Znate li koliko dugo trebate čuvati dokaz o plaćanju računa i režija?

Uplatnice i potvrde o plaćanjima morate čuvati i duže nego što mislite, tako da je vrijeme da pripremite debeli fascikl u koji ćete sve to spremati.

Jeste li se ikada našli u situaciji da vam je došla opomena za neplaćanje računa, a vi ste sigurni da ste ga uplatili? U međuvremenu ste naravno račun bacili, a odrezak niste sačuvali te nemate dokaza da je plaćanje stvarno izvršeno? Kako bi izbjegli ovakve neugodne situacije potrebno je jedno vrijeme čuvati potvrde o plaćanju računa.

Većina nas u današnje vrijeme svoje račune plaća putem Internet bankarstva, na kojem možemo pronaći izvode računa koje smo platili, ali treba znati kada je račun plaćen da bi mogli pronaći i taj dokaz. Stoga, na uplatnice koje ste dobili jednostavno napišite datum plaćanja i spremite ih u slučaju da vam zatrebaju.

Svima nam se prilikom plaćanja računa znaju potkrasti i greške, poput krivo utipkanog broja. Ako se to dogodi, tvrtka kojoj plaćate račun neće imati provedeno vaše plaćanje i mogla bi vam poslati opomenu. Zbog toga je, također važno sačuvati uplatnice koje vam dolaze kako bi vidjeli gdje je nastala greška i dostavili dokaz o plaćanju.

Koliko dugo čuvati račune?

Jednu godinu:

  • Električna i toplinska energija
  • Plin
  • Voda
  • Dimnjačarske usluge
  • Telefon, Internet i mobitel
  • Čistoća
  • Isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva
  • Pristrojba HRT-a
  • Pošta, telegraf i telefon za uporabu telefona i poštanskih pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima
  • Pretplata na povremene tiskovine, računajući od isteka vremena za koje je tiskovina naručena

Tri godine:

  • Komunalna naknada
  • Pričuva
  • Grobna naknada
  • Dopunsko zdravstveno osiguranje
  • Najamnina
  • Naknada štete

Pet godina:

  • Kazne za parking
  • Ugovori o životnom osiguranju

Šest godina:

  • Porezna obveza

Deset godina:

  • Obveza nastala pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela

Ipak, stručnjaci i financijski savjetnici preporučaju da se računi čuvaju i duže od navedenih rokova jer tvrtke često znaju pokrenuti proces ovrhe nakon isteka nekog od roka.

 Zato, najbolje je nabaviti debeli fascikl i račune čuvati deset godina jer nakon tog vremena nastupa zastara za ovrhu.

Kako mala i srednja preduzeća mogu osigurati bolji pristup financijama?

U ponedjeljak je u  Međugorju je održana radionica za mala i srednja preduzeća u sektoru turizma, u sklopu koje su predstavnici ADDIKO Bank d.d. Sarajevo i projekta USAID Turizam predstavili mogućnosti finansiranja, održali diskusiju o projektnim inicijativama privatnih subjekata i organizacija, te potakli profesionalno umrežavanje prisutnih predstavnika turističkog sektora. 

ADDIKO Bank d.d. Sarajevo i USAID Turizam prethodno su potpisali Zajednički plan implementacije, te na taj način izrazili svoju spremnost u koordiniranju aktivnostima koje će rezultirati poboljšanim pristupom finansijskim sredstvima za mala i srednja preduzeća, srodne sektore turizma i privatne subjekte koji imaju namjeru ulagati u lanac vrijednosti turističkog sektora.

„Jedan od fokusa Addiko banke je sektor malih i srednjih preduzeća, u kojem turizam zauzima značajno mjesto, te nam je ovaj projekt izuzetno važan kao partnerskoj finansijskoj instituciji. Naša ponuda finansiranja turističke djelatnosti je zaista raznovrsna, s čime smo upoznali i učesnike današnjeg događaja, te ih pozvali da nas kontaktiraju kako bismo, na obostrano zadovoljstvo, pronašli rješenje za njihove finansijske potrebe“, istakao je Dubravko Šimić ispred segmenta korporativnog bankarstva u Addiko Bank Sarajevo.

