AccuWeather objavio veliku prognozu za zimu, evo što nas čeka

Poznati svjetski meteorološki servis AccuWeather objavio je veliku sezonsku prognozu za Europu.

Nadolazeća zima u južnom dijelu kontinenta umnogome će podsjećati na prošlogodišnju zimu, naglašavaju meteorolozi.

Značajne poplave

Predviđaju se oluje i jaki vjetrovi diljem Španjolske i južne Francuske te brojne promjene vremena.

“Neke od najjačih oluja najvjerojatnije će se dogoditi negdje u južnoj Francuskoj, Španjolskoj ili Portugalu ove zime”, upozorio je meteorolog Tyler Roys. Čak i bez olujnih vjetrova, druge dijelove južne Europe čeka vlažna zima.

Predviđa se da će ove zime obilna vlaga stizati iz Mediterana u Italiju, Balkan i veći dio Turske. Prema meteorologu Alanu Reppertu, zbog ovog stalnog toka vlage u ovim se područjima očekuju oluja za olujom.

“Čak bi i umjerene količine oborina mogle rezultirati brzim otjecanjem i nabujalim rijekama koje bi dosegle točku loma, što bi moglo uzrokovati značajne poplave”, upozoravaju meteorolozi.

Očekuje se da će temperature ove zime u većem dijelu južne Europe ostati prosječne. No, temperature u dijelovima Italije, Grčke i Balkana mogu se ponekad popeti i iznad normalnih, kaže Roys.

Prognostičari AccuWeathera kažu da će unutarnji dijelovi istočne Europe ove zime imati neočekivano hladni zrak. Područje s najvećim rizikom za temperature nekoliko stupnjeva ispod normalne obuhvaća područje od središnje Ukrajine prema sjeveru do Latvije i Estonije te do zapada do Slovačke i Poljske.

Ista aktivna oluja koja će ove zime povećati rizik od poplava diljem Italije i Balkana također će donijeti niz nepovoljnih vremenskih prilika u istočnoj Europi. Očekuju se česta razdoblja kiše i snijega u većem dijelu unutrašnjosti istočne Europe.

Ne predviđa se da će se sjeverna Europa suočiti s nestabilnim vremenom ove zime. Ne očekuju se niti olujna nevremena kakva su prošle godine pogodila dijelove Irske, Njemačke, Danske, Norveške i Švedske. Dugotrajno sušno vrijeme očekuje se za istočnu Francusku, Njemačku, Švedsku i Norvešku.

Kasnije ove zime, najavljuju prognostičari, produženi naleti hladnog zraka stići će diljem Sjeverne Europe, osobito Irske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Temperature ispod normalne razine

Prema Roysu, temperature će tijekom druge polovice zime u sjeverozapadnoj Europi pasti na gotovo normalne i ispod normalne razine.

Povrh prohladnog vjetra s istoka, La Niña će povećati prilike za snijeg u Velikoj Britaniji i Irskoj, kao i na područjima od Francuske do Poljske, posebno kasnije u sezoni.

Prošle zime dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva doživjeli su svoja najsnježnija razdoblja tijekom siječnja i veljače – a prognostičari kažu da bi se to moglo ponoviti i ove zime, prenosi Index.

Posebna Addiko rođendanska ponuda

Rata 95 KM, za kredit od 5000 KM i Addiko Mastercard kreditna kartica – bez godišnje članarine.

31. oktobra, Addiko Bank Sarajevo slavi svoj 5. rođendan, što je i dan od kada je Addiko brend i zvanično prisutan na bh. tržištu. Ove godine, sa željom da rođendan proslavimo i sa našim postojećim ali i svim novim klijentima, pripremili smo posebnu rođendansku ponudu. Svi zainteresovani, u okviru nove Addiko rođendanske ponude, koja će važiti u periodu od 18.10. do 14.11.2021. godine, mogu ugovoriti kredit u iznosu do 5.000 KM, na period otplate od 5 godina, uz veoma atraktivnu mjesečnu ratu od 95 KM. Za ugovoreni kredit, klijenti ne plaćaju troškove obrade, a uz ovu posebnu kreditnu ponudu, klijenti mogu ugovoriti i Addiko Mastercard kreditnu karticu – bez godišnje članarine.

