U nekim su stvarima baka i djed bolji od roditelja

Ako je neporecivo da roditelji imaju nezamjenjivu ulogu, bake i djedovi, s obzirom na bogato životno iskustvo, donose dublji uvid u mnoge situacije i često znaju bolje. Nisu zamjena za roditelje, ali njihovo dulje življenje pruža im širu perspektivu u odnosu na roditeljsku perspektivu

Bake i djedovi neke stvari rade bolje od roditelja. Ne želim pri tome reći da su i bolji od roditelja, već samo da neke aspekte odgoja djece možda obavljaju malo bolje nego mama i tata.

Jednostavno, mi smo sjajni i originalni. Niti jedna generacija prije nas nije ovoj fazi života pristupila ovako kao mi. Radimo, zabavljamo se i komuniciramo na način sasvim nepojmljiv prijašnjim generacijama. Neki od nas još rade na istom radnom mjestu kao prije 40 godina, neki su u mirovini, a neki imaju posve nove karijere. S vremenom smo razvili vještine koje nas razlikuju od naše djece, tj. roditelja naših unuka. Upravo zbog toga neke stvari radimo vrlo dobro, čak i bolje od njih samih tvrde bake i djedovi.

1. Igramo se

Ni mama, ni tata se ne znaju igrati lovice tako dobro kao baka. Ne radi se o tome da je ta igra komplicirana – jednostavno trčiš za mališanom koji viče i smije se i žališ se da je tako brz da ga ne možeš uloviti. No kad ga ipak uloviš, škakljaš ga i oboje padnete na tlo neprestano se smijući. Veliko finale ove igre je da oboje ležite na travi u dvorištu i pokušavate odgonetnuti na što vas podsjećaju oblici oblaka koji prolaze.

Zašto su bake i djedovi bolji u igri? Roditelji uvijek rade. Rade i kad su na poslu i kad dođu doma i doista im je teško pronaći vrijeme za igru. No kad su bake i djedovi s unucima, oni nemaju nikakvu drugu obavezu i igra je jedino o čemu misle.

2. Brinemo se

Naravno da i bake i djedovi brinu, ali to rade na drugačiji način od roditelja. Zašto? To je zbog mudrosti koja dolazi s godinama. Mi znamo ono što roditelji još ne znaju.

Ne, vaše dijete vjerojatno neće ići na Harvard i da, vaše će dijete preživjeti zafrkavanja zlobne djece u školi. Vaše dijete će biti jako usprkos činjenici da nije najbolje u nekom sportu i oporavit će se bez obzira na to kako taj kašalj gadno zvučao. Mi te stvari jednostavno znamo.

3. Vrijeme za krevet

Čitati svake večeri jednu te istu omiljenu priču roditeljima zna biti naporno. Dugačka je, uvijek se sve ponavlja, ima i zanimljivijih priča. No to je priča koju dijete najviše voli. Možda je to zbog toga što se u priči pojavljuje vlak pun igračaka ili su likovi jako smiješni, ne znam. No to je priča koju mališan želi slušati iznova i iznova.

Roditelji su umorni, imali su naporan dan, jedva čekaju da dijete zaspi. Zato je najzgodnija kakva kratka priča gotova u svega nekoliko rečenica i kraj, svi spavaju. No bake i djedovi znaju da to neće ići tako. Nježno će pitati mališana: “Želiš li čuti priču o vlakiću?” a kad mu je ispričamo poslužit ćemo se jednim trikom: ostaviti dijete u njegovom krevetiću da se samo uspava. Mnogi roditelji čekaju u sobi dok dijete ne zaspi, što može potrajati. No bake i djedovi znaju da će mališan zaspati prije ili kasnije i da je moguća naučiti ga da se sam uspava. Čim prije ovlada tom vještinom, bolje za sve.

4. Ukorimo dijete

Znam što ćete pomisliti! Na svijetu ne postoji baka ili djed koji će povisiti glas na svoju malenu ljubav. Krivo! Mi to radimo, jednako kako i svaka odgovorna odrasla osoba. Ne dopuštamo djetetu da dira štednjak ili trči po ulici ili baca smeće po kući. No kad malenog ukorimo, svjesni smo da njegov “prekršaj” ne znači da će nužno postati kriminalac i umijemo odrediti kaznu koja odgovara “zločinu”.