Sinhroniziranim radom ADDIKO Bank d.d. Sarajevo i projekta USAID Turizam, kroz finansijsku i tehničku podršku bit će potaknuta diverzifikacija turističkih proizvoda i iskustava, strateško planiranje razvoja radne snage i obuka na radnom mjestu, te bolja promociju destinacije primjenom različitih marketinških kanala. Kontinuirano finansiranje turističkog sektora omogućit će preduzećima u sektoru turizma da poboljšaju likvidnost svog poslovanja, generišu veće prihode, te otvore nove radne pozicije, i na taj način povećaju konkurentnost destinacije Bosne i Hercegovine na međunarodnom nivou.

Taste Atlas izabrao najbolja peciva na svijetu: Među njima i četiri jela iz BiH

Taste Atlas, svjetska enciklopedija tradicionalnih jela, predstavila je listu najbolje ocijenjenih peciva na svijetu, a na njoj su se našla čak četiri bosanska jela, odnosno četiri varijante jednog jela – pite.

Naime, među 100 najboljih peciva ubrojane su se zeljanica, burek, sirnica i krompiruša.

Najbolju poziciju – 13. mjesto – zauzela je zeljanica, a prate je burek na 18. sirnica na 31. i krompiruša na 52. mjestu.- Iako većina mještana tvrdi da se samo burek sa mljevenim junećim mesom može nazvati burekom, isto jelo se pojavljuje i s drugim punjenjima, a ove druge varijante su poznate pod različitim nazivima. Jelo je izuzetno popularno na cijelom Balkanu, iako je u Bosni i Hercegovini kulturni značaj ove svakodnevne namirnice neuporediv i najbolje je sažet u brojnim lokalnim poslovicama koje govore da ako žena zna napraviti dobar burek, ima pravo na brak – navedeno je na stranici tasteatlas.com.

Taste Atlas spaja autentične recepte, recenzije kritičara hrane i istraživačke članke o popularnim sastojcima i jelima, a po istom principu nastala je i lista najboljih peciva na svijetu.

Danas je Čista srijeda, znate li što to točno znači i koja je razlika između nemrsa i posta?

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, kojom započinje korizma, odnosno vrijeme od 40 dana, ne računajući nedjelje, što je poseban oblik pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva.

Pepelnica svojom simbolikom poziva vjernike na dublje promišljanje i promjenu srca. Naziv joj potječe iz obreda pepeljenja, kad svećenik vjernike posipa pepelom po glavi ili im, već prema običajima kraja, pepelom pravi znak križa na čelu, i pri tome izgovara riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju.” Ponegdje se mogu čuti i riječi iz ranijih obrednika: “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti”.

Pepeo kojim se vjernici posipaju dobiva se od spaljenih grančica prošlogodišnje Cvjetnice. Posipanje pepela na Čistu srijedu podsjetnik je na Kristovu patnju i vjernikovu spremnost da sudjeluje svojim odricanjima i drugim oblicima pobožnosti u Kristovoj žrtvi.

Posipanje pepela u kršćanskoj tradiciji označava pokoru i spremnost na novi život, na što podsjećaju riječi: “Obratite se i vjerujte evanđelju”, dok formula “Sjeti se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah vratiti” podsjeća na čovjekovu smrtnost i prolaznost, kao i na potrebu da se čovjek u punoj poniznosti podloži Bogu, svome Stvoritelju. Pepelnica uvijek pada u srijedu, a kako je riječ o pozivu na unutrašnje čišćenje, zato se i naziva Čistom srijedom. Da bi se naglasio pokornički karakter Čiste srijede, taj je dan, uz Veliki petak, Crkva proglasila zapovijedanim postom i nemrsom.

Postiti znači najesti se jednom do sita u danu, a ne mrsiti znači ne jesti meso. Obično se osim mesa ne jedu ni mlijeko, jaja i mliječni proizvodi. Naglasak je na umjerenosti u hrani, štoviše dragovoljnom gladovanju, kako bi se time posebno istaknula spremnost na žrtvu i odricanje iz ljubavi i zahvalnosti prema Kristovoj muci i smrti.