„Kad Addiko slavi, svi su na dobitku! Naš peti rođendan obilježavamo promotivnom akcijom za naše potencijalne i postojeće klijente, kojima smo omogućili ugovaranje veoma atraktivnog kredita. Period rođendanskog slavlja smo produžili na gotovo mjesec dana, kako bismo što većem broju klijenata omogućili da iskoriste priliku za ovu posebnu rođendansku ponudu“, istakao je Denis Omeragić, direktor Odjela Upravljanja proizvodima i dodao da Addiko Bank Sarajevo kontinuirano klijentima omogućava dodatne pogodnosti za korištenje proizvoda i usluga banke.

Zainteresovani mogu aplicirati u najbližoj Addiko poslovnici, pozivom Addiko kontakt centra na broj 033 866 666 ili putem digitalne platforme – apliciranja putem web stranice Addiko webKredita, kao i putem usluge Addiko mKredit – dostupne za korisnike usluge mobilnog bankarstva. Više informacija potražite na www.addiko-fbih.ba.

Znate li koji automobili troše najmanje goriva?

S rastom cijena goriva opet se aktualizirala potrošnja goriva kao jedna od najvažnijih karakteristika vozila. Nakon što su veličine dijagonale ekrana i sustavi asistencija preuzeli primat kao najčešće teme o automobilima, aktualna stanja na tržištu diktiraju neke nove trendove. Jedan od njih svakako je potrošnja goriva koja sada ima sve veći udio u kućnom budžetu.

Prelazite li dnevno oko 30 km, to je oko 1000 km mjesečno. Uzmemo li u obzir prosječnu potrošnju od bar 8 l/100 km, to je još donedavno bio trošak od oko 210 KM mjesečno. Danas je to preko 225 KM, pa ako imate dva automobila, računica je jasna – živite sve teže. Međutim, postoje i automobili čiji se vlasnici ne brinu previše oko potrošnje. Tu ne mislimo na vlasnike vozila s plinskom instalacijom, one skupljih hibrida ili još skupljih električnih automobila, već na vlasnike nekih itekako štedljivih automobila.

Primjerice, početkom 1990-ih takvi su automobili bili Daihatsu Charade, Suzuki Swift i Citroen AX (poslije Saxo), koji su i tada trošili ispod 5 l/100 km. A to je bila drastična razlika u odnosu na najzastupljenija Zastavina vozila koja su s klasičnim rasplinjačima bila duplo žednija, bez obzira na to koliko laganu nogu na gasu imali. Danas su tu ulogu preuzeli neki drugi automobili, a njima potrošnja usprkos tehnološkom napretku i nije značajno pala. Veći i teži, ovi su automobili ostali na razini nekadašnjih štediša, a to znači da se vrte oko 5 l/100 km.

Tako je britanski magazin What Car? sastavio listu 10 najekonomičnijih automobila, a među njima je malo onih s obiteljskom funkcijom, prenosi Index Auto. Na 10. mjestu je i europski bestseler, Dacia Sandero 0.9 TCe (90 KS) koja troši 4.45 l/100 km. Povoljna cijena i mogućnost plinske instalacije čine ovaj model vjerojatno najboljim izborom u krizna vremena. Dalje slijedi Seat Leon 1.0 TSI s 95 KS koji ima istu potrošnju, ali i osjetno višu cijenu. Nakon Leona idu redom gradski mališani, počevši s Kijom Picanto, preko VW Upa, Škode Citigo i sl, a svi su u rasponu od 4.3 do 4.2 l/100 km. Na trećem mjestu je Up s još slabijim motorom od 75 KS i 4.21 l/100 km.

