Generalno

Jeftin proteinski ručak koji se može složiti za 10-ak minuta

Slanutak je sjajan izvor bjelančevina biljnog porijekla – u 100 grama kuhanog slanutka nalazi se oko 9 grama bjelančevina. On je bogat i prehrambenim vlaknima koji snižavaju razine lošeg kolesterola u krvi, ali i poboljšavaju probavu.

Kad se slanutak sljubi s jajetom – još jednim odličnim, a jeftinim izvorom bjelančevina, dobiva se proteinski ručak koji je podjednako ukusan i hranjiv.

Predlažemo vam recept za kuhani slanutak u začinjenom umaku na bazi rajčice koji je najbolje poslužiti s kriškom domaćeg kruha.

Najjeftinije ćete proći ako namočite slanutak u vodi večer prije pripreme jela te ga ujutro sami suhate.

Najbrži, pak, bit ćete ako upotrijebite već kuhani slanutak iz konzerve. Nemojte samo zaboraviti isprati slanutak i ocijediti ga od vode prije nego što ga dodate ovom jelu.

Sastojci:

  • 250 g pirea od rajčice
  • 240 g kuhanog slanutka
  • 2 jaja
  • 1 manji luk
  • 1-2 češnja češnjaka
  • 1 čajna žličica dimljene paprike u prahu
  • ½ čajne žličice čilija u prahu
  • biljno ulje po želji
  • sol i papar po želji

Priprema:

  1. Zagrijte malo ulja pa na njemu prepirjajte sitno nasjeckani luk i češnjak. Pirjajte oko dvije do tri minute.
  2. Dodajte kuhani slanutak i pire od rajčice, začinite sa solju, paprom, dimljenom paprikom u prahu i čili prahom. Pirjajte sve zajedno oko pet minuta dok se okusi na sljube.
  3. Ispecite jaje na oko i poslužite ga sa slanutkom u umaku od rajčice i kriškom domaćeg kruha.

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Međunarodni dan obitelji

Međunarodni dan obitelji obilježava se 15. svibnja, a proglasili su ga Ujedinjeni narodi 1989. godine kako bi se naglasilo da je obitelj temelj današnjeg društva te da se iz obitelji i obiteljskog okruženja stvaraju ljudi sa svojim karakterom, stavovima i vjerovanjima koji grade neki budući svijet.

Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati i da se bitna obilježja čovječanstva kao što su zajedništvo, tolerancija, demokracija, svjetski mir, počinju izgrađivati u obitelji.

Međunarodnim danom obitelji želi se potaknuti djelovanje svih nadležnih subjekata u korist obitelji, pružiti podršku uvažavanju obiteljskog života, tradicija i običaja, pokazati solidarnost u potrazi i rješenjima za boljim standardima i kvaliteti života obitelji.

U ostvarivanju tih nastojanja obitelji imaju i velike potrebe, ali i brojne probleme koje ne mogu riješiti same, izolirano, niti samo u jednom danu. Zato susreti obitelji, koje potiče obilježavanje Međunarodnog dana obitelji, istodobno usmjeravaju pažnju nadležnima na takve potrebe, pomažu identifikaciji uzroka i potreba te pokreću nove akcije koje će pridonositi rješavanju tih teškoća i potreba obitelji.

izvor: laudato.hr/radiovitez.ba

Znakovi da ste pod velikim stresom

Kronični stres najčešće tiho, ali konstantno utječe na naš organizam, koji sve proživljava i pamti. Naučite prepoznati simptome koji nas upozoravaju da je vrijeme za promjenu načina života.

1. Umorni ste bez obzira na odgovarajuću količinu sna

Spavate redovno i dovoljno, ali čak i nakon dobrog sna osjećate se jako umorno i najradije biste se odmah vratili u krevet.

2. Ujutro se teško budite

Zbog izloženosti dugotrajnom stresu nadbubrežna žlijezda pravovremeno ne izlučuje dovoljno hormona kortizola koji ujutro obično stimulira stvaranje energije u našem tijelu i pomaže nam da se razbudimo.

