predanost

Radeći u najtežim okolnostima – od prometnih nesreća, terenskih intervencija u zabačenim krajevima, do urbanih intervencija u gužvama i pod vremenskim nepogodama – djelatnici hitne medicinske službe često su prvi koji dolaze do pacijenata. Njihova stručnost, brzina procjene i odlučnost nerijetko čine razliku između života i smrti.

Osim znanja, iznimno je važna i opremljenost vozila, kvalitetna komunikacija s centrima , suradnja s vatrogascima, policijom i drugim službama, kao i stalna edukacija osoblja. Mnogi djelatnici hitne medicinske službe ističu kako je ovaj posao i poziv – zahtijeva empatiju, psihološku otpornost i neprekidnu spremnost na nepredvidivo.

Zahvala svim djelatnicima

Dan hitne medicinske službe ujedno je i dan zahvale svima koji svoj radni vijek posvećuju spašavanju života. Njihova požrtvovnost i hrabrost često ostaju nevidljivi, ali bez njih ni jedan zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati.

Njima u čast, u mnogim gradovima se na ovaj dan organiziraju edukativne radionice, prezentacije rada hitne pomoći, simulacije spašavanja i dani otvorenih vrata.

Neka ovaj dan bude podsjetnik koliko je važno brinuti o vlastitom zdravlju, poštovati rad hitne medicinske službe i biti odgovoran građanin – jer možda upravo oni jednog dana spase nečiji – ili naš vlastiti – život.