A u samom vrhu je poznato ime, Suzuki, među kojima je Ignis 1.2 jedini koji može trošiti i manje od 4 l/100 km. Ubacimo li u priču dizelaše, oni koji su svakako vrijedni pohvale su Opel Astra 1.6 CDTI s prosječnih 4.18 l/100 km, Seat Leon 1.6 TDI s minimalno većom potrošnjom te Škoda Superb 2.0 TDI sa 150 KS i prosječnih 4.3 l/100 km, ističe britanski automagazin. U sve ćemo ubaciti i 1.5 dCi motor iz Renaulta koji također može glatko odraditi prosjek ispod 5 l/100 km, i to u vjerojatno svim modelima koje pokreće.

Proširimo li priču na hibride, posebno ove u jeftinijoj razini, koji su i stvoreni kako bi bili štedljivi, jasno je da su svi redom pametna kupovina.

Loša vijest za vlasnike vozila: Osjetno rastu i cijene rezervnih dijelova!

Ne samo da automobili postaju sve skuplji, cijene rezervnih dijelova također rastu i to mnogo brže od stope inflacije. Prema Njemačkom udruženju osiguravatelja, ovaj trend se nastavio u posljednjih dvanaest mjeseci.

 Cijene rezervnih dijelova za automobile porasle su u prosjeku za više od šest posto od kolovoza 2020. do kolovoza 2021. Što se tiče usporedbe s 2013. godini, od tada su potrošačke cijene u Njemačkoj porasle za 13 posto, ali su proizvođači automobila u istom razdoblju povećali cijene rezervnih dijelova za gotovo 44 posto, piše HAK revija.

Povećanje cijena bilo je posebno izraženo za poklopce prtljažnika s povećanjem od 60 posto i stražnja svjetla sa povećanjem od 67 posto.

Kako izbjeći sezonske poremećaje?

Došla je jesen. Ono doba godine kada dani postaju sve kraći, a zalihe energije i raspoloženje padaju. Vjerojatno ste čuli za sezonske poremećaje koji neke ljude pogađaju, ali istina je da jesen sa sobom donosi još mnogo više.

Izbjegavajte kofein

Postoji opća tendencija usporavanja i osjećaja pospanosti tokom hladnijeg vremena, a to može biti dio primitivnog stanja hibernacije. Savjet stručnjaka je da pijete zeleni čaj jer sadrži polifenole, koji poboljšavaju proizvodnju energije. Izbjegavajte kofein, koji je sada prepoznat kao jedan od velikih energetskih vampira. Naime, kofein u kratkom roku daje brzi poticaj, ali dugoročno previše kofeina može dovesti do nemira, nesanice, glavobolje, tjeskobe i umora.

Za međuobrok pokušajte jesti šaku mješavine sušenog voća, sjemenke i orašaste plodove. Napravite teglu s omiljenom mješavinom i držite je pri ruci. Redovni obroci Počnite dan kašom.

Istraživači u Australiji otkrili su da su sportaši nakon tri tjedna zobene prehrane imali četiri posto više izdržljivosti. Također, povećanje unosa vitamina C povećat će apsorpciju željeza.

Jednostavan savjet je popiti čašu svježeg soka od naranče tijekom doručka, a ne šoljicu čaja. Jedite redovne obroke ravnomjerno raspoređene tijekom dana, a izbjegavajte prejedanje i višak alkohola, koji može uzrokovati gubitak energije.

Danas se slavi blagdan sv. Mateja apostola

Katolička crkva danas slavi blagdan svetog Mateja apostola. Uz čestitke onima koji danas slave imendan, podsjetimo da je svetom Mateju posvećena crkva u Kruščici kod Viteza.

Evanđeoski tekstovi i Djela apostolska navode Mateja na svim popisima dvanaestorice Isusovih učenika. Prema Evanđeljima, bio je carinik, sakupljač poreza na putu koji je kod Kafarnauma prelazio iz Galileje u Siriju. Promijenio se nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući. Spremno se odazvao pozivu, da slijedi Isusa, a prije no što je to učinio, priredio je svečanu gozbu za rođake i prijatelje.

