Danas je Međunarodni dan sestrinstva

U svijetu se 12. svibanj obilježava kao Međunarodni dan sestrinstva.

Ovaj datum se povezuje s rođenjem Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva, te je jedan od najznačajnijih događaja na području sestrinske profesije.

Zdravstveni sustavi, zdravstveni radnici i šira zajednica suočeni su s neviđenim izazovima tijekom trenutne pandemije COVID-19. Medicinske sestre i tehničari na prvom su mjestu u naporima protiv koronavirusa, vodeći svojom tehničkom stručnošću, profesionalnom i osobnom sposobnošću i nepokolebljivom predanošću.

Federalno ministarstvo zdravstva izražava podršku medicinskim sestrama i tehničarima koji su, posebno u doba pandemije COVID-19, dokazali svoju važnost, humanost i požrtvovanost, i nesebičan trud za dobrobit bolesnika. 

Međunarodno vijeće medicinskih sestara-tehničara obilježava Međunarodni dan sestrinstva sloganom „Ako si spasio jedan život, heroj si. Ako si spasio stotinu, sigurno si medicinska sestra-tehničar“.

U suradji s partnerima, praznik će obilježiti u više bh. gradova, a govorit će se o utjecaju COVID-19 na zdravstveni sustav i sestrinsku profesiju današnjice, ali i budućnosti, te će se osvrnuti na izazove sa kojima se suočava sestrinstvo i na važnost i potrebu za ulaganjem u sestrinsku radnu snagu.

Svim medicinskim sestrama i tehničarima upućujemo iskrene čestitke povodom Međunarodnog dana sestrinstva. 

Danas je Svjetski dan slobode medija

Glavna skupština Ujedinjenih nacija (UN) proglasila je 3. svibanj Svjetskim danom slobode medija 1993. godine, a obilježava se na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju je sastavila grupa afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom – zaštititi temeljna prava slobodne štampe.

Ovom deklaracijom se podrazumijeva nezavisnost u odnosu na političke, ekonomske i vladajuće strukture.

U posljednjih deset godina, u svijetu je ubijeno više od 700 novinara. Prema izvještaju Reportera bez granica, najvećem riziku su izloženi novinari koji prate oružane sukobe u svijetu, ali mnogo njih je ubijeno i izvan oružanih sukoba.

Pojavio se novi simptom koronavirusa koji upućuje na moguću zarazu

Što više vremena prolazi, to više razumijemo COVID-19, a samim time je i popis simptoma sve duži.

Kao bolest gornjeg dišnog sistema COVID-19 izaziva suhi kašalj, grlobolju, temperaturu i slabost, a neki sekundarni simptomi su konjunktivitis, glavobolja i gubitak mirisa i okusa.

No, otkriven je još jedan simptom koji upućuje na koronavirus, piše zdravlje.ba.

Iako je riječ o bolesti dišnog sustava, kod nekih pacijenata se pojavio i osip na koži. Provedeno je nekoliko studija koje dokazuju da osip na koži može biti čest simptom kod pacijenata zaraženih koronavirusom. Prema studiji koju su proveli dermatolozi u Lombardiji u Italiji, 18 od 88 pacijenata s koronavirusom, koje su pregledali u bolnici.

Druga studija koju je proveo King’s College u Londonu također je jasno naznačila osip na koži kao glavni simptom koronavirusa. Prema istraživačima ovog sveučilišta, virus se manifestira kroz osip kod onih pacijenata koji uglavnom nisu razvili ostale prepoznatljive simptome bolesti te istraživači savjetuju da se i osip na koži shvati ozbiljno i da ga se odmah liječi.

Teško je jasno navesti kako osip kod oboljelih izgleda jer se razlikovao od pacijenta do pacijenta. Neki su imali crvene mrlje, a kod nekih je izgledao poput vodenih kozica. Upravo zato što se osip razlikuje kod pacijenata, teško je jednim pregledom utvrditi je li riječ o koronavirusu ili je osip posljedica nekog drugog zdravstvenog problema, piše E-Times.

Ako se kod vas pojavi osip, bilo bi dobro kontaktirati liječnika koji će vas uputiti što dalje napraviti.

Zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BiH u akciji pošumljavanja povodom

Zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BIH su danas nakratko napustili svoja radna mjesta kako bi se uključili u akciju pošumljavanja povodom obilježavanja Dana planete Zemlje.

