Generalno

Prvi maj, međunarodni praznik rada, ujedno je i neformalni praznik roštilja u regiji.. Uz zvuke pečenja mesa na žaru i okupljanje obitelji i prijatelja na izletima, jedan detalj često pravi razliku između dobrog i nezaboravnog obroka – prilog.

I dok je meso zvijezda roštilja, upravo prilog daje dubinu ukusu i upotpunjuje doživljaj.

1. Kupus salata

Bez nje mnogi ne mogu zamisliti roštilj. Svježa, hrskava i osvježavajuća, idealna je protuteža masnijem mesu. Za klasičnu varijantu dovoljno je isjeckati bijeli kupus, dodati malo soli, octa i ulja, a po želji i rendanu mrkvu.

2. Pečeni krumpir sa začinima

Zaboravite na klasičan pomfrit – krumpir u kori, pečen na roštilju ili u rerni, začinjen ružmarinom, bijelim lukom i maslinovim uljem, savršeno se slaže sa svim vrstama mesa. Hrskava vanjština i mekana unutrašnjost oduševit će svakog gosta.

3. Ajvar

Bilo da je ljuti ili blagi, domaći ili kupovni, ajvar se podrazumijeva. Idealan je za miješanje s pavlakom, pravljenje brzih namaza, ali i kao samostalni sos uz ćevape ili kobasice.

4. Grilano povrće

Patlidžan, tikvica, paprika i crveni luk, blago premazani maslinovim uljem i pečeni na roštilju, nisu samo zdravi već i dekorativni. Dodajte par kapi limuna i prstohvat krupne soli za pun pogodak.

5. Pikantna salata od rajčice

Ljetna, sočna i brzo gotova – svježa rajčica s crvenim lukom, maslinovim uljem i bosiljkom savršeno osvježava nepce nakon zalogaja roštilja. Dodajte malo ljute papričice ako volite pikantnije ukuse.

6. Kruh s bijelim lukom ili lepinje s roštilja

Bijeli kruh na brzinu pečen na rešetki, premazan smjesom putera i bijelog luka, postat će omiljeni dodatak stolu. Za tradicionalnije pristupe – lepinje su obavezne uz ćevape.

Za kraj – savjeti za posluživanje

Prilozi neka budu pripremljeni unaprijed, kako bi roštiljdžija imao više prostora i vremena za meso.

Kombinirajte svježe i tople priloge kako bi stol bio raznovrstan.

Ne zaboravite na opcije za vegetarijance – uz dobar prilog, ni meso neće nedostajati.

Bez obzira na to roštiljate li u prirodi, dvorištu ili na terasi, pravi prilog može obrok podići na potpuno novu razinu, piše Radio Sarajevo. 

Pripremite se na vrijeme i uživajte u ukusu proljeća, druženja i dobre hrane.

Praznik rada se približava, a mi donosimo savjete kako napraviti najbolji roštilji.

Roštiljanje je popularna metoda sporog pečenja mesa omiljena širom svijeta, a najbolja je kada se sprema iznad pravog žara.

Puno je stvari koje utječu na dobar okus hrane sa roštilja, od pripreme mesa i povrća do tehnika pečenja, zbog toga vam donosimo savjete kojima ćete svoje umijeće roštiljanja podići na veću razinu, prenosi portal Nezavisne.

1. Pecite polako

Za roštiljanje se često misli da je jednako kao i tzv. grilanje, ali svaki zaljubljenik u hranu sa roštilja znaće da su ove dvije metode nešto potpuno drugačije.

Roštilja se obično iznad indirektnog izvora topline (žeravice) duže vrijeme, a grilanje je obično iznad direktnog izvora topline (vatre) kraće vrijeme. Pravi roštilj je za obroke kada vam nije problem čekati neko vrijeme na jelo.

2. Koristite drva i/ili ugalj

Ako se jela sa roštilja spremaju na otvorenom, najbolja opcija su drvo i ugalj – za razliku od plinskih roštilja. Drvo će se pobrinuti za ravnomjernu toplotu i specifičan okus mesa, dok će ugalj pridonijeti dimljenom okusu koji pravi ljubitelji roštilja preferiraju.