Post obvezuje sve vjernike od navršene 18. do započete 60. godine života, dok nemrs obvezuje sve koji su navršili 14 godina života u sve petke, a napose korizmene, osim onda kada na taj dan padne svetkovina. 

Post i nemrs ne obvezuju one koji se nalaze u težim životnim situacijama, kao što su npr. bolesnici, trudnice, dojilje, putnici ili oni kojima je zbog trenutačnih okolnosti u kojima se nalaze teško postiti i ne mrsiti. U takvim se okolnostima preporučuje, ako je to fizički moguće, da se post i nemrs zamijene nekim drugim djelom pokore.

Čista srijeda dan je koji svojom simbolikom poziva ljude da sve više i više postaju Božja djeca, odnosno da kroz vrijeme korizme nastoje mijenjati vlastito ponašanje, i to posebno kroz dva vida: s jedne strane zauzetijim nastojanjem oko odbacivanja svih osobnih mana za koje čovjek osjeća da ga čine manje čovjekom. 

S druge strane u nastojanju oko određivanja za dobro, za pozitivnosti, za pomaganje drugima i za osjećaj prema ljudima u potrebi.
Pokornička priprava početkom 3. stoljeća za Uskrs je trajala od jednog ili dva tjedna, a već u sljedećem stoljeću trajala je četrdeset dana, po kojima je i dobila naziv – korizma.  Započinjala je prvom nedjeljom korizme, a završavala na Veliki četvrtak. Od 6. stoljeća korizma započinje na Pepelnicu, tako da se povećala na 44 dana.

Ima li flaširana voda rok trajanja i koliko je dugo možemo držati otvorenom?

Poznato je da voda nema rok trajanja pa se mnogi zapitaju zašto na svakoj boci s vodom ipak postoji datum do kojeg trebamo iskoristiti vodu.

Zapravo nije voda ta koja ima rok trajanja, već ambalaža u kojoj se nalazi. Ambalaža s vremenom doživljava razgradnju koja na kraju izravno utiče i na sastav vode. Ipak, postoje brojne situacije u kojima ćete biti prisiljeni čuvati vodu na duži vremenski period, stoga nije loše poznavati koji je najbolji način da to uradite.
“Voda sama po sebi nema rok trajanja, međutim, materijal koji sadrži vodu može se pokvariti i u njega otpustiti štetne tvari”, navodi nutricionist Andrew Akafong.

Najprije treba obratiti pažnju na vrstu vode. Ukoliko se radi o običnoj vodi iz boce, trebate gledati da je popijete prije nego što joj ističe rok. Ukoliko imate već otvorenu flašu vode, poželjno je da je popijete u roku od nekoliko dana.

Kao razlog se navodi moguća promjena temperature u prostoriji, koja ukoliko je toplo postaje plodno tlo za za razvoj bakterija, a to se naručito odnosi na situaciju u kojoj ste već prethodno pili iz te ambalaže.

Neke vrste plastičnih ambalaža sadrže i Bisfenol A, spoj koje može izazvati zdravstvene probleme, a koje uslijed toga što ima svojstvo otapanja može dospjeti u vodu, pogotovo kada je ambalaža izložena sunčevoj svjetlosti.

Kako skinuti temperaturu prirodnim putem? Ovo je 5 najboljih starinskih trikova

Prije nego što posegnete za lijekovima, isprobajte prirodne načine za snižavanje temperature koje su koristile naše bake. Iznenadit ćete se!

Povišena tjelesna temperatura je prirodna obrana tijela protiv bolesti te se javlja kada u njemu postoji neka infekcija ili ozljeda. Ona pojačava obrambene mehanizme tijela te je zapravo dobar znak da vaš imunološki sustav dobro funkcionira.