5. Ne guglamo

I ovo radimo bolje od roditelja. Dok mama i tata traže odgovore na pitanja poput: “Kako dijete naučiti da ide na wc?”, “Što učiniti ako je dijete izbirljivo u jelu?” ili “Moj sin je jako tvrdoglav”, često dobivaju oprečne odgovore. Bake i djedovi za takve stvari jednostavno ne koriste Google jer odgovore znaju i sami. A ako i nalete na kontradiktorne savjete s interneta, jednostavno se nasmiju i nastave dalje.

Poznata psihoterapeutkinja tvrdi kako su nove generacije roditelja u svom odgoju ”izbacile” bake i djedove, a svjedoci smo sve češćih problema oko odgoja djece. Psihoterapeutkinja tvrdi da za ”zdrav” odgoj i pravilno odrastanje djece morate uključiti bake i djedove. Stariji ljudi su željni razgovora kao i djeca, tako da je jasno kako se djeca dobro razumiju sa starima. Bake i djedovi imaju uglavnom više vremena za igru i sve što rade daju i unucima da rade s njima, npr. baka razvija pitu i gotovo uvijek i unucima da mjesiti tijesto… Tako se razvija motorika kod djece i nikako ne može biti štetno za djecu.

Ako želite malo vremena za sebe, zdravo i sretno djetinjstvo za djecu u odgoj uključite bake i djedove!

Snižava li magnezij krvni tlak? Evo što kažu stručnjaci

Magnezij je mineral koji se nalazi u hrani, dodacima prehrani i nekim lijekovima. U 2022. Uprava za hranu i lijekove (FDA) odobrila je kvalificiranu zdravstvenu tvrdnju koja dopušta da hrana i dodaci prehrani s magnezijem sadrže informacije na svojim etiketama da ‘konzumacija dijete s odgovarajućom količinom magnezija može smanjiti rizik od visokog krvnog tlaka’, ali znanstveni ‘dokazi su nedosljedan i neuvjerljiv’, prenosi Yahoo.

Iako su neka istraživanja pokazala da magnezij snižava krvni tlak, nema konačnih rezultata o tome koliko magnezija uzimati ili koji je oblik najbolji. Magnezij bi trebao dolaziti iz hrane umjesto iz dodataka prehrani kad god je to moguće.

Magnezij ima važnu ulogu u održavanju zdravlja tijela. Pomaže u regulaciji krvnog tlaka, šećera u krvi te funkcioniranju mišića i živaca. Pomaže tijelu u stvaranju proteina i jačanju kostiju. Veći unos magnezija može pomoći u povećanju gustoće kostiju, smanjujući rizik od osteoporoze (smanjena gustoća i masa kostiju) i prijeloma kostiju. Također smanjuje rizik i simptome dijabetesa tipa 2 pomažući u regulaciji šećera u krvi.

Krvni tlak se povisuje kada krvne žile postanu krute i sužene. Vjeruje se da magnezij pomaže u snižavanju krvnog tlaka jer mineral djeluje na opuštanje krvnih žila. Magnezij također pomaže krvnim žilama da ostanu zdrave djelujući kao antioksidans koji sprječava oštećenje krvnih žila.

Neka su istraživanja otkrila da su prednosti magnezija u snižavanju krvnog tlaka neuvjerljive ili da pružaju samo malu korist. Određene studije pokazale su snažnije dokaze da magnezij može sniziti krvni tlak, ali rezultati se razlikuju po tome koliko je magnezija potrebno za učinak. Jedno je istraživanje analiziralo rezultate 34 različita klinička ispitivanja. Utvrđeno je da uzimanje oralnih dodataka magnezija značajno smanjuje krvni tlak, ali je vjerojatno djelotvorno samo kod ljudi koji već imaju manjak magnezija.

