Generalno

Loša vijest za vlasnike vozila: Osjetno rastu i cijene rezervnih dijelova!

Ne samo da automobili postaju sve skuplji, cijene rezervnih dijelova također rastu i to mnogo brže od stope inflacije. Prema Njemačkom udruženju osiguravatelja, ovaj trend se nastavio u posljednjih dvanaest mjeseci.

 Cijene rezervnih dijelova za automobile porasle su u prosjeku za više od šest posto od kolovoza 2020. do kolovoza 2021. Što se tiče usporedbe s 2013. godini, od tada su potrošačke cijene u Njemačkoj porasle za 13 posto, ali su proizvođači automobila u istom razdoblju povećali cijene rezervnih dijelova za gotovo 44 posto, piše HAK revija.

Povećanje cijena bilo je posebno izraženo za poklopce prtljažnika s povećanjem od 60 posto i stražnja svjetla sa povećanjem od 67 posto.

Kako izbjeći sezonske poremećaje?

Došla je jesen. Ono doba godine kada dani postaju sve kraći, a zalihe energije i raspoloženje padaju. Vjerojatno ste čuli za sezonske poremećaje koji neke ljude pogađaju, ali istina je da jesen sa sobom donosi još mnogo više.

Izbjegavajte kofein

Postoji opća tendencija usporavanja i osjećaja pospanosti tokom hladnijeg vremena, a to može biti dio primitivnog stanja hibernacije. Savjet stručnjaka je da pijete zeleni čaj jer sadrži polifenole, koji poboljšavaju proizvodnju energije. Izbjegavajte kofein, koji je sada prepoznat kao jedan od velikih energetskih vampira. Naime, kofein u kratkom roku daje brzi poticaj, ali dugoročno previše kofeina može dovesti do nemira, nesanice, glavobolje, tjeskobe i umora.

Za međuobrok pokušajte jesti šaku mješavine sušenog voća, sjemenke i orašaste plodove. Napravite teglu s omiljenom mješavinom i držite je pri ruci. Redovni obroci Počnite dan kašom.

Istraživači u Australiji otkrili su da su sportaši nakon tri tjedna zobene prehrane imali četiri posto više izdržljivosti. Također, povećanje unosa vitamina C povećat će apsorpciju željeza.

Jednostavan savjet je popiti čašu svježeg soka od naranče tijekom doručka, a ne šoljicu čaja. Jedite redovne obroke ravnomjerno raspoređene tijekom dana, a izbjegavajte prejedanje i višak alkohola, koji može uzrokovati gubitak energije.

Danas se slavi blagdan sv. Mateja apostola

Katolička crkva danas slavi blagdan svetog Mateja apostola. Uz čestitke onima koji danas slave imendan, podsjetimo da je svetom Mateju posvećena crkva u Kruščici kod Viteza.

Evanđeoski tekstovi i Djela apostolska navode Mateja na svim popisima dvanaestorice Isusovih učenika. Prema Evanđeljima, bio je carinik, sakupljač poreza na putu koji je kod Kafarnauma prelazio iz Galileje u Siriju. Promijenio se nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući. Spremno se odazvao pozivu, da slijedi Isusa, a prije no što je to učinio, priredio je svečanu gozbu za rođake i prijatelje.

O Sv. Mateju, u puku veoma popularnom svecu, osim onoga u Evanđelju ne znamo mnogo. Od onoga malo što znamo važan je izvještaj crkvenog povjesničara Euzebija, koji kaže kako je Matej prije svog polaska na daleko misijsko putovanje propovijedao najprije Hebrejima te im je, prije nego ih je ostavio, napisao Evanđelje na njihovu jeziku. Bio je to aramejski jezik, kojim su tada Židovi u Palestini govorili. Euzebije se u svome izvještaju oslanja na stariju vijest u spisima svećenika Papije, koji je kao istraživač veoma pouzdan.

On poistovjećuje apostola Mateja s piscem Matejeva evanđelja. Izvornik Matejeva evanđelja nije sačuvan, već samo grčki prijevod. Najstarija svjedočanstva i predaja Crkve pretpostavljaju da je prijevod u potpunosti vjeran izvorniku. Istovjetnost je potvrdila i Papinska biblijska komisija 19. lipnja 1911.