Normalna tjelesna temperatura varira od 36°C do 37°C, iako kod nekih ljudi može prijeći 37 stupnjeva ako dugo borave na suncu. Temperatura tijela tijekom dana oscilira pa je tako najveća između 17 i 20 sati, a najmanja između 3 i 5 sati. Također, prosječna temperatura ljudskog tijela smanjuje se s godinama te se uvelike razlikuje od temperature kod djece.

Kako se mjeri temperatura?

Temperatura se kod djece i odraslih najčešće mjeri aksilarno, odnosno stavljanjem toplomjera pod pazuh pri čemu koža mora biti suha kako bi izmjerena vrijednost bila realna. Osim aksilarno, mjeri se i oralno te rektalno i to najčešće kod dojenčadi jer je tako najlakše. Kod odraslih se rektalno mjerenje provodi kod sumnje na upalu crvuljka.

Temperatura kod odraslih se snižava tek kad prijeđe 38 °C dok se ona niža ne snižava jer puštamo tijelo da se samo bori. No, ako prelazi 38, a ne spuštamo je, vrućica može imati posljedice poput dehidracije i može utjecati na mozak.

Povišena temperatura kod djece snižava se ako je iznad 37,7 °C. Ako je temperatura rektalno izmjerena kod vašeg djeteta viša od 38,5 °C, odmah se obratite liječniku.

Kako skinuti temperaturu?

Povišena tjelesna temperatura javlja se i kod bakterijskih i kod virusnih infekcija, no liječenje je uvelike različito. Bakterije ubijaju antibiotici, ali oni nisu učinkoviti protiv virusa. Sve što možete učiniti ako imate prehladu ili gripu jest mirovati i piti puno tekućine, najbolje vodu ili nezaslađeni čaj, a ako imate apetit, jedite laganu hranu poput juha koje će vas okrijepiti i ubrzati oporavak.

Najlakši i najbrži način za spuštanje temperature jest uzimanje lijekova na bazi paracetamola (u nekim slučajevima i ibuprofena), no može se učinkovito skinuti i prirodnim putem koji je uvijek bolji izbor. Evo nekih najpoznatijih koji se već stoljećima koriste u narodnoj medicini:

Tuširanje mlakom vodom

Starinski način skidanja temperature svakako je tuširanje mlakom vodom. Nipošto se ne preporučuje hladna jer bi organizam mogao doživjeti šok i još više povisiti temperaturu. Prije i nakon tuširanja obavezno izmjerite temperaturu.

Oblozi

Mlaki oblozi položeni na glavu također mogu pomoći u skidanju povišene temperature, ali isto tako pazite da ih ne namočite previše hladnom vodom. Kada se oblog zagrije, okrenite ga na drugu stranu. Kad je i ona topla, oblog ponovno namočite mlakom vodom i položite na čelo.

Skidanje temperature krumpirom

Krumpiri odlično upijaju toplinu pa su jedan od najučinkovitijih prirodnih lijekova za skidanje temperature. Narežite dvije do četiri debele ploške krumpira, položite ih na tabane i navucite čarape. Držite ih barem pola sata ili dok se temperatura ne spusti. Ako je potrebno, ponovite tretman s novom turom krumpira.

Tretman rakijom

Znate kako kažu naši stari – rakija je lijek za sve! Alkohol izvlači toplinu kao i krumpir pa se preporučuje umasirati ga u kožu, pogotovo na tabane, prsa, prostor iza koljena i nadlanice. Ako nemate rakiju, dostatan će biti i medicinski alkohol.

Ohladite prostorije

Kada imate vrućicu, nipošto ne boravite u zagrijanim prostorijama već otvorite prozor kako bi spustili temperaturu sobu, a time i temperaturu svoga tijela. No, nemojte pretjerati – ako počnete drhtati, zatvorite prozor i pokrijte se.

Spuštanje temperature kod djece

I djeci možete skidati temperaturu prirodnim načinima poput tuširanja mlakom vodom, mlakim oblozima ili krumpirima, no oko masaže rakijom posavjetujte se s liječnikom. Također, osigurajte djetetu puno tekućine i rashladite njegovu sobu. Ako temperatura prelazi 38,5 °C i ne uspijevate je spustiti, obavezno kontaktirajte liječnika.

