Generalno

Mamine buhtle: Neodoljivo mekane i mirisne

Buhtle su mekana i slatka peciva, obično punjena marmeladom, kremom od vanilije, čokoladom, sirom, pa čak i makom ili orasima. Potječu iz srednje Europe i popularne su u balkanskoj kuhinji.

  • 20 g svježeg kvasca
  • 1 mala žličica šećera
  • 1 žlica glatkog brašna
  • 50 ml mlakog mlijeka

Za tijesto:

  • 500 g glatkog brašna
  • 1 žlica šećera
  • malo soli
  • 1 jaje
  • 5 dag otopljenog maslaca
  • 2 žlice ulja
  • 200 ml mlakog mlijeka

Za punjenje: 

  • 30 šljiva ili 300 g višanja
  • 30 žličica šećera
  • Priprema:
  • Ugrijte mlijeko. Kvasac i šećer rastopite u 50 ml mlakog mlijeka, dodajte žlicu brašna, dobro izmiješajte i ostavite da se diže. Za to vrijeme prosijte brašno u zdjelu u kojoj ćete mijesiti, dodajte šećer, sol, promiješajte, dodajte rastopljeni maslac i ulje, jaje, toplo mlijeko i na kraju kvasac.

Zamijesite glatko, elastično tijesto. Poklopite ili pokrijte krpom te ostavite da se tijesto udvostruči. Kad se tijesto digne, istresite ga na pobrašnjenu radnu površinu, pospite s malo brašna i razvaljajte na pola centimetra debljine.

Ukliješteni živac: Koji su simptomi i kako si možete pomoći?

Ukliješteni živac nastaje kada okolna tkiva, kao što su kosti, hrskavica, mišići ili tetive, vrše preveliki pritisak na živac. Ovaj pritisak može uzrokovati bol, trnce, utrnulost ili slabost. Ukliješteni živac može se pojaviti u mnogim dijelovima tijela, prenosi Mayo Clinic.

Na primjer, diskus hernija u donjem dijelu kralježnice može vršiti pritisak na korijen živca. To može uzrokovati bol koja se širi niz stražnji dio noge. Ukliješteni živac u zglobu može dovesti do boli i utrnulosti u šaci i prstima, što je poznato kao sindrom karpalnog tunela. Uz mirovanje i druge konzervativne tretmane, većina ljudi se oporavi od ukliještenog živca unutar nekoliko dana ili tjedana. Ponekad je potrebna operacija za ublažavanje boli izazvane ukliještenim živcem.

Simptomi ukliještenog živca uključuju:

Utrnulost ili slabiji osjećaj u području koje opskrbljuje živac

Oštra, bolna ili goruća bol

Trnci ili osjećaj bockanja.

Slabost mišića u zahvaćenom području Osjećaj kao da je noga ili ruka “zaspala” Simptomi povezani s ukliještenim živcem mogu biti gori dok spavate Kada posjetiti liječnika? Odmor i lijekovi protiv bolova koji su dostupni bez recepta mogu riješiti simptome uklještenja živca. No u nekim je slučajevima potrebno posjetiti liječnika, posebno ako simptomi traju dugo. Niz stanja može uzrokovati kompresiju živca ili živaca u tkivu, uključujući: Ozljedu Reumatoidni artritis ili artritis zgloba Stres od posla koji se ponavlja Hobi ili sport Pretilost Ako je živac ukliješten samo kratko vrijeme, često nema trajnog oštećenja. Nakon što se pritisak smanji, funkcija živaca se vraća. Međutim, ako se pritisak nastavi, može doći do kronične boli i trajnog oštećenja živaca. Sljedeći čimbenici mogu povećati rizik od pojave uklještenja živca: Spol: Žene imaju veću vjerojatnost da će razviti sindrom karpalnog tunela, vjerojatno zbog manjih karpalnih tunela.