O Sv. Mateju, u puku veoma popularnom svecu, osim onoga u Evanđelju ne znamo mnogo. Od onoga malo što znamo važan je izvještaj crkvenog povjesničara Euzebija, koji kaže kako je Matej prije svog polaska na daleko misijsko putovanje propovijedao najprije Hebrejima te im je, prije nego ih je ostavio, napisao Evanđelje na njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik, kojim su tada Židovi u Palestini govorili. Euzebije se u svome izvještaju oslanja na stariju vijest u spisima svećenika Papije, koji je kao istraživač veoma pouzdan.

On poistovjećuje apostola Mateja s piscem Matejeva evanđelja. Izvornik Matejeva evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Najstarija svjedočanstva i predaja Crkve pretpostavljaju da je prijevod u potpunosti vjeran izvorniku. Istovjetnost je potvrdila i Papinska biblijska komisija 19. lipnja 1911.

Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini, koji su bili dobro upućeni u Sveto pismo Staroga zavjeta. Njima je htio dokazati da je Isus, Bogom obećani Mesija, te da se u Njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Ta je značajka očita za Matejevo evanđelje od početka do kraja.Rodoslovljem na početku dokazuje kako je Isus Davidov potomak po tijelu. Djevičansko Isusovo začeće obistinjuje Izaijino proročanstvo, a rođenje u Betlehemu Mihejevo. I tako redom.

Iako se o Evanđelju Sv. Mateja može mnogo pisati, a i pisano je, ipak o njegovu životnome putu poslije razlaza apostola, ne znamo gotovo ništa. Ne zna se točno kamo je pošao naviještati Radosnu vijest, a ne zna se ni za mjesto ni vrijeme njegove smrti. Pa ipak je sigurno da se od 954., njegove relikvije nalaze u Salernu. Kako su onamo dospjele, nije poznato. Jedno su se vrijeme te relikvije, zbog teških prilika, čuvale sakrivene, pa su pomalo pale i u zaborav. Ponovno su pronađene oko 1080. i položene u crkvu podignutu njemu u čast, koju je osobno posvetio papa Grgur VII. On je 18. rujna 1080. napisao pismo nadbiskupu u Salernu, Sv. Alfanu, u kojem mu čestita zbog pronalaska tijela Sv. Mateja. To pismo smatraju povijesno značajnim dokumentom. Pobožni puk iz Kampanije u salernskoj katedrali još i danas časti relikvije prvog evanđelista.

Matejevo je Evanđelje neka vrsta katekizma o Kraljevstvu te se naziva i „Crkvenim Evanđeljem“. Ime Matej je hebrejskoga porijekla i znači Božji dar. Zaštitnik je grada Salerna i njemačkog Triera, bankara, knjigovođa i poreznika, zaštitara.

(J.P., KT)

Narednih mjeseci će se zaraziti svi koji koronu nisu preboljeli i necijepljeni

Slovenski imunolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Ljubljani Alojz Ihan kaže kako su cjepiva uveliko smanjila broj “naivne” populacije koja prvenstveno puni bolnice – ljudi koji nikada nisu bili u kontaktu s virusom odnosno njegovim komponentama.

  “S takvim zaraznim virusom, koji je gotovo usporediv s pljuskavicama, morat ćemo biti oni koji ćemo zaustaviti virus i epidemiju svojim tijelima, našim imunološkim sustavom. I zna se kako možemo osposobiti naš imunološki sustav za borbu protiv dosadnog virusa na najmanje rizičan način – cijepljenjem”, kaže Ihan.