Ako se dijete znoji, promijenite mu mokru odjeću kako se ne bi dodatno prehladilo.

Kako razlikovati gripu i prehladu od koronavirusa?

Ako imate temperaturu i sumnjate na koronavirus, obratite pažnju na simptome. Uz temperaturu obično se javlja i suhi kašalj, groznica, kratak dah, nekada i proljev te povraćanje, a često se osjeća i slabost u cijelom tijelu, baš kao i kod gripe.

Međutim, kihanje, glavobolja i curenje iz nosa, koji se obično javljaju kod prehlade i gripe, nisu karakteristični kod zaraze koronavirusom.

Ako simptomi potraju dulje od tjedan dana i/ili ako ste bili u direktnom kontaktu sa zaraženom osobom, obratite se svom liječniku

Danas se obilježava Valentinovo i slavi ljubav: Znate li kako je sve počelo?

Danas se slavi Valentinovo ili Dan zaljubljenih. Spomendan je to na svetoga Valentina koji se diljem svijeta obilježava 14. veljače. Bez obzira na to što većina smatra da je Valentinovo postalo komercijalizirani blagdan njegova svrha je iskazivanje ljubavi na brojne načine.

Sv. Valentin bio je prvi biskup grada Terni  u  Umbriji, stotinjak kilometara od Rima; za vrijeme pape Viktora I. , za biskupa ga je zaredio drugi znameniti umbrijski biskup i svetac, sv. Felicijan. U doba svog biskupskog ređenja 197. godine, Valentin je imao svega 22 godine. Mučeničku smrt pretrpio je sa 63 godine. Pokopan je na mjestu gdje je u 14. stoljeću podignuta crkva.

Postoji nekoliko teorija o nastanku Valentinova. Jedna od najstarijih teorija dolazi još iz doba starog Rima za vrijeme vladavine Klaudija I. Zbog tadašnjih ratova car Klaudije dao je naredbu koja je vojnicima zabranjivala ženidbu i bilo kakvo stupanje u veze jer se smatralo da oni tada neće htjeti ići u ratove koji su dolaziti. Vojnicima bi tada na prvom mjestu bili obitelj i djeca, a ne ratovi koji bi ih koštali njihovih života. Jedan od začetnika današnjeg blagdana bio je i svećenik Valentin koji je poticao ljubav, slogu i zajedništvo među ljubavnim parovima. Iako su se svi stanovnici morali pridržavati carevih naredbi, svećenik Valentin se na njih oglušio te je unatoč njegovoj zabrani odlučio sklapati brakove između ljudi koji su to željeli. Upravo na dan zaljubljenih, 14. veljače svećenik Valentino je otkriven, ulovljen i bačen u tamnicu.

Kao i većina blagdana, i Valentinovo je u suvremenom svijetu postalo komercijalizirano, ali ovaj dan važan je da nas podsjeti koje su to istinske vrijednosti ljubavi i da na ovaj dan posvetimo malo više ljubavi i pažnje svojim bližnjima jer to je ono najljepše što možemo iz srca darovati.

Danas se obilježava Svjetski dan radija

Svjetski dan radija obilježava se svake godine 13. veljače još od proglašenja 2011. godine od strane država članica UNESCO-a, koji je osvojila Opća skupština UN-a 2012. godine kao Međunarodni dan.

Moćan medij sa stogodišnjom tradicijom, još je i danas veoma popularan te prema nekim podacima i dalje ostaje najšire konzumiran medij.

– Radio postaje trebale bi služiti različitim zajednicama, nudeći širok izbor programa, stajališta i sadržaja te odražavati raznolikost publike u svojim organizacijama i djelovanjima, poručuju iz UNESCO-a povodom današnjeg dana te dodaju kako je ovogodišnja tema proslave dana posvećena „Radiju i povjerenju.“Ova jedinstvena sposobnost da se dopre do najšire publike znači da radio može oblikovati društveno iskustvo različitosti, stajati kao arena za sve glasove koji mogu govoriti, biti zastupljeni i čuti, također dodaju iz UNESCO-a.

Napustio nas je Miroslav Ćiro Blažević

UMRO JE Miroslav Ćiro Blažević. Legendarni nogometni trener i bivši izbornik hrvatske reprezentacije preminuo je u 88. godini nakon duge borbe s rakom. Bolest mu je prvi put dijagnosticirana 2011. godine, dvaput ju je pobijedio, ali treći puta nažalost nije uspio. Preminuo je dva dana prije 88. rođendana.

Miroslav Ćiro Blažević rođen je 10. veljače 1935. godine u Travniku u kojemu je i započeo, kako je sam uvijek govorio, skromnu igračku karijeru. Rođen je kao osmo, najmlađe dijete Katarine Blažević (rođene Matovinović) i Mate Blaževića. Njihovo prvo dvoje djece Ivica i Marica, o kojima roditelji ostaloj djeci nisu puno govorila, umrla su u dobi od nekoliko mjeseci od Španjolske gripe, a Miroslav je imao i sestre Jelenu  i Dragicu, braću Antu  i Joška , a starija sestra Jozefina živi u Zagrebu.

Nogomet je Ćiro igrao do 31. godine kad je u švicarskom Moutieru odlučio da će postati trenerom. Ostao je u Švicarskoj te je vodio Vevey i Sion da bi 1979. godine preuzeo švicarsku reprezentaciju. Njegov pravi trenerski uzlet počeo je 1979. godine kad je došao u Rijeku. Iako je prvenstvo završio na skromnom 10. mjestu, Ćiro je Rijeku odveo do četvrtfinala Kupa kupova u kojem je izgubio od Juventusa. Na kraju sezone došao je u Dinamo i tada je krenula legenda o Ćiri, bijelom šalu i 1982. godini.

Dinamu donio naslov nakon 24 godine čekanja

Nakon petog mjesta u prvoj sezoni na klupi, Ćiro je 1982. godine Dinamu donio naslov prvaka Jugoslavije nakon 24 godine čekanja i zauvijek postao Dinamova legenda. Cerin, Deverić, Mlinarić, Zajec, Vlak i ostali igrali su fantastičan nogomet koji je na Maksimir privlačio u prosjeku 30.000 gledatelja. 

Dinamo je titulu potvrdio pobjedom protiv Željezničara 2:0 četiri kola prije kraja, ali slavlje u gradu nije prestajalo danima i tjednima. Arhitekt tog velikog uspjeha bio je Ćiro koji je sa bijelim šalom oko vrata gazio sve pred sobom.

“To je bilo nešto perfektno i bez konkurencije najveći uspjeh moje karijere. Svaka čast bronci u Francuskoj, ali meni je Dinamova 1982. godina kruna svega što sam napravio kao trener”, rekao je Ćiro na svoj 82. rođendan.

Legendarni trener tu nije stao pa je s Dinamom sljedeće sezone osvojio jugoslavenski kup i na kraju sezone je prvi put otišao iz Dinama. Otišao je u Grasshopper s kojim je osvojio naslov prvaka Švicarske, a srca navijača ponovno je osvojio 1985. godine kad je Prištinu odveo do prve jugoslavenske lige.

Povratak u Dinamo

Iste godine vratio se u Dinamo s kojim nije ostvario zapažene rezultate. Proglašenje hrvatske nezavisnosti dočekao je u Nantesu u kojemu je bio do 1991. i nakon godine dana u PAOK-u 1992. se vratio u Dinamo, odnosno tadašnju Croatiju.

Kao veliki štovatelj predsjednika Franje Tuđmana te istaknuti član HDZ-a, Ćiro nije mogao odbiti Tuđmanov poziv da se vrati u Hrvatsku i s Croatijom je 1993. godine osvojio prvenstvo Hrvatske, a 1994. godine Kup. No, na kraju te sezone Ćiro je ponovno, treći put, otišao iz Dinama jer je dobio najveći zadatak – voditi hrvatsku reprezentaciju.

