Generalno

Ovo su najsigurnije aviokompanije u 2022. godini

Aviokompanije Etihad i Emirates nalaze se na vrhu globalne skale najsigurnijih zračnih prijevoznika u 2022. godini.

To pokazuje i analiza agencije za zračne nesreće sa sjedištem u Hamburgu JACDEC. Vodeći njemački zračni prijevoznik Lufthansa zauzeo je 14. mjesto po sigurnosti na globalnoj skali 25 najvećih kompanija, prema izvještaju objavljenom u časopisu za zrakoplovstvo Aero International.

Međunarodni zračni saobraćaj bio je u 2022. uglavnom siguran, nakon zastoja zbog pandemije koronavirusa, navodi se u izvještaju. Analitičari ipak upozoravaju da je novi izvor neizvjesnosti ruski rat protiv Ukrajine. Ruski zračni prijevoznik Aeroflot znatno je lošije ocijenjen na novoj skali, zauzevši 25. mjesto, zbog nezakonitog uvrštenja u ruski registar aviona unajmljenih na Zapadu.

Dodatni je problem prekid isporuke Rusiji rezervnih dijelova za avione zbog sankcija. Najteža avionska nesreća u prošloj godini bila je prema ocjeni stručnjaka pad Boeinga 737-800 China Eastern Airlinesa 21. marta, u kojem su poginuli svi putnici i članovi posade. Ukupno su život izgubile 132 osobe, prenio je Avaz.

JACDEC je prošle godine u svijetu zabilježio ukupno 19 avionskih nesreća u kojima nije bilo preživjelih, s ukupno poginule 233 osobe, odnosno 60 više nego u 2021. godini, kada je međutim, kako se napominje, i broj letova bio znatno manji.

Poređenja radi, u zadnjih 10 godina prosječno su u avionskim nesrećama stradale 372 osobe. JACDEC-ov indeks rizika temelji se na podacima o nesrećama svakog pojedinog zračnog prijevoznika u posljednjih 30 godina, specifičnom okruženju zemlje u kojoj posluje i specifičnim faktorima rizika.

Iako je teoretski moguće postići vrijednost indeksa od 100 bodova, čak ni najboljim avionskim kompanijama to ne polazi za rukom. Ocjena kompanije također uzima u obzir prijeđene kilometre, pa bolje na skali sigurnosti kotira zračni prijevoznik koji više kilometara prijeđe bez nesreće.

Novogodišnja proslava, običaj star 4.000 godina

Proslava dolaska Nove godine jedan je od najstarijih ljudskih običaja, a prvi pisani zapisi o tome dolaze nam iz Mezopotamije i sežu u prošlost do dvije tisuće godina prije nove ere. Vrijeme proslave se razlikovalo  Različiti narodi imali su različite kalendare pa se tako i vrijeme proslave razlikovalo od regije do regije.

Kinezi i Grci obilježavali su dolazak nove godine u proljeće, u vrijeme proljetne ravnodnevnice, Egipćani u srpnju, Židovi u rujnu ili listopadu… Danas se početak nove godine obilježava 1. siječnja (iako tradicionalne proslave nove godine nisu izumrle u brojnim kulturama), a taj datum kao početak nove godine prvi su počeli koristiti Rimljani. Sve počinje 45. godine prije nove ere kada je Gaj Julije Cezar uveo Julijanski kalendar, solarni kalendar koji je zamijenio dotadašnji lunarni. U novom kalendaru godina je počinjala upravo 1. siječnja. Na latinskom se taj mjesec zvao januarius i bio je posvećen Janu, bogu početaka, pa se činilo logičnim na takav dan početi novu godinu. Kako se kršćanstvo širilo Europom proslava Nove godine napuštena je kao paganski običaj, a europski narodi koristili su više različitih kalendara sve do 16. stoljeća, točnije do 1582. godine, kada je papa Grgur XIII. uveo novi – Gregorijanski kalendar, koji je i danas u uporabi. Prema novom kalendaru početak nove godine ponovno je postao 1. siječnja.

