U prometu ljudi ginu i ubijaju druge, a mnogih nesreća ne bi bilo kad bi sudionici u prometu bili odgovorniji, odnosno kad bi ih se podučavalo i savjetovalo na takvo ponašanje…
Dok se neumjereno potiče uvođenje odgojnih predmeta u škole, trebalo bi konačno pokrenuti sustavno promicanje prometne kulture, od predškolskog uzrasta do studentske dobi…
Ljudski se karakter najbolje poznaje u prometu. Zbog krivog prestrojavanja, oduzimanja prednosti ili prekasnog polaska na semaforu mnogi su spremni na najveće ekscese. Vozači na cesti često nadomještaju neuspjehe u poslovnom i obiteljskom životu, istiskuju frustracije i jednostavno pronalaze ‘ventil’ na krivome mjestu.
Koliko ste puta vidjeli nerazumno pretjecanje, suludu vožnju i bahato kršenje propisa? Nisu rijetki slučajevi još neodgovornijeg ponašanja onih koje takvi vozači pretječu, kad ubrzavaju i zatvaraju njihov povratak na desnu stranu ceste.
Na agresivnu i opasnu vožnju najbolje je uzvratiti smireno i promišljeno, no i to treba znati, odnosno naučiti. Mnogi zaboravljaju da su ceste i automobili samo sredstva da se u razumnom vremenu, što ugodnije i sigurnije stigne na odredište.
Posebice je opasno kad su godine i vozačko iskustvo obrnuto proporcionalni moći i brzini automobila. Brojni su slučajevi neodgovornih roditelja, koji dajući djeci presnažne sportske aute i terence, dovode u pogibelj i njih i ostale sudionike u prometu. Općenito je loše kad mladi ljudi brzo i lako dođu do skupocjenih automobila te se konjima i kilometrima na sat žele nametnuti društvu.
Oni koji neumjereno piju, a potom sjedaju za volan, nisu samo neodgovorni, nego i do krajnosti nekorektni prema ostalim sudionicima u prometu. Slično je i s prebrzom vožnjom, svjesnim ignoriranjem prometnih propisa, jurnjavom u blizini škola i vrtića…
Dolaze topliji dani, a tada neće biti rijetko sresti vozače snažnih motocikala, koji gradom jure stotinu i ohoho kilometara na sat, ponekad na stražnjem kotaču. Neodgovorno se ponašaju i pješaci koji prelaze ceste izvan pješačkih prijelaza, ne koriste pothodnike, prelaze zebru kad je crveno svjetlo, pretrčavaju između vozila…
Sve su to primjeri ekscesnog ponašanja, koje ne treba samo kažnjavati. Bilo bi važnije djelovati odgojno, poučno i savjetodavno. Teško je ispravljati loše ponašanje u prometu i pogrešne navike u 20., 30., 40. godini života. To je najčešće posljedica pogrešnih navika u najranijoj dobi.
Mnogi vozači i nakon nekoliko desetljeća vožnje pogrešno drže volan, loše mijenjaju brzine, nepravilno ulaze u zavoje, krivo parkiraju…, jer su to pogrešno naučili na početku. Ako se neodgovorno ponaša pješak, zasigurno ga roditelji i učitelji nisu podučavali ponašanju u prometu kad je tome bilo vrijeme.
Trebalo bi potaknuti uvođenje prometnog odgoja u vrtiće, škole, fakultete, sportske i vjerske ustanove. Treba li ikoga uvjeravati da bi dugotrajno i sustavno promicanje prometne kulture spasilo stotine života?
Ulaganja u odgoj pješaka i budućih vozača te stvaranje kvalitetnije kulture u prometu dugoročno bi imalo povoljnije učinke od svih zakona i kazni. Kroz prometni odgoj postupno bi se ostvarilo kvalitetnije i odgovornije ponašanje svih sudionika u prometu te formirala drukčija mjerila vrijednosti, koja ne bi poticala nerazumnu i opasnu vožnju.
Već i višekratni savjeti da se izbjegavaju vožnje s golobradim ‘pilotima’ u bijesnim automobilima, jer je to pogibeljno, a ne ukazuje na njihove vrline, da se ne hoda vanjskim rubom zavoja, da se bezglavo ne prelazi zebra čak ni na zelenom svjetlu… mogu biti spasonosni.
Na potezu su državne institucije i službe, ali oni, na žalost, trenutačno imaju ‘važnijih’ problema. Mnogo toga mogu napraviti stručne i znanstvene ustanove, tvrtke povezane s prometom, mediji, nevladine i ekspertne udruge, a posebice osiguravajuća društva, koja su izravno zainteresirana.
Manje zgužvanog lima, ozlijeđenih i smrtno stradalih u prometu izravno smanjuje njihove troškove. Stoga bi itekako trebali biti motivirani za promicanje prometne kulture i ulaganje u sigurnost u prometu.
Primijetili ste da se vaš tinejdžer već mjesecima povlači u svoj svijet? Izgubio je interes za ono što ga je donedavno veselilo i ne druži se? Osim što je bezvoljan i šutljiv, jako malo jede i pati od nesanice?
Moguće je da boluje od depresije.
U vrijeme kada pandemijske mjere zahtijevaju izolaciju ili samoizolaciju, nošenje maski i socijalnu distancu, zdravlje mladih, osobito tinejdžera koji su u vrlo osjetljivim godinama, jako je ugroženo.
Stoga nije nikakvo čudo što je upravo među tom dobnom skupinom sve veći broj slučajeva samoozljeđivanja, depresije i pokušaja samoubojstava.
Premda je depresija privremeno, a ne trajno stanje, ona može rezultirati i smrtnim ishodom, stoga je izuzetno važno da je kao roditelj prepoznate kod svojeg djeteta i reagirate u pravo vrijeme.
Mnogi mladi skloni depresiji zapravo imaju vrlo malu podršku u svojim roditeljima, koji zbog posla nemaju vremena ili su potpuno nezainteresirani za svoje „problematične“ tinejdžere.