Drugo istraživanje analiziralo je rezultate 49 kliničkih ispitivanja oralnih dodataka magnezija za visoki krvni tlak. Proučavajući 20 studija o osobama s neliječenom hipertenzijom, otkrili su da su dodaci magnezija od 600 miligrama dnevno ili više potrebni za snižavanje krvnog tlaka. U 10 studija na ljudima koji su bili liječeni od hipertenzije, ali čija je hipertenzija bila nekontrolirana, sniženi krvni tlak uočen je pri dozama magnezija od 240 do 607 mg/dan u različitim studijama. Studije koje su uključivale ljude s kontroliranom hipertenzijom ili bez hipertenzije u ovoj analizi nisu pokazale smanjenje krvnog tlaka s dodatkom magnezija.

Dodatak magnezija također je pokazao smanjenje visokog krvnog tlaka kod osoba s dijabetesom (stanje koje rezultira visokim razinama šećera ili glukoze u krvi), predijabetesom (razine šećera u krvi nisu dovoljno visoke da bi se smatrale dijabetesom), inzulinskom rezistencijom (kada stanice više ne reagiraju dobro na hormon inzulin i ne mogu preuzeti glukozu iz krvi, zahtijevajući više inzulina), i bolesti srca.

Preporučuje se unos magnezija putem prirodne hrane umjesto dodataka ili obogaćene hrane (kao što su žitarice za doručak) jer prirodna hrana pruža dodatne hranjive tvari, uključujući vlakna, s brojnim zdravstvenim dobrobitima. FDA ne zahtijeva da oznake hrane navode sadržaj magnezija osim ako je magnezij dodan hrani.

Namirnice koje su bogate magnezijem:

  • Sjemenke bundeve
  • Chia sjemenke
  • Bademi
  • Špinat
  • Indijski oraščići
  • Kikiriki
  • Crveni grah
  • Mahune
  • Maslac od kikirikija
  • Krumpir

Preporučeni unos magnezija u prehrani (RDA) je 400 mg za muškarce u dobi od 19 do 30 godina i 420 mg za muškarce u dobi od 31 godine i više. RDA za žene je 310 mg za dob od 19 do 30 godina i 320 mg za dob od 31 godine i više. Prije uzimanja dodataka magnezija obratite se svom liječniku. Ovi dodaci mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakciju s određenim lijekovima

Više od polovice ljudi ima nizak unos magnezija u prehrani. Starije odrasle osobe i oni s gastrointestinalnim (GI) bolestima, dijabetesom tipa 2 ili dugotrajnim poremećajem konzumiranja alkohola imaju veću vjerojatnost da će dobiti premalo magnezija. Dijetetske smjernice savjetuju da se dodaci prehrani mogu razmotriti u određenim slučajevima ako ne možete zadovoljiti RDA za hranjive tvari putem hrane. Suplementi magnezija dostupni su u različitim oblicima, a koliko se dobro apsorbiraju u tijelu varira.

Utvrđeno je da su magnezijev aspartat, klorid, oksid, pidolat i kelat aminokiselina učinkoviti u snižavanju krvnog tlaka kod ljudi s nekontroliranim visokim krvnim tlakom koji su također uzimali lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Međutim, nisu bili učinkoviti kod osoba s visokim krvnim tlakom koji nisu uzimali lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Neka su istraživanja pokazala da je magnezijev taurat također učinkovit u snižavanju krvnog tlaka.

Magnezij iz hrane nije štetan ni u jednoj količini i ne treba ga ograničavati. Preporučuje se da odrasli ne unose više od 350 mg magnezija dnevno iz dodataka prehrani ili lijekova. Uzimanje veće količine od preporučene može uzrokovati proljev, mučninu, trbušne grčeve i, pri ekstremno visokim razinama, nepravilan rad srca.

Čini se da je za mnoge dobne skupine gornja granica (UL) dodataka prehrani i lijekova niža od RDA. To se događa zato što RDA uključuje magnezij iz svih izvora – hrane, pića, dodataka prehrani i lijekova. UL-ovi uključuju magnezij samo iz dodataka prehrani i lijekova; ne uključuju magnezij koji se prirodno nalazi u hrani i pićima.

