mladi

Poziv na interkulturalnu razmjenu mladih BiH i Njemačke

Nadbiskupijski centar za pastoral mladih „Ivan Pavao II.“ u suradnji sa njemačkom organizacijom BDKJ Wuppertal organizira interkulturalnu razmjenu mladih u razdoblju od 11. do 17. rujna.

“Ovim putem pozivamo mlade od 16 do 27 godina da nam se pridruže u razmjeni te zajedno sa mladima iz Njemačke na zanimljiv način otkriju što je to što nas povezuje i spaja. Tijekom razmjene mladih sudionici će imati priliku posjetiti značajna kulturna i povijesna mjesta u BiH, a kroz druženje i interakciju s mladima iz Njemačke upoznati i saznati više o povijesti i kulturi Njemačke”, istaknuto je u pozivu na mladicentar.org.

Sudjelovanje je besplatno, a smještaj i hrana su osigurani u prostorijama NCM-a.

Rok za prijavu je 4. rujna, a broj mjesta je ograničen. Informacije i prijave na: ncm.martina@gmail.com.

Mladima za rješavanje stambenog pitanja iz Proračuna FBiH 15 milijuna KM

Vlada Federacije BiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, donijela Odluku kojom se odobrava kredit Union banci d.d. Sarajevo po subordiniranim uvjetima iz sredstava utvrđenih Proračunom FBiH za 2022. godinu, u iznosu od 15 milijuna maraka.

Ova sredstva odobravaju se Union banci na kreditnoj osnovi s rokom dospijeća od 25 godina, te fiksnom kamatnom stopom od 0,1 posto godišnje, priopćio je u četvrtak Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Sredstva će se koristit za plasiranje kreditne linije namijenjene mladima za rješavanje stambenog pitanja. Ovo će u značajnoj mjeri doprinijeti rješavanju egzistencijalnih pitanja stanovništva, što će utjecati na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji, kao i jačanju kreditnog potencijala Union banke i mogućnost ponude dugoročnih kredita stanovništvu.

U obrazloženju Odluke je navedeno da je od pokretanja linije stambenih kredita za mlade 2018. godine, ukupno odobreno 1.128 kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosa od 110.031.162,81 KM, a prosječna starosna dob korisnika je 32 godine, od kojih je 57 posto s visokom i višom stručnom spremom, a 17 posto ima magistarsko i doktorsko zvanje. Korisnici stambenih kredita dolaze iz 50 gradova u FBiH. Ukupan iznos odobrenih kreditnih zahtjeva financiran je od Vlade Federacije BiH sa 55 miliona KM i učešća Union banke sa 55.031.162 KM.

Također, po osnovu kredita iz 2021. godine, koji je trenutno operativan radi kasnijeg početka uslovljenog epidemiološkom situacijom, formiran je kreditni portfolio za fizičke osobe.

 Rezultati su, između ostalog, 243 odobrena i realizirana kreditna zahtjeva u ukupnom iznosa od 25.409.217,60 KM, a nakon procesiranja zahtjeva u obradi očekuje se ukupno 269 odobrenih i realiziranih kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu od 28.470.217,60 KM. Prosječan iznos kredita je 105.150,28 KM, dok je prosječna starosna dob korisnika kredita 30 godina, od kojih 56 posto s visokom i višom stručnom spremom, a 13,6 posto ima magistarsko i doktorsko zvanje. Korisnici stambenih kredita dolaze iz 39 gradova u FBiH.

Federalno ministarstvo financija ovlašteno je da uime Vlade FBiH zaključi Ugovor o kreditu po subordiniranim uvjetima s Union bankom, a za potpisivanje ovog ugovora ovlaštena je federalna ministrica financija.

(Fena)

Zovko: 2022. godina će biti Europska godina mladih!

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za kulturu i obrazovanje Željana Zovko sudjelovala je na sjednici Odbora za kulturu i obrazovanje (CULT), tijekom koje su zastupnici glasovali o među-institucijskom privremenom sporazumu o proglašenju 2022. godine Europskom godinom mladih.