Bez obzira na količinu posla koji imate, jako je važno da vaše dijete u ovim kritičnim trenucima istinski osjeti da ste za njega prisutni i fizički i duhom.
Znakovi koji ukazuju na depresiju kod mladih:
ljutnja i bezvoljnost
veće teškoće koncentracije
sve lošije ocjene
učestali umor i manjak energije
previše ili premalo sna
gubitak interesa za ono što ga je prije veselilo
osjećaj bezvrijednosti i odbačenosti
povlačenje od roditelja ili vršnjaka
sklonost učestalom bijegu od kuće
iznošenje ideje o smrti ili samoubojstvu
sklonost samoozljeđivanju
veća sklonost opijatima i alkoholu
Savjeti kako pomoći tinejdžeru kod depresije
1. Dajte mu do znanja da u vama ima čvrstu podršku
Ako ste kod svojeg tinejdžera primijetili velike promjene u ponašanju, prvi i najvažniji korak jest da uvijek pronađete malo vremena koje biste mogli izdvojiti za razgovor s njim.
No isto tako važno je da tinejdžeru date prostora, da ga ne „gušite“ svojim lekcijama.
Recite mu otvoreno da ste primijetili kako ga nešto muči i da ste spremni saslušati ga kad god on za to bude spreman.
Budite strpljivi. Poštujte osobni prostor i emocije svojeg tinejdžera.
Kada vaš tinejdžer bude spreman, započet će razgovor. Nemojte se truditi stalno nešto govoriti, budite poput terapeuta i pomno ga saslušajte.
Sjedite s njim malo i u tišini, a kada osjeti da ga razumijete i da istinski shvaćate kako se osjeća, pohvalite ga što je hrabro iznio ono što mu leži na duši.
Govorite tiho i polako, bez povišenih tonova i nervoze.
Kada se tinejdžer malo otvori, možete mu ispričati i neke doživljaje iz vašeg života, primjerice kada ste se i sami osjećali jako loše ili ste čak razmišljali o prekidu života.
Objasnite mu kako ste to sami prebrodili i što je vama osobito pomoglo u vašoj situaciji.
2. Nemojte osuđivati trenutačne emocije i stavove vašeg tinejdžera
Bez obzira na to kako se vaše dijete osjeća, poštujte njegove osjećaje, koliko god negativni oni bili.
Naglasite mu da je to što on osjeća potpuno prirodno i normalno.
Ako vaš tinejdžer kod vas naiđe na zid jer, primjerice, negirate ili osuđujete ono što osjeća, povući će se još više i potpuno ćete izgubiti njegovo povjerenje.
Samim time, iskazat ćete i nepoštovanje prema njemu i njegovim osjetljivim godinama.
3. Nemojte rješavati probleme umjesto tinejdžera
Ako vaš tinejdžer ima nekih većih problema, nemojte ih vi sami rješavati.
Postavite mu više pitanja ili sugestija vezano uz to što bi bilo najbolje učiniti, no konačnu odluku ostavite njemu.
Tako će porasti njegovo povjerenje u vas, kao i njegovo samopouzdanje.
Kada vlastite probleme počne sam rješavati, na dobrom je putu da prevlada i depresiju.
4. Primjećujte sve ono što je dobro kod vašeg djeteta
Premda većina roditelja uglavnom kritizira djecu, drži im prodike i naglašava što sve ne čine dobro, vi učinite upravo suprotno.
Primjerice, recite svom tinejdžeru da ste sretni i ponosni što je baš on ili ona vaše dijete, da mu se divite jer se u svojim nježnim godinama zna dobro nositi sa svojim emocijama i životnim izazovima.
Ako su mu ocjene loše, nemojte ga kritizirati, nego mu recite da vjerujete u njega i da sama ocjena nije mjerilo ni njegova znanja ni mudrosti, koja je zapravo u životu najvažnija.
Također, naglasite mu da depresija često pogađa istinski osjećajne ljude, kao i to da će iz toga privremenog stanja izaći još jači.
Objasnite mu, premda se to sad tako ne čini, da nakon svake oluje dolazi sunce te da se sam život sastoji od uspona i padova, koji se neprestano izmjenjuju.
5. Predložite neki zanimljivi izlet ili putovanje na neko neobično mjesto
Svojem tinejdžeru možete predložiti odlazak na neko posebno mjesto tijekom vikenda na kojem nikad dosad nije bio.
Primjerice, odvedite ga na neko divlje mjesto u prirodi, na slapove, jezero, planinarenje i sl.
Izvrsno bi bilo da se malo fizički iscrpi i dobro odspava nakon toga.
Također, na tom izletu dopustite mu da osjeti sve svoje emocije, od onih najmračnijih do onih uzvišenijih, primjerice pri pogledu na ljepote prirode, slapove, tijekom susreta s nekom životinjom…
Slušajte ga te mu čak predložite da, ako to želi, zapisuje kako se osjeća, najbolje na papir.
Kontakt s prirodom zaista liječi najdublje tuge i najnesretnije emocije te izvrsno vraća mladi organizam u balans.
6. Vodite računa o tome da se zdravo hrani
Jako je važno da vaše dijete jede zdravu, prirodnu i svježu hranu te obilje voća i povrća.
Neka se u vašem kuhinjskom ormariću uvijek nađe orašasto voće i tamna čokolada, koja podiže raspoloženje.
Prehrana je usko vezana uz emocije i stanje uma tinejdžera. Ako tinejdžer nikad dosad nije pomagao u kuhanju, slobodno mu i to predložite.
To će dati određeni osjećaj odgovornosti i povećati svijest o važnosti zdrave prehrane.
7. Predložite tinejdžeru neku tjelesnu aktivnost (po njegovu izboru)
Za mentalno zdravlje djece izuzetno je važna tjelesna aktivnost. Bilo bi izvrsno kada bi vaš tinejdžer počeo biciklirati, trčati, skejtati, plivati ili planinariti.