Većina katoličkih zemalja odmah je prihvatila reformirani kalendar, no to nije bio slučaj u cijeloj Europi, pa je, primjerice, Britansko Carstvo tek 1752. godine počelo koristiti Gregorijanski kalendar. Vremenom je dolazak Nove godine postao omiljeni praznik i danas se diljem svijeta taj dan slavi uz glazbu, vatromet i obilje hrane i pića. Pored toga, svaki narod ima svoje specifične običaje. Tako se, primjerice, u Ekvadoru u novogodišnjoj noći spaljuju strašila i stare fotografije. Tako Ekvadorci se rješavaju loše sreće i loših uspomena. Danci, pak, sreću zazivaju razbijanjem posuđa. Što više posuđa razbiješ pred vratima svoga doma to ćeš više sreće imati u novoj godini.

Sličan običaj rasprostranjen je u Grčkoj, s tim da Grci ne razbijaju posuđe već voće. Prema grčkoj tradiciji, u novoj godini imat ćeš onoliko sreće koliko se zrna nara raspe nakon što nar razbiješ o vrata svoje kuće. Južnoamerička tradiciija Ako niste za razbijanje i nered, onda se priklonite južnoameričkoj tradiciji. U Meksiku, Brazilu i Boliviji ljudi vjeruju kako će im sreću donijeti boje. Onaj tko traži ljubav ponoć treba dočekati u crvenom rublju, onima u potrazi za novcem pomoći će žuti veš, a ako vam je dovoljan mir odlučite se za bijelu kombinaciju.

Ako se na Silvestrovo zateknete u Brazilu, možete pokušati zazvati sreću bacanjem cvijeća u ocean. To je stari običaj Brazilaca koji vjeruju da će tako udobrovoljiti božicu mora koja će im za uzvrat ponuditi obilje sreće. Narod koji posebnu pažnju posvećuje ispraćaju stare i dolasku nove godine su Škoti. U skladu s tim, upravo Edinburgh, glavni grad Škotske, drži rekord po najmasovnijem dočeku Nove godine.

Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, 1997. godinu na ulicama škotske prijestolnice novo ljeto dočekalo je 400.000 ljudi. Bez obzira na to jeste li praznovjerni ili ne, nije loša ideja na današnji dan obući šareno rublje i razbiti pokoji tanjur ili neko voće. Tako ćete biti sigurni da niste odgovorni za inflaciju, potres ili neku novu epidemiju.

Što napraviti s božićnim drvcem kad prođu blagdani i skinu se ukrasi?

Dok oni koji se odluče za umjetno mogu isto drvce kititi godinama, ostali se ovih dana pitaju što je najbolje; kad za par dana s njih skinu ukrase; napraviti s borom, jelom ili smrekom kojima su za blagdane ukrasili svoj dom…

“Stabla koja su u teglama možete, da biste smanjili otpad, jednostavno ponovno posaditi negdje na otvoreno, čak i ako su posječena”, objasnio je za Mirror Guy Barter, glavni hortikulturist britanskog udruženja The Royal Horticultural.Society. Osim ponovne sadnje, kaže on, za okoliš i za životinje u njemu dobro je i nasjeckati božićno drvce i tako napraviti koristan malč (pokrivač koji štiti i hrani biljke), a sjeckanje drva pomaže i kukcima, pticama i drugim divljim životinjama.” – Ako ste ove godine kupili božićno drvce s korijenom i ako imate mjesta, najbolje ga je ponovno zasaditi npr. u vrtu i u njemu uživati još godinama – kaže Barter.

“Posadite ga na dubini koja tek pokriva korijen i kada tlo nije smrznuto”, savjetuje dr. Anton Rosenfeld iz hortikulturne organizacije Garden Organic, “a ako imate neku manju i kompaktniju sortu nastavite je uzgajati u posudi pa ju možete i dogodine koristiti kao božićno drvce.” “Najvažnije je da božićno drvce ne završi u smeću”, slažu se stručnjaci.

“Ako vam pak ne odgovara nijedno od spomenutih rješenja, stara stabla, kad su potopljena u privatnim ribnjacima čine lijepo hranilište i utočište za ribe. A ako kod kuće imate ribice za kućne ljubimce, možete čak i odlomiti male grane i postaviti ih u akvarij kao ukrase”. Slično tome, kažu stručnjaci, drvca čine dobre hranilice i za ptice pa ih možete postaviti uspravno u svom vrtu ili dvorištu i nanizati na njih komade voća ili hrane za ptice; samo pripazite da skinete sve kukice od božićnih kuglica i ukrasa.