Matej je pisao svoje evanđelje za Židove u Palestini, koji su bili dobro upućeni u Sveto pismo Staroga zavjeta. Njima je htio dokazati da je Isus, Bogom obećani Mesija, te da se u Njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Ta je značajka očita za Matejevo evanđelje od početka do kraja.Rodoslovljem na početku dokazuje kako je Isus Davidov potomak po tijelu. Djevičansko Isusovo začeće obistinjuje Izaijino proročanstvo, a rođenje u Betlehemu Mihejevo. I tako redom.

Iako se o Evanđelju Sv. Mateja može mnogo pisati, a i pisano je, ipak o njegovu životnome putu poslije razlaza apostola, ne znamo gotovo ništa. Ne zna se točno kamo je pošao naviještati Radosnu vijest, a ne zna se ni za mjesto ni vrijeme njegove smrti. Pa ipak je sigurno da se od 954., njegove relikvije nalaze u Salernu. Kako su onamo dospjele, nije poznato. Jedno su se vrijeme te relikvije, zbog teških prilika, čuvale sakrivene, pa su pomalo pale i u zaborav. Ponovno su pronađene oko 1080. i položene u crkvu podignutu njemu u čast, koju je osobno posvetio papa Grgur VII. On je 18. rujna 1080. napisao pismo nadbiskupu u Salernu, Sv. Alfanu, u kojem mu čestita zbog pronalaska tijela Sv. Mateja. To pismo smatraju povijesno značajnim dokumentom. Pobožni puk iz Kampanije u salernskoj katedrali još i danas časti relikvije prvog evanđelista.

Matejevo je Evanđelje neka vrsta katekizma o Kraljevstvu te se naziva i „Crkvenim Evanđeljem“. Ime Matej je hebrejskoga porijekla i znači Božji dar. Zaštitnik je grada Salerna i njemačkog Triera, bankara, knjigovođa i poreznika, zaštitara.

(J.P., KT)

Narednih mjeseci će se zaraziti svi koji koronu nisu preboljeli i necijepljeni

Slovenski imunolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Ljubljani Alojz Ihan kaže kako su cjepiva uveliko smanjila broj “naivne” populacije koja prvenstveno puni bolnice – ljudi koji nikada nisu bili u kontaktu s virusom odnosno njegovim komponentama.

  “S takvim zaraznim virusom, koji je gotovo usporediv s pljuskavicama, morat ćemo biti oni koji ćemo zaustaviti virus i epidemiju svojim tijelima, našim imunološkim sustavom. I zna se kako možemo osposobiti naš imunološki sustav za borbu protiv dosadnog virusa na najmanje rizičan način – cijepljenjem”, kaže Ihan.

  “Cijepljenjem možemo dodati i one koji su preboljeli virus i koji su također zaštićeni od težeg oblika bolesti, a količinu ovog “dodatka” je teže odrediti, radi se samo o procjenama i također od ovih potrebno je oduzeti one koji su nakon bolesti bili cijepljeni”, pojašnjava.  “Iako u posljednje vrijeme najviše ragovaramo o soju virusa, ne bi trebali ne vidjeti širu priču. Ovo je priča o potpuno novom virusu SARS-CoV-2, s kojim se ljudska vrsta prvi put susrela prije godinu i pol i ova uvertira bit će puna neočekivanih iznenađenja i preokreta sve dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom. Tada ćemo doći u novu, stabilniju fazu odnosa između nas samih i virusa.

Gotovo svi ćemo imati dugotrajne memorijske T limfocite protiv virusa, a oni će nas zaštititi od ozbiljnijih bolesti. Čak i ako se budu pojavljivali novi sojevi virusa, malo je vjerojatno da memorijski odgovor T limfocita neće dovoljno djelovati protiv starih verzija, kako bi se spriječilo teže oboljenje”, istaknuo je.  “To znači da će epidemija, u današnjem smislu riječi, kada strahujemo zbog akutne preopterećenosti bolnica, konačno proći.

O virusu i novim sojevima moći ćemo saznati više, što će nas još više neprijatno iznenaditi, na primjer nove činjenice o uzroku kroničnih bolesti kod preboljelih. Ali tako velika zdravstvena i sveobuhvatna društvena kriza, koju je izazvala ova dvogodišnja uvertira s novim virusom, to više ne očekujem”, kaže Ihan.  “Nakon što svi svojim imunološkim sustavom budemo upoznati s virusom, cijepljenjem ili infekcijom, ući ćemo u mnogo mirniju, endemsku fazu odnosa s virusom.