Zapravo, nije važna vrsta aktivnosti, neka sam izabere ono što mu predstavlja najveći izazov i užitak.
Predložite mu sljedeće: kada god osjeti da mu raspoloženje pada, neka se posveti nekoj fizičkoj aktivnosti, bilo kojoj.
U dobrobiti kretanja i aktivnosti vaš će se tinejdžer i sam vrlo brzo uvjeriti.
Centar za edukaciju mladih uspješno je realizirao prvi modul programa osnaživanja mladih lidera, iz sedam općina Kantona Središnja Bosna, “YOUth CAN”.
Sudionike programa, mlade iz Travnika, Novog Travnika, Bugojna, Busovače, Viteza, Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa upoznali smo s konceptom omladinskog rada i aktivizma u zajednici, te iskustvenog učenja i neformalne edukacije. Mapirali smo mjesta na kojima se mladi okupljaju u njihovim zajednicama, te istražili koje su to potrebe, navike i problemi mladih u gradovima iz kojih sudionici dolaze.
Sami sudionici su prepoznali vrijednost ovog programa, kako za njihov osobni i socijalni razvoj, tako i za njihove zajednice, jer će upravo oni, nakon uspješnog završetka programa, biti pokretači i nositelji pozitivnih promjena te kreatori zdravog i sigurnog okruženja za djecu i mlade u svojim zajednicama.
“Sve je definitivno bilo korisno i možemo koristiti u daljnjem radu. Samopouzdanje će mi se popraviti i bit ću spremna za rad s mladima i pokretanje vlastitih projekata”, dojam je jedne od sudionica. Svi su se složili da će mladima u svom okruženju prenijeti sve što su naučili, ka i entuzijazam i motivaciju za pokretanje promjena.
Pored učenja, prvi modul programa bio je prilika i za međusobno upoznavanje mladih iz KSB, razmjenu iskustava, sklapanje prijateljstava i razvoj ideja.
Cilj programa “YOUth CAN“ je osnažiti mlade iz KSB u savjesne, odgovorne i aktivne članove zajednice, spremne doprinijeti njenom razvoju i dobrobiti svih njenih članova.
Centar za edukaciju mladih kroz ovaj program želi kreirati i bazu mladih aktivista u KSB, koji će, svojim proaktivnim djelovanjem konstantno unaprjeđivati svoju zajednicu i animirati svoje sugrađane, posebno mlade da i oni budu dio pozitivnih promjena.
CEM realizira „YOUth CAN“ program u okviru Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvitak (USAID).
U Busovači je, uz poštivanje propisanih epidemioloških mjera, održan Okrugli stol na temu „Promoviranje i izrada politika prema mladima“, u organizaciji udruge „Mladi zajedno“ i uz potporu Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Tema Okruglog stola odnosila se na kreiranje i donošenje politika prema mladima, s obzirom na probleme i potrebe mladih, te konkretne prijedloge i mjere za njihovo rješavanje.
Posebna pažnja bila je usmjerena na promociju Zakona o mladima Federacije BiH, normativnog akta institucija vlasti s programskim pristupom djelovanja prema mladima, a što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce djelovanja te ciljeve zakona i mjere za realizaciju istih, te na Nacrt strategije za mlade KSB koji je usvojen u Saboru KSB.
Konkretnim prijedlozima s Okruglog stola mladi će nastojat ugraditi i svoje prijedloge za izradu konačne Strategije za mlade KSB.
Okruglim stolom moderirala je predstavnica udruge “Mladi zajedno” i članica Povjerenstva za mlade u OV Busovača, Mariela Livaja, koja je, uz uvodne pozdravne riječi, izrazila želju za konkretnim prijedlozima kojima ćemo dužnosnicima i donositeljima odluka pomoći u stvaranju boljeg ambijenta za život mladih u svim dijelovima općine Busovača, Kantona, Federacije BiH i BiH.
Panelisti na Okruglom stolu bili su predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara, ministrica financija u Vladi KSB, Mirjana Plavčić, zastupnica u Saboru KSB, Suzana Krišto, koja je i predlagač Nacrta strategije za mlade KSB i koordinatorica Tima za izradu Strategije za mlade KSB, te predsjedatelj OV Busovača, Josip Mravak.
Nakon uvodnih izlaganja panelista, uslijedila je rasprava u kojoj su sudjelovali vijećnici iz OV Busovača, predstavnici Vijeća mladih, predstavnici NVO-a, te predstavnici Povjerenstva za mlade s lokalne i kantonalne razine.
Na Okruglom stolu je zaključeno kako je potrebno mladima približiti procese kreiranja i donošenja politika, te ih zainteresirati za aktivno sudjelovanje u svim dijelovima tih procesa.
Uzimajući u obzir tempo kojim se razvijaju raznorazne platforme novih društvenih mreža i kojekakvih online povezivanja ljudi, pomalo zaboravljamo koliko je jedan običan telefonski poziv s brzinski izgovorenim „Idemo na kavu?“ postao zaborav.
Kao prvo, sve manje koristimo pozive kako bismo nekoga pitali kako je ili nešto dogovorili, a sve više komunikaciju svodimo na tipkanje i poruke; a kao drugo, sve manje odlazimo na kave i druženja, a sve više takve aktivnosti mijenjamo videopozivima i višesatnim izmjenjivanjima kilometarskih poruka kako bi nekome predstavili sva ažuriranja u vlastitom životu.
Jesu li emotikoni zamijenili osjećaje, a avatari ljude? Jesu li lajkovi zamijenili zagrljaje, a videopozivi šetnje? Odlazimo li u prirodu kako bismo osluškivali tišinu šuma, a ne snimili novi status?
Foto: Photosecrets
Društvene mreže i mentalno zdravlje
Ovo vjerojatno nije prvi članak o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje kojega čitate, a zasigurno nije ni zadnji. O ovoj temi se toliko raspravlja da više ni sami nemamo volje čitati o nekim novim istraživanjima jer nas to ionako neće „spasiti“ od masovnog izumiranja pravih druženja licem u lice.