Hrana u kojoj možete uživati za bladane, čak i ako pokušavate izgubiti kilograme

Internet je prepun hrane koju morate izbjegavati pod svaku cijenu ako želite smršaviti. I dok je istina da jedenje velikih količina slatke, pržene ili prerađene hrane deblja, možda ćete se iznenaditi da postoje neke namirnice koje su zapravo sasvim OK za većinu ljudi.

Zapravo, postoji mnogo namirnica u kojima još uvijek možete uživati dok ste na dijeti i od kojih ne morate odustati kako biste smršavili.  Ipak, važno je uzeti u obzir nekoliko upozorenja za uživanje u njoj ako vam je cilj smršaviti. Kao prvo, treba se pridržavati odgovarajuće veličine porcija. Drugo, u ovoj hrani treba uživati kao u dijelu cjelokupne uravnotežene i zdrave prehrane. Također, trebali biste zapamtiti da je dijeta samo jedan dio slagalice mršavljenja.

Uz prehranu “pravom” hranom, prioritet bi trebala biti i tjelesna aktivnost, dovoljno kvalitetan san i kontrola stresa.

Suho voće

Suhe šljive, grožđice i drugo sušeno voće na lošem su glasu jer jer su “puni šećera”. Ali sve dok uzimate varijante koje ne sadrže dodani šećer i jedete preporučenu veličinu porcija, apsolutno se možete osloniti na sušeno voće kao međuobrok ili dodatak svojim jelima. Podaci pokazuju da oni koji jedu sušeno voće imaju bolju prehranu i smanjenu pretilost. Većina vrsta sušenog voća sadrži vlakna koja mogu pomoći u prostizanju osjećaja sitosti. Važno je zapamtiti da je sušeno voće vrlo bogato hranjivim tvarima. Dakle, iako je možda primamljivo pojesti velike količine suhih marelica i jabuka, trebali biste voditi računa o tome što se smatra prikladnom veličinom posluživanja. Na primjer, jedna porcija grožđica je jedna unca, ili oko 40-50 grožđica. A porcija suhih šljiva je pet komada.

Stopostotni sok od naranče

Poput suhog voća, stopostotni sok od naranče dobio je lošu reputaciju jer je “pun šećera”, iako su jedini sastojak koji čini ovo piće prave naranče. Istina je da stopostotni sok od naranče nema vlakana kao naranče, ali ipak, to je hidratantno piće koje je prepuno važnih hranjivih tvari. Podaci pokazuju da odrasli koji konzumiraju stopostotni sok od naranče imaju znatno niži indeks tjelesne mase (BMI), opseg struka ili tjelesnu masnoću u usporedbi s onima koji ne piju sok od naranče. Kod dječaka u adolescentnoj dobi, s povećanjem konzumacije soka od naranče, dječaci su bili manje skloni pretilosti ili prekomjernoj težini/pretilosti u usporedbi s onima koji nisu pili stopostotni sok od naranče. Jedna porcija od osam unci soka “računa se” kao jedna porcija voća. Držati se jedne porcije dnevno i kombinirati je s izvorom vlakana, zdravih masti i proteina može pomoći u održavanju faktora sitosti pod kontrolom.

Tjestenina

Istina je da je tjestenina rafinirani ugljikohidrat, te se često preporuča ograničiti ovu kategoriju namirnica kada se teži mršavljenju. Ali tjestenina, a posebno ona integralna, jedinstvena je rafinirana žitarica jer se njezina proteinska struktura sporije probavlja, osiguravajući tijelu stabilnu energiju umjesto skoka šećera u krvi. U jednoj studiji koja je proučavala ljude koji su slijedili niskokaloričnu mediteransku dijetu, oni koji su uključili tjesteninu u svoju prehranu najmanje pet puta tjedno doživjeli su sličan gubitak težine kao oni koji su jeli tjesteninu tri puta tjedno ili manje. Ključno je preskočiti prevelike zdjelice tjestenine koje su prelivene kobasicama, mesnim okruglicama ili drugim masnim dodacima. Porcija od dvije unce tjestenine čini otprilike jednu šalicu kuhane tjestenine, što je otprilike veličine jedne bejzbolske lopte. Umjesto toga, kombinirajte odgovarajuću porciju tjestenine – obično dvije unce – sa zdravim mastima, povrćem i malo nemasnih proteina za uravnotežen obrok.