3. Nemirni snovi i noćne more

S količinom sna progresivno se povećava i broj pozitivnih i lijepih snova. No kada smo nervozni i napeti, češće se budimo, zbog čega se smanjuje mogućnost dosezanja stupnja sna u kojima umorne i opterećene snove zamjenjuju pozitivne i opuštene slike.

4. Imate veliku želju za slanom hranom

Kronični stres dovodi do disbalansa u količini elektrolita u tijelu, pa zbog toga svako malo imamo potrebu za nečim slanim.

5. Zavrti vam se kada ustajete iz sjedećeg, ležećeg ili čučećeg položaja

I to je direktna posljedica nedostatka elektrolita.

6. Kod žena težak PMS i neredovite menstruacije

U tijelu se izlučuje višak hormona stresa, što pak utječe na disbalans spolnih hormona. Sve to rezultira jakim simptomima PMS-a i neredovitim ciklusom. Bolni menstrualni grčevi u dvostruko se većoj mjeri javljaju kod žena pod stresom nego kod onih koje nisu pod njegovim utjecajem.

7. Često ste prehlađeni

Kronični stres dovodi do pada imuniteta, zbog čega se naše tijelo teško bori protiv bakterija i virusa kojima smo okruženi i gubi otpornost na njih.

8. Odjednom se više ne znate nositi sa stresnim situacijama

Nekada ste ih dočekivali spremno i brzo se snalazili nakon suočavanja s problemom, a sada jednostavno ne znate odakle krenuti i kako smanjiti osjećaj panike. To se događa zato što se nakon duge izloženosti stresnim situacijama naša sposobnost tolerancije i otpornosti na stres znatno smanjuje.

9. Ne možete preživjeti dan bez kofeina ili energetskih pića

Obvezno ispijate kavu ili energetska pića kako biste se osjećali manje umorno i razbistrili um? Vaše prirodne rezerve energije ispraznile su se zbog stresa.

10. Glavobolje vikendom

Slabije glavobolje ili intenzivnije migrene mogu se pojaviti tijekom vikenda, kada pada razina stresa i napetosti.

11. Iznenadna pojava akni

Upaljena koža također može biti znak stresnog načina života. Ako vas muče upravo takvi prištići, tretirajte kožu preparatima koji sadrže salicilnu kiselinu ili benzoil-peroksid te nekomedogenu hidratantnu kremu koja neće isušiti kožu. Ako koža ne reagira pozitivno tijekom nekoliko tjedana, svakako posjetite dermatologa.

12. Kožne bolesti

Svrbež, atopijski dermatitis ili seboreja kožne su bolesti koje svoje uporište imaju u emocionalnim opterećenjima kroničnog stresa.

13. Pojava novih alergija

Hormoni stresa stimuliraju lučenje imunoglobulina E, proteina u krvi koji je odgovaran za alergijske reakcije u organizmu, a u proljeće su svi podložniji utisku alergena.

14. Bolovi u trbuhu

Premda još uvijek nije dovoljno medicinski istražena povezanost između uznemirenosti i bolova u trbuhu, u mnogim je istraživanjima dokazano da grčeve u abdomenu potiču nervoza te ostali simptomi stresa poput anksioznosti i straha.

15. Naglo debljanje ili mršavljenje

Niste unosili nikakve promjene u svoju prehranu, ali odjednom se debljate ili pak naglo mršavite. Stres može biti uzrok hormonskih promjena koje utječu i na vašu tjelesnu težinu. Posebno utječe na rad štitnjače, a upravo su neobjašnjivo debljanje i mršavljenje jedan od znakova da vam štitnjača stvara probleme.

16. Problemi sa žgaravicom

Najčešće je uzrokuju hrana i piće koje konzumiramo, ali žgaravica može biti rezultat stresa, koji također potiče prekomjerno izlučivanje kiselina u želucu.