  “Cijepljenjem možemo dodati i one koji su preboljeli virus i koji su također zaštićeni od težeg oblika bolesti, a količinu ovog “dodatka” je teže odrediti, radi se samo o procjenama i također od ovih potrebno je oduzeti one koji su nakon bolesti bili cijepljeni”, pojašnjava.  “Iako u posljednje vrijeme najviše ragovaramo o soju virusa, ne bi trebali ne vidjeti širu priču. Ovo je priča o potpuno novom virusu SARS-CoV-2, s kojim se ljudska vrsta prvi put susrela prije godinu i pol i ova uvertira bit će puna neočekivanih iznenađenja i preokreta sve dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom. Tada ćemo doći u novu, stabilniju fazu odnosa između nas samih i virusa.

Gotovo svi ćemo imati dugotrajne memorijske T limfocite protiv virusa, a oni će nas zaštititi od ozbiljnijih bolesti. Čak i ako se budu pojavljivali novi sojevi virusa, malo je vjerojatno da memorijski odgovor T limfocita neće dovoljno djelovati protiv starih verzija, kako bi se spriječilo teže oboljenje”, istaknuo je.  “To znači da će epidemija, u današnjem smislu riječi, kada strahujemo zbog akutne preopterećenosti bolnica, konačno proći.

O virusu i novim sojevima moći ćemo saznati više, što će nas još više neprijatno iznenaditi, na primjer nove činjenice o uzroku kroničnih bolesti kod preboljelih. Ali tako velika zdravstvena i sveobuhvatna društvena kriza, koju je izazvala ova dvogodišnja uvertira s novim virusom, to više ne očekujem”, kaže Ihan.  “Nakon što svi svojim imunološkim sustavom budemo upoznati s virusom, cijepljenjem ili infekcijom, ući ćemo u mnogo mirniju, endemsku fazu odnosa s virusom.

Virus će zaraziti nove i nove generacije djece i starijih osoba, čiji će razina antitijela pasti, ali se neće ozbiljnije razboljeti zbog memorijskih T limfocita. Sve ukazuje na to da ćemo ovaj korak u sljedećim mjesecima, početno upoznavanje s virusom, završiti, jer će se vrlo vjerojatno zaraziti praktično svi, koji zarazu još nisu preboljeli i nisu bili cijepljeni”, pojasnio je imunolog. Kaže i kako postoje scenariji koji mogu zakomplicirati budućnost ako se, primjerice virus promijeni toliko da može potpuno izbjeći imunološki odgovor, što je malo vjerojatno.

vecernji.ba

Danas je blagdan sv. Marka Križevčanina: Trpio je za jedinstvo Crkve i nije se bojao ljudskog suda

Sveti Marko Križevčanin (Križevci, 1589. – Košice, 7. rujna 1619.), treći kanonizirani hrvatski svetac Rimokatoličke crkve, svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar.

Sv. Marko Križevčanin je treći hrvatski svetac i uzor svetosti u obrani svoje vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi i Svetome Ocu za koje je spremno podnio mučeništvo i smrt.

Od najranije mladosti odlikovao se bistrinom uma te dubokim duhovnim i krjeposnim životom. 1609. godine na isusovačkom kolegiju u Grazu stekao je naslov magistra filozofije i fizike. Tada se potžpisivao imenom Marcus Crisinus Croata Crisiensis, posvjedočivši time pripadnost svom hrvatskom narodu. Za svećenika je zaređen 1615. godine, po završetku studija teologije na glasovitom kolegiju Germanicum et hungaricum u Rimu.

Povratkom u Hrvatsku zauzeto živi svoj svećenički poziv i revno pastoralno djeluje među vjernicima Zagrebačke biskupije. 1616. godine ostrogonski nadbiskup Petar Pazmany poziva ga u Ugarsku i povjerava mu različite važne službe: imenuje ga profesorom i upraviteljem sjemeništa u Trnavi, ostrogonskim kanonikom te upraviteljem nekadašnje benediktinske opatije Szeplak blizu Košica.