3. Začini i umaci

Postoje različite “teorije” u vezi s tim da li bi meso trebalo začiniti suhim začinima ili saftnom marinadom prije pečenja ili za vrijeme pečenja. Odluka je na vama. Suhi začini obično imaju blaži okus i treba ih obilno nanijeti, dok su saftne marinade pikantnije.

Bez obzira na to za šta se odlučite, pobrinite se da ostavite začinima dovoljno vremena da prodru u meso, najmanje pola sata ili preko noći, zavisno od debljine mesa.

4. Dodajte maslac

Ukoliko pripremate odrezak, odmah nakon pečenja ga sklonite sa roštilja i potom uzmite kašičicu maslaca i njome premažite komad mesa te ostavite da se rastopi. Dobiti ćete posebno sočno i ukusno meso. Istu proceduru možete primijeniti i na povrću.

5. Aromatično bilje

Prije pečenja na vruć ugljen pospite šaku-dvije sušenog ili još bolje svježeg začinskog bilja. Savjetuje se ruzmarin ili estragon, od mirisa će vam rasti zazubice, a vaš roštilj dobiti će novi okus.

6. Uništite bakterije

Bakterije koje uzrokuju trovanje hranom obožavaju roštilj, a sva nedovoljno pečena hrana savršena je prilika za njihovo razmnožavanje.

Uz malo pažnje i brižnosti držaćete ih podalje od svoga roštilja. Prije nego što stavite meso na roštilj, pobrinite se da vatra bude dovoljno jaka. Ugalj je spreman kada se užari i kada je cijela površina prekrivena svijetlosivim pepelom. 

Za to je potrebno oko 30 minuta, a sirovu hranu ne ostavljajte na suncu. Iznesite je iz kuhinje tek kada roštilj bude spreman za pečenje. Zamrznutu hranu potrebno je otopiti, a tek onda staviti na roštilj.

Nikada ne žurite s roštiljanjem. Riba i meso, a posebno piletina, moraju biti temeljito pečeni. Piletinu nemojte stavljati na najvrući dio roštilja jer će se izvana previše zapeći, dok će unutrašnjost ostati sirova.

Da biste provjerili da li je piletina dovoljno pečena, u najdeblji dio mesa zabodite metalni ražnjić – sokovi koji iscure trebali bi biti bistri i bez traga krvi.

Sirovu i pečenu hranu držite u odvojenim posudama. Marinadu koja je bila u dodiru sa sirovim mesom nikad nemojte ostavljati. Bacite je i posudu dobro operite prije upotrebe.

Specijalni ražnjići i punjene paprike

/ Paprike roge

Potrebno:

• 4 roštiljske kobasice

• 2 glavice luka

• 2 crvene rog paprike

• 200 g feta sira

• maslinovo ulje

• svježi peršin

Priprema:

Kobasice narežite na kriške. Luk i papriku narežite na kriške veličine zalogaja. Sve nanižite na drvene štapiće, izmjenjujući sastojke. Pecite desetak minuta na roštilju ili gril tavi. Ostatak paprika operite, odrežite im vrh i očistite unutrašnjost od sjemenki.

Stavite ih na roštilj i pecite dok im kožica ne pocrni. Sklonite sa vatre, zamotajte u najlonsku vrećicu i pustite da se ohlade. Pečene paprike napunite feta sirom i vratite nakratko na vatru, tek toliko da se sir rastopi.

Narežite ih na manje komade, pospite solju, obogatite maslinovim uljem i ukrasite svježim, nasjeckanim peršinom.

MARINADE:

BBQ marinada

Potrebno:

• 1 šoljica kečapa

• 2 kašičice šećera

• ½ šoljice vode

• ¼ šoljice ocata

• 1 kašičica soli

• 1 kašičica bijelog luka u prahu

• 1 kašičica senfa

• 1 kašičica crvene paprike

Sve sastojke stavite u posudu i zagrijte na laganoj vatri. Pustite da prokuva, smanjite vatru i pustite da se marinada polako kuva jedan sat. Ostavite da se ohladi na sobnoj temperaturi.