Ćiro je krenuo u kvalifikacije za Europsko prvenstvo i senzacionalno, ispred moćne Italije (uz pomoć Tomislava Ivića), osvojio prvo mjesto u skupini i izravno se plasirao na Europsko prvenstvo u Engleskoj u kojem je Hrvatska igrala sjajno. Skupinu s Turskom, Danskom (branitelj naslova) i Portugalom prošla je sa šest bodova da bi u četvrtfinalu izgubila od Njemačke 2:1 uz veliku pomoć suca Leifa Sundella.

Najbolje je tek dolazilo

Ćiro je tad već uživao ogroman ugled kako u Hrvatskoj tako i u Europi, ali najbolje je tek dolazilo. Nakon dramatičnih kvalifikacija i svakakvih rezultata, Hrvatska se plasirala na SP u Francuskoj na kojem je došla do senzacionalnog trećeg mjesta. Ćirina momčad vodila je u polufinalu protiv Francuske 1:0, ali je izgubila s dva gola Liliana Thurama kojemu su to bili jedini golovi u karijeri za reprezentaciju.

U toliko puta opjevanoj utakmici protiv Francuza Ćiro se jako zamjerio navijačima jer je Roberta Prosinečkog u igru uveo tek u 90. minuti. “Bez njega ne bismo bili treći na svijetu. On mi je zamjerio tretman u susretu s Francuskom, ali ja sam ga svjesno, iz taktičkih razloga ostavio na klupi. I ne mislim da sam pogriješio”, rekao je Ćiro prije par godina.

Robert Prosinečki ga je direktno i indirektno pratio kroz čitavu karijeru. Mnogi navijači zamjerali su mu da je upravo on potjerao tada 18-godišnjeg Prosinečkog u Crvenu zvezdu. Ćiro je čak i rekao da će pojesti trenersku diplomu ako on ikada postane igrač iako je godinama kasnije rekao da je to učinio da ga motivira da bude bolji.

Francuska je bila zenit njegove karijere

Francuska je bila zenit Ćirine trenerske karijere i nakon toga više nije ostvario zapaženije uspjehe. U kvalifikacijama za Euro 2000. godine u zadnjem kolu je na Maksimiru morao pobijediti Srbiju za mjesto u dodatnim kvalifikacijama, ali je odigrala 2:2 i ispala. Došla je i smjena generacija i kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Japanu i Koreji. Hrvatska je loše krenula i nakon remija s Škotima u Maksimiru Ćiro je podnio ostavku.

U šest godina na klupi Ćiro je Hrvatsku vodio 73 puta te je upisao 36 pobjeda, 22 remija i 15 poraza.

Još jedan povratak u Dinamo i sukob s Mamićem

Godine 2001. otišao je u Iran koji nije uspio odvesti na Svjetsko prvenstvo u Japan i Koreju. Nakon toga je Osijek spasio od ispadanja iz lige da bi se 2002. godine četvrti put vratio u Dinamo s kojim je osvojio naslov prvaka. No, na kraju sezone posvađao se sa Zdravkom Mamićem koji ga je potjerao iz kluba. 

Od Ćire je javno tražio 200.000 eura koliko mu je isplaćeno prije nego što je otišao u Muru, a Mamić je prijetio da će taj novac vratiti milom ili silom.

“Pri svijesti Blaževiću poručujem, neka čuju policija i javnost: po cijenu života ili smrti taj moj novac bit će opet! Trudit ću se da nakraju ne bude mrtav ni Blažević ni Mamić, no ako netko mora poginuti, poginut će!”, prijetio je Mamić.

Epizoda u Hajduku

Nakon Mure i Varteksa, Blažević je 2005. godine došao u Hajduk koji se tad spremao za kvalfikacije za Ligu prvaka. Prije ždrijeba Ćiro je rekao da mu daju “taj Liverpool”, ali kuglice su ga spojile s Debrecenom protiv kojega je Hajduk doživio jednu od najvećih sramota u svojoj povijesti. Mađari su u prvoj utakmici slavili 3:0, na Poljudu čak 5:0 i to je bio poraz od kojeg se Ćiro nije mogao spasiti te je 18. rujna, nakon niza loših rezultata, podnio ostavku.