Virus će zaraziti nove i nove generacije djece i starijih osoba, čiji će razina antitijela pasti, ali se neće ozbiljnije razboljeti zbog memorijskih T limfocita. Sve ukazuje na to da ćemo ovaj korak u sljedećim mjesecima, početno upoznavanje s virusom, završiti, jer će se vrlo vjerojatno zaraziti praktično svi, koji zarazu još nisu preboljeli i nisu bili cijepljeni”, pojasnio je imunolog. Kaže i kako postoje scenariji koji mogu zakomplicirati budućnost ako se, primjerice virus promijeni toliko da može potpuno izbjeći imunološki odgovor, što je malo vjerojatno.

vecernji.ba

Danas je blagdan sv. Marka Križevčanina: Trpio je za jedinstvo Crkve i nije se bojao ljudskog suda

Sveti Marko Križevčanin (Križevci, 1589. – Košice, 7. rujna 1619.), treći kanonizirani hrvatski svetac Rimokatoličke crkve, svećenik, košički mučenik, profesor teologije, kanonik i misionar.

Sv. Marko Križevčanin je treći hrvatski svetac i uzor svetosti u obrani svoje vjere u Isusa Krista i vjernosti Katoličkoj Crkvi i Svetome Ocu za koje je spremno podnio mučeništvo i smrt.

Od najranije mladosti odlikovao se bistrinom uma te dubokim duhovnim i krjeposnim životom. 1609. godine na isusovačkom kolegiju u Grazu stekao je naslov magistra filozofije i fizike. Tada se potžpisivao imenom Marcus Crisinus Croata Crisiensis, posvjedočivši time pripadnost svom hrvatskom narodu. Za svećenika je zaređen 1615. godine, po završetku studija teologije na glasovitom kolegiju Germanicum et hungaricum u Rimu.

Povratkom u Hrvatsku zauzeto živi svoj svećenički poziv i revno pastoralno djeluje među vjernicima Zagrebačke biskupije. 1616. godine ostrogonski nadbiskup Petar Pazmany poziva ga u Ugarsku i povjerava mu različite važne službe: imenuje ga profesorom i upraviteljem sjemeništa u Trnavi, ostrogonskim kanonikom te upraviteljem nekadašnje benediktinske opatije Szeplak blizu Košica.

Košice su tada kao glavni grad sjeverne Ugarske bile tvrđa ugarskoga kalvinizma te je Marko Stjepan Krizin zajedno s dvojicom prijatelja isusovaca – Mađarom Stjepanom Pongraczom i Poljakom Melkiorom Grodeczkim – skrbio za tamošnje malobrojne katoličke vjernike, izazvavši time bijes kalvina. Zbog ustrajnog odbijanja da se odreknu katoličke vjere i vjernosti Petrovu nasljedniku te postanu kalvini, kalvinski vojnici pod zapovjedništvom Juraja Rakoczyja trojicu su svećenika nakon trodnevnog zlostavljanja i zatočeništva bez hrane i vode naposljetku podvrgnuli užasnim mukama i okrutno ih ubili. Tek nakon šest mjeseci, nastojanjem grofice Katarine Palfy, tijela su košičkih mučenika dostojno sahranjena, a danas njihove svete kosti počivaju u zajedničkom lijesu u uršulinskoj crkvi sv. Ane u Trnavi u Slovačkoj. Košičke je mučenike blaženima proglasio papa Pio X. 1905., a svetima papa Ivan Pavao II. 1995. godine u Košicama.

(bitno.net)

Zaštita kod Pfizerova cjepiva pada brže od AstraZenecinog

Pfizerovo cjepivo učinkovitije je protiv delta varijante koronavirusa od AstraZenecina, ali se zaštita koju pruža brže se smanjuje, proizlazi iz britanske studije objavljene u četvrtak. U istraživanju Oxforda sudjelovalo je 700 tisuća ispitanika od prosinca 2020. do kolovoza 2021. godine.

Osoba koja je prije mjesec dana primila drugu dozu Pfizera 90 posto je zaštićenija protiv delte od necijepljene osobe, pokazalo se u analizi uzoraka.

Dva mjeseca nakon primanja druge doze razlika se smanjuje na 85 posto, a nakon tri mjeseca na 78 posto. Cjepivo AstraZenece, prema istraživanju, pruža zaštitu od 67 posto nakon jednog mjeseca, 65 posto nakon dva mjeseca i 61 posto nakon tri mjeseca. Nakon četiri do pet mjeseci razina zaštite koju daju Pfizer i AstraZeneca ujednačava se, navodi se u studiji koja još nije prošla recenziju.