Akcija je provedena uz stručnu podršku KJP “Sarajevo šume”  i 560 mladih sadnica četinara  su posađene na padine planine Igman, što odgovara ukupnom broju zaposlenika Intesa Sanpaolo Banke BiH.

“Svakog 22.aprila se u cijelom svijetu simbolično obilježava Međunarodni dan planete Zemlje i ovog puta smo željeli da na najbolji način damo naš doprinos. Zaštita i obnova prirodne sredine, pogotovo šumskog blaga, je sigurno pravi put  i zato smo organizovali ovu akciju. I pored velikih obaveza i ograničenog kretanja zbog pandemije Covid-19  zaposlenici Intesa Sanpaolo Banke BiH  su se rado odazvali pozivu, kazala je Edina Smajović- Listo, direktorica Direkcije za HR i organizaciju Intesa Sanpaolo Banke BiH.

Intesa Sanpaolo Banka BiH se tokom cijele godine uključuje u društveno odgovorne projekte u BiH, a akcijom pošumljavanja na Igmanu su svoj neposredni doprinos dali njeni zaposlenici.

Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi

Sa samo četiri posto zaštićenog kopnenog područja, Bosna i Hercegovina je  država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi. U povodu Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja u više od 150 zemalja svijeta, organizacija SaveOnEnergy  analizirala je skoro 80.000 zaštićenih kopnenih područja u Europi, izračunavajući postotak zaštićenog prostora po zemlji, kako bi otkrili koja država ulaže najveće napore u očuvanju svog prirodnog terena.

U analizi koju je provela ova web stranica otkriveno je da je sa samo četiri posto Bosna i Hercegovina država s najmanjim postotkom zaštićene prirode u Europi. Iako postoji 40 takvih mjesta, oni pokrivaju samo 1.922 km2 od 192.232 km2 kopna zemlje. Luksemburg je europska zemlja s najvećim postotkom zaštićenog zemljišta (76 posto) zahvaljujući zaštićenim mjestima kao što su Geopark Mëllerdall i Naturpark Our.

Ali Luksemburg je i jedna od najmanjih zemalja u Europi (2.586 km2) i ima samo 134 takva područja, ali s tim površinama koje pokrivaju 1.963 km2 zauzima prvo mjesto.  Na drugom mjestu je Slovenija, sa 72% zemlje koja je zaštićena, a država ima 1.891 zaštićenih područja.

Štiteći samo šest posto svoje kopnene zemlje, Rumunjska se nalazi na posljednjem mjestu. Iako imaju mnoga zaštićena područja, poput Dealul Zackel i Cindrel, ona nisu široko rasprostranjena po cijeloj zemlji.

Posljednjih pet mjesta na mapi sa najvećim postotkom zaštićene prirode popunjavaju Srbija, Belgija i Portugal, sa samo sedam, osam i devet posto zaštićenog zemljišta, saopćio je SaveOnEnergy.

vecernji.ba

Intesa Sanpaolo Banka BIH nudi klijentima nenamjenske i stambene kredite prilagođene novim uslovima života

Iako je u  proteklih više od godinu dana uobičajeni način života  bitno promijenjen, potrebe klijenata za dodatnim finansijskim sredstvima se ne smanjuju, ali su prioriteti drugačiji.

Intesa Sanpaolo Banka BiH je anaiizirajući kretanja na bh. tržištu ponudila povoljnije nenamjenske i stambene kredite i promoviše ih u marketinškoj kampanji pod nazivom “Vaša priča nije samo broj”. 

“Mi se bavimo brojevima, ali znamo da se iza njih kriju životi ljudi i njihove stvarne životne priče. Te priče su nam važne jer su nam važni naši klijenti, a iza njihovih priča leže njihove želje i strahovi u čijem ostvarenju i prevladavanju možemo pomoći.Zato pričamo priču o našim klijentima i njihovim pričama u brojevima, te o mogućnostima koje im nudimo u ostvarivanju njihovih životnih priča”, ističe Lejla Dizdarević, direktorica Direkcije za PR i marketing komunikacije Intesa Sanpaolo Banke BiH.

Nenamjenski krediti se odobravaju do 50.000 KM,uz otplatu do 10 godina, uz mogućnost odabira fiksne ili promjenjive kamatne stope  sa ili bez osiguranja.

Kao primjer navodimo da je za nenamjenski kredit sa policom osiguranja efektivna kamatna stopa ( EKS)već od 2,26%.

 

Kada su u pitanju stambeni krediti maksimalni iznos je 300.000 KM, sa rokom otplate do 30 godina, uz veliki izbor kombinacije instrumenata osiguranja kredita.

 

“Kako bi naši klijenti uštedjeli dragocjeno vrijeme  i izbjegli dolazak u poslovnicu i čekanje u redu, svoje podatke mogu dostaviti online,  putem linka na web stranici https://intesasanpaolobanka.ba/stanovnistvo/krediti-stanovnistvo/online-zahtjev-za-kredit/i u najkraćem mogućem roku kontaktiraće ih bankarski službenik i pripremiti i poslati ponudu prilagođenu njihovim planovima i mogućnostima”, naglašava direktorica Dizdarević.
Intesa Sanpaolo Banka BiH posluje na cijelom teritoriju BIH, sa širokom mrežom poslovnica i bankomata.

Danas se obilježava Svjetski dan zdravlja

Svjetski dan zdravlja obilježava se 7. travnja svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zdravlja sa sloganom „Izgradnja pravednijeg, zdravijeg svijeta“ ukazuje na neravnopravnost u svijetu.

Pandemija COVID-19 dodatno je istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive i rade. Diljem svijeta postoje oni koji imaju lošije uvjete stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te šteti društvu u cjelini.

Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem čimbenika rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih, socijalnih ili ponašajnih faktora okruženja. Jednako je važno razvijati sustav zdravstva koji pravično unapređuje zdravstvene ishode, čije usluge odgovaraju potrebama korisnika, koji je financijski održiv i pravičan te počiva na politici i praksi “neisključivanja“ (dostupan, pristupačan, učinkovit). Uz spomenuto, važno je razvijati politiku zdravlja unutar sustava zdravstva te općenito razvijati politiku u kojoj se vodi računa o socijalnoj, ekonomskoj i okolišnoj dimenziji zdravlja.

Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Ovogodišnja kampanja naglašava ustavno načelo SZO-a kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“

Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice.

Tijekom aktualne COVID-19 pandemije upravo dolaze do izražaja postojeće nejednakosti u zdravlju, kako na globalnoj razini, tako i na nacionalnim i lokalnim razinama. One se očituju od uvjeta života pojedinaca ili populacijskih skupina i s time povezanih (ne)mogućnosti kvalitetnog provođenja epidemioloških mjera i zaštite od infekcije, do distribucije cjepiva. Primjerice, procjenjuje se da će za proizvodnju količine dovoljne za globalne potrebe proći između tri i četiri godine, a prema analizi britanske humanitarne organizacije Oxfam, u 70 najsiromašnijih zemalja svijeta cjepivo neće dobiti devet od deset njihovih stanovnika.

 Pravo na zdravlje, odnosno pravo na neophodna cjepiva ima iznimnu važnost i trebalo bi, u duhu svih konvencija koje se na isto odnose, biti proglašeno globalnim javnim dobrom. Sporazum o intelektualnoj svojini (TRIPS) pruža državama mogućnost ograničavanja prava tvrtki na patent, kada je riječ o zdravstvenoj krizi, što ova pandemija, bez dvojbe – jest.

Distribucija cjepiva na globalnoj razini zorno pokazuje kako nas očekuje još puno rada na pravednoj raspodjeli zdravstvenih resursa, ali i koliko je globalno zdravlje važno jer se ovakve pandemije mogu suzbiti samo ukoliko se suzbiju globalno.

Važno je osigurati da zajednice budu na prvom mjestu u procesima odlučivanja te težiti ostvarenju cilja da svi imaju uvjete za život i rad koji pogoduju dobrom zdravlju.

Slavi se Veliki petak: Evo kakva je tradicija na današnji dan

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja kojega čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.

Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa, te svetu pričest. Zbog mjera koje su za snazi, to ove godine nije moguće.

  Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. 

  Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs.

Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora.

Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.

vecernji.ba

Danas je Veliki četvrtak, evo kakvi su običaji

Katolici se na Veliki četvrtak spominju Isusove posljednje večere, a svećenici kao sljedbenici Krista peru noge dvanaestorici, kao što je prema vjerovanju Isus oprao noge apostolima.

Pored toga, svećenici posvećuju ulje za krizmu, bolesničko pomazanje i ulje za katekumene. Na Veliki četvrtak slavi se i obnavlja ustanovljenje euharistije i svećeničkog reda.

Na posljednjoj večeri, odnosno na Veliki četvrtak, Isus je ustanovio red svećeništva i svetu euharistiju. Kršćani na Veliki četvrtk jedu zelje jer se vjeruje da je Isus na posljednjoj večeri s učenicima također jeo zelje te se zato u narodu Veliki četvrtak zove i zeljavi četvrtak.

U dane Svetog trodnevlja, tj. od četvrtka do subote, redovito se nisu obavljali težački poslovi na polju.

U te dane ne zvone crkvena zvona, a u pojedinim krajevima se na Veliki četvrtak vezuju crkvena zvona.

Vazmeno trodnevlje uočnica je najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa.

vecernji.ba

Sladić: Balkan trpi velike posljedice klimatskih promjena

Svjetski dan meteorologije obilježava se danas 23. ožujka, na dan kada je 1950. godine osnovana krovna meteorološka institucija Svjetska meteorološka organizacija. Članica te organizacije je postala i Bosna i Hercegovina 1. juna 1994. godine.

– Ovo je 71. meteorološki dan, dan u kojem je ove godine tema “Oceani, naša klima i vrijeme” – kazao je u razgovoru za Fenu meteorolog Nedim Sladić.

Prema njegovim riječima, oceani predstavljaju najveće prostranstvo planete zemlje, te ukoliko postoji disbalans u oceanima, on se često odražava na mnoge nepovoljne vremenske prilike diljem svijet.

– Naime, u doba kako smo zakoračili u klimatske promijene odnosno globalno zagrijavanje već su tople površinske vode oceana, što dovodi do toga da velikim količinama termičke energije može doći do razvoja mnogo jačih borbi procesa koji se održavaju u sve jačim uraganima. To onda ima šire implikacije kada se pogleda tlo Evrope, koje se suočava sa sve dužim talasima vrućina, sve kraćim zimama – kazao je Sladić.

Dodao je da je kao posljedicu “imamo i to da su suše dugotrajnije naročito u istočnom Mediteranu, na području Balkanskog poluostrva, ali i Apeninskog te Pirinejskog”.

– Ti periodi se često prekidaju sa kraćim ali izrazito jakim periodima kiša koje nerijetko u kratkom vremenskom intervalu mogu izlučiti velike količine padavina koje nerijetko dovode i do bujičnih plavljenja. Jedan od ključnih razloga jeste spomenuti bujične poplave, budući da one naprave najviše štete – kazao je Sladić, dodavši kako štetu prave i velike suše.

Istakao je da je područje Balkanskog poluotoka “poprilično nezgodno kada je u pitanju klimatske promijene”.

– Smatra se po naučnim studijama, ako gledamo europsko tlo da definitivno Balkansko poluostrvo, regije Crnog mora i Istočnog sredozemlja trpe najviše posljedice klimatskih promjena, da imamo najveći porast temperature zraka i generalno gledano da se to itekako odražava i na sami život, budući da svjedočimo sve blažim zimama i sve vrelijim i dužim ljetima. U suštini broj toplijih, odnosno vrelijih dana se povećava, broj hladnih, mraznih dana se smanjuje što se odražava i na zimsku sezonu, a s druge strane javlja se produženje za ljetne sezone, čiji početak se može vezati već od maja i da traje duboko u septembar. To nije bio tako čest slučaj, ali zadnjih godina imamo za posljedicu i takav scenarij – pojasnio je Sladić.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, kazao je da su promjene temperature neminovne.

– U zadnjih 50 godina na podučju grada Sarajeva za posljedicu imamo porast temperature zraka za 1,5 stepen, što je svakako puno budući da često ne uzimamo u obzir nešto što se zove globalna raspodjela. Važno je istaknuti da u pogledu padavina nema neke značajnije promijene. Uglavnom se govori da zbog tih obimnih količina padavina malo čak ta količina i raste ali nije sa značajnim rastom. Najviše vidimo tu promjenu u vidu temperature zraka koja je mnogo veća – kazao je Sladić.

Dodao je da se slične analize mogu vidjeti i na području Bihaća, Banja Luke, Zenice, Mostara.

– Svi su to gradovi koji trpe poprilično klimatske promijene – ocijenio je Sladić.




(Vijesti.ba / FENA)