17. Često se osjećate anksiozno

Stres ne utječe samo na naše fizičko stanje nego i na psihičko. Dulja izloženost stresu može uzrokovati napadaje panike, s kojima se najčešće ne možemo nositi bez pomoći stručnjaka.

18. Ne možete se fokusirati

Nekada ste bili pedantni, točni, brzi i učinkoviti, a sada se jednostavno ne možete fokusirati na svoj posao i obveze? Stres je ipak uzeo svoj danak.

19. Zaboravljivost i gubitak oštroumnosti

Treba vam dugo da razbistrite glavu, ne možete srediti misli i često zaboravljate? Sve su to posljedice stresa.

20. Pretjerujete sa svojim porokom

Umjesto nekoliko cigareta dnevno odjednom bez problema popušite cijelu kutiju. Zbog osjećaja pritiska u stresnim situacijama većina traži utjehu u štetnom poroku, nerjetko se porok javlja i u obliku pretjerane konzumacije šećera, točnije slatkiša.

Romi danas slave Đurđevdan

Slavljenjem Đurđevdana Romi slave proljeće, buđenje prirode, nova putovanja i bolje životne uvjete pod otvorenim nebom. Slave ga Romi svih vjeroispovijesti.

Romi danas slave Đurđevdan, jedan od najvećih romskih praznika. Nakon đurđevdanskog uranka, jutarnjeg kupanja i umivanja, započinje veselje uz pjesmu, igru i pripremljena jela.

Đurđevdan, odnosno Jurjevo je jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika. Na Đurđevdan, Romi proslavljaju početak proljeća i lijepog vremena.

U katoličkoj crkvi Jurjevo se proslavlja kao imendan, 23. travnja, a u pravoslavnoj crkvi je poznat pod nazivom Đurđevdan i obilježava se 6. svibnja.

Slavljenjem Đurđevdana Romi slave proljeće, buđenje prirode, nova putovanja i bolje životne uvjete pod otvorenim nebom. Slave ga Romi svih vjeroispovijesti.

U ovo doba godine, Romi su se stoljećima u prošlosti okupljali i proslavljali dolazak proljeća, uz pjesmu, kolo, hranu i mnoge simboličke obrede.

Domaći sirup od bazge: Bakin recept za sok koji vraća u djetinjstvo

Bazga je u punom cvatu i svakako je vrijeme da taj predivni miris i aromu pospremimo i za sljedeće mjesece. Najpopularnije varijante konzumacije cvijeta bazge su pohanje u smjesi za palačinke, sirup i čaj, a sirup se radi i od bobica kad dozriju.

Bazgini se cvjetovi beru za sunčana vremena, i to samo oni potpuno rascvjetani sa žutim sladonosnim prahom. Pazite gdje je berete, zagađena mjesta i kanali nikako nisu dobra opcija, potrudite se i pronađite nezagađeni grm te mirisne i ljekovite svibanjske ljepotice.

To znači da ćete na 10 cvjetova koristiti litru vode, kilogram šećera i jedan limun, odnosno na 100 cvjetova trebat će vam 10 litara vode, 10 kilograma šećera i 10 limuna, po mogućnosti nešpricanih.

Trebat će vam i veće posude, kao i čiste pripremljene staklene boce s čepovima za skladištenje. Što se tiče light varijanti s manje šećera, znajte da je šećer prirodni konzervans i da smanjivanjem njegovih omjera za pripremu riskirate kasniju kvarljivost sirupa.

Sastojci za sirup od bazge

  • 30 cvjetova bazge
  • 3 l vode
  • 4 dag limunske kiseline
  • 3 limuna
  • 3 kg šećera

Priprema sirupa od bazge

  1. Potopite cvjetove bazge u vodu sa limunskom kiselinom i na kriške izrezanim limunima s korom. Dobro izmiješajte i ostavite da odstoji na hladnom i tamnom mjestu 24 sata.
  2. Drugi dan tekućinu procijedite pa dodajte šećer i dobro promiješajte. Ostavite da stoji još 24 sata uz povremeno miješanje.
  3. Nakon 48 sati sirup je spreman za pretakanje i skladištenje u staklene boce. Na taj ga način možete čuvati do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu.