Marinada od tamnog piva

Potrebno:

• 200 ml kečapa

• 100 ml jabukovog ocata

• 330 ml tamnog piva

• 100 g smeđeg šećera

• 1 kašičica soli

• 1 kašičica mljevenog bibera

• 1 kašičica bijelog luka u prahu

• ½ kašičice mljevenog čilija

Sve sastojke stavite u posudu za kuhanje i uz stalno miješanje kuhajte na umjerenoj vatri. Nakon 30-40 minuta, kada postignete željenu gustoću, sklonite sa vatre i pustite da se ohladi u potpunosti potom marinirajte meso.

Pikantna marinada

Potrebno:

• 1 kašičica čilija u prahu

• 1 kašičica smeđeg šećera

• ½ kašičice soli

• ½ kašičice papra

• ½ kašičice bijelog luka u prahu

• 1 kašičica crvene paprike

• 200 ml suncokretovog ulja

• 2 kašičice senfa

Sve sastojke stavite u posudu i promiješajte. Marinadom premažite meso ili povrće i ostavite preko noći u hladnjaku.

Dan planete Zemlje, koji se obilježava svake godine 22. travnja, globalni je podsjetnik na važnost očuvanja okoliša i prirodnih resursa za buduće generacije. Ove godine obilježava se pod motom “Naša snaga, naš planet“, a naglasak je na zajedničkoj akciji svih zemalja svijeta s ciljem utrostručenja proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine.

Dan planeta Zemlje prvi put je održan 1970. godine u Philadelphiji, na inicijativu američkog senatora Edmunda Muskieja, kao reakcija na sve očitije ekološke probleme uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Danas, više od pola stoljeća kasnije, planeta je suočena s još ozbiljnijim izazovima: klimatskim promjenama, krčenjem šuma, onečišćenjem zraka i mora te ubrzanim gubitkom biološke raznolikosti.

Ovogodišnja tema stavlja naglasak na snagu pojedinaca i zajednica u borbi za očuvanje planeta. Poruka je jasna: prave promjene ne dolaze samo odozgo — one počinju od svakoga od nas.

Inicijative poput one udruge “Trees for the Future”, koja kombinira pošumljavanje i regenerativnu poljoprivredu kako bi obnovila tlo i pomogla lokalnim zajednicama, dokazuju da snaga ljudi može obnoviti Zemlju – jedno po jedno stablo.

Ovogodišnje obilježavanje usmjereno je na deset glavnih područja:

• 1. Zagovaranje promjena – promjena životnih navika, poput recikliranja i kompostiranja.
• 2. Klimatske promjene – podizanje svijesti o ljudskom utjecaju i rješenjima za usporavanje globalnog zatopljenja.
• 3. Očuvanje biološke raznolikosti – zaštita ugroženih vrsta i prirodnih staništa.
• 4. Obrazovanje – stvaranje edukativnih programa o održivom životu.
• 5. Energija – razvoj obnovljivih izvora energije i prelazak s fosilnih goriva.
• 6. Hrana i poljoprivreda – poticanje održivih, lokalnih i organskih praksi.
• 7. Zelena ekonomija – stvaranje zelenih radnih mjesta i industrija.
• 8. Zelene škole – zdraviji školski obroci, ekološki sadržaji i održiva gradnja.
• 9. Recikliranje i smanjenje otpada – kontinuirana borba protiv stvaranja otpada.
• 10. Održivi razvoj – ravnoteža između čovjeka i prirode.

Zemlja više ne može čekati. Klimatski poremećaji, degradacija tla i gubitak šuma već sad ugrožavaju prehrambene sustave i živote milijuna ljudi. No promjena je moguća i to sada. Svaka odluka, svaki glas, svaka akcija broji se.

Dan planeta Zemlje 2025. poziva nas da budemo dio rješenja. Bez obzira živiš li u gradu ili na selu, tvoji izbori imaju težinu. Zajedno možemo promijeniti smjer – za sebe i za generacije koje dolaze.

Osobe treće životne dobi koje se bave nekim hobijem osjećaju se zdravije i zadovoljnije te pokazuju manje simptoma depresije od onih koji nisu skloni bilo kakvim redovitim slobodnim aktivnostima, rezultati su znanstvene analize pet studija kojima su obuhvaćeni sudionici iz 16 zemalja svijeta.