Realno, to je i istina jer više nema smisla diskutirati o uvođenju zabrana korištenja društvenih mreža za mlade i kojekakvih nerealnih ograničenja, posebno ako uzmemo u obzir i činjenicu da se dio školske godine preselio na društvene mreže.
Ako već neke stvari moramo prihvatiti pod normalno, red je da o njima donesemo relevantne informacije nastale na temelju raznih znanstvenih istraživanja u posljednjih nekoliko godina. Do prije nekoliko godina, socijalna usporedba se uglavnom svodila na to da nam je bilo bitno koliko je susjedov travnjak zeleniji od našega. Danas ne gledamo susjedov travnjak, nego online profile ljudi iz cijeloga svijeta koji nam daju savjete kamo putovati, kako jesti, što raditi i kako živjeti.
Sve je to legitimno do onog trenutka kada postane zabrinjavajuće, a to se dogodi kada si krenete slagati životni kalendar prema odlascima na najekstravagantnije odmore ikad i beskonačnom dokazivanju da imate sretniju obitelj od svih ostalih na društvenim mrežama. A to vas natjecanje s drugima košta više od samog novca – košta vas vašeg mentalnog zdravlja.
Kako nas društvene mreže mijenjaju?
Možda zapravo i niste onaj tip koji kupuje sve stvari koje vidi kod ostalih, već samo pasivno „scrollate“ po društvenim mrežama i potpirujete vlastitu zavist zato što si ne možete priuštiti takav životni stil i slijediti korake influencera. Nažalost, i ta vas zavist košta vašeg mentalnog zdravlja.
Studije su otkrile da je zavist prema pratiteljima na društvenim mrežama izravno povezana s depresivnim raspoloženjima, a druga istraživanja su otkrila da je Instagram po tom pitanju još gori. Gledajući sve te slike ljubitelja fitnesa i poslovnih gurua, konstantno se uspoređujete i stvarate psihički pritisak zbog nemogućnosti posjedovanja takvih životnih okolnosti.
Nastojeći smanjiti zavist, mnogi idu korak dalje – počinju kupovati stvari koje im uopće nisu potrebne kako bi barem na društvenim mrežama mogli izgledati dobro. Gledanje slavnih kako pokazuju svoje najnovije tehnološke uređaje na društvenim mrežama ili gledanje slike nove torbice vašeg prijatelja mogli bi vas navesti na odlazak u kupovinu ili, još vjerojatnije, u neki online webshop koji će vam to omogućiti iz „udobnosti vlastitog doma“. To će vam privremeno poboljšati samopoštovanje, a može vam pomoći u stvaranju prividne slike uspjeha.
Kupnja sve više stvari postaje gora od pandemije, a iako se obitelji brojčano smanjuju, domovi i kuće u kojima živimo postaju sve veći. Koliko smo sretni u takvim praznim kutevima, pitanje je na koje svatko treba sam odgovoriti.
Međutim, društvene usporedbe na internetu postaju toksične tek kad se uspoređujemo s drugima koji pripadaju referentnoj skupini za koju smatramo da ima svojstva koja su nam razumno dostižna. Drugim riječima, možda će nam biti zabavno gledati poznate ljude kako voze milijunska vozila, ali ono što će nam vjerojatno najviše smetati jest ako neki vršnjak ima nove cipele, a ja ne.
Iako i ovdje može započeti diskusija oko materijalizma mladih, činjenica je da svi ti savršeni selfiji u trgovačkim centrima (uključujući i lažne osmijehe) izazivaju u tinejdžerima osjećaje isključenosti i možda doprinose depresiji.
Foto: Photosecrets
Prihvaćanje vlastitih nesavršenosti u doba društvenih mreža
Ono što je možda zanemareno u cijeloj priči je upravo činjenica da, žudeći za prividno savršenim tijelom i najljepšim odjevnim predmetima, zaboravljamo da svatko od nas ima i nedostatke koje nije potrebno prikrivati već si ih posvijestiti i prihvatiti.
Prihvaćanjem vlastitih slabosti otvaramo put oblikovanju novog sebe koji je spreman preusmjeriti fokus na jačanje nekih novih snaga za koje nije znao da postoje. Promatrajući ovaj segment iz svijeta društvenih mreža, slabosti se ne prihvaćaju već se „filtriraju“, odnosno prekrivaju kojekakvim filterima kako bi se što manje uočile. Tako sve ispada prividno savršeno, a ona „originalna fotografija“ je već odavno izbrisana kao da je ne gledamo svako jutro u ogledalu. Što s time čovjek želi postići? Teško je odgovoriti sa psihološke strane, ali laički rečeno, čovjek bježi od samoga sebe sve dok može, nadajući se kako se jednog dana neće sresti na onoj točki s koje je krenuo, a na nju se vrate čak i najbrži trkači svijeta (ako ćemo iz perspektive atletike).
Međutim, ne treba niti u ovom pogledu biti nerealan. Činjenica je da je tehnologija toliko daleko otišla da smo svjesni da više ne možemo bez nje. A i zašto bi? Zar nije jednostavnije neke stvari obaviti online, a ne gubiti vrijeme na čekanje u redovima?! Da, jednostavnije je i bolje samo ako ćemo to vrijeme koje smo uštedjeli iskoristiti za nešto pametnije od „scrollanja“ po Facebook-u.
Istraživanja o društvenim mrežama su sve brojnija, a to je zaista veliki napredak po pitanju unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Zato je nužno naglasiti da su i rezultati tih istraživanja višeznačni.
Drugim riječima, nije pravilo da će svaka osoba koja provodi previše vremena na društvenim mrežama biti depresivna, kao i da će svaka osoba koja nikada nije otvorila profil na društvenim mrežama biti sretnija i zadovoljnija sa svojim životom. Objašnjenje svega leži u pametnom korištenju onoga što nam tehnologija dala, a to je ključni segment za očuvanje mentalnog zdravlja.