Uživajte!

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Danas se slavi Sveti Florijan – nebeski zaštitnik vatrogasaca

Sveti Florijan (250.-304.) kršćanski je svetac i mučenik. Slavi se kao zaštitnik Poljske, Linza i vatrogasaca.

Kao mladić pridružuje se rimskoj vojsci u kojoj zbog teškog rada i odlučnosti napreduje do mjesta časnika. Postavljen je na visoke dužnosti u Noricumu, jednoj od pokrajina Rimskog Carstva (danas dio Austrije).

Tadašnji vladari, rimski carevi Dioklecijan i Maksimilijan voljeli su Florijana zbog njegovih sposobnosti rješavanja problema i rada s ljudima. Vidjeli su Florijana kao čovjeka koji se lako suočava s teškim problemima. No, u to vrijeme, Florijan je trpio mnogo zbog svoje vjere.

Iako je bio časnik u vojsci, nije se držao politike “ne pitaj, ne govori”, nego je otvoreno priznao svoje kršćanstvo u to izrazito nekršćansko vrijeme.

Stoga rimski car šalje pomoćnika Aquiliusa da pobije sve kršćane u području koje kontrolira Florijan, ali i da dozna zašto se Florijan ne pridržava zapovijedi. Kada se napokon Aquilius susreće s njim, pita ga zašto odbija progoniti kršćane, na što mu Florijan odgovara: “Poručite caru da sam i ja kršćanin, i da sam spreman doživjeti sudbinu namijenjenu drugim kršćanima.” Aquilius mu tada nudi napredovanje u službi i povišicu ako promijeni mišljenje, ali ga Florijan odbija.

Aquilius je bio uvrijeđen, te naređuje svojim vojnicima da ga bičuju dok ne promijeni mišljenje. No, Florijan mu odgovara da je pretrpio mnogo ozljeda zbog cara – zašto ne bi i nekoliko ogrebotina zbog svojih uvjerenja? Njegova hrabrost zaprepastila je Aquiliusa, koji se bojao da bi Florijan mogao druge povesti na pobunu.

Kada je car čuo što se događa, odlučio je kazniti sve kršćane u tom području. Naredio je da se zapale kršćanske crkve i knjige, a kršćane je protjerao iz domova i slao u zatvor, te ih naposljetku prisiljavao da se klanjaju i prinose žrtve rimskim idolima – bogovima. Budući da Florijan nije poslušao naređenja cara da progoni kršćane, bio je osuđen na smrt spaljivanjem.

Aquilinusovim vojnicima predaje se kod Lorcha. Stojeći na lomači, Florijan navodno potiče rimske vojnike da zapale vatru govoreći im: “Ako je zapalite, na plamenim jezicima ću vam pobjeći u nebo!” Uplašeni njegovim riječima, umjesto da ga spali, Aquilinus naređuje da se Florijanu stavi kamen oko vrata i bace ga u rijeku Enns. Florijanovo tijelo kasnije pronalazi jedna pobožna žena te ga dostojno pokopa.

Šesto godina kasnije, negdje između 900. i 955., nedaleko Florijanova groba sagrađen je samostan Sv. Florijan, a ubrzo oko samostana izgrađeno je i istoimeno mjesto. Njegovo tijelo premješta se na groblje u to mjesto Sveti Florijan, koje i danas postoji nedaleko Linza (Gornja Austrija).

Nakon što 1138. papa Lucije III. odobrava zahtjev poljskog kralja Kazimira i biskupa Krakova, da se relikvije sv. Florijana pošalju u tu zemlju, sv. Florijan postaje zaštitnik Poljske, a njegove se relikvije i danas čuvaju u crkvi u poljskom gradu Krakovu.