Koštani trnovi: Trauma ili stanje koje uzrokuje zadebljanje kostiju, poput osteoartritisa, može uzrokovati koštane trne. Koštani trnovi mogu ukrutiti kralježnicu, kao i suziti prostor kojim putuju živci. Reumatoidni artritis: Upala uzrokovana reumatoidnim artritisom može stisnuti živce, osobito u zglobovima. Bolest štitnjače: Ljudi s bolestima štitnjače imaju veći rizik od sindroma karpalnog tunela. Sljedeće mjere vam mogu pomoći u sprječavanju uklještenja živca: Održavajte dobar položaj. Nemojte križati noge niti dugo ležati u jednom položaju Uključite vježbe snage i fleksibilnosti u svoj redoviti program vježbanja Ograničite aktivnosti koje se ponavljaju i uzimajte česte pauze kada se bavite tim aktivnostima Održavajte zdravu težinu kako biste manje pritiskali živce .

Manje radnih sati tjedno povećava učinkovitost, postižu se bolji rezultati

Radnici iz BiH europski su rekorderi po broju radnih sati, a mjesečno na poslu ostaju oko 25 sati dulje nego što je prosjek u zemljama EU-a. Pokazuju to podaci Eurostata koji otkrivaju da radni tjedan u BiH traje dulje u odnosu na sve europske države, osim Srbije, oko 42 sata, što je za čak četrdesetak sati mjesečno više od vremena koje, primjera radi, nizozemski radnik provede na poslu.

Četiri radna dana, 32 sata u tjednu – zvuči kao fantazija za mnoge poslodavce i radnike u BiH, dok u EU ovaj trend, a što se može vidjeti i iz podataka Eurostata, uzima sve veći zamah. Istraživanja otkrivaju da su tvrtke koje su uvele četverodnevni radni tjedan nakon toga imale još bolje poslovne rezultate. Odmorni i raspoloženi radnici bili su glavni “krivac” jer su u radni tjedan ulazili mnogo opušteniji, pronalazeći veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Kada je u pitanju BiH, ovakvo načelo rada nije naišlo na odobravanje kod većine poslodavaca jer smatraju da skraćeni radni tjedan nije moguće provesti u praksi, a ako bi se takvo što i uradilo, navode da bi bili prinuđeni rezati plaće.

A što o ovome kaže istraživanje? Njemačke kompanije sudjelovale su u eksperimentu – njihovi radnici imali su radni tjedan od samo četiri dana, ali uz istu plaću. Kad se sve završilo i kad je napravljena znanstvena analiza, utvrđeni su zanimljivi i ne sasvim očekivani rezultati. Ukupno je sudjelovalo 45 tvrtki i to se istraživanje, zapravo, trebalo provesti još prije dvije godine, ali tada se nije našlo dovoljno njih koje su htjele sudjelovati u eksperimentu. I u ovom, koje je početkom godine provela savjetnička tvrtka Intraprenor, uz udrugu 4 Day Week Global, nije sve išlo glatko.

U dvjema tvrtkama su prekinuli s takvim eksperimentiranjima nakon samo nekoliko tjedana, a dvije pak nisu zaista smanjile radno vrijeme zaposlenima te su ispale iz eksperimenta, tako da je na kraju ostala 41 kompanija. Marika Platz sa Sveučilišta u Münsteru, koje je sudjelovalo u ovom eksperimentu, objašnjava za DW da su same tvrtke mogle odlučiti kako će uistinu smanjiti radno vrijeme zaposlenih. Neki su smanjili više, neki za manje od 10% i, zapravo, samo u 85% tvrtki koje su sudjelovale zaposleni su zaista radili četiri, a ne pet dana tjedno uz punu plaću.

Rukovoditeljica istraživanja Julia Backmann kaže kako se nisu tek pouzdali u izjave zaposlenih nego su im pratili i fiziološke podatke – otkucaje srca, stupanj aktivnosti i kvalitetu sna. Uzimani su i uzorci vlasi kose, koja također pokazuje koliko je neka osoba bila pod pritiskom. Naravno da je bitan dio ovog eksperimenta i mjerenje produktivnosti na radu. Pretpostavka onih koji se zalažu za četverodnevni radni tjedan jest da će zaposleni biti odmorniji, bolje raspoloženi i više motivirani na poslu, tako da će i produktivnost ostati ista kao u pet dana.