Beskonačno „scrollanje“ i mentalno zdravlje
Društveni mediji se zaista mogu proaktivno koristiti na zdrave načine koji podižu i motiviraju, ali tu je i druga „pasivna“ krajnost koja dovodi do obeshrabrenja i izolacije. Ono što je bitno, barem za mentalno zdravlje, nije nužno količina utrošenog vremena na društvenim mrežama već način na koji se to vrijeme troši.
Zanimljivo je da su novija istraživanja zaista došla do zaključka, kojega svakako treba uzeti s oprezom, da je u današnje vrijeme bitnije djecu naučiti kako koristiti pametne mobitele, a ne ih oduzimati. Autori takvih istraživanja smatraju da je beskorisno djeci uskraćivati taj tehnološki svijet već da djecu treba, baš suprotno, učiti kako u tom svijetu živjeti. Smatraju da je to isto kao da im oduzmete ključeve automobila umjesto da ih naučite voziti.
Još jedna studija je pokazala da aktivnost na društvenim mrežama ne utječe na djecu na isti način. Djeca koja pasivno provode puno vremena ispred ekrana (gledajući televiziju, YouTube videozapise i sl.) imaju veću vjerojatnost da će imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje nego ona djeca koja su aktivno angažirana na mreži. Ovo istraživanje ide u smjeru da djeca koja samo promatraju druge i uspoređuju se s njima, imaju više negativnih automatskih misli i manjak samopouzdanja od onih koji svoje vrijeme na internetu provode aktivno. Međutim, i ove je podatke potrebno uzeti s oprezom jer je aktivnost na internetu danas višeznačan pojam koji može otići u previše smjerova. Nadajmo se da autori u ovom slučaju misle na aktivnost u pogledu edukacije (npr. djeca koja uče neke nove aktivnosti putem internetskih video tutoriala, recimo sviranje nekog instrumenta ili učenje novog plesa).
U svakom slučaju, živimo u vremenu u kojemu je nemoguće potpuno se odvojiti od tehnologije. Čak i oni koji su većinu svojega života proveli bez ikakvih smartphonea, došli su u situaciju kada moraju naučiti baratati s nekim osnovama jer smo kao društvo prihvatili takve tehnološke promjene kao nužne u svakodnevici. No, trebamo paziti na mlađe generacije koje se rađaju u ovom svijetu tehnologije i koje već polako ne shvaćaju što znači život bez mobitela. U tom slučaju, svaki roditelj je prepušten sam sebi i svojoj kreativnosti koja će, u najgorem slučaju, barem izuzeti gledanje crtanih filmova za vrijeme obroka u životu djeteta, ili se tome barem možemo nadati.
Foto: Photosecrets
Postoje li rješenja za mlade?
Iako je tekst išao više u smjeru današnjih adolescenata, ne treba napominjati da smo i svi mi stariji od te dobi došli do probijanja vlastitih granica kada je u pitanju vrijeme korištenja interneta. Svi mi ponekad, u svojim fazama dosađivanja, zaboravimo da već sat vremena ne radimo ništa pametno na tom mobitelu, a i dalje gledamo u ekran.
Prvo i osnovno – vrijeme. Ograničite si vrijeme provedeno na mobitelima i računalima. Pokušajte to posebno provoditi navečer prije spavanja. Preporučuje se da barem sat vremena prije odlaska na spavanje ne gledate u ekrane kako bi mozak dobio jasnu informaciju o stanju usnivanja te kako biste imali čvršći i kvalitetniji san.
Kao drugo – prostor. Ako niste upućeni u opasnosti koje vrebaju na internetu, saznajte o njima više ovdje. Imajte na umu da sve što objavite na internetu trajno ostaje zabilježeno. Vaši digitalni tragovi će ostati godinama nakon vas. Zar ne biste ipak željeli sačuvati malo privatnosti? Pažljivo razmotrite što ćete objavljivati, a što ćete čuvati u svoja četiri zida. Nije toliko zabavno kada apsolutno svaki stranac koji uđe na vaš profil na društvenoj mreži ujedno ulazi i u vaš osobni prostor. Nakon nekog vremena ćete shvatiti koliko je to pomalo zastrašujuće. Pazite koliko ćete prostora ostaviti drugim ljudima putem društvenih mreža.
Kao treće – alternative. Ako ne želite trošiti vrijeme na društvene mreže, onda nemojte sebi dozvoliti toliko „viška“ vremena. Organizirajte svoje slobodno vrijeme i rasporedite ga tako da vam ga ne ostane dovoljno za dosađivanje na društvenim mrežama.
Otiđite u šetnju, na druženje s prijateljima, na kavu ili jednostavno fotografirajte prirodu, čitajte knjigu i slušajte glazbu. Pronađite neki drugi izvor zanimacije koji će biti koristan i edukativan, a s obzirom na to koliko nam često vrijeme na internetu bude sve samo ne edukativno, pronađite si alternative koje vam neće ostaviti dovoljno vremena za „scrollanje“.
U prostorijama Sabora KSB održan je prvi sastanak Radnog tima za izradu Strategije za mlade KSB.
Strategija ze
mlade dokument je institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema
mladima, što uključuje definirane probleme i potrebe mladih, strateške pravce
djelovanja, te ciljeve Strategije i mjere za realizaciju ciljeva Strategije. Na
razini kantona, u skladu s ustavnim nadležnostima i zakonom, Strategija obvezno
sadrži programe djelovanja za mlade u pojedinim oblastima omladinskog sektora.
Zaključkom Sabora KSB formiran je Radni tim za izradu Strategije za mlade KSB kojega čine predstavnici zastupničkih klubova, predstavnici resornih ministarstava, predstavnici nevladinih udruga, kantonalnih vijeća mladih, odnosno predstavnici mnogih oblasti u zajednici kako bi se definirala metodologija i koraci u izradi.
Članovi radnog tima su: Danijela Lovrić, Dajana Maros, Senad Selimović,
Elvedin Mušanović, Adis Imamović, Mersiha Hamidović, Ivana Pavlović, Katarina
Velte, Nusret Baručija, Jasmina Muhić, Anđela Bojanić, Anto Gavrić, Edina
Alihodža, Elvira Emrović, Marijana Šafradin, Jasna Rajić, Elmir Škulj, Monika
Milićević, Aldin Ljubunčić, Antina Pilić i Mersiha Poturović.
Sjednicom je predsjedala predsjednica Radnog tima Suzana Krišo, predlagač Nacrta Strategije za mlade KSB.
Tema prvog sastanka je bila upoznavanje Tima s metodologijom izrade strategije i razrada plana aktivnosti sa podjelom zaduženja. Diskusije su bile usmjerene na konkretne probleme, analizu stanja na području ovog kantona. U narednom razdoblju, kada će biti provedena i javna rasprava, uključit će se što veći broj mladih ljudi iz svih zajednica i različitih kategorija u izradu strategije.
Strategija iskazuje jasno i dugoročno
opredjeljenje u stvaranju socijalnih uvjeta za trajnu dobrobit mladih te
njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici.
Strategijom se utvrđuju osnovna načela kantonalne politike prema mladima te
radni plan kojim kanton Središnja Bosna
daje osnovne zadaće organima uprave za provedbu utvrđenih ciljeva.
Na temelju mjera, moći ćemo kreirati i nove Zakonske okvire koji omogućavaju ostvarivanje prava na bolje obrazovanje, stipendiranje, rad i zapošljavanje, poduzetništvo te sve oblasti u društveno-političkom angažmanu.
Sve institucije vlasti KSB trebaju zajedno
raditi na poboljšanju položaja mladih. Složenost položaja i potreba mladih
zahtijeva planirano, organizirano i zajednički koordinirano djelovanje
različitih institucija vlasti, kao i javnih ustanova. Problemi mladih vezani su
za sve oblasti života i često se prenose i prepliću iz oblasti u oblast.
Stoga je
jedini objektivan put ka poboljšanju položaja mladih u KSB zajedničko
djelovanje u okviru zajednički osmišljene i vođene politike prema mladima.
Zajedničko djelovanje jedini put ka poboljšanju položaja mladih
Radni tim za izradu Strategije za mlade ŽSB je spoj mladih, aktivnih članova našeg društva suočeni s potrebama i problemima mladih ljudi i članova tima s bogatim iskustvom u svim oblastima društveno političkog angažmana.
Diskusije na prvom sastanku su bile usmjerene na konkretne probleme i analizu stanja potreba mladih na prostoru KSB.
U narednom razdoblju, kada će biti provedena i javna rasprava, uključit
će se što veći broj mladih ljudi iz svih zajednica i različitih kategorija u
izradu strategije
Na temelju mjera, moći ćemo kreirati i nove Zakonske okvire koji omogućavaju ostvarivanje prava na bolje obrazovanje, stipendiranje, rad i zapošljavanje, poduzetništvo te sve oblasti u društveno-političkom angažmanu.
U Kantonu Središnja Bosna do sada nije kreiran ni usvojen niti jedan strateški dokument za mlade, te bi ovaj dokumet predstavljao prvu strategiju za mlade kantona Središnja Bosna.
STRATEGIJOM ZA MLADE OSIGURAVAMO SUSTAVAN PRISTUP RJEŠAVANJA PROBLEMA MLADIH
Također, zastupnica i predsjednica Povjerenstva za školstvo, kulturu, šport i mladež Suzana Krišto razgovarala je s predsjednikom Vijeća mladih ŽSB Adinom Pinjom.
Predsjednik Vijeća je čestitao zastupnici Krišto na pokrenutoj proceduri donošenja Strategije za mlade KSB kao i iniciranim i usvojenim izmjenama Zakona kojim su i “Mladi” prepoznati u nazivu i djelokrugu ministarstva, te zahvalio na svim zalaganjima za sustavno poboljšanje položaja mladih na prostoru KSB.
Također, zastupnicu je upoznao s ustrojstvom Vijeća mladih KSB kao i s dosadašnjim radom i aktivnostima, te s budućim planovima Vijeća mladih.
Kao glavni problem predsjednik Vijeća mladih KSB istaknuo je implementaciju i primjenu Zakona o mladima Federacije BiH koji je donesen 2010. godine, ali njegova primjena ni danas nije zadovoljavajuća na svim nivoima FBiH.
Zastupnica Krišto zahvalila se na iskazanoj potpori za izradu Strategije za mlade KSB, te iskazanoj želji za nastavak suradnje za sustavno poboljšanje položaja mladih u KSB.
Obećala
je potporu Vijeću mladih u njihovom budućem radu naglasivši da je rješavanje
problema primjene Zakona o mladima F BiH jedan od prioriteta. Istaknula je da
je funkcioniranje Vijeća mladih izuzetno značajno jer se ostvarivanjem dobre
suradnje između institucija vlasti i mladih ove zemlje mogu postići dobri
rezultati u rješavanju problema s kojima se ova populacija susreće.
Zastupnica je istaknula da Strategija za mlade KSB ima izuzetno veliku važnost, osobito one mjere koje se tiču zapošljavanja i sigurnosti mladih, te poticanje razvoja vještina kod mladih ljudi kroz sve oblasti.
„Stvaranje boljeg ambijenta za život mladih u svim dijelovima KSB je prioritet koji moramo što prije realizirati kako bi osigurali bolje uvjete mladima za obnašanje svih pozicija u društvu kao i zaustavljanje odlaska mladih iz BiH i ŽSB”, poručila je zastupnica Krišto.
Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić izjavio je da su ove godine 22 studenta iz BiH iskoristila mogućnost ferijalnog rada u SR Njemačkoj.
Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2005. godine provodi program Ferijalnog rada studenata u SR Njemačkoj. Program je namijenjen studentima koji su redoviti studenti sveučilišta i visokih škola u Bosni i Hercegovini, koji nisu upisani u posljednju godinu studija, te koji dobro vladaju njemačkim jezikom i spremni su za rad u Njemačkoj u periodu koji nije kraći od dva mjeseca.
– Kao i svake godine mi smo u prosincu prošle godine putem web stranice objavili javni poziv za program Ferijalnog rada u SR Njemačkoj. Za 2019. godinu imali smo odobrenu kvotu za 150 studenata, a ukupno se na program prijavilo 57 studenata. Nakon završetka procesa prijavljivanja, prijave su proslijeđene u Središnji ured za posredovanje u zapošljavanju (ZAV) Savezne agencije za rad SR Njemačke, a od svibnja su počele stizati prve radne ponude za studente – dodao je Bandić.
Napomenuo je da su ove godine iz ZAV-a došle 23 radne ponude, da je za 22 studenta urađeno posredovanje i oni su otišli na rad u SR Njemačku, dok jedna radna ponuda nije prihvaćena. Usporedbe radi, kako je dodao, u posljednjih pet godina na ferijalni rad je odlazilo godišnje između 15 i 50 studenata, a taj broj zavisi prije svega od broja dostavljenih radnih ponuda iz ZAV-a, te zavisi od broja studenata koji na kraju prihvate ponuđene poslove.
– Također, dosadašnja praksa je pokazala da dobar dio studenata koji dobiju priliku da rade u Njemačkoj putem ovog programa, a ostave dobar dojam kod poslodavaca, u narednim godinama nastavlja ići na sezonski rad u Njemačku na način da ih direktno kontaktiraju poslodavci. Zbog toga je ovo jedan izrazito dobar program gdje mladi ljudi imaju priliku da steknu radno iskustvo, zarade novac za nastavak studija, usavrše njemački jezik i razviju radne navike. Također, potrebno je reći da se putem ovog programa ne može na duže od tri mjeseca ostati u Njemačkoj, te se svi mladi ljudi koji odu na sezonski rad uredno vrate u BiH – naglasio je Bandić, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Skupština Srednjobosanske županije (SBŽ) usvojila je danas zakonske izmjene i dopune, kojima je planirano da županijsko Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta postane nadležno i za pitanje mladih.
Inicijatorica zakonskih izmjena, zastupnica Suzana Krišto (HDZ BiH), kazala je kako će na ovaj način biti stvorena mogućnost za poboljšanje položaja mladih u SBŽ-u, koji se susreću s nizom problema.
– Ovo je odgovor na postojeću situaciju jer vidimo da mladi sve više napuštaju BiH, pa i našu županiju – istaknula je Krišto, obraćajući se zastupnicima.
Današnje zakonske izmjene, dodala je, stvaraju uvjete da problemi mladih budu rješavani institucionalnim putem.
– Svjesni smo da ne možemo riješiti sve probleme, ali negdje moramo početi i poslati poruku mladima da pokušavamo – naglasila je Krišto.
Ministarstvo koje će biti nadležno i za pitanje mladih osigurano je usvajanjem Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela Uprave SBŽ-a.
Evropska unija pomaže građanima, civilnom društvu, poslovnoj zajednici i institucijama širom Bosne i Hercegovine.
EU Periskop je serijal emisija u kojem vam pričamo o konkretnim rezultatima te pomoći i kako je ona utjecala na poboljšanje kvalitete života građana Bosne i Hercegovine.
Za mlade u Bosni i Hercegovini, ulaganje u perspektivne industrije kao što je IT sektor, otvara nove poslovne mogućnosti i razvoj karijere. Informacijski i komunikacijski sektor jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih.
Evropska unija je kroz projekat Integrisani lokalni razvoj (LIR) sa 6.6 miliona eura podržala razvoj 21 jedinice lokalne samouprave, što je, između ostalog, omogućilo stvaranje novih radnih mjesta za mlade u BiH te donijelo konkretne i opipljive rezultate u poboljšanju života građana BiH. Više od 600 ljudi je zaposleno u malim i srednjim preduzećima, lokalnim zajednicama i poljoprivredi u kategoriji mladih preduzetnika i pokretanju biznisa.
Jedna od kompanija koja je zahvaljujući projektu proširila svoj obim poslovanja, povećala listu klijenata i zaposlila mlade i perspektivne ljude iz IT sektora je WaySeven Technologies iz Banjaluke, mlada i mala kompanija čija je osnovna djelatnost razvoj i savjetovanje o razvoju softvera.
„Naša ideja za projekat je bila da zaposlimo nove osobe i tako proširimo, tj. uduplamo tim. Od kolega iz Bit Alijanse smo dobili informacije o projektu za razvoj lokalnog tržišta kroz koji bismo mogli dobiti određeno sufinansiranje i pomoć. Zajedno smo odlučili prijaviti se i realizovati naše ideje,“ kaže Goran Gašić, direktor WaySeven Technologies.
Klijenti WaySeven Technologies su mala i srednja preduzeća iz inostranstva koja imaju potrebu za unapređenjem poslovanja uvođenjem softvera i koja žele da isprate proces digitalizacije koji se uveliko dešava u Evropi i čitavom svijetu.
„Imali smo ideju i plan kako da ostvarimo naš rast i željeli smo to uraditi kroz nekoliko ciklusa, od kojih je prvi bio da primimo dvadesetak ljudi od kojih smo izabrali najbolje kandidate. Kandidate koji nisu prošli u naredni ciklus smo educirali o načinima pronalaska posla i pripreme za tržište rada. Drugi ciklus je bio specifičniji, vezan za IT, te je 11 kandidata prošlo određene kurseve, edukacije i nakon toga od svih njih smo izabrali šest koji su ostali s nama, tj. njih pet je dobilo stalni posao, a jedna koleginica je s nama na nekom obliku prakse jer još nije završila fakultet“, objašnjava Gašić.
Većina novca je uložena u opremu i edukaciju zaposlenih, odnosno svih polaznika prakse koju su organizovali. Korist koju je firma ostvarila učešćem u LIR projektu je, prema njihovim riječima, značajna i višestruka.
„Dobri i kvalitetni ljudi su naš glavni resurs, s obzirom na posao kojim se bavimo, tako da smo kroz ovaj projekat uspjeli da zaposlimo šest novih ljudi, a povećanjem kapaciteta smo uspjeli da dobijemo nove klijente i da povećamo obim posla koji možemo da obavimo za naše klijente. Pored toga, veliku korist od ovog projekta smo imali i kroz sam taj ciklus prakse koji je bio jako pozitivno iskustvo za sve ljude koji su zaposleni u firmi, to je bilo neko dobro druženje uz posao. Stoga smo i ove godine odlučili da organizujemo još jedan ciklus prakse, ovaj put bez ičije pomoći, samoinicijativno, zato što je bilo dobro za nas, kao naše iskustvo, a s druge strane mislim da je bilo jako dobro i za ljude koji su prošli kroz to i želimo da nekim mlađim ljudima koji sad ulaze u IT ponudimo neko inicijalno iskustvo koje će im biti potrebno da počnu da rade u nekim drugim firmama ili našoj firmi“, objašnjava Gašić.
Dodatna prednost je mogućnost da zaposleni budu mentori polaznicima obuke i na taj način ostvare i lični razvoj ali i prenesu vrijednosti kompanije na buduće kolege. Jedna od novih radnica u WaySeven Technologies je Maja Jovićić, menadžer za komunikaciju koja kaže da je za nju posao koji obavlja i cijelo iskustvo obuke i selekcije kadrova tokom trajanja projekta, dragocjeno iskustvo, jer joj je omogućilo da organizaciju za koju radi upozna iznutra i shvati proces rada i zadatke svih sektora.
„Ranije sam povremeno radili za WaySeven Technologies u marketingu i prodaji,ali sam željela da uđem i u druge sektore, tako da mi je ovaj projekat apsolutno to omogućio jer sam za kratka tri mjeseca uspjela da prođem sve te sektore koji obično ostaju nepoznati za nekoga ko je tek ušao u ovaj posao. Imam dvostruku korist, jedna stvar je bila da je odlično što sam prošla obuku, dijelom zajedno s ostalim praktikantima, a dijelom samostalno. S druge strane dobila sam vrlo zanimljive smjernice jer je moj posao, u jednom simpatičnom dijelu, vezan između ostalog i za ljudske resurse. Tako da sam dosta naučila i o odnosima s ljudima i ljudskim resursima“, kaže Jovičićeva.
Projekat LIR je dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji je finansirala Evropska unija u iznosu od 19 miliona eura. Ključni korisnici LIR projekta tokom dvije godine su 21 jedinica lokalne samouprave, koje su grupisane u četiri geografska klastera prvenstveno u područjima pogođenima poplavama i regijama s visoko stopom povratnika i raseljenih osoba: 30 malih i srednjih preduzeća, 300 seoskih gazdinstava, 50 organizacija civilnog društva i grupa građana u ciljanim zajednicama, 100.000 građana, uključujući i 5.000 pripadnika socijalno isključenih i ranjivih grupa, te institucije viših nivoa vlasti.
“Od deset prodajnih objekata u Travniku, koliko je jučer obišao naš maloljetni Tajni kupac, u njih tri je bez problema uspio kupiti alkoholno piće”, priopćeno je iz Centra za edukaciju mladih Travnik.
Osoblje dva prodajna objekta jednog trgovačkog
lanca, te jednog samostalnog trgovačkog objekta ovim je prekršilo odredbe
Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji izričito zabranjuje prodaju alkoholnih
pićamaloljetnicima.
Akcijom smo još jednom pokazali da su alkoholna
pića lako dostupna maloljetnicima, uprkos našim stalnim upozorenjima i pozivima
trgovcima da poštuju zakon i obrate pažnju na mlade koji pokušavaju kupiti
alkoholna pića u njihovim objektima.
Iako smo protekle sedmice, u saradnji sa
policijskom stanicom Travnik, sproveli redovnu akciju upozoravanja trgovaca i
ugostitelja o važnosti poštivanja zakona i uručili im informativni materijal o
sadržaju zakona, kao i oznake o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18
godina, u nekim trgovačkim objektima je, kao što možemo vidjeti, nastavljena
praksa prodaje alkohola maloljetnicima.
Dostupnost alkoholnih pića djeci i mladima samo
je jedan dio vrlo složenog i ozbiljnog društvenog problema izloženosti djece i
mladih alkoholu u našoj državi, kroz njegove niske cijene, nedovoljno
kontrolisano reklamiranje, kao i navedenu praksu prodajnih objekata.
Naše društvo još uvijek nije shvatilo ozbiljnost
problema koje konzumiranje alkohola izaziva, jer je upravo on uzrok brojnih
socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih i ekoloških problema. Bosna i Hercegovina,
kao potpisnica brojnih konvencija o zaštiti i unaprjeđenju prava djece i
mladih, dužna je aktivno raditina zaštiti njihovog zdravlja i smanjiti njihovu
izloženost alkoholu i drugim štetnim materijama koje izazivaju negativne
posljedice po njihovo zdravlje.
Budući da BiH posjeduje regulativu koja se tiče
prodaje alkohola maloljetnicima, pozivamo nadležne institucije da koriste svoje
ovlasti i poduzmu odgovarajuće mjere prema prekršiocima zakona.
Mi svakako nastavljamo aktivan rad na prevenciji
konzumiranja alkohola među djecom i mladima, kroz direktan rad s njima, ali i
podizanje svijesti donosilaca odluka i cjelokupne javnosti da zaštita djece i
mladih od alkohola mora biti prioritet cijelog društva.