Ime je latinskog porijekla i dolazi od riječi florianus – cvijeće.

Blagdan Svetog Florijana slavi se u Katoličkoj crkvi 4.svibnja. Vatrogasci ga slave kao njihovog zaštitnika. Njegovi kipovi krase mnoge crkve, a nije rijetkost da se nalaze i na kućama ili po gradskim trgovima.Našim DVD Vitez – Dobrovoljno vatrogasno društvo Vitez i Vatrogasci Stari Vitez – Fire Station Stari Vitez upućujemo čestitke povodom današnjeg dana.

Rabljeni automobili koji su skuplji nego novi

Tržišne sile u autoindustriji nakon pandemije covida-19 dovele su do toga da su cijene nekih rabljenih automobila toliko skočile da zapravo može biti jeftinije kupiti potpuno novo vozilo.

“Iako se može činiti kontraintuitivnim, postoji nekoliko ključnih čimbenika koji mogu povećati potražnju i troškove za rabljena vozila”, kazao je za GO BankingRates automobilski inženjer i konzultant William Green. “Glavni krivac? Ograničena ponuda ne uspijeva zadovoljiti nezasitne apetite potrošača.”, piše Poslovni.hr.

“Kada se pojavi posebno popularan model, kupci će ga tražiti, a ako je slabo dostupan u prodajnim salonima, tržišne sile ponude i potražnje preuzimaju vlast. Tržište rabljenih automobila funkcionira prema istim načelima kao i svako drugo. Cijenu diktira ono što su potrošači spremni platiti. Kada je dostupnost ograničena na najnovijim i najpoželjnijim modelima, nagomilana potražnja neizbježno prelazi u sferu polovnih vozila”, objašnjava Green.

U nastavku pročitajte koja su to četiri modela koja su skuplja rabljena nego nova.

Ford Bronco

Ford je prije tri godine uskrsnuo jedno od svojih najomiljenijih vozila, a nedugo nakon povratka na tržište, zakoni ponude i potražnje, kao i pregrijano tržište rabljenih vozila, doveli su do toga da primat uzmu rabljeni modeli u dobrom stanju, prenosi N1.

Green navodi da se Ford Bronco vratio na tržište nakon 25 godina pauze i odmah je postao hit kada se ponovno pojavio 2021. Potražnja je brzo porasla pa su se i oni rabljeni počeli prodavati po vrhunskim cijenama.

Bronco iz 2024. doseže cijenu između 39.630 (37.034 eura) i 90.035 dolara (84.137 eura), no podaci pokazuju da neki modeli iz 2022. i 2023. dosežu blizu ili višu cifru od preporučene prodajne cijene novih modela.

Na primjer, rabljeno Big Bend izdanje iz 2023. prodaje se 42.973 dolara (40.158 eura), a novi Big Bend Bronco iz 2024. košta samo 39.630 dolara (37.034 eura).

Toyota Sienna

Slična priča kao s Broncom odvila se i s Toyotinim redizajniranim monovolumenom Sienna 2021. Sienna je bila najprodavaniji monovolumen te godine.

Potpuno redizajnirani model iz 2021. dobio je izvrsne kritike, a Kelley Blue Book ga je proglasio ne samo najbolje rangiranim monovolumenom godine i jednim od 12 najboljih obiteljskih vozila, već i dobitnikom nagrade Best Resale Value, odnosno vozilo koje postiže najbolju vrijednost pri preprodaji. Uz to, njegova zanemariva amortizacija čini rabljene modele tako skupima.

Model 2024 Sienna ima početnu cijenu od 37,685 dolara (35.216 eura), a isti taj rabljeni model se prodaje po cijeni od 39.995 dolara (37.375 eura) ili više.

Mercedes-Benz G-Class

Čak i neka luksuzna vozila, koja su poznata po brzoj amortizaciji, mogu koštati više rabljena nego nova. Jedan od njih je Mercedes-Benz G-klasa, a Green navodi da je potražnja za ovim vozilom uvelike premašila Mercedesovu sposobnost da ih proizvede.