Više rada, manje novca

Najvećim dijelom su se pretpostavke ispunile – zaposleni su doživjeli manje pritiska i osjećaja radne iscrpljenosti, zanimljivo je da su fizički bili čak i aktivniji jer su učinili više koraka na dan nego “normalna” mjerna skupina, a u prosjeku su spavali 38 minuta tjedno više. Produktivnost ne samo da nije pala nego je negdje i porasla. Doduše, tu mjerenje možda kvari odluka tih tvrtki da u tom slučaju promijene radne postupke – poslovni sastanci su skraćeni i optimizirani, svaka četvrta tvrtka uvela je i nove digitalne alate u radu, ali je i subjektivan osjećaj zaposlenih bio kako imaju više volje za rad i da postižu čak i više nego da pet dana sjede na radnom mjestu. Neki rezultati ne odgovaraju očekivanjima. I u tim kompanijama nije bilo značajnije razlike u danima bolovanja, a još manje pozitivnog učinka bilo je na životnu sredinu.

S druge strane, u ocjeni istraživanja izražava se mišljenje kako bi takav, kraći radni tjedan mogao čak popraviti nedostatak stručne radne snage jer neki ni ne traže posao, ali bi možda radili ako bi to bila samo četiri dana, piše Poslovni dnevnik. Bh. poslodavci ističu kako radnici rade na sat te, što više rade, imaju i veću plaću. I obrnuto. Praksa je, međutim, pokazala da nije baš sve tako kako oni tvrde. Ako smo europski rekorderi po broju radnih sati, valjda bismo trebali biti pri vrhu i po visini plaća. I jesmo, ali samo ako okrenemo listu naopačke. Prosječna mjesečna primanja trenutačno u BiH iznose oko 1400 KM. Ako taj broj podijelimo sa spomenutim brojem radnih sati, ispada da je satnica jednog radnika u BiH tek oko 8 KM, što je tri puta manje od europskog prosjeka. Još je lošiji odnos ako tu jednostavnu matematičku računicu primijenimo na minimalac, koji u FBiH iznosi 600 KM, a u RS-u 900 KM. U prvom slučaju ispada da je satnica 3,50 KM, a u drugom 5 KM, odnosno da je dnevnica onih koji su na minimalcu u FBiH 28 KM, a u RS-u oko 40.

Znanost je dokazala da je ovo najbolji prirodni lijek na svijetu!

Postoji lijek koji će vam svi, a pogotovo oni stariji, kad ste prehlađeni, imate gripu ili ste recimo mamurni, preporučiti baš svaki put. Naime, domaća pileća juhica nevjerojatan je prirodni lijek što je dokazala i  znanost. S vremena na vrijeme svakog od nas zahvati neugodna prehlada pa zbog začepljenosti dišnih puteva slabije osjećamo okus hrane. U tom slučaju trebamo nešto hranjivo, ukusno ali i ljekovito. Domaća pileća juha tu je pravi i definitivno najbolji odabir.

Tijelo koje napadaju različiti alergeni i virusi bori se s njima, a da bi uspjelo u borbi s njima potrebno je da se organizam “pročisti”. Pileća juha je zato jedan od najbolji načina da se tijelo “opere” od virusa, jer ubrzava izbacivanje loših tvari iz organizma.

Dezinfekcija

Pileća juha sadrži dosta soli pa kad prolazi kroz grlo bakterije iz grla, usne šupljine i krajnika se uništavaju.Poput čaja, isparavanje tople juhe dok ju jedemo pomaže da se sinusi očiste, a samim tim polako nestaju i iritantni simptomi prehlade i gripe jer para iz juhe djeluje kao inhalacija.

Jača organizam

Kada je tijelo izmoreno i bez energije, kao što je to slučaj kod prehlada i virusa, ništa neće bolje sjesti nego proteini iz piletine i sjajnih, neophodnih nutrijenata iz povrća koje se uobičajeno dodaje u juhu.

Uz ovih 9 jutarnjih rutina bit ćete učinkovitiji i sretniji tijekom dana

Pospremanje kreveta naizgled je dosadan zadatak, ali kada se naviknete to činiti svako jutro, bit ćete zahvalni.

Može li način na koji provodimo jutra utjecati na to koliko ćemo biti učinkoviti, sretni i zadovoljni tijekom dana? Ako je vjerovati stručnjacima, itekako može. Iako je jutarnja rutina svakog pojedinca posebna na svoj način i ovisi o okolini u kojoj se osoba nalazi, ipak postoje male navike koje mogu naš dan učiniti ljepšim i uspješnijim, piše PushFar.

Postavite budilicu dalje od kreveta: Svi smo se našli u situaciji odgađamo alarm kako bismo dobili još 20 minuta sna. Međutim, dobar trik je da stavite mobitel ili budilicu što dalje od kreveta. Tako ćete, kad zazvoni, morati ustati i razbuditi se.

Čitajte: Čitanje knjige je prekrasan način za početak jutra, bilo da je riječ o knjizi o poslovnom uspjehu, autobiografiji neke uspješne osobe i sl. Čitanjem nakon buđenja započinjete dan znanjem, a ova aktivnost je povezana s poboljšanom kreativnošću i znanjem.

Pospremite krevet: Pospremanje kreveta naizgled je dosadan zadatak, ali kada se naviknete to činiti svako jutro, bit ćete zahvalni. To je jednostavan, ali učinkovit način da se osjećate dobro i da imate osjećaj da ste nešto postigli.

Planirajte dan: Bez planiranja, lako se može dogoditi da na kraju dana zaključite kako niste postigli ništa važno. Ujutro napravite popis onoga što želite postići, i na poslu i u privatnom životu. Prioritizirajte zadatke, bit ćete produktivniji i uspješniji. I neka vaši ciljevi budu realni.

Otvorite prozore: Otvaranje prozora savršen je način za početak jutra, posebno ako radite od kuće. Puštanjem prirodnog svjetla i svježeg zraka osjećat ćete se osvježeno, budnije i spremnije za izazove koje dan donosi.

Vježbajte i pijte vodu: Svi znamo koliko su za naše fizičko zdravlje i mentalno blagostanje važni hidratacija i tjelovježba. Ujutro svakako popijte vode. Vježbanje nije za svakoga odmah ujutro, ali barem razgibajte tijelo. Kretanje podiže razinu energije.

Budite se u isto vrijeme: Buditi se u pet sati svakoga jutra nije opcija baš za svakoga, no bilo bi dobro da pronađete vrijeme koje vam odgovara i nastojte se buditi u to vrijeme svako jutro. Imati redovnu rutinu važno je kako bi tijelo stvorilo ritam. Pazite da imate dovoljno vremena za spremanje za posao kako ne biste započinjali dan stresom.

Pripremite doručak: Dobar doručak ključan je korak za uspješno jutro i dan jer vašem tijelu osigurava hranjive tvari koje će vam pomoći da održite visoku razinu energije. Doručak je važan obrok, pojedite ga čak i ako niste gladni. Važno je da volite i poštujete svoje tijelo.

Izbjegavajte telefon: Pregledavanje društvenih mreža i sličnih sadržaja na mobitelu odmah nakon buđenja može ograničiti vašu produktivnost. Držite telefon na zrakoplovnom načinu rada dok se spremate, doručkujete i planirate dan kako biste mogli uživati u jutru.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Kakvu makovnjaču volite: Donosimo recepte za dvije vrste tijesta

Voliš makovnjaču i želiš ju pripremiti doma? Odlično, jer donosimo pravi recept. Makovnjača se može pripremiti od dizanog ili prhkog tijesta, oba recepta pronaći ćeš u nastavku. 