Jaja

Jaja su prirodni izvor masti koji se često ne smatra hranom za mršavljenje. No, zahvaljujući visokokvalitetnim proteinima i mastima koje pruža, može ponuditi ozbiljnu sitost, što može pomoći ljudima da dugoročno jedu manje, posebno kada se u njima uživa kao dio dijete za mršavljenje. American Heart Association sugerira da jedno jaje (ili dva bjelanjka) svaki dan prihvatljivo za ljude koji ih jedu, kao dio zdrave prehrane. Samo imajte na umu da mnoge namirnice koje često idu uz jaja, poput slanine i kobasica, nisu najbolji izbori za regulaciju tjelesne težine, stoga vodite računa s čime jedete jaja za najbolje rezultate.

Čokolada

Zgrabiti komad čokolade može značiti uzeti pločicu super-slatke bijele čokolade, komad tamne čokolade napravljene s visokim postotkom kakaovca i mnoge druge mogućnosti. Velike količine čokolade, bijele čokolade, čokolade napravljene s niskim postotkom kakaovca i opcije napravljene sa super slatkim mješavinama, poput karamele, možda nisu najbolji izbor kada se radi o dodatku dijeti za regulaciju težine. No podaci pokazuju da se čini da konzumacija tamne čokolade nije povezana s debljanjem. Krumpir Krumpir je jedno od najpopularnijih vrsta povrća u SAD-u, a može biti prihvatljivo da bude dio vaše dijete za mršavljenje. Naravno, uzimanje velikih porcija prženih pomfrita ili pečenih krumpira koji su prenatrpani slaninom, kiselim vrhnjem i drugim dodacima s visokim udjelom masnoće neće vam pomoći da skinete višak kilograma. Ali uživanje u porciji bijelog krumpira koji je pečen, kuhan ili pripremljen na druge načine koji ne zahtijevaju dodatnu masnoću može biti savršeno prihvatljivo za one koji su usredotočeni na kontrolu težine.

Orašasti plodovi

Orašasti plodovi bogati su mastima i sadrže puno kalorija u maloj posudi. Ali većina vrsta orašastih plodova napravljena je od masti koje su uglavnom zdrave. Osim toga, sadrže biljne proteine i vlakna koja nas čine sitima. Jedenje pistacija može biti fantastičan dodatak dijeti za regulaciju tjelesne težine, pogotovo ako se odlučite za one koji se prodaju u ljusci. U jednoj studiji, ljudi koji su jeli pistacije poslužene u ljusci unijeli su 41% manje kalorija iz orašastih plodova naspram onih koji su jeli pistacije u ljusci unijeli su u prosjeku 211 kalorija; razlika od 86 kalorija. Razlika u unesenim kalorijama može biti posljedica dodatnog vremena potrebnog za ljuštenje orašastih plodova ili dodatnog volumena koji se osjeti pri konzumiranju orašastih plodova u ljusci.

Milas uputio božićnu čestitku Hrvatima izvan RH

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas uputio je božićnu čestitku.

“Svjetlo Božića koje u naša srca unosi mir, ljubav i radost, nadu, neka nas sve skupa ohrabri i potakne na nesebičnost u svakodnevnom radu, u našem životu. Dar solidarnosti, optimizam i hrabrost, neka budu s nama i u nama, svakim danom, sve više.

Međusobno povjerenje, poštovanje i ljubav, zalog su naše budućnosti – bolje budućnosti! Za našu Hrvatsku, za naš hrvatski narod, za generacije koje nam tek dolaze.

Drage Hrvatice i Hrvati, dragi prijatelji, od srca vam želim sretan i blagoslovljen Božić te sretnu, uspješnu i zdravu Novu 2023. godinu!”, stoji u Milasovoj čestitki.

Rabljeni automobili najskuplji su u povijesti! Što slijedi?

Prema online trgovcu i posredniku AutoScout24, rabljeni automobil u studenom su prodavani za prosječno 24.772 eura.

To je gotovo 12 posto više nego prije godinu dana i najviše otkad se rade statistike. Potražnja za rabljenim automobilima puno je veća od ponude. Automobilski sektor suočava se s krizom za krizom. Prije dvije godine tvornice su zatvorene zbog korone. Nakon toga uslijedila je svjetska nestašica čipova, koja i dalje muči automobilski sektor, a na nju se nadovezala i nestašica kabelskih snopova za vozila, koji se proizvode u Ukrajini.


U međuvremenu, potražnja je porasla. Neki novi automobili sada imaju rok isporuke od godinu dana, što rabljene automobile čini privlačnijim. Kako javlja AutoScout24, stanje na tržištu se polako popravlja, iako cijene i dalje rastu. Ako se uzlazni trend nastavi, prosječna cijena rabljenih automobila na kraju godine će premašiti 25.000 eura na europskom tržištu. Prve informacije iz Austrije i Njemačke govore da je ta granica već probijena, prenosi HAK revija.

Dječaku u ruci eksplodirala petarda: “U sekundi je postao invalid”

Devetogodišnjaku je sinoć u Zagrebu u ruci eksplodirala petarda te ga u trenutku načinila invalidom. 

U šestosatnoj operaciji zagrebački su pedijatri, kirurzi i anesteziolozi pokušali dječaku spasiti šaku, no njihov napor nije urodio plodom jer su dječaku četiri prsta bila potpuno uništena.

Dječak se trenutačno nalazi na liječenju u pedijatrijskoj bolnici intenzivnog liječenja te je intubiran.

Zamjenik ravnatelja KBC-a Zagreb dr. Milivoj Novak kazao je za Jutarnji list da se dječak nagutao dima, što je dovelo do problema prilikom stavljanja tubusa prije operacije.

Petarda, koja je dječaku eksplodirala u ruci, navodno je bila duga desetak centimetara i debela oko tri.”Dijete je u sekundi postalo invalid”, ističu liječnici te dodaju da će liječenje biti teško i dugotrajno. Postoji velika vjerojatnost da će mu se za koju godinu pokušati presaditi neki od nožnih prstiju kako bi barem mogao imati hvat u lijevoj šaci.

Danas se sadi pšenica: Evo kako je posijati i održavati da za Božić bude savršena!

Paketi pšeničnog zrna počinju se pojavljivati ​​u trgovinama početkom prosinca, a obično se uzgaja u malim tanjurićima i koristi se kao blagdanski ukras. No, ima i simbolično značenje – predstavlja krug života (smrt i ponovno rođenje), plodnost, novi život, obnovu života, blagoslov žetve i ono što će vam nova godina donijeti. Osim toga, to je i metafora za vaš prosperitet u novoj godini. 

Postoji vjerovanje da izgled i visina pšenice određuju kakva će biti žetva sljedeće godine. Ako pšenica naraste gusta, visoka i zelena, godina će biti rodna i žetva dobra. Ako pšenica raste slaba i blijeda, žetva će biti slaba.

Tradicija uzgoja božićne pšenice potječe iz kršćanstva i vezana je za Svetu obitelj. Marija i Josip bježali su od Herodovih vojnika koji su ih progonili kada su naišli na seljaka koji je sijao pšenicu. Marija je zamolila farmera da kaže vojnicima da su već prošli. No, kad su vojnici došli, dogodilo se čudo, pšenica je vrlo brzo narasla.   Budući da je obično potrebno nekoliko mjeseci da pšenica izraste na polju, vojnici su imali dojam da su Marija i Josip tuda davno prošli.

Zbog toga su vojnici odustali od potjere za Marijom i Josipom.  Prema tradiciji, božićna pšenica trebala bi se posijati na Dan Svete Barbare ili na blagdan Svete Lucije. 

Dana 4. prosinca slavi se Sveta Barbara. Sveta Barbara simbol je proljeća usred zime. Vjeruje se da je ona glasnik Božića kada svjetlost i život pobjeđuju. U prošlosti su ljudi iz praktičnih razloga najčešće sijali božićnu pšenicu na Svetu Barbaru. Budući da u to vrijeme nije bilo dobrog grijanja, pšenicu su rano sijali kako bi imala dovoljno vremena da izraste prije Božića.  Uz sijanje pšenice još je jedna tradicija vezana uz Svetu Barbaru. Granu trešnje s pupoljcima treba staviti u vodu i ostaviti na toplom i svijetlom mjestu. Grana će cvjetati cijeli mjesec i služiti kao lijep ukras na stolu.

  Sveta Lucija slavi se 13. prosinca te simbolizira svjetlo u zimskoj tami. Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis što znači svjetlost. Sveta Lucija najavljuje Božić kao rođendan svjetla. Tih 12 dana između Svete Lucije i Božića nazivaju se Lucijini dani. U to doba pada i zimski solsticij 21. prosinca.

Nakon solsticija dani postaju duži, a danju ima više svjetla. U moderno doba božićnu pšenicu siju češće na Svetu Luciju nego na Svetu Barbaru. Dvanaest dana do Božića dovoljno je da pšenica naraste i postane bujna.  Kako pravilno uzgajati božićnu pšenicu?

  Pripremite pšenicu 

Prije nego što posijete pšenicu, preporučuje se ostaviti zrna u mlakoj vodi. To će pomoći da pšenica brže proklija. Osušite ih na papirnatom ručniku ili krpi prije sjetve.  Posadite pšenicu  Božićna pšenica obično se sije u male tanjuriće ili zdjelice. Na dno tanjurića stavite sloj zemlje. Cijelo dno prekrijte pšeničnim zrncima. Stavite još jedan mali sloj zemlje na vrh pšenice. Umjesto zemlje možete koristiti i vatu. U ovom slučaju ne morate prekriti pšenicu drugim slojem. Dajte pšenici samo malu količinu vode.  Stavite pšenicu na svjetlo  Tanjuriće stavite na dobro osvijetljeno mjesto. Ne smije biti prevruće jer bi se pšenica mogla osušiti. Ne stavljajte je na izravno sunce, najbolje ju je staviti blizu prozora s neizravnim svjetlom.

  Zalijte pšenicu

Zalijevajte pšenicu svaki dan, ali nemojte je previše. Dovoljne su jedna ili dvije žlice vode. Trebali biste samo navlažiti tlo, a ne natapati. Pšenicu po želji možete pokriti i aluminijskom folijom dok ne proklija, održat će pšenicu vlažnom i toplom. Ako pšenicu odlučite pokriti folijom, skinite foliju kada počne klijati.  Skratite vrhove 

Pšenica neće narasti više od 20 centimetara i slobodno je podrežite tako da bude ujednačena.

Znakovi upućuju da se ne radi samo o običnoj grlobolji

U zimskim mjesecima svatko će od nas vjerojatno pokupiti barem jednu ili dvije prehlade, a jedan od najčešćih simptoma je bol u grlu. U većini slučajeva grlobolju uzrokuju virusi, kao kod obične prehlade, ili udisanje dima. No, u nekim slučajevima grlobolja može biti znak nečeg ozbiljnijeg, naročito ako je praćena nekim od sljedećih simptoma:

1. Ako je prisutan osip

Ako se istodobno s grloboljom razvije osip, to bi mogao biti znak ozbiljne infekcije. Osip na vratu i prsima koji se širi na ostatak tijela može biti znak skupine bakterijskih infekcija, koje se nazivaju streptokokne infekcije. Najbezazlenija među njima je bakterijski tonzilitis, no mogu uključivati i neke ozbiljnije, poput šarlaha, bakterijemije (bakterija u krvi) i sindroma toksičnog šoka. Sve te infekcije treba liječiti stručnjak, s liječenjem treba početi čim prije, a najčešće se liječe antibioticima No treba imati na umu da se virusne infekcije, poput virusnog tonzilitisa, ne mogu izliječiti antibioticima.

2. Ako je bol vrlo snažna

Ako je prehlada uzrok grlobolje, to može biti vrlo bolno, ali bol obično prolazi sama od sebe u roku od nekoliko dana. No bakterijske infekcije, poput bakterijskog tonzilitisa (jaka upala krajnika), često uzrokuju puno jaču bol koja ne prolazi. Bakterijski tonzilitis može izazvati probleme s gutanjem i jedenjem, bol u uhu i otečene i bolne žlijezde u vratu. Imate li neke od tih simptoma, trebali biste otići svom liječniku primarne zdravstvene zaštite kako bi provjerio je li infekcija možda bakterijskog, a ne virusnog porijekla. Bakterijski tonzilitis može se liječiti antibioticima.

3. Ako imate visoku temperaturu

Prehlada može uzrokovati povišenu temperaturu, ali obično samo blago povišenu. No, imate li grlobolju i temperaturu preko 38 C, velika je vjerojatnost da je riječ o infekciji grla, poput tonzilitisa, a ne samo o običnoj prehladi.

4. Ako potraje

Ako grlobolja potraje duže od tjedan dana ili ako postaje sve intenzivnija, trebali biste otići liječniku kako bi provjerio imate li tonzilitis. Grlobolja koja ne prolazi može biti znak infektivne mononukleoze ili takozvane žljezdane groznice. Mononukleoza obično pogađa tinejdžere i mlađe odrasle osobe. Prolazi spontano, bez liječenja, no možete se osjećati vrlo slabo i loše te može trajati tjednima. Mnogi se ljudi oporave bez problema, no ponekad infektivna mononukleoza može uzrokovati druge probleme poput:

  • blage upale jetre (hepatitis), uslijed koje koža i bjeloočnice poprimaju žućkastu boju;
  • nisku razinu krvnih stanica koje se nazivaju trombociti (trombocitopenija);
  • neurološke probleme, poput Guillain-Barreovog sindroma ili Bellovu paralizu.

Znate li zašto su baš crvena, zelena i zlatna božićne boje? Evo u čemu je njihova simbolika

Kada zatvorite oči i zamislite božićne ukrase, koje boje vidite? Ne čudi ako je sve oko vas crveno, zeleno i zlatno, u bojama čije podrijetlo značenja seže daleko u prošlost, a korijeni dolaze iz kršćanstva. Božićne boje i njihovo značenje.

  Crvena

“Nitko sa sigurnošću ne zna kako su crvena i zelena postale kultne boje Božića”, kaže za TODAY.Lori Sawaya, strateg za boje u The Land of Color i stručnjakinja za kolorimetriju; umjetnost i znanost o bojama. “Teorija ima na pretek.” Sawaya objašnjava da većina kršćana vjeruje da crvena boja simbolizira krv Kristova raspeća, dok zelena predstavlja obnovu i vječni život po Isusu, čije rođenje i slavimo 25. prosinca. – Iz perspektive psihologije boja, crvena zahtijeva vizualnu pozornost i prenosi dinamične, snažne i samouvjerene osjećaje – dodaje Sawayi. “Sjetite se samo Coca-Coline kultne reklame iz 1930-ih; jarko crveno odijelo Djeda Mraza samo je jedan od primjera korištenja te blagdanske boje kako bi se privukla pozornost ljudi tijekom inače kaotične blagdanske sezone. 

Zelena

Stručnjak za vintage stil života i autor knjige A Very Vintage Christmas Bob Richter kaže da je teško razdvojiti crvenu i zelenu jer su one “suštinska kombinacija božićnih boja”. “Najbolji primjer za to su božikovina i bršljan koji ostaju sjajni i obilni tijekom zime, kada drugi grmovi i drveće odbacuju lišće”, kaže on. “Neki kažu da je božikovina dijete Krist, a bršljan njegovo majka Marija.” Korijeni unošenja božikovine i bršljana u Božićne običaje sežu do Kelta, za koje Richter kaže da su ih koristili za tjeranje zlih duhova. “Također su Kelti i/ili Pagani bili ti koji su počeli unositi zelenilo kao način da ispoštuju promjenu godišnjih doba i unesu život u svoje domove tijekom hladnih zimskih mjeseci.” Kršćani su s vremenom usvojili tu tradiciju, prikazujući zelenu boju kroz vijence i zimzeleno drveće. Što se tiče božikovine, Sawaya dodaje da ona “simbolizira sreću, zaštitu i prosperitet za novu godinu.” 

Zlatna

Svjetlucavo se zlato povezuje s Božićem jer su, kako priča kaže, tri mudraca Isusu donijela zlato, tamjan i smirnu “Zbog povezanosti s velikom financijskom vrijednošću, zlatna je boja prosperiteta i obilja”, kaže Richter. “Dodavanje zlatne u vaš dom za blagdane je način da proslavite te darove i pozovete ih još više.” Zlatna je možda najraskošnija blagdanska boja i često se pojavljuje na mašnama, ukrasima, svijećnjacima i drugom svjetlucavom dekoru. “Zlato također može biti metafora za Betlehemsku zvijezdu”, dodaje Richter. “Zbog zlatne svako blagdansko okupljanje odmah izgleda svečanije” ističe Sawaya, “jer pojačava osjećaj slavlja i ekstravagancije koji mnogi osjećaju tijekom posebnog dijela godine kada se kroz praznike ‘kotrljamo’ u novu godinu”.