“Rabljeni G-Wagoni s malom kilometražom mogu lako postići šesteroznamenkaste cijene koje su konkurentne ili premašuju cijenu novih modela”, dodao je.

Početna cijena modela je 143.000 dolara (133.633 eura), ali većina rabljenih modela 2023 prodaju se za više od 175.000 dolara (163.537 eura), a većina ima cijene iznad 200.000 dolara (186.900 eura).

Chevrolet Silverado 3500 Diesel

“Kamioni s dizelskim motorom u početku koštaju više i bolje zadržavaju svoju vrijednost od kamiona s plinskim motorom, jer su izdržljiviji i statistički mogu doseći veću kilometražu”, rekla je Melanie Musson, stručnjakinja za automobile s AutoInsurance.org.

Kao primjer navela je Chevy Silverado 3500 diesel čija početna cijena iznosi 43.400 dolara (40.557 eura), a model iz 2022. godine košta 65.000 dolara (60.742 eura) ili više.

Svjetski dan slobode medija: Stanje u BiH samo se pogoršava

Svjetski dan slobode medija obilježava se danas, 3. maja. Stanje medijskih sloboda u BiH, prema riječima predsjednika Udruženja „BH novinari“ Marka Divkovića, samo se pogoršava.

– Materijalni status velikog broja novinara je vrlo težak. Mnogi poslodavci im ne uplaćuju ili penziono ili zdravstveno, ili oboje, a mnogi od kolega i kolegica rade na dvije ili tri adrese da bi preživjeli.

Gledajući iz drugog ugla, medijske slobode su sve gore, jer smo prošle godine imali dopunu zakona kojom je kleveta u RS ponovo krivično djelo.

Kada sve to imamo na umu, onda ne možemo ničim biti zadovoljni, nažalost, ni ekonomskim, ni pravnim, ni sigurnosnim aspektom rada novinara. Ne ide nam u prilog, sve je gore – rekao je Divković za „Avaz“.

Dodao je da je teško povjerovati da će biti bolje.

– Kako biti optimista, ako zakoni, kakvi su u RS, tako glatko prolaze, a da nemamo nikakvu ozbiljniju reakciju ni iz Ureda visokog predstavnika ni pojedinih međunarodnih organizacija, osim izražavanja brige… To je, što je – istakao je Divković.

Koliko su (ne)zdravi smrznuti obroci?

Danas postoje mnoge mogućnosti za one koji trebaju brz, jednostavan obrok, ali žele jesti zdravo. Ipak, kao i svaka gotova hrana, neka su smrznuta jela zdravija od drugih.

Hranjiva vrijednost smrznutih obroka uvelike varira ovisno o sastojcima, nutritivnom sadržaju i konzervansima, osobito natriju. Najbolji izbor uključuje cjelovite, minimalno obrađene sastojke, bogate vlaknima i proteinima te bitne vitamine i minerale, kaže nutricionistica Alyssa Simpson.

Postoje čak i neke prednosti jedenja smrznutih obroka. Prema registriranoj dijetetičarki Lisi Andrews smrznuta jela mogu biti dobar način da se veličina porcija u obrocima drži pod kontrolom, posebno za ljude koji pokušavaju kontrolirati svoju težinu, piše Ordinacija.hr.

Studije pokazuju da smrznuta hrana zapravo može sadržavati više određenih hranjivih tvari od svoje svježe verzije. Dodatno, neka istraživanja sugeriraju da ljudi koji konzumiraju smrznuto voće i povrće zapravo konzumiraju više zdrave hrane od ostalih.

Ipak, mnogi smrznuti obroci dostupni u trgovinama bogati su zasićenim mastima i natrijem, a neke studije pokazuju da je konzumacija gotovih obroka povezana s manje zdravim prehrambenim obrascima i povećanom stopom abdominalne pretilosti. Optimalna prehrana ovisi o ukupnoj prehrani i obrascima obroka, kao i o mudrom odabiru smrznutih obroka.