Te brojke “zaista predstavljaju pad” učinkovitosti Pfizerova cjepiva, objasnio je dr. Koen Pouwels, jedan od autora studije. Istraživači ipak ističu da usprkos smanjenju razine zaštite “ukupna učinkovitost (oba cjepiva) ostaje vrlo velika”. Napominju da su istraživači promatrali ukupnu zaštitu protiv covida-19, a ne zaštitu protiv težih oblika bolesti i hospitalizacija, što je važno za “evaluiranje učinkovitosti cjepiva”.

Studija je objavljena u vrijeme kada neke zemlje razmatraju cijepljenje trećom dozom cjepiva.

vecernji.ba

Preminuo monsinjor Henryk Hoser, vizitator za Međugorje

Monsinjor Henryk Hoser je u posljednje vrijeme bio hospitaliziran na intenzivnome kardiološkom odjelu bolnice u Varšavi, gdje je i preminuo, priopćili su iz Biskupije varšavsko-praške.

Papa Franjo imenovao je 31. svibnja 2018. godine nadbiskupa Henryka Hosera, umirovljenoga biskupa Varšave-Praga u Poljskoj, apostolskim vizitatorom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i ad nutum Sanctae Sedis.

Monsinjor Hoser je rođen u Varšavi 27. studenoga 1942. godine. Bio je član je Družbe katoličkog apostolata. U mladosti je studirao medicinu, a jedno vrijeme je radio kao liječnik i asistent na medicinskoj Akademiji. 16. lipnja 1974. bio je zaređen za svećenika.Mons. Hoser je obavljao službu i Apostolskog vizitatora u Ruandi, sudjelovao na posebnoj sinodi o Africi, te služio i kao provincijal novoosnovane palotinske provincije u Ruandi i Zairu, a bio je i predsjednikom tamošnje Konferencije viših redovničkih poglavara.

Danas je Blagdan svetog Petra i Pavla


Sveti Petar jedan je od dvanaest apostola i prvi papa.

Bio je židov, zvao se Šimun i bavio se ribolovom, a živio je u blizini Kafarnauma. Jednog dana dok je s bratom Andrijom lovio ribu, prišao im je Isus i rekao: „Pođite za mnom, i učinit ću vas ribarima ljudi!“. Isus mu je dao i novo ime – Petar – što znači stijena, kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi. Kad je Isus u Cezareji upitao svoje učenike: „A vi, što vi kažete, tko sam Ja?“, Petar je odgovorio: „Ti si Krist – Pomazanik, Sin Boga živoga!“ Tad mu je Isus odgovorio: „Ti si Petar – Stijena, i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i Vrata pakla neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano i na nebesima, a što god razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima“.

 Evanđelja govore i o poznatom Petrovom nijekanju Isusa, ali i o njegovom iskrenom kajanju. O njegovom kasnijem djelovanju saznajemo iz Djela apostolskih koja kažu da je Petar nakon prvih Duhova, kad je Duh Sveti sišao nad apostole, počeo propovijedati, obraćati tisuće ljudi i pomagati bolesnima. Taj se dan, pedeset dana poslije Uskrsa, i danas slavi kao rođendan Crkve. Zbog propovijedanja ga je Herod dao baciti u tamnicu i htio ga je pogubiti, ali je svetog Petra anđeo proveo kraj četvorice stražara i tako ga spasio. Nakon toga je svetac boravio u Antiohiji, a kasnije u Rimu, gdje je postao prvim biskupom. Bio je optužen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica. Na nagovor svojih kršćanskih pristaša odlučio je pobjeći iz grada, no na putu mu se ukazao Isus.

Petar ga je upitao: „Quo vadis, Domine?“ („Kamo ćeš, Gospodine?“) Isus mu je odvratio: „U Rim, da me opet razapnu!“ Petar je to shvatio kao znak Božje volje, vratio se u Rim i bio uhićen, bičevan i bačen u tamnicu. Smatrao je da nije dostojan umrijeti na križu kao Isus Krist, pa je tražio od svojih mučitelja da križ okrenu naopako, a oni su mu želju i ispunili. Umro je mučeničkom smrću oko 64. godine. Sveti Petar, zajedno sa svetim Pavlom, slavi se 29. lipnja. Obično ga se prikazuje s ključevima kraljevstva nebeskog u rukama. Zaštitnik je Crkve, Rima, papa, pekara, mesara, ribara, urara, graditelja mostova, postolara, zidara, brodograditelja, gladnih i mnogih mjesta u Hrvatskoj (Supetar, Sveti Petar kod Zadra, Sveti Petar u Šumi…) i svijetu.

Sveti Pavao teolog je i mučenik koji je napisao više poslanica u Novom zavjetu.

Rodom je iz Tarza, u današnjoj Turskoj, tada u Rimskom Carstvu, a zvao se Savao. Kao židov, progonio je kršćane te ih mučio i ubijao, a bio je prisutan i kod ubojstva prvog kršćanskog mučenika, svetog Stjepana. Djela apostolska kažu da kad je jednom Savao krenuo u Damask uhititi neke kršćane, obasjala ga je svjetlost s neba te se srušio na zemlju i čuo glas: „Savle, zašto me progoniš?“ Njegovi suputnici su čuli glas, ali ništa nisu vidjeli. Savla su, budući da ništa nije vidio, uveli u grad gdje tri dana nije ni jeo ni pio i ništa nije vidio. Tad je Isus poslao čovjeka imenom Ananija da ode i položi ruke nad Savla da progleda. Ananija je upozorio Isusa da Savao ima dopuštenje od velikih svećenika „okovati sve koji prizivlju ime Tvoje“, ali mu je Isus rekao: „Pođi jer on mi je oruđe izabrano da ponese ime moje pred narode i kraljeve i sinove Izraelove. Ja ću mu uistinu pokazati koliko mu je za ime moje trpjeti.“ Ananija je pronašao Savla, položio na njega ruke i rekao: „Savle, brate! Gospodin, Isus koji ti se ukaza na putu kojim si išao, posla me da progledaš i napuniš se Duha Svetoga.“ Nakon toga su Savlu s očiju spale ljuske, prekrstio se i okrijepio. Odmah stade po sinagogama propovijedati da je Isus Sin Božji. Kasnije mijenja ime u Pavao što znači „malen“. Pisao je poslanice, koje su postale dio Novog zavjeta, a jedan od najpoznatijih njegovih tekstova je Hvalospjev ljubavi iz Prve poslanice Korinćanima. Svoj život završava u Rimu, oko 64. godine kad je u progonima kršćana bio osuđen na smrt odrubljivanjem glave, zbog čega se prikazuje s mačem u ruci.

Blagdan mu se slavi, zajedno sa svetim Petrom, 29. lipnja, a blagdan njegova obraćenja slavi se 25. siječnja. Zaštitnik je pisaca, novinara, glasnogovornika, misionara, biskupa, izrađivača šatora, Malte, grada Rima i mnogih gradova širom svijeta.

Ruši vam se Google aplikacija na telefonima? Niste jedini

Mnogima se jutros ruši Google aplikacija ili je ne mogu ni otvoriti, a čini se da je problem u najnovijem ažuriranju. No, čak ni uklanjanje te verzije i povratak na staru nisu nekima riješili muku.

Google danas ima novih problema s radom svojih usluga, a ovog puta brojni korisnici javljaju da im ne radi Google aplikacija na mobitelima. 

Korisnici na servisu Downdetector navode da se ne mogu ulogirati u svoje račune, ali i da im ne radi pretraživanje, a na Twitteru navode da im se aplikacija često ruši ili da se uopće ne otvara, piše Android Authority.

Kako se čini, problem je trenutno uglavnom na Android uređajima, a za sve je izgleda zaslužna najnovija verzija Google aplikacije.

Jedno od rješenja koje je ponudio Google je restart telefona držanjem tipke za gašenje na 30 sekundi. No, kako se čini, to nije svima popravilo problem. 

Drugi su stvar riješili uklanjanjem najnovijeg ažuriranja, ali nekima čak ni povratak na starije verzije nije riješio problem. 

Čini se da će mnogi ipak morati pričekati konkretno rješenje iz Googlea. 

Meteorolozi najavljuju ljeto s afričkim vrućinama i sušom

Klimatolozi i meteorolozi ovogodišnje proljeće u Hrvatskoj ocjenjuju kao hladnije i promjenjivije od uobičajenog. Štoviše, kao najhladnije od 2013. U narednih nekoliko dana očekuje se još nestabilnosti, međutim potom nam slijedi niz vedrih dana s pravim ljetnim temperaturama.