Dakle, dok neke studije pokazuju da više razine magnezija mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka određenih pojedinaca, nema uvjerljivih ili dosljednih podataka o njegovoj učinkovitosti ili o tome koja bi doza ili oblik mogli biti najbolji. Magnezij obavlja mnoge važne tjelesne funkcije i najbolje ga je unositi putem prehrane. Ako imate problema s unosom dovoljne količine magnezija putem hrane, u nekim se slučajevima mogu razmotriti dodaci prehrani. Budući da dodaci magnezija mogu uzrokovati nuspojave s određenim lijekovima, uvijek je najbolje konzultirati se s liječnikom prije uzimanja.

Domaći sirup protiv kašlja: Bakin recept za napitak od samo 3 prirodna sastojka

Dolaskom jeseni i izmjene toplih i hladnih dana počela je i sezona prehlada, grlobolja i kašlja. Svi znamo kako se teško riješiti kašlja, a med je namirnica koja može pomoći u ublažavanju. Bakin recept za domaći napitak protiv kašlja od samo tri sastojka, meda, maslinovog ulja i limunovog soka. Napitak pomaže i kod alergija…

Prije upotrebe obavezno promiješajte i zagrijte te po potrebi uzimajte jednu žlicu.

Sastojci:

1,5 šalica meda
1/2 šalice maslinovog ulja
sok od 5 limuna

Priprema:

Ulijte med, maslinovo ulje i limunov sok u lonac i promiješajte. Kuhajte na srednjoj vatri uz stalno miješanje. Ostavite da se ohladi. Ulijte u steriliziranu staklenku s poklopcem i čuvajte u hladnjaku. 

Upute pogledajte u videu:

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Rijetki plavi dijamant prodan za gotovo 44 milijuna dolara

Aukcijska kuća Christie’s je u Ženevi prodala veoma rijetki plavi dijamant po cijeni većoj od 43,8 milijuna dolara.

Riječ je o 17,61-karatnom Bleu Royal dijamantu u obliku kruške, koji je pretvoren u prsten, a novi vlasnik je za njega izdvojio 43,8 milijuna dolara. To je najveći besprijekorni živoplavi dragulj koji se pojavio u povijesti aukcija, bio je dio privatne kolekcije 50 godina, a ujedno je i prvi Bleu Royal koji je prodan na aukciji.

“Ovaj dijamant je među najrjeđim koji su pronađeni”, priopćila je aukcijska kuća. U njezinoj povijesti koja traje 250 godina pojavila su se još samo tri ovakva dijamanta više od 10 karata, a to se dogodilo 2010., 2014. i 2016. godine. Oppenheimer Blue 14,62-karatni dijamant prodan je za više od 57 milijuna dolara 2016. godine.

Na aukciji je prodan i Rolex sat koji je nosio američki glumac Marlon Brando u filmu “Apocalypse Now” za 5 milijuna dolara.

Cijena, sitnica jer luksz nema cijenu…

Zašto žene žive dulje od muškaraca?

Prema Eurostatu, razlika između očekivanog životnog vijeka žene i muškarca je oko 5.5 godina u korist žena, dok je u SAD-u ta razlika i nešto veća i iznosi otprilike šest godina (očekivani životni vijek za žene je 79 godina, dok je za muškarce 73 godine), a prema liječnicima, nekoliko je razloga zašto žene u cijelom zapadnom svijetu žive dulje od muškaraca. 

 “Estrogen održava zdrave krvne žile izazivajući dilataciju (širenje žila) i poboljšavajući funkciju endotelnih stanica”, rekao je dr. Robert Segal, kardiolog i osnivač Manhattan Cardiology. “To može poboljšati protok krvi i smanjiti rizik od ateroskleroze, koja je glavni uzrok bolesti srca”, objasnio je, dodavši kako postoji još jedan način na koji taj reproduktivni hormon pomaže ženama.

“Estrogen može poboljšati profil kolesterola snižavanjem razine LDL (lošeg) kolesterola i podizanjem razine HDL (dobrog) kolesterola”. Također, kaže dr. Segal, protuupalna svojstva estrogena pomažu smanjiti upalu u krvnim žilama, što bi moglo smanjiti rizik od kroničnih kardiovaskularnih bolesti poput koronarne bolesti srca, srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca.

Podsjetimo, kardiovaskularne bolesti su u većini zapadnih zemalja prvi i najčešći uzročnici smrti.

Što slavimo na svetkovinu Svih svetih, a što na Dušni dan?

Prvoga dana studenoga slavimo svetkovinu Svih svetih. Tog dana slavimo one svetce i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u Kraljevstvo Božje.
 
Budući da ne znamo poimence sve one koji su umrli na glasu svetosti, Crkva je odredila da se ovaj dan zajednički moli za sve svete i blažene, poznate i nepoznate.
 
”Da bismo mogli biti sveti, nije potrebno činiti izvanredne pothvate i djela, niti posjedovati posebne karizme, već jednostavno služiti Kristu, slušati ga i slijediti bez obeshrabrenja u teškim trenutcima. Samo s Njegovom pomoći možemo postati svetima”– papa Benedikt XVI..

Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, prisustvuju svetoj Misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti.
 
Tako je Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz kršćanske nade i vjere u zagrobni život, što liturgija ističe riječima: ”Tvojim se vjernima, Gospodine, život mijenja, a ne oduzima. I pošto se raspadne dom ovozemnog boravka, stječe se vječno prebivalište na nebesima.” Mi za duše svojih dragih pokojnika molimo duboko vjerujući da će oni, kad dođu u Kraljevstvo Božje, biti naši zagovornici. Vjerujemo da će oni moliti za nas da ne promašimo svoj konačni životni cilj, da i mi uđemo u Kraljevstvo Božje i tako budemo pribrojeni općinstvu svetih.

”Idem pripraviti vam mjesto. Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno ću doći i uzeti vas k sebi da i vi budete gdje sam ja (Iv 14,2b-3).”

Blagdan Svih svetih u Bosni i Hercegovini se obilježava i nekoliko dana prije posjetom spomen obilježja poginulih i umrlih, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća, a u velikom dijelu zemlje mise se slave baš prvog studenog na dan Svih svetih. Toga dana se uglavnom posjećuju posljednja počivališta naših mrtvih, a kroz Dušni dan molitvom i paljenjem svijeća odajemo priznanje svima koji nisu među živima. Katolici kroz Blagdan Svih svetih i kroz Dušni dan u miru, tišini i molitvi odaju počast proglašenim svetcima i svim mrtvima. Ove godine treba moliti za mir, pobožnost i blagostanje.

Prof. dr. Dragan Primorac na popisu 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri

Treću godinu zaredom, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sv. Katarine, prof. dr. Dragan Primorac uvršten je na popis 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri te za 2023. godinu.

Jedan od najvećih svjetskih izdavača znanstvene literature ELSEVIER BV upravo je objavio popis 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u karijeri i za 2023. godinu (Ioannidis, John P.A. (2003), Elsevier Data Repository, V6).

Dostupna baza podataka sadrži standardizirane informacije o više od 1.000,000 vodećih svjetskih znanstvenika, njihovim citatima, h-indeksu, hm-indeksu prilagođenom koautorstvu, citatima radova na različitim pozicijama autora i skupnom pokazatelju utjecaja citiranosti, a poimenično je navedeno 2% znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti, kako u karijeri tako i za 2023. godinu.

Prof. dr. Dragan Primorac održao je predavanje u Vitezu u sklopu Centralna Business Foruma

Vitez i Središnja Bosna su privilegirani jer su imali priliku ugostiti prof. dr. Dragana Primorca i slušati njegova predavanja koja su se temeljila na njegovim iskustvima, radu, disciplini i motivaciji. Svi oni koji su imali priliku slušati njegova predavanja znaju o kakvom znanstveniku je riječ i zbog čega je toliko cijenjen.

Znakovi upozorenja da vašem organizmu nedostaje vitamina C

Vitamin C jedan je od važnijih nutritijenata u našem organizmu zato što igra ključnu ulogu u održavanju našeg zdravlja. Iako ga često preporučuju kada smo prehlađeni, on za naše tijelo predstavlja mnogo više od samog “lijeka” za prehladu.