Što tražiti u smrznutom obroku

Kada birate smrznuta jela, odlučite se za ona koji sadrže ravnotežu cjelovitih sastojaka hrane, uključujući povrće, nemasne proteine i cjelovite žitarice. Obroci s malo natrija, zasićenih masnoća i dodanih šećera su zdraviji izbor, savjetuje nutricionistica i osobna trenerica Wan Na Chun.

Zamrznuta jela mogu sadržavati dosta natrija. Andrews preporučuje odabir onih koji sadže manje od 600 miligrama natrija.

Obroci koji sadrže slaninu, kobasice ili druge prerađene mesne proizvode ili umake kao što su soja, teriyaki ili BBQ mogu imati više natrija, dodaje Andrews.

Ljudi koji pokušavaju ograničiti broj kalorija koje unose možda su skloni odabrati niskokalorični smrznuti obrok, ali nutricionistica Alyssa Pacheco upozorava da je važno odabrati jelo s dovoljno kalorija da zadovolji potrebe tijela kako se ubrzo nakon toga ne bi osjećali gladni.

Umjesto da se odlučite za najnižu kalorijsku opciju, pobrinite se da obrok sadrži dovoljno vlakana i proteina – većina ljudi se osjeća najbolje ako unese najmanje 20 grama proteina u obroku, dodaje ona.

Proteini vam pomažu da se dulje osjećate siti i mogu doprinijeti kontroli tjelesne težine.

Potražite smrznute opcije obroka napravljene od nemasnih proteina kao što su plodovi mora i perad, kao i biljnih izvora proteina poput orašastih plodova, sjemenki i mahunarki, kaže Mia Syn, nutricionistica i autorica knjige Mostly Plant-Based.

Recept za tart koji dokazuje da ne postoji previše čokolade

Ljubitelje čokolade oduševit će recept za jednostavni tart s čak – tri vrste čokolade. Osim što se ne peče, sprema se dosta lako, a najviše vremena oduzima čekanje, kako bi se svaki čokoladni sloj stegnuo. U nastavku možete pronaći recept za bombastični kolač koji će oduševiti cijelu obitelj.

Troslojni čokoladni tart – sastojci:

Podloga:

  • 200 g mljevenog keksa
  • 80 g rastopljenog maslaca
  • 1 žlica kakaa
  • 4 žlice mlijeka

Bijeli ganaš:

  • 120 g bijele čokolade
  • 50 ml slatkog vrhnja

Mliječni ganaš:

  • 120 g mliječne čokolade
  • 50 ml slatkog vrhnja

Tamni ganaš:

  • 70 g tamne čokolade
  • 70 ml slatkog vrhnja
  • 30 g maslaca

Troslojni čokoladni tart – priprema:

  1. Pripremite podlogu. Pomiješajte keks, zatim umiješajte maslac pa na kraju mlijeko. Smjesu rasporedite u kalup pa odložite u frižider.
  2. Svaki ganaš pravi se na isti način, prvo s bijelom čokoladom, zatim s mliječnom, a na kraju i s tamnom.
  3. Slatko vrhnje zagrijati skoro do vrenja (ali ne smijemo zakuhati) pa preliti preko čokolade. Neka stoji nekoliko minuta kako bi se čokolada otopila, a onda sve dobro promiješati.
  4. Bijeli ganaš rasporediti preko podloge pa odložiti u hladnjak na najmanje pola sata. Nakon toga na isti način napraviti mliječni ganaš, preliti preko bijelog dijela pa također staviti na hlađenje najmanje pola sata.
  5. Na kraju na isti način pripremiti i tamni ganaš, samo što se s mlijekom treba zagrijati i maslac.
  6. Tart ohladiti najmanje tri sata prije rezanja, a idealno bi bilo preko noći.

Dobar tek! U slast!

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba