Mogućnost ferijalnog rada u Njemačkoj iskoristila 22 studenta iz BiH

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić izjavio je da su ove godine 22 studenta iz BiH iskoristila mogućnost ferijalnog rada u SR Njemačkoj.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH od 2005. godine provodi program Ferijalnog rada studenata u SR Njemačkoj. Program je namijenjen studentima koji su redoviti studenti sveučilišta i visokih škola u Bosni i Hercegovini, koji nisu upisani u posljednju godinu studija, te koji dobro vladaju njemačkim jezikom i spremni su za rad u Njemačkoj u periodu koji nije kraći od dva mjeseca.

– Kao i svake godine mi smo u prosincu prošle godine putem web stranice objavili javni poziv za program Ferijalnog rada u SR Njemačkoj. Za 2019. godinu imali smo odobrenu kvotu za 150 studenata, a ukupno se na program prijavilo 57 studenata. Nakon završetka procesa prijavljivanja, prijave su proslijeđene u Središnji ured za posredovanje u zapošljavanju (ZAV) Savezne agencije za rad SR Njemačke, a od svibnja su počele stizati prve radne ponude za studente – dodao je Bandić.

Napomenuo je da su ove godine iz ZAV-a došle 23 radne ponude, da je za 22 studenta urađeno posredovanje i oni su otišli na rad u SR Njemačku, dok jedna radna ponuda nije prihvaćena. Usporedbe radi, kako je dodao, u posljednjih pet godina na ferijalni rad je odlazilo godišnje između 15 i 50 studenata, a taj broj zavisi prije svega od broja dostavljenih radnih ponuda iz ZAV-a, te zavisi od broja studenata koji na kraju prihvate ponuđene poslove.

– Također, dosadašnja praksa je pokazala da dobar dio studenata koji dobiju priliku da rade u Njemačkoj putem ovog programa, a ostave dobar dojam kod poslodavaca, u narednim godinama nastavlja ići na sezonski rad u Njemačku na način da ih direktno kontaktiraju poslodavci. Zbog toga je ovo jedan izrazito dobar program gdje mladi ljudi imaju priliku da steknu radno iskustvo, zarade novac za nastavak studija, usavrše njemački jezik i razviju radne navike. Također, potrebno je reći da se putem ovog programa ne može na duže od tri mjeseca ostati u Njemačkoj, te se svi mladi ljudi koji odu na sezonski rad uredno vrate u BiH  – naglasio je Bandić, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

(Business magazin)

Srednjobosanska županija dobila ministarstvo nadležno za mlade

Skupština Srednjobosanske županije (SBŽ) usvojila je danas zakonske izmjene i dopune, kojima je planirano da županijsko Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta postane nadležno i za pitanje mladih.

Inicijatorica zakonskih izmjena, zastupnica Suzana Krišto (HDZ BiH), kazala je kako će na ovaj način biti stvorena mogućnost za poboljšanje položaja mladih u SBŽ-u, koji se susreću s nizom problema.

– Ovo je odgovor na postojeću situaciju jer vidimo da mladi sve više napuštaju BiH, pa i našu županiju – istaknula je Krišto, obraćajući se zastupnicima.

Današnje zakonske izmjene, dodala je, stvaraju uvjete da problemi mladih budu rješavani institucionalnim putem.

– Svjesni smo da ne možemo riješiti sve probleme, ali negdje moramo početi i poslati poruku mladima da pokušavamo – naglasila je Krišto.

Ministarstvo koje će biti nadležno i za pitanje mladih osigurano je usvajanjem Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela Uprave SBŽ-a.

(www.vecernji.ba)

Nova radna mjesta za mlade stručnjake u BiH

Evropska unija pomaže građanima, civilnom društvu, poslovnoj zajednici i institucijama širom Bosne i Hercegovine. 

EU Periskop je serijal emisija u kojem vam pričamo o konkretnim rezultatima te pomoći i kako je ona utjecala na poboljšanje kvalitete života građana Bosne i Hercegovine.

Za mlade u Bosni i Hercegovini, ulaganje u perspektivne industrije kao što je IT sektor, otvara nove poslovne mogućnosti i razvoj karijere. Informacijski i komunikacijski sektor jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih.