Njegov nedostatak može se manifestirati na razne načine u cijelom tijelu, a prepoznavanje ovih znakova upozorenja ključno je za rano otkrivanje i intervenciju.

Umor i slabost

Vitamin C igra ključnu ulogu u sposobnosti tijela da proizvodi i koristi energiju.

Ako se često osjećate umorno ili slabo, to bi mogao biti znak da je proizvodnja energije u vašem tijelu ugrožena zbog nedovoljnog nivoa vitamina C.

Česte infekcije

Ovaj vitamin je poznat po svojstvima jačanja imuniteta. Podržava proizvodnju i funkcioniranje bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Česte prehlade, respiratorne infekcije ili spor oporavak od bolesti mogu ukazivati na oslabljen imunološki sistem zbog nedostatka vitamina C.

Sporo zacjeljivanje rana

Kolagen je protein ključan za zacjeljivanje rana, popravak tkiva i održavanje zdravlja kože, krvnih žila i kostiju, a da bi to bilo moguće potreban je vitamin C, koji je inače neophodan za sintezu kolagena.

Krvarenje desni i problemi sa zubima

Vitamin C pomaže i u održavanju zdravlja desni podupirući proizvodnju kolagena i štiteći od bolesti desni. Ako imate krvarenje desni, česte čireve u ustima ili klimanje zuba, ovi oralni problemi mogu biti povezani s njegovim nedostatkom.

Problemi s kožom

Koža bez sjaja, suha ili prerano starenje, kao i povećana osjetljivost na opekline od sunca, mogu biti pokazatelji nedostatka vitamina C. On je značajan za zdravu kožu budući da potiče stvaranje kolagena i djeluje kao antioksidans koji štiti kožu od onečišćenja i UV zračenja.

Bolovi u zglobovima i mišićima

Zanimljivo je kako vitamin C doprinosi stvaranju i vezivnih tkiva u zglobovima i mišićima. Stoga, neobjašnjivi bolovi u zglobovima, bolovi u mišićima ili ukočenost mogu biti povezani s nedovoljnom razinom vitamina C.

Otečeni i bolni zglobovi

Vitamin C pomaže u održavanju zdravlja zglobova podupirući proizvodnju hrskavice, zaštitnog tkiva u zglobovima. Otečeni, bolni zglobovi ili dijagnoza artritisa mogu upućivati na njegov nedostatak.

Samo 22 minute vježbanja svaki dan smanjuje rizik od rane smrti

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem.

Osnovni, ali naporni poslovi mogu biti jednostavan način da dosegnete svoju dnevnu kvotu fizičke aktivnosti bez da o tome razmišljate.

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem ili izležavanjem na sofi, pokazala je studija stručnjaka s norveškog sveučilišta koji su otkrili da sjedenje 12 sati dnevno povećava rizik od rane smrti za 38 posto u usporedbi s osam sati.

Ali ustajanje i vježbanje od 22 minute može ukloniti dodatnu opasnost, rekli su stručnjaci. To se poklapa sa savjetom iz britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) koji kaže da bi ljudi trebali vježbati najmanje 150 minuta tjedno.

Umjerena i snažna aktivnost spašavaju život

“U našoj studiji, svaka minuta više umjerene do snažne tjelesne aktivnosti pokazala je manji rizik od smrti. Rad od 22 minute eliminirao je veći rizik od smrti zbog sjedilačkog vremena. A ako fizički radite više od 22 minute dnevno, postoji manji rizik od rane smrti. U osnovi, što više to bolje”.

Samo 22 minute vježbanja dnevno moglo bi poništiti štetu koju ste nanijeli svom zdravlju dugotrajnim sjedenjem ili izležavanjem na sofi, pokazala je studija stručnjaka s norveškog sveučilišta.

Ljudi koji su više vremena provodili sjedeći imali su veću korist od vježbanja, pokazalo je istraživanje. Pokazalo se da svakih deset minuta smanjuje rizik od rane smrti za 15 posto kod onih koji su sjedili manje od 10,5 sati i za 35 posto kod onih koji su sjedili dulje.