Zovko je pozdravila navedeni sporazum, istaknuvši kako se radi o velikom uspjehu Europskog parlamenta, ali i Europske pučke stranke (EPP) koja oduvijek aktivno radi na stvaranju prilika za mlade i za njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj.

„Pandemija koronavirusa ostavila je veliki trag na generacijama mladih ljudi, uskrativši im brojne prilike za učenje, razvoj i stjecanje iskustva. Europska godina mladih prilika je za vraćanje perspektive i optimizma mladima uz stvaranje dugoročnih rješenja za njihovu budućnost“, naglasila je Zovko, dodavši kako će Europska unija u suradnji s državama članicama osigurati provođenje niza aktivnosti na svim razinama tijekom cijele iduće godine.

Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u svom ovogodišnjem govoru o stanju Unije da će Europska komisija predložiti 2022. kao Europsku godinu mladih. Vijeće i Europski parlament postigli su početkom prosinca privremeni dogovor o proglašenju 2022. Europskom godinom mladih, a istome se glasovalo na sjednici Odbora za kulturu i obrazovanje. Konačno glasovanje održat će se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta sljedeći tjedan u Strasbourgu.

Izgradimo budućnost zajedno: Mladi iz cijele regije kao nositelji europskih vrijednosti

Sudjelovanje mladih u društveno-političkim zbivanjima sve je češća potreba, ali i realnost u javnom prostoru.

Projektom Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih kojeg realizira Vanjskopolitička inicijativa BH u suradnji s članicama regionalne Think for Europe (TEN) mreže (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo), Institutom za međunarodne odnose iz Rima, Centrom fondacije Bronislaw Geremek iz Varšave i Centrom za evropsku politiku iz Bruxellesa, daje se prilika mladima da aktivno sudjeluju u razmjeni mišljenja o gorućim društveno-političkim problemima.

Projekt koji daje prostor mladima

Ideje mladih mogu stvoriti i potencijalna rješenja za trenutne probleme koja na koncu vode do mogućnosti za sudjelovanjem u raspravama na europskom nivou. Projekt je koristio istu metodologiju kod istraživanja mišljenja mladih u cijeloj regiji, a sve s ciljem da prikupi njihove stavove i ideje. Podržan od Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizualne i kulturne politike kroz program „Europa za građane i građanke“ unutar Europske unije, u suradnji s Vanjskopolitičkom inicijativom BH i ostalim partnerima u regiji, ovaj projekt realizirao je dvodnevnu online radionicu „Mladi Online: Čujemo li se? Aktiviraj se!”, koja je imala za cilj istražiti prakse i stavove mladih o tematici interneta i o njihovom socio-političkom odnosu prema široj publici.

Spomenute virtualne radionice prema istoj metodologiji održane su i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana tijekom studenog i prosinca 2020. godine, a tijekom dva dana ovog modula, sudionici su imali priliku međusobno razgovarati te kasnije sudjelovati u javnoj raspravi s relevantnim stručnjacima o upotrebi digitalnih alata i o tome kako ih koristiti za jačanje demokracije. Na koncu su prezentirali svoje ideje i stavove o društvenim mrežama i njihovom utjecaju na sigurnosnu politiku Interneta.

Jedan od moderatora, aktivan u nekoliko nevladinih organizacija, Slobodan Blagovčanin, kaže kako je velika greška pristupati mladima kao da su to osobe s istim interesima, znanjima i aspiracijama. “Kada govorimo o mladima iz civilnog sektora, koji često još od srednje škole pokazuju interes za djelovanje u zajednici i nastoje mijenjati stvari – za njih bih rekao svakako da razumiju svoju ulogu. S druge strane imamo veliki broj mladih, koji nemaju slične aspiracije. Ti mladi uglavnom traže način kako da odu iz BiH, te stoga ni ne nastoje uložiti značajniji trud. Ne samo u smislu društvenog djelovanja, već generalno bih rekao da nemaju interes ni da se bolje upoznaju sa svojim obvezama, mogućnostima i načinu kako da postanu kotači promjene”, ističe Blagovčanin, koji je mišljenja da je inicijativa CAT BiH, u kojoj sam djeluje, jedna od najvidljivijih inicijativa na društvenim mrežama u BiH pomoću koje je uvidio da mladi ne shvaćaju moć i snagu društvenih mreža.

Krivca za takvo stanje pronalazi u obrazovnom sustavu koji, prema njegovom mišljenju “već godinama gotovo da se ni ne trudi da mlade medijski opismeni, upozna s načinom djelovanja društvenih mreža i njenim mogućnostima”. Smatra kako su ovakvi projekti, koji na jedan način približavaju mladima njihov glas s ciljem regionalnog demokratskog jačanja, jako potrebni u bh. društvu.

“U namjeri da održimo korak sa zapadnim svijetom – civilni sektor mora da popuni mnogo rupa, a informalno i neformalno obrazovanje je upravo ta prilika. Istovremeno, mislim da je važno da više mladih usmjeravamo prema civilnom sektoru i da im ‘otkrivamo’ mogućnosti koje nudi. Na kraju krajeva Europska unija je pred nas postavila mnoge stvari, koje moramo promjeniti – a bez promjene svijesti se plašim da nema ni snažne borbe protiv korupcije, nepotizma, nerada sudstva i tužilaštva”, objašnjava Blagovčanin.

S druge strane, Samir Beharić, aktivist, član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association (WBAA) i istraživač u The Balkan Forum te također jedan od moderatora, ističe da mladi ljudi često podcjenjuju svoju ulogu u procesu donošenja odluka na lokalnom i državnom nivou u BiH te zbog toga nerijetko zanemaruju da utječu na političare odgovorne za EU integracije. “Ishod tog procesa će u desetljećima koje dolaze zapravo ponajviše utjecati na same mlade ljude koji već godinama užurbano iseljavaju u EU. Conference on the Future of Europe je jedinstvena platforma koja državljanima i državljankama zemalja EU nudi šansu za razmjenu ideja, te da na taj način zajedničkim snagama oblikuju svoju budućnost. Sudjelovanje mladih ljudi iz regiona u ovom paneuropskom festivalu demokracije bi bilo od ključnog značaja ne samo za EU današnjice, već za EU čiji će stanovnici biti i mladi ljudi iz Zapadnog Balkana – ali ne samo oni koji su odselili u EU, već i oni koji koji svoju budućnost budu vidjeli u regionu, kaže Beharić.

Smatra da društvene mreže mogu biti iskorištene i za aktivizam i za kliktivizam. “Sjajan su alat za jačanje demokracije jer mladim ljudima mogu poslužiti kao platforma za zagovaranje, koju nemaju uvijek u potpunosti u offline svijetu. Društvene mreže su se pokazale kao iznimni korisni alati tijekom COVID pandemije. Međutim, društvene mreže ponekad mogu dati lažni osjećaj aktivizma, kada „lajkom“ smatramo da smo nešto uradili. Online aktivizam, bez offline angažmana, ima ograničen efekt i rijetko urodi plodom”, objašnjava Beharić dvije strane društvenih mreža.

Uspostavljanje visokih standarda EU na Zapadnom Balkanu, kako tvrdi Beharić, nije samo stvar današnjice, već ključni aspekt koji će osigurati zdravo okruženje u kojima će mladi današnjice izrasti u lidere sutrašnjice, te čvrste temelje na kojima bi budućnost zemalja Zapadnog Balkana trebala da počiva. “Najbolji način da mladi na Zapadnom Balkanu shvate značaj članstva u EU jesu beneficije koje za njih trenutno nude programi Europske unije, što je kratkoročni benefit. Međutim, dugoročna važnost članstva u EU sa sobom nosi cijeli set vrijednosti i sloboda, državno uređenje po mjeri svakog građanina i građanke, te članstvo u zajednici koja garantira stabilnost, demokraciju, sigurnost i prosperitet za svakog njenog stanovnika. Kako bismo kao mladi ljudi istinski spoznali značaj ovih vrijednosti, imperativ nam treba biti sudjelovanje na međunarodnim seminarima, odlazak na Erasmus+ razmjene na neke od najboljih EU sveučilišta, te da koristimo svaku priliku za povezivanje s vršnjacima i vršnjakinjama iz EU. Takva iskustva otvaraju um, šire horizonte i inspiracija su za nove, progresivne ideje”, savjetuje Beharić.

Mišljenja mladih

Nermin Topovčić, jedan od sudionika dvodnevnog online modula, istaknuo je da su zaključci mladih širom BiH tijekom radionice ponajviše govorili o tome kako digitalni alati i demokracija nemaju mnogo toga zajedničkog, a razlog je tome, kako kaže, „pay to play“ način funkcioniranja društvenih mreža gdje oni s najviše financijskih sredstava najviše mogu širiti njihovu poruku. 

“Na radionici smo pričali i o tome kako digitalni alati mogu značajno doprinijeti političkom i medijskom opismenjavanju mladih ljudi u Bosni i Hercegovini s obzirom da nam trenutno formalno obrazovanje ne pruža znanja i vještine iz navedenih oblasti, a koje mogu biti jako bitne za razvoj demokratije i smanjenje utjecaja lažnih vijesti koje znaju izuzetno biti politički motivirane i samim time imati značajan utjecaj na javno mišljenje. Od radionice do sada, nije došlo do značajnih promjena koje ja vidim, te dezinformacije i lažne vijesti su i dalje jako zastupljene i vremenom sve više postaju izražene usred brzog protoka informacija”, smatra Nermin.

Mladi ljudi u BiH, a i na prostoru Zapadnog Balkana, navodi Nermin, predstavljaju grupaciju najviše zainteresiranu za ideju Europske unije i pridruživanje istoj. “Glas mladih ljudi se ne čuje dovoljno i neophodno je na tome raditi kroz formalne i neformalne metode, a s krajnjim ciljem da mladi ljudi aktivno sudjeluju u kreiranju politika koje utječu na njihovo okruženje. Mladi ljudi u BiH, a i na prostoru Zapadnog Balkana teže europskim vrijednostima i uvjeren sam da uključivanje istih u sami proces može doprinijeti efikasnijoj integraciji ka EU”, kaže Nermin.

Još jedna od sudionica, Tajra Hadžić, kroz radionicu je shvatila da je izazov pronaći rješenja koja će sačuvati dobre strane društvenih mreža i suprotstaviti se onim lošim. “Članovi moje grupe su se najviše zalagali za „fact-checking“ mehanizme, pomoću kojih bi lažne vijesti bile detektirane, te bi mediji koji prenose netočne, nepotpune ili neprovjerene informacije bili sankcionirani. Nadalje, kolege su istakle važnost edukacije i djece i roditelja o negativnim stranama interneta. Obrazovne institucije, kao glavni partner u ovom strateškom koraku, trebale bi raditi na razvijanju svijesti kod mladih osoba da ne postoji ideal ljepote, te da ono što je trenutno popularno na društvenim mrežama nije jedino prihvaćeno i dobro”, opisuje Tajra.

Za razliku od Nermina, kaže kako je primjetila pozitivne korake kod sprječavanja širenja lažnih vijesti i dezinformacija. “Na društvenoj mreži Instagram, sve objave vezane za Covid-19 su posebno označene linkom adekvatne institucije koja pruža provjerene informacije. U slučaju BiH, primjetila sam da je istaknut link Federalnog ministarstva zdravstva, te mislim da je ovo odličan način da se ukaže na provjerene izvore informacija koji su važni u doba opće panike i zabrinutosti”, smatra Tajra.

Rješenje za ovaj problem vidi u regionalnoj i međunarodnoj reakciji. “S obzirom da je zaključak radionice bio da je neophodno stvoriti sustav za provjeru točnosti informacija, smatramo da su najvažniji akteri upravo korisnici interneta, kao i vlasnici kompanija vodećih društvenih platformi. Kako bi bili osposobljeni da detektiraju lažnu vijest i spriječe njeno širenje, korisnici moraju biti medijski pismeni, te je u skladu s tim istaknuta važnost formalnog i neformalnog obrazovanja. U razvijenim zemljama EU već je poznata praksa da se mladi konzultiraju pri suočavanju s modernim izazovima, a ovakve radionice pokazuju da ova pozitivna praksa dolazi i u BiH”, objašnjava Tajra.

Zaključke s radionice je izveo i sudionik Minja Čulić. “U razgovoru s kolegama, koji je uslijedio nakon završetka događaja, zaključili smo da digitalni alati, ukoliko se pravilno koriste mogu biti značajni facilitatori demokratskog progresa. Ipak, digitalni alati u odnosu na demokratske procese imaju, trenutno, znatno više negativnu konotaciju, a kao glavnog krivca za to vidimo Regulatornu agenciju za komunikacije, za koju smatramo da nedovoljno dobro obavlja svoj posao. Smatramo da bi svaki oblik govora mržnje u digitalnom prostoru trebao biti sankcioniran kao prvi korak u procesu zaustavljanja demokratskog nazadovanja Bosne i Hercegovine”, tvrdi Minja koji kaže kako dijeli mišljenje s kolegama da  treba biti više sličnih događaja jer je to itekako korisno u pogledu budućeg demokratskog napretka i razvijanja kritičkog mišljenja.

Smatra kako je tematika koja je obrađivana na projektu bila itekako aktualna i atraktivna, naročito u trenutnom, pandemijskom svijetu. No, nije primjetio značajne promjene kod regulacije lažnih vijesti i dezinformacija u javnom online prostoru. “Smatram da je glas mladih izuzetno važan i da treba raditi na usvajanju principa čijom bi se implementacijom on dodatno ojačao kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Mladi bi trebali da se (pod nekom krovnom organizacijom) usuglase i s jasnim prijedlozima iznesu svoje stavove donositeljima odluka te na taj način pokušaju da se izbore za svoja prava, jače demokratske principe i prosperitet Bosne i Hercegovine”, savjetuje Minja.

Digitalna sigurnost kao ključna stavka za pomak ka EU

Kao rezultat projekta, tu je i online regionalna platforma MladiRini, koja se provodi od strane grupe think tank-ova, točnije istraživačkih organizacija u okviru Think for Europe mreže za mlade od 16 do 25 godina iz cijele regije. Namijenjena istraživanju glasova mladih, ali i dijeljenju sadržaja za mlade, ova platforma je podijeljena u tri tematske cjeline: internet slobode, životna sredina i vladavina prava i demokracija. Također, platforma omogućuje mladima da dijele svoje mišljenje o problemima koji muče mlade, pišu o tim problemima i sudjeluju na događajima gdje će dobiti priliku da dijele mišljenje s vršnjacima. Na taj način realizatori projekta imaju uvid kako poboljšati status mladih na Zapadnom Balkanu i kojim politikama to postići.

No, ove tematike nisu jedine koje obuhvaćaju ovaj projekt. Također, jedan od ciljeva je i poboljšanje komunikacije između EU i regije kroz razne građanske rasprave o značajnim pitanjima za obje strane. Na taj način stvara se potencijal da se najambicioznije balkanske države pridruže i procesu Konferencije o budućnosti Europe, čak i ako se to samo odnosi na savjetodavnu ulogu. Osim toga, ove države bi dobile povratnu informaciju na čemu trebaju raditi kada se govori o europskim standardima. Upravo ovakvi projekti potiču raspravu i uključuju mišljenje zemalja Zapadnog Balkana, no sudeći prema rezultatima koji se tiču digitalne sigurnosti i medijske pismenosti, potrebna je veća regionalna i europska podrška da bi se nastavilo ovim tokom. Ipak, mišljenje mladih je ujednačeno, a ono je da se žele voditi europskim putem.

_____________________________________________________

Tekst je napisan u svrhu promocije projekta Izgradimo budućnost zajedno: EU i Zapadni Balkan iz perspektive mladih podržanom od strane Izvršne agencije za obrazovne, audio-vizualne i kulturne politike kroz svoj program Europa za građane i građanke.

Autorica: Kristina Gadže

BiH godišnje gubi 710 milijuna eura na mladim obrazovanim ljudima koji napuštaju zemlju

Trend iseljavanja stanovništva iz Bosne i Hercegovine nastavljen je protekle i ove godine unatoč teškoj situaciji uvjetovanoj lošom epidemiološkom slikom prouzročenom pojavom i širenjem koronavirusa.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini, u prvih šest mjeseci ove godine BiH je napustilo 85.000 osoba. Među njima najviše mladih. Podaci iz 2019. godine pokazuju da približno 450.000 državljana Bosne i Hercegovine boravi u zemljama Europske unije, navodi se u publikaciji, a odlazak prvenstveno mlađe populacije, uz povećanje broja umirovljenika, dodatno komplicira ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Rezultati studije

Mladi su svjesni teške situacije iz koje izlazak pronalaze samo izvan granica BiH. Za to vrijeme BiH puni proračun novcem od ispisnica iz knjige bh. državljana, a kojih je sve više. Dok vlast ignorira ovaj problem, Bosna i Hercegovina sve više postaje zemlja staraca. Koliko zapravo odlazak mladih školovanih osoba košta BiH? – Fakultetsko obrazovanje jednog mladog čovjeka u BiH stoji oko 29.000 eura. Kako smo došli do tog broja? Promatrali smo jednu mladu osobu koja je školske 2001. krenula u prvi razred, ona je završetkom osnovne škole generirala trošak od oko 13.000 eura. Kažem trošak, a to je investicija koju je BiH uložila u tu mladu osobu da završi osnovnu školu. Poslije se taj trošak od 13.000 eura završetkom srednje škole popeo na oko 20.000 eura, da bi završetkom fakulteta, pod pretpostavkom da je ta mlada osoba za pet godina završila fakultet, taj trošak iznosio 29.000 eura, dok jedan doktor znanosti u prosjeku košta oko 43.000 eura. A evo kako ti podaci glase za RS. Trošak za osnovnu školu je oko 13.500 eura, što je malo iznad prosjeka za cijelu BiH. Što se tiče srednje škole, trošak iznosi 19.779 eura, nešto malo ispod prosjeka, za visokoobrazovanog pojedinca u RS-u taj trošak iznosi oko 29.200 eura, malo iznad prosjeka za čitavu BiH – kazao je u razgovoru za Buku Nenad Jevtović, ravnatelj Instituta za razvoj i inovacije i jedan od autora studije “Troškovi emigracije mladih iz BiH”. Kada se ove brojke pomnože s brojem ljudi koji odu, kaže, dolazi se do brojke od 710 milijuna eura godišnje. Toliko je uloženo u mlade obrazovane osobe koji svoja stečena znanja i vještine koriste u drugim zemljama.

Dobivaju gotov kadar

Ljudi zbog nezadovoljstva stanjem u BiH i ostalim zemljama zapadnog Balkana emigriraju čak i ako nisu egzistencijalno ugroženi. S ovih prostora emigriralo se 60-ih i 70-ih, odlazilo na različite fizičke poslove u istoj toj Njemačkoj koju i sada spominjemo, a i danas je tako, samo što odlaze i ljudi koji su dobro situirani jer su nezadovoljni uvjetima i kvalitetom života. – Pokušavala sam u BiH na mnogo mjesta, slala molbe, upite za posao, ali sam uvijek dobivala negativan odgovor. Kratko sam radila, pokušavala naći sebe, ali sve je to bilo nešto gdje se nisam vidjela. Kad sam shvatila da nemam budućnosti sa svojom strukom u BiH, spakirala sam kofere i stigla u Njemačku”, kazala je mlada visokoobrazovana djevojka koja je napustila BiH.

Predstavljamo dokumentarni film “Premijera” o aktivizmu mladih u KSB

„Kada bi više odgajali djecu da misle jedni na druge, onda bi sve ovo bila premijera a ne repriza onoga što je bilo.“

Pasivnost mladih ljudi često se identificira kao jedan od uzroka stagnacije njihovih prava – i to najčešće od starijih generacija. Ipak, mladi u Bosni i Hercegovini na različite načine kontinuirano dokazuju kako djeluju i opstaju – usprkos ovakvim etiketama. Koliku potrebu mladi imaju da djeluju progresivno i kreiraju kvalitetnije okruženje za život, svjedoči angažman mladih lidera iz sedam općina Kantona Središnja Bosna u okviru programa „YOUth CAN“ koji je realizirao Centar za edukaciju mladih.

Dokumentarni film „Premijera“ svjedoči o ulaganju energije generacija koje su, ne svojom voljom, zarobljene u društvenoj stagnaciji. Kreiranje i izrada murala, borba protiv stereotipa i predrasuda, ekološke akcije, rad na sebi, iniciranje prevazilaženja podjela kroz sport pozicioniralo je mlade kao pokretače i nositelje pozitivnih promjena u Travniku, Novom Travniku, Bugojnu, Busovači, Vitezu, Gornjem Vakufu-Uskoplju i Donjem Vakufu.

„Misija Centra za edukaciju mladih je da stvorimo zdravo i sigurno okruženje za mlade, gdje će oni biti aktivni članovi društva. Cilj je da što veći broj mladih s područja Kantona Središnja Bosna osnažimo – da jačamo njihove osobne i socijalne vještine, kako bi oni znanje prenosili dalje svojoj generaciji, a krajnji cilj je da kreiramo pozitivne promjene u društvu“ – navodi Amela Mrakić, projekt koordinatorica u CEM-u.

Uz kontinuirane procese usmjerene na osnaživanje mladih, film prati pripreme i realizaciju predstave „One su htjele nešto sasvim drugo“, premijerno odigrane u srpnju u Gornjem Vakufu – Uskoplju, na kojem su mladi radili mjesecima uz vodstvo i podršku diplomiranog pozorišnog producenta, Travničanina, Olivera Jovića, i uz posjete i pomoć bosanskohercegovačke glumice Jasne Diklić. Predstava govori o vršnjačkom nasilju, problemu kojeg su mladi identificirali kao izuzetno značajnog. „Nasilje postoji, ali ne postoji pravda.“ – navode mladi glumci i glumice kao obrazloženje odabira teme. O inspirativnosti i nužnosti ovakve aktivnosti svjedoče izjave sudionika koji kažu kako u Vakufu nisu nikad imali priliku da gledaju predstavu –  a kamoli sudjeluju u predstavi.

„Jako je bitno da se kroz teatar bavimo lokalnom zajednicom, ali i da lokalna zajednica ima jedan prostor gdje će svi ljudi imati priliku da kritički promišljaju o svojoj lokalnoj zajednici, o društvu, da imaju priliku da iskažu svoja mišljenja i osjećaje“ – navodi OliverJović, redatelj predstave.

Gornji Vakuf-Uskoplje danas, uz podršku lokalne vlasti, ima Teatar mladih „Česta“ koje čine ljudi koji uz svoje adolescentske borbe, bore i onu s kojom se mnogi stariji ne usuđuju suočiti – borbu za bolji život. Kanton Središnja Bosna danas ima značajan broj mladih ljudi koji imaju želju, kapacitete i inicijative za kreiranje kvalitetnijeg života za sve generacije.

Dokumentarni film „Premijera“ realizirala je producentska kuća Mebius Film iz Sarajeva, a dostupan je na linku:https://www.youtube.com/watch?v=p2LIv5fIm5w

CEM realizuje „YOUth CAN“ program u okviru Bosnia and HerzegovinaResilienceInitiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz financijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Prilika za nezaposlene mlade ljude

Ako imaš od 17 do 30 godina i želiš dobiti priliku povezati se s potencijalnim poslodavcima, Centar za edukaciju mladih iz Travnika nudi ti mogućnost sudjelovanja na obuci, u okviru koje ćeš usvojiti vještine, koje zahtijeva suvremeno tržište rada.

Zero-to-Hero-javni-pozivPreuzmi

50.000 eura za implementaciju one-stop-shop modela za povećanje zapošljivosti mladih u BiH

Centar za edukaciju mladih je, u okviru regionalnog projekta My Career from Zero to Hero (Moja karijera na putu do heroja) započeo aktivnosti na izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva iz BiH za implementaciju inovativnog one-stop-shop modela povećavanja zapošljivosti mladih.

Šest organizacija iz BiH je potpisalo ugovore o dodjeli grant sredstava, u ukupnom iznosu od 50.000 eura za realizaciju programa osnaživanja mladih u okviru modela.

Projekt My Career from Zero to Hero (Moja karijera na putu do heroja) predstavlja model integriranih usluga za zapošljivost mladih koji nisu u sustavu obrazovanja ni radnom odnosu (NEET), a one-stop-shop model, na kojem je zasnovan, mladima omogućava da na jednom mjestu usvoje sve vještine, neophodne za poslove budućnosti u okviru 4.0 digitalne revolucije, dobiju mentorsku i financijsku podršku u razvoju biznis ideja.

Ukupno 50 NEET mladih iz BiH će kroz projekt usvojiti prenosive vještine, koje su u većini slučajeva jedan od najvažnijih zahtjeva pri zapošljavanju, zatim digitalne vještine koje zahtijeva, trenutno najbrže rastući, IT sektor i poduzetničke vještine koje su bitne za konkurentnost na tržištu rada. Također će imati priliku da, uz mentorstvo malih i srednjih IT biznisa, razviju svoje biznis ideje, nauče ih adekvatno predstaviti investitorima, a one najinovativnije bit će nagrađene i financijski.

Kroz projekt My Career from Zero to Hero (Moja karijera na putu do heroja), Centar za edukaciju mladih, s partnerima: Centar za omladinski rad (Srbija), TOKA (Kosovo), Forum MNE (Crna Gora) i Youth for Social Change (Albanija) izgradit će kapacitete ukupno 30 organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana, te 250 NEET mladih, koje će pripremiti za aktivno traženje posla i samozapošljavanje u IT sektoru.

Organizacije koje će, zajedno s Centrom za edukaciju mladih i njegovim BeeZone biznis inkubatorom, raditi na implementaciji one-stop-shop modela za NEET mlade u Bosni i Hercegovini su:

  • Udruženje za razvoj civilnog društva Motivator Sarajevo
  • Udruženje Centar za održivi razvoj – COR Bihać
  • Udruženje trenera CEFE u BiH Banja Luka
  • Udruženje za pomoć, razvoj i edukaciju Bosana Sarajevo
  • Centar za edukaciju i istraživanje Nahla Sarajevo
  • Udruženje KAM Zenica

Projekt My Career from Zero to Hero (Moja karijera na putu do heroja) financira Europska unija.

Mladi u otkrivanju kulturnih vrijednosti Travnika i Jajca (VIDEO)

U okviru projekta NCM-a “Ivan Pavao II.” pod nazivom “Cooltura – mladi u otkrivanju kulturnog bogatstva BiH” izašao je novi video u produkciji “Katoličkog tjednika” u kojem mladi ovoga puta razgledaju bogatstva Travnika i kraljevskoga grada Jajca.