Ćiro je 2007. bio treći u HNL-u sa Zagrebom u kojemu je afirmirao Marija Mandžukića kojeg je prozvao đilkošem. “Ma, tako sam ga nazvao od milja. On je đilkoš, lola, u pozitivnom smislu. On je specifičan igrač i neka se ne ljuti na mene”, govorio je tad Ćiro.

Ujedinio reprezentaciju Bosne i Hercegovine

Do kraja bogate trenerske karijere Ćiro će voditi još šest klubova, ali najveći trag ostavio je kao izbornik Bosne i Hercegovine. Iako ga dio bh-javnosti nije dočekao s odobrenjem, Ćiro je na svoj način ujedinio reprezentaciju BiH te ubrzo zaslužio podršku čitave zemlje koja je ponovno disala sa svojom reprezentacijom. Savršeno se uklopio u novu sredinu i zamalo je Bosnu i Hercegovinu odveo na Svjetsko prvenstvo 2010. godine. Ušao je u dodatne kvalifikacije u kojima je izgubio od jakog Portugala ukupnim rezultatom 2:0.

Nakon odlaska iz BiH Ćiro je otišao u Kinu pa u Iran da bi se 2012. vratio u NK Zagreb s kojim je ispao iz lige. U siječnju 2014. otišao je u Slobodu iz Tuzle koju je senzacionalno vratio u Premier ligu BiH. Nakon završetka sezone preuzeo je NK Zadar u kojemu je u siječnju 2015. završio trenersku karijeru.

(Index.hr)

Znate li da sebi možete uplaćivati staž, evo koliko vam je sada potrebno novca mjesečno

Čest problem radnika u Federaciji je da nemaju radnog staža jednako godinama rada.

Naprimjer, izbjegavajući zakonske obaveze poput prijavljivanja radnika i redovnog uplaćivanja staža, mnogi poslodavci pribjegavaju da uposlenike drže godinama na ugovoru o djelu ili jednostavno “nacrno”.

Mjesečni iznos 288,83 KM

Zbog toga se događa da osobe umjesto za 20 godina kontinuiranog rada u profesiji imaju isto toliko staža, oni imaju nekih desetak godina i nisu rijetki oni koji pitaju da li sebi mogu uplaćivati staž kako bi se koliko-toliko približili uvjetima za odlazak u penziju.

U Federalnom zavodu za penzijsko invalidsko osiguranje su nam kazali kako građani mogu sebi uplaćivati staž.

– Iznos dobrovoljnog osiguranja u 2023. godini je 288,83 KM. Toliko je određeno prema prosjeku federalne plaće i ne može više niti manje od tog iznosa. Ovo osiguranje se regulira u Zavodu PIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.

Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina života, a koja ima prebivalište u Federaciji BiH i koja se ne nalazi u obaveznom osiguranju. Dakle, koja nije u radnom odnosu – rekao nam je Tomislav Kvesić, portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Staž ide od trenutka predaje dokumentacije

Kod plaćanja staža u poslovnicu Zavoda PIO, osoba mora donijeti uvjerenje o prebivalištu, ljekarsko uvjerenje i ličnu kartu.

Dobrovoljni staž ide od momenta predaje dokumentacije.

Kod uplate dobrovoljnog osiguranja ne treba firma kao posrednik. Osoba se registrira, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se računa kao penzijski, odnosno, redovni staž.

U Zavodu PIO FBiH rečeno nam je ranije kako se događalo da naši ljudi, a koji su vani, imaju nekih 13 ili 14 godina staža ovdje, sebi plaćaju staž kako bi namirili na 15 godina jer to je minimum koji je potreban da se ode u penziju sa 65 godina života.

Za dobrovoljni staž u prošloj godini na mjesečnom nivou trebalo je izdvojiti 259,83 KM, a recimo 2019. godine po 230 KM.

Faktor