Kako je nedavno napisao meteorolog Zoran Vakula u svojem Meteorološkom kutku, ako ništa drugo, ove godine ne možemo se požaliti da smo bez pravog proljeća prešli izravno iz zime u ljeto. No nakon takvog proljeća mnogi su se ipak zaželjeli stabilnijeg vremena, među ostalim i zbog planova za izlete, za godišnje odmore i provode na otvorenom.

Meteorološko ljeto započinje 1. lipnja, no kalendarsko se računa od ljetnog suncostaja 21. lipnja, kada će dan biti najduži, a noć najkraća. U lipnju se u Hrvatskoj često bilježe i prvi toplinski valovi. Pokušali smo doznati što nam o proteklom proljeću i ljetu koje je pred nama govore najpoznatije agencije, kao što su AccuWeather, DHMZ i Copernicus. Meteorolog Krunoslav Mikec iz DHMZ-a napominje da su “dugoročne prognoze vrlo zahtjevne i kompleksne te da kao takve ne mogu dati previše detalja i precizne prognoze.

“One se stoga izražavaju kroz odstupanja određenih meteoroloških parametara u odnosu na prosječne vrijednosti, klimatološke srednjake”, kaže Mikec za Index. AccuWeather: Bit će jakih vrućina iz Afrike Prema dugoročnoj prognozi za ljeto agencije AccuWeather, zemlje južne Europe, poput Portugala, Španjolske, južne Francuske i Italije, mogu očekivati vruće i suho vrijeme, što vrijedi i za Hrvatsku, osobito u priobalnim krajevima. U te zemlje, uključujući i Dalmaciju, povremeno će pristizati vrlo vruć zrak iz sjeverne Afrike.

Tijekom ljetnih mjeseci temperature na jugozapadu i jugoistoku Europe bit će blizu ili iznad normalne. One će s prosjeka od 21 do 26 ℃ u lipnju u srpnju narasti do 26-34 ℃, a nakon toga će u kolovozu početi padati. Suše bi mogle biti problem za usjeve Ljeto u Hrvatskoj zna donijeti oluje i kiše, međutim, prema AccuWeatheru, ove godine količine oborina mogle bi biti ispodprosječne. “Osim visokih temperatura, očekuje se da će i padaline biti ispod normale, jer se putanje oluja tijekom sezone od južne Europe pomiču poprilično na sjever. Dok bi ljeto s takvim vrućinama i sušama uobičajeno izazivalo zabrinutost zbog manjka vode u rezervoarima diljem Španjolske, snažna zimska oluja početkom godine mogla bi ublažiti zabrinutost zbog nestašice vode”, piše AccuWeather.

Odsutnost kiše mogla bi predstavljati probleme usjevima, uključujući stabla maslina. “Masline su otporne na sušu, međutim tek posađeno drveće treba vlažno tlo da bi uspjelo”, zaključuje AccuWeather.

DHMZ: Hladno proljeće, osobito na sjeveru zemlje Krunoslav Mikec kaže da je većina stanovnika Hrvatske proljeće doživjela kao neuobičajeno hladno, i to posebno travanj i svibanj u kontinentalnim područjima. “Ocjena proljeća kolega klimatologa potvrđuje ono što smo svi više-manje osjetili”, kaže pa pojašnjava: “Sinoptička analiza proljeća pokazuje da je nakon stabilnijeg i ne toliko hladnog u odnosu na prosjek ožujka, u travnju često bilo djelovanje visinske doline uz pritjecanje iznimno hladnog zraka sa sjevera kontinenta sve do naših predjela, stoga je bilo dana sa snijegom te jakim jutarnjim mrazom.

Svibanj je također bio obilježen dominantnim djelovanjem visinskih sustava, ciklona i dolina, koji su osobito u unutrašnjosti Hrvatske uzrokovali hladnije vrijeme od prosjeka, u nekim krajevima uz obilne oborine. Prema jugu zemlje bilo je stabilnije i toplije, odnosno spomenuti sustavi imali su puno slabiji utjecaj na vrijeme u tom dijelu Hrvatske.” Svibanj prohladan već nekoliko godina Kao zanimljivost izdvaja činjenicu da je svibanj 2021. godine bio podjednako hladan kao svibanj 2020. godine, a čak malo topliji od svibnja 2019, piše Index.