Postoji nekoliko verzija sočne makovnjače, a razlika je u tijestu. Dok se tradicionalno makovnjača priprema s dizanim tijestom, može se pripremiti i od prhkog tijesta. Obje verzije makovnjače jednako su ukusne, no postoji razlika – u vrijeme zimskih blagdana obično pripremamo makovnjaču od dizanog tijesta dok su proljetni dani rezervirani za prhko i lagano tijesto.

Gastro.24sata.hr donosi recepte za obje vrste tijesta dok će punjenje za makovnjaču u oba biti isto. Jednostavno odaberi hoćeš li pripremati dizano ili prhko tijesto te pripremi punjenje od maka i složi najsočniju makovnjaču.

Ako je punjenje od maka previše suho, odvojit će se od tijesta i tako napraviti rupe u samoj slastici. Problem može biti i obrnut, punjenje za makovnjaču može biti previše vlažno i tada će se pomiješati sa tijestom. Zato kod pripreme punjenja za makovnjaču mlijeko treba dodavati postepeno dok ne dobiješ glatku smjesu koja izgleda kao gusta krema. Količina mlijeka ovisit će o tome koliko je mak suh.  Mnogi u makovnjaču vole dodati i grožđice, a u tom slučaju ih je najbolje posipati na tijesto premazano nadjevom (ali ih i prije toga namočiti u vrućoj vodi ili rumu), prije rolanja. Ako ih dodaš u smjesu prije razmazivanja, teže ćeš pravilno rasporediti nadjev.

SASTOJCI

mak 400 g

mlijeko 350 ml

šećer 200 g

maslac 1 žlica

grožđice 70 g

glatko brašno 400 g

svježi kvasac 1 kriška

mlijeko 250 ml

šećer 80 g

maslac 80 g

sol 1 prstohvat

žumanjak 2 kom

limunova korica 1 kom

POSTUPAK

U posudi pomiješaj mak i šećer i te polako dodaj vruće mlijeko dok ne dobiješ gustu kremu.  U kremu dodaj maslac te dobro pomiješaj Smjesu premaži preko tijesta dok je još topla. Pomiješaj toplo mlijeko i šećer te dodaj kvasac i ostavi da se aktivira. 

Suhe sastojke pomiješaj u posebnoj posudi pa dodaj aktivirani kvasac, koricu limuna, žumanjke i omekšali maslac te umijesi glatko tijesto.  Tijesto ostavi na toplome da se udvostruči volumenom te za to vrijeme pripremi punjenje. 

Kada se udvostručilo, tijesto premijesi te podijeli na tri dijela ako želiš tanke kore ili dva ako voliš da su nešto deblje.  Tijesto razvaljaj na pobrašnjenoj površini u što pravilniji pravokutnik te premaži nadjevom. 

Zarolaj tijesto, prebaci u posudu za pečenje obloženu papirom za pečenje i ostavi da se dižu još 15 minuta.  Prije pečenja makovnjače premaži maslacem i peci na 180 Celzijevih stupnjeva oko 45 minuta. 

PRHKA MAKOVNJAČA

SASTOJCI

maslac 250 g

šećer 60 g

žumanjak 3 kom

kiselo vrhnje 200 ml

limunova korica 1 kom

oštro brašno 400 g

glatko brašno 100 g

prašak za pecivo 10 g

mak 400 g

mlijeko 350 ml

šećer 200 g

maslac 1 žlica

grožđice 60 g

POSTUPAK

U posudi izmiksaj maslac narezan na kockice i šećer. U smjesu dodaj žumanjke i izmiksaj te dodaj vrhnje i ponovno sjedini mikserom.  Dodaj koricu limuna, brašna i prašak za pecivo te pomoću nastavka za tijesto umijesi tijesto. Oblikuj ga u četverokut, omotaj plastičnom folijom i ostavi da se ohladi u hladnjaku oko pola sata.

Punjenje pripremi po istom receptu kao za makovnjaču od dizanog tijesta.  Nakon pripreme punjenja, tijesto podijeli na dva jednaka dijela pa razvaljaj u oblik četverokuta.  Smjesu za punjenje podijeli na dva jednaka dijela pa premaži preko tijesta i pažljivo zarolaj tako da se kraj tijesta zalijepi za roladu. 

Makovnjače prebaci u posudu za pečenje obloženu papirom za pečenje i premaži otopljenim maslacem.  Makovnjače peci oko 40 minuta na 180 Celzijevih stupnjeva. Makovnjača od prhkog tijesta bit će nešto svjetlija od one s dizanim. 

izvor: vecernji.ba/radiovitez

Svjetski dan romskog jezika

Svjetski dan romskog jezika obilježava se 5. studenog. Ovaj datum ustanovljen je odlukom UNESCO-a i obilježava se od 2015. godine u svim zemljama u kojima žive Romi.

Svjetski dan romskog jezika slavi se u znak sjećanja na Prvi kongres Roma koji je održan 1971. godine u Londonu. Zbog činjenice da je romski jezik nestandardiziran i da njegova dijalektalna razmrvljenost onemogućava viši nivo socio-lingvističke integracije i povezanosti romskih zajednica, može se govoriti i o ugroženosti romskoga jezika.

Standardizacijom romskog jezika direktno se utiče na kvalitet obrazovanja Roma na njihovom maternjem jeziku, ali i na ostvarivanje prava romske nacionalne manjine na služenje vlastitim jezikom ne samo u obrazovanju, nego i u svim vidovima komunikacije i očuvanja nacionalnog identiteta.

Riječ ”ROM” znači čovjek, a romski jezik na području Bosne i Hercegovine zastupljen je više od 100 godina.

Flora i fauna na markama HP Mostar

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. „Flora 2024.“ sadrži dvije marke s motivima endemske dinarske večernice i zaštićene hrvatske bresine.

Dinarska večernica (Hesperis dinarica) je endem Balkanskog poluotoka sa središtem rasprostranjenosti na bosanskohercegovačkim Dinaridima. Raste u svijetlim prorijeđenim šumama i prosjekama pretplaninskog i alpskog pojasa. Hrvatska bresina (Micromeria croatica) je zaštićena trajna zeljasta biljka koja raste u pukotinama vapnenastih i vapnenasto–dolomitskih stijena, na kamenjarskim travnjacima gorskih i pretplaninskih pojaseva Bosne i Hercegovine.

Ernesto Markota autor je izdanja „Fauna 2024.“, na četiri marke prikazane su različite vrste ptica. Planinska ševa (Eremophila alpestris) je vrsta vrapčarke iz roda Eremophila. Duga je oko 16 cm s upadljivim crno-žutim licem, smeđe-sive boje odozgo i bijele odozdo. Gorska pastirica (Motacilla cinerea) vitka je ptica dugog, crnog repa s bijelim rubovima. Ova plašljiva i živahna ptica stalno je u pokretu, a karakteristična je po neprestanom dizanju repa. Ima svijetložut trbuh dok su joj leđa siva. Kosac (Crex crex) je ptica koju rijetko možemo vidjeti jer se skriva u gustoj travi. Ima svijetlo, kamuflažno perje. Vodeni kos (Cinclus cinclus) je ptica iz reda vrapčarki i jedinstvena je među njima jer može roniti i plivati pod vodom. Malena je i zdepasta, ima kratak rep i kratka krila, ali snažne noge.

Ova izdanja, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa. 

Objavljena velika prognoza za snijeg od prosinca do kraja ožujka

Najnovija prognoza snježnih oborina za zimu 2024./2025. potvrđuje atmosfersku prisutnost fenomena La Niña, piše u svojoj prognozi Severe Weather Europe, prenosi Index. U usporedbi s prognozom od prošlog mjeseca, novi podaci pokazuju porast snježnih oborina u dijelovima Sjedinjenih Država i južne Kanade te nešto više snježnih oborina u Europi.

La Niña izravniji utjecaj ima na Sjevernu Ameriku. Europa nije poznata po tome da ima specifične, odnosno izravne utjecaje s obzirom na to da je predaleko od izvora. No to ne znači da nema utjecaja. La Niña mijenja vrijeme globalno, ali osim izravnog utjecaja na Sjevernu Ameriku, Europa ima mnoge druge čimbenike koji dolaze u igru prije nego što utjecaj La Niñe može doprijeti do nje. 

Europa po mjesecima

SWE je objavio prognozu temeljenu na ECMWF modelu, najčešće korištenim i cijenjenim sustavom sezonskog predviđanja. 

Prvo, sezonski prosjek pokazuje ispodprosječnu količinu snijega na većem dijelu kontinenta. Nad Skandinavijom se predviđaju neka područja s pojačanim snježnim oborinama zbog utjecaja sustava niskog tlaka i mlazne struje nad sjevernom Europom.

Najnovija prognoza zapravo pokazuje više snježnih padalina od prethodne. U usporedbi s prognostičkim podacima iz rujna, listopadski podaci pokazuju više snježnih oborina nad srednjom i zapadnom Europom.Posljednja prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje manje snježnih padalina od prosjeka u većem dijelu kontinenta. Više snježnih padalina očekuje se daleko na sjeveru iznad sjeverne Skandinavije.Siječanjska prognoza nastavlja sa smanjenim potencijalom snježnih oborina u većem dijelu kontinenta. Općenito, prognoza je vrlo slična prethodnom mjesecu, s možda čak i manje snijega nad središnjim i sjeverozapadnim krajevima.Veljača pokazuje određeno poboljšanje, ali i dalje se očekuje da će u većem dijelu kontinenta biti manje snježnih oborina nego što je uobičajeno. No neka područja iznad središnjih dijelova pokazuju porast snježnih oborina.

Ispod je prognoza snježnih oborina za ožujak, koja pokazuje smanjeni potencijal snježnih oborina na većem dijelu kontinenta. U dijelovima središnje i južne Europe (osim krajnjeg sjevera) moguće su ranoproljetne snježne padaline.

Evo kako ćete se brzo riješiti mirisa nakon kuhanja

Čak i uz korištenje nape, neki se mirisi lako uvuku u prostor i dugo se osjete. Srećom, postoji jednostavno i brzo rješenje koje pomaže u neutralizaciji ovih mirisa. 

Zagrijavanjem vode i aromatičnih sastojaka, poput limuna, octa, cimeta i klinčića, oslobađaju se eterična ulja i isparavanja koja brzo eliminiraju mirise. Ovi sastojci ne samo da osvježavaju prostor, već mogu pomoći i u stvaranju toplog, mirisnog ambijenta, piše Zadovoljna.hr. Sve što trebate učiniti jest lonac s vodom staviti na vatru. U vodu dodajte nekoliko kriški limuna, naranče, malo octa ili pak štapić cimeta.Neka voda zakuha, a tada smanjite vatru i kuhajte 15 minuta. Dok voda isparava, oslobađaju se mirisne komponente koje se šire prostorom i prekrivaju neugodne mirise.

Mirisna atmosfera

Limun ima antibakterijska svojstva, dok ocat služi kao prirodni neutralizator. Cimet i klinčić doprinose dugotrajnoj ugodnoj aromi, pa ćete primijetiti kako prostor brzo postaje svježiji. Osim što uklanja neugodne mirise, ovaj trik možete koristiti i u drugim situacijama kada jednostavno želite osvježiti atmosferu kod kuće. Mnoge ga osobe koriste tokom hladnijih dana kada prozračivanje postaje izazov, a ovaj trik postaje brz i praktičan način za održavanje ugodne atmosfere.