Evropska unija je kroz projekat Integrisani lokalni razvoj (LIR) sa 6.6 miliona eura podržala razvoj 21 jedinice lokalne samouprave, što je, između ostalog, omogućilo stvaranje novih radnih mjesta za mlade u BiH te donijelo konkretne i opipljive rezultate u poboljšanju života građana BiH. Više od 600 ljudi je zaposleno u malim i srednjim preduzećima, lokalnim zajednicama i poljoprivredi u kategoriji mladih preduzetnika i pokretanju biznisa.

Jedna od kompanija koja je zahvaljujući projektu proširila svoj obim poslovanja, povećala listu klijenata i zaposlila mlade i perspektivne ljude iz IT sektora je WaySeven Technologies iz Banjaluke, mlada i mala kompanija čija je osnovna djelatnost razvoj i savjetovanje o razvoju softvera.

„Naša ideja za projekat je bila da zaposlimo nove osobe i tako proširimo, tj. uduplamo tim. Od kolega iz Bit Alijanse smo dobili informacije o projektu za razvoj lokalnog tržišta kroz koji bismo mogli dobiti određeno sufinansiranje i pomoć. Zajedno smo odlučili prijaviti se i realizovati naše ideje,“ kaže Goran Gašić, direktor WaySeven Technologies.

Klijenti WaySeven Technologies su mala i srednja preduzeća iz inostranstva koja imaju potrebu za unapređenjem poslovanja uvođenjem softvera i koja žele da isprate proces digitalizacije koji se uveliko dešava u Evropi i čitavom svijetu.

„Imali smo ideju i plan kako da ostvarimo naš rast i željeli smo to uraditi kroz nekoliko ciklusa, od kojih je prvi bio da primimo dvadesetak ljudi od kojih smo izabrali najbolje kandidate. Kandidate koji nisu prošli u naredni ciklus smo educirali o načinima pronalaska posla i pripreme za tržište rada. Drugi ciklus je bio specifičniji, vezan za IT, te je 11 kandidata prošlo određene kurseve, edukacije i nakon toga od svih njih smo izabrali šest koji su ostali s nama, tj. njih pet je dobilo stalni posao, a jedna koleginica je s nama na nekom obliku prakse jer još nije završila fakultet“, objašnjava Gašić.

Većina novca je uložena u opremu i edukaciju zaposlenih, odnosno svih polaznika prakse koju su organizovali. Korist koju je firma ostvarila učešćem u LIR projektu je, prema njihovim riječima, značajna i višestruka. 

„Dobri i kvalitetni ljudi su naš glavni resurs, s obzirom na posao kojim se bavimo, tako da smo kroz ovaj projekat uspjeli da zaposlimo šest novih ljudi, a povećanjem kapaciteta smo uspjeli da dobijemo nove klijente i da povećamo obim posla koji možemo da obavimo za naše klijente. Pored toga, veliku korist od ovog projekta smo imali i kroz sam taj ciklus prakse koji je bio jako pozitivno iskustvo za sve ljude koji su zaposleni u firmi, to je bilo neko dobro druženje uz posao. Stoga smo i ove godine odlučili da organizujemo još jedan ciklus prakse, ovaj put bez ičije pomoći, samoinicijativno, zato što je bilo dobro za nas, kao naše iskustvo, a s druge strane mislim da je bilo jako dobro i za ljude koji su prošli kroz to i želimo da nekim mlađim ljudima koji sad ulaze u IT ponudimo neko inicijalno iskustvo koje će im biti potrebno da počnu da rade u nekim drugim firmama ili našoj firmi“, objašnjava Gašić.

Dodatna prednost je mogućnost da zaposleni budu mentori polaznicima obuke i na taj način ostvare i lični razvoj ali i prenesu vrijednosti kompanije na buduće kolege. Jedna od novih radnica u WaySeven Technologies je Maja Jovićić, menadžer za komunikaciju koja kaže da je za nju posao koji obavlja i cijelo iskustvo obuke i selekcije kadrova tokom trajanja projekta, dragocjeno iskustvo, jer joj je omogućilo da organizaciju za koju radi upozna iznutra i shvati proces rada i zadatke svih sektora.

„Ranije sam povremeno radili za WaySeven Technologies u marketingu i prodaji,ali sam željela da uđem i u druge sektore, tako da mi je ovaj projekat apsolutno to omogućio jer sam za kratka tri mjeseca uspjela da prođem sve te sektore koji obično ostaju nepoznati za nekoga ko je tek ušao u ovaj posao. Imam dvostruku korist, jedna stvar je bila da je odlično što sam prošla obuku, dijelom zajedno s ostalim praktikantima, a dijelom samostalno. S druge strane dobila sam vrlo zanimljive smjernice jer je moj posao, u jednom simpatičnom dijelu, vezan između ostalog i za ljudske resurse. Tako da sam dosta naučila i o odnosima s ljudima i ljudskim resursima“, kaže Jovičićeva.

Projekat LIR je dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji je finansirala Evropska unija u iznosu od 19 miliona eura. Ključni korisnici LIR projekta tokom dvije godine su 21 jedinica lokalne samouprave, koje su grupisane u četiri geografska klastera prvenstveno u područjima pogođenima poplavama i regijama s visoko stopom povratnika i raseljenih osoba: 30 malih i srednjih preduzeća, 300 seoskih gazdinstava, 50 organizacija civilnog društva i grupa građana u ciljanim zajednicama, 100.000 građana, uključujući i 5.000 pripadnika socijalno isključenih i ranjivih grupa, te institucije viših nivoa vlasti.

(business magazin)

“Tajni kupac” u Travniku

“Od deset prodajnih objekata u Travniku, koliko je jučer obišao naš maloljetni Tajni kupac, u njih tri je bez problema uspio kupiti alkoholno piće”, priopćeno je iz Centra za edukaciju mladih Travnik.

Osoblje dva prodajna objekta jednog trgovačkog lanca, te jednog samostalnog trgovačkog objekta ovim je prekršilo odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, koji izričito zabranjuje prodaju alkoholnih pićamaloljetnicima.

Akcijom smo još jednom pokazali da su alkoholna pića lako dostupna maloljetnicima, uprkos našim stalnim upozorenjima i pozivima trgovcima da poštuju zakon i obrate pažnju na mlade koji pokušavaju kupiti alkoholna pića u njihovim objektima.

Iako smo protekle sedmice, u saradnji sa policijskom stanicom Travnik, sproveli redovnu akciju upozoravanja trgovaca i ugostitelja o važnosti poštivanja zakona i uručili im informativni materijal o sadržaju zakona, kao i oznake o zabrani prodaje alkohola osobama mlađim od 18 godina, u nekim trgovačkim objektima je, kao što možemo vidjeti, nastavljena praksa prodaje alkohola maloljetnicima.

Dostupnost alkoholnih pića djeci i mladima samo je jedan dio vrlo složenog i ozbiljnog društvenog problema izloženosti djece i mladih alkoholu u našoj državi, kroz njegove niske cijene, nedovoljno kontrolisano reklamiranje, kao i navedenu praksu prodajnih objekata.

Naše društvo još uvijek nije shvatilo ozbiljnost problema koje konzumiranje alkohola izaziva, jer je upravo on uzrok brojnih socijalnih, ekonomskih, zdravstvenih i ekoloških problema. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica brojnih konvencija o zaštiti i unaprjeđenju prava djece i mladih, dužna je aktivno raditina zaštiti njihovog zdravlja i smanjiti njihovu izloženost alkoholu i drugim štetnim materijama koje izazivaju negativne posljedice po njihovo zdravlje.

Budući da BiH posjeduje regulativu koja se tiče prodaje alkohola maloljetnicima, pozivamo nadležne institucije da koriste svoje ovlasti i poduzmu odgovarajuće mjere prema prekršiocima zakona.

Mi svakako nastavljamo aktivan rad na prevenciji konzumiranja alkohola među djecom i mladima, kroz direktan rad s njima, ali i podizanje svijesti donosilaca odluka i cjelokupne javnosti da zaštita djece i mladih od alkohola mora biti prioritet cijelog društva.