Istraživači smatraju da bi iz ovih vrlo konkretnih podataka kreatori politika mogli izvući pouku i poduzeti odgovarajuće mjere.

U sklopu istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u stručnom znanstvenom časopisu Nature Medicine, ispitano je sveukupno više od 93.000 ljudi prosječne dobi između 71,7 i 75,9 godina u Sjedinjenim Državama, Kini, Japanu i nekim europskim zemljama.

Sudionici su odgovarali na pitanja o svojim slobodnim aktivnostima i dobrobiti koju im one donose.

Autori studije zaključili su da se, općenito bolje osjećaju ispitanici koji se bave hobijima i uživaju u slobodnim aktivnostima koje im odgovaraju.

Na rezultate nisu utjecali čimbenici poput postojanja partnerske veze, statusa zaposlenja ili redovitih kućnih prihoda.

Kreativno provođenje slobodnoga vremena

Izraz hobi (engl. hobby) koristi se da bi se opisala aktivnost kojom se ljudi najradije bave u slobodno vrijeme, sami ili s drugima, iz zadovoljstva i zabave, poput primjerice, bavljenja slikanjem ili drugim umjetnostima, izradom raznih predmeta, čitanjem, sportom, vrtlarenjem, volontiranjem, članstvom u nekom klubu….

Kada je posrijedi prevalencija pokazalo se da postoje velike razlike od zemlje do zemlje.

Tako je više od 90 posto ispitanika treće životne dobi u Njemačkoj u upitniku odgovorilo da se bavi nekim hobijem.

Istodobno je taj postotak u Italiji iznosio samo 54 posto, a u Španjolskoj 51 posto. Pokazalo se da je uvjerljivi lider Danska s 96 posto.

Različiti životni uvjeti nisu bitno utjecali na rezultate

Pokazalo se da je u zemljama u kojima su evidentirana visoka mjesta na ljestvici Svjetskoga indeksa sreće i onima s očekivanim duljim životnim vijekom stanovnika, poput Danske, Švedske i Švicarske zastupljenost hobija među pripadnicima treće životne dobi bila vrlo visoka.

Autori su ustanovili da je povezanost između hobija i psihološkog blagostanja bila relativno postojana među ispitanicima svih zemalja koje su sudjelovale u istraživanju.

Premda studija ukazuje na korelaciju, ipak ne uspostavlja uzročno-posljedičnu vezu između aktivnosti kojima se stariji bave u slobodno vrijeme i njihova blagostanja.

Posljedično nije moguće sa sigurnošću zaključiti čine li hobiji ljude sretnijima i zdravijima ili je vjerojatnije da će se sretniji i zdraviji ljudi odlučiti za neki hobi.

Sophie Wickham sa Sveučilišta u Liverpoolu, koja nije sudjelovala u istraživanju, komentirala je da su rezultati uvjerljivi zbog opsežnosti analize.

Globalno mentalno zdravlje u krizi

Može se pretpostaviti da postoji uzročno-posljedična veza, smatra ona i dodaje da su rezultati osobito važni s obzirom na činjenicu da je globalno mentalno zdravlje u krizi.

Depresija je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta, s globalnim ekonomskim troškom koji je u 2010. procijenjen na 2,5 bilijuna dolara, nakon čega je nastavio naglo rasti, piše Hina zdravlje. 

Prioritet bi trebala biti isplativa rješenja, smatraju istraživači koji pozivaju donositelje odluka i kreatore politika iz cijeloga svijeta da razmisle i da se zamisle nad rezultatima studije koja potvrđuje da aktivnost starijih, ali i svih ostalih u slobodno vrijeme znatno koristi mentalnom zdravlju pojedinca.

Istraživački tim, koji je vodila Daisy Fancourt sa Sveučilišnog koledža u Londonu, vjeruje da bi rezultati istraživanja mogli utjecati na razvoj programa za pomoć starijim osobama i na to da se svi koji žele mogu baviti hobijem koji ih privlači i raduje.

Ističe da bi takav pristup mogao biti od golemog značaja, osobito s obzirom na to da je životni vijek sve dulji i da živimo u sve starijim društvima.

Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrt, a slavi se u petak prije Uskrsa. Dan kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.