Umjerena i snažna aktivnost može uključivati:

  • teške i zahtjevne kućanske poslove,
  • nošenje torbe pune namirnica iz trgovine,
  • vrtlarstvo,
  • brzo hodanje ili planinarenje,
  • trčanje,
  • biciklizam,
  • plivanje
  • dizanje utega ili korištenje trake za otpor
  • ples,
  • tenis.

“Male količine tjelesne aktivnosti mogu biti učinkovita strategija za ublažavanje rizika od smrtnosti zbog dugog sjedilačkog vremena”.

“Udaljavanje od zaslona računala u redovitim intervalima, šetnja ili kuhanje zdravog obroka načini su da uključite fizičku aktivnost u svoj dan”.

Evo zašto je nar savršeno sezonsko voće

Početkom sezone ‘začepljenog nosa’, tj. prehlada i viroza, počinje potraga za načinima unosa pojačane doze vitamina C, a umjesto da koristite kupovne dodatke, učinite šipak-nar sastavnim dijelom prehrane sve do kraja siječnja.

Razlog je jednostavan – riječ je o bogatom izvoru hranjivih tvari, vitamina B i C, antioksidanata i vlakana.

Evo što unosite konzumiranjem šalice narovih sjemenki:

 kalorije: 145
   ukupna mast: 2,05 g
    bjelančevine: 2,92 g
    ukupni ugljikohidrati: 32,7 g
    vlakna: 7 g
    šećer: 23,9 g
    vitamin C: 17,8 mg
    vitamin K: 28,7 mcg
    folat (vitamin B9): 66,5 mcg
    kalij: 413 mg
    bakar: 0,28 mg.

Obiluje antioksidativnim spojevima

Nekoliko je izvora antioksidanata u navedenom sastavu, poput vitamina C, a istraživanja su otkrila da šipkov sok ima veće protuupalno djelovanje na organizam od crnog vina ili zelenog čaja.

‘Osim potencijalnog smanjenja rizika od razvoja određenih vrsta raka i srčanih bolesti, hrana bogata antioksidantima poput šipka mogla bi pridonijeti zdravlju kože, mozga i očiju.’

Bogat izvor vlakana

Dijetalna vlakna jedan su od najmoćnijih nutrijenata koji se nalaze u ovom sočnom voću. Svaka šalica sadrži ih sedam grama, što znatno zadovoljava dnevne potrebe za vlaknima prosječne odrasle osobe (oko 25 g dnevno za žene i 38 g dnevno za muškarce, prema Academy of Nutrition and Dietetics).

‘Impresivan sadržaj vlakana nije jedini faktor koji utječe na zdravlje crijeva jer je šipak također dobar izvor polifenola. Oni mogu djelovati kao prebiotici koji hrane dobre mikrobe’, objašnjava dijetetičarka Kim Kulp i nastavlja:

‘Polifenoli mogu poboljšati crijevnu sluznicu i smanjiti upalu koja uzrokuje bolesti. Povećanjem broja korisnih mikroba, smanjuje se i količina onih štetnijih.’

Poboljšava rad srca

Poznata je izreka da namirnice izgledaju poput organa kojima pogoduju, pa u skladu s time ne čudi to što je šipak odličan za zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Nekoliko je načina na koje pogoduje zdravom radu srca. Za početak, povećava ‘dobar’ kolesterol i snižava razinu ‘lošeg’ kolesterola, a pritom smanjuje krvni tlak.

Uz to, starija istraživanja pokazuju da ovo jesensko voće pomaže nakon suženja arterija poznatog kao ateroskleroza.

Poboljšava razinu šećera u krvi

Osim što pomaže radu kardiovaskularnog sustava, poboljšava razinu šećera u krvi, a posebno dobre rezultate daje ako ga jedete na prazan želudac ujutro. No stručnjaci dodaju da postoji još jedna njegova korist:

‘Sok od šipka pomaže u oporavku nakon treninga i sportskih nastupa jer poboljšava bioraspoloživost dušikovog oksida. Na taj način tijelo dobiva hranjive tvari potrebne za vježbanje’, zaključuje Klup.