Košice su tada kao glavni grad sjeverne Ugarske bile tvrđa ugarskoga kalvinizma te je Marko Stjepan Krizin zajedno s dvojicom prijatelja isusovaca – Mađarom Stjepanom Pongraczom i Poljakom Melkiorom Grodeczkim – skrbio za tamošnje malobrojne katoličke vjernike, izazvavši time bijes kalvina. Zbog ustrajnog odbijanja da se odreknu katoličke vjere i vjernosti Petrovu nasljedniku te postanu kalvini, kalvinski vojnici pod zapovjedništvom Juraja Rakoczyja trojicu su svećenika nakon trodnevnog zlostavljanja i zatočeništva bez hrane i vode naposljetku podvrgnuli užasnim mukama i okrutno ih ubili. Tek nakon šest mjeseci, nastojanjem grofice Katarine Palfy, tijela su košičkih mučenika dostojno sahranjena, a danas njihove svete kosti počivaju u zajedničkom lijesu u uršulinskoj crkvi sv. Ane u Trnavi u Slovačkoj. Košičke je mučenike blaženima proglasio papa Pio X. 1905., a svetima papa Ivan Pavao II. 1995. godine u Košicama.

(bitno.net)

Zaštita kod Pfizerova cjepiva pada brže od AstraZenecinog

Pfizerovo cjepivo učinkovitije je protiv delta varijante koronavirusa od AstraZenecina, ali se zaštita koju pruža brže se smanjuje, proizlazi iz britanske studije objavljene u četvrtak. U istraživanju Oxforda sudjelovalo je 700 tisuća ispitanika od prosinca 2020. do kolovoza 2021. godine.

Osoba koja je prije mjesec dana primila drugu dozu Pfizera 90 posto je zaštićenija protiv delte od necijepljene osobe, pokazalo se u analizi uzoraka.

Dva mjeseca nakon primanja druge doze razlika se smanjuje na 85 posto, a nakon tri mjeseca na 78 posto. Cjepivo AstraZenece, prema istraživanju, pruža zaštitu od 67 posto nakon jednog mjeseca, 65 posto nakon dva mjeseca i 61 posto nakon tri mjeseca. Nakon četiri do pet mjeseci razina zaštite koju daju Pfizer i AstraZeneca ujednačava se, navodi se u studiji koja još nije prošla recenziju.

Te brojke “zaista predstavljaju pad” učinkovitosti Pfizerova cjepiva, objasnio je dr. Koen Pouwels, jedan od autora studije. Istraživači ipak ističu da usprkos smanjenju razine zaštite “ukupna učinkovitost (oba cjepiva) ostaje vrlo velika”. Napominju da su istraživači promatrali ukupnu zaštitu protiv covida-19, a ne zaštitu protiv težih oblika bolesti i hospitalizacija, što je važno za “evaluiranje učinkovitosti cjepiva”.

Studija je objavljena u vrijeme kada neke zemlje razmatraju cijepljenje trećom dozom cjepiva.

vecernji.ba

Preminuo monsinjor Henryk Hoser, vizitator za Međugorje

Monsinjor Henryk Hoser je u posljednje vrijeme bio hospitaliziran na intenzivnome kardiološkom odjelu bolnice u Varšavi, gdje je i preminuo, priopćili su iz Biskupije varšavsko-praške.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. godine nadbiskupa Henryka Hosera, umirovljenoga biskupa Varšave-Praga u Poljskoj, apostolskim vizitatorom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i ad nutum Sanctae Sedis.

Monsinjor Hoser je rođen u Varšavi 27. studenoga 1942. godine. Bio je član je Družbe katoličkog apostolata. U mladosti je studirao medicinu, a jedno vrijeme je radio kao liječnik i asistent na medicinskoj Akademiji. 16. lipnja 1974. bio je zaređen za svećenika.Mons. Hoser je obavljao službu i Apostolskog vizitatora u Ruandi, sudjelovao na posebnoj sinodi o Africi, te služio i kao provincijal novoosnovane palotinske provincije u Ruandi i Zairu, a bio je i predsjednikom tamošnje Konferencije viših redovničkih poglavara.