“To nam pokazuje kako posljednjih godina ovakve vremenske situacije tijekom kasnog proljeća nisu rijetkost”, ističe. Vruće ljeto slično kao prijašnjih godina Nakon takvih svibnja, kaže Mikec, prošle i pretprošle godine ljeto je bilo prosječno toplo te toplije od prosjeka, pri čemu je, npr., u prvom dijelu ljeta 2020. bilo razmjerno promjenjivo, uz češću kišu. “Već prema analogiji, moglo bi se zaključiti da bi i ovo ljeto trebalo donijeti uobičajene ljetne vrijednosti temperature, često i više od uobičajenih.

No napominje da to ne znači da će u ljetnim mjesecima, lipnju, srpnju i kolovozu, biti sasvim stabilno i suho. “Vremenske prilike u prvom dijelu lipnja to potvrđuju, a na tragu toga su i dugoročne prognoze za nastavak lipnja te za srpanj i kolovoz. Naime, svi prognostički materijali, kao i konsenzus prognoza SEECOF-a (South East European Climate Outlook Forum) i MEDCOF-a (Mediterranean Climate Outlook Forum), u koje je uključena i Hrvatska preko DHMZ-a, daju podjednake ljetne dugoročne prognoze za dio Europe u kojem je naša zemlja”, kaže Mikec. DHMZ-ova prognoza za ljeto objavljena je na početku lipnja, a naš meteorolog tumači da ona pokazuje da nas očekuje iznadprosječno toplo ljeto, pri čemu je vjerojatnost za to velika. “No, to ne znači da tijekom devedesetak dana ljeta neće biti, barem kraćih, hladnijih razdoblja.

Što se oborine tiče, njezina količina bi tijekom ljeta trebala biti manja od prosječne ili najviše oko prosječne. Pritom u dijelu sezone na Jadranu, posebno na južnom i srednjem, može biti dužih sušnih razdoblja, koja su ondje uobičajena, isto kao i mala prosječna količina oborine, odnosno malo dana s kišom. A s obzirom na pljuskovit karakter oborine u Hrvatskoj, nisu isključene situacije u kojima u samo jednoj, moguće i kraćoj kišnoj epizodi, lokalno može pasti količina oborine usporediva s mjesečnim klimatološkim srednjacima, pa čak i veća od njih”, kaže naš stručnjak. Copernicus: Najhladnije proljeće u Europi od 2013. Freja Vamborg, viša znanstvenica u Službi za klimatske promjene Copernicus, kaže da je ovo proljeće, od ožujka do svibnja, bilo hladnije od prosjeka u Europi.

“To je bilo najhladnije proljeće u Europi od 2013. godine. U Srednjoj Europi hladnoća je bila najizraženija. Takva hladna proljeća, koja su nekada bila uobičajena, postaju sve rjeđa”, kaže Vamborg. No, dok je Europa bila hladnija od prosjeka, dijelovi svijeta koji okružuju kontinent bili su puno topliji od prosjeka razdoblja 1991. – 2020., posebno u travnju i svibnju. “Atlantski ocean, sjeverna Afrika, Bliski istok i dijelovi Rusije zabilježili su visoke temperature, a rekordi su oboreni na mnogim mjestima”, tumači. Prije 40-ak godina takva su proljeća bila uobičajena Vamborg podsjeća na to da su svježa proljeća poput ovogodišnjeg nekada bila uobičajena. “Gledajući dugoročno, temperature koje smo doživjeli ove godine bile su uobičajena pojava prije 40 godina”, kaže Vamborg, uz obrazloženje da jedna sezona hladnija nego inače ne znači da se globalni trend zagrijavanja klime zaustavlja, već znači sezonsku varijabilnost klimatskog sustava. Predviđanja ljeta su teška Kada je riječ o dugoročnim prognozama, u Copernicusu su prilično oprezni.

“Predviđanje ljeta je teško jer dugoročna predviđanja ovise o raznim čimbenicima, koji će se vjerojatno promijeniti. Služba za klimatske promjene Copernicus pružit će detaljnu analizu sezone u rujnu”, poručuje Vamborg.

Copernicus je vodeće promatranje Zemlje Europske unije, koje djeluje putem šest tematskih službi: atmosfera, more, kopno, klimatske promjene, sigurnost i izvanredne situacije. Programom koordinira i upravlja Europska komisija, a provodi ga u partnerstvu s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za eksploataciju meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne vremenske prognoze ( ECMWF), agencije EU i Mercator Océan.