Dragana Sivonjić

Zanimljivosti o hrani koje možda niste znali

Otkrijte činjenice o hrani koje bi vas itekako mogle iznenaditi! Predstavljamo vam zanimljivosti u vezi s hranom koje će vas oduševiti, a poneke će vas ostaviti i u čudu.

1 – Krumpiri sadrže 80% vode, a 20% čvrste tvari

2 – Jagode su prepune vlakana, potiču probavu, a djeluju preventivno u borbi protiv mnogih bolesti

3 – Jabuke sadrže male tragove kalij cijanida (cijankalija) u svojim sjemenkama

4 – Nadmorska visina na kojoj jedete uvelike utječe na okus hrane, zato u zrakoplovu 99% ljudi nije zadovoljno hranom

5 – Konzumiranje velike količine mlijeka i mliječnih proizvoda mogu izazvati akne

6 – Čokolada i riža su nekada bili valuta plaćanja

7 – Vrećica čaja je nastala sasvim slučajno kada je čaj u njoj poslan na analizu

8 – Kečap je prije više od 200 godina služio kao lijek u liječenju dijareje i još nekih bolesti

9 – Jedini insekt na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu ljudi su pčele

10 – Ljudi dijele 60% svoga DNK s bananama

11 – Banane pomažu u borbi protiv depresije

12 – Sok od ananasa omekša meso jednako kao i sol

13 – U ananasu je pronađen enzim Bromelin, koristi se i dan danas u Americi kod liječenja upala, raznih ozlijeda i infekcija

14 – Jabuka ne može potonuti jer sadrži 25% zraka

15 – Krastavac sadrži 96% vode, dok lubenica 92%, a grejp 90%.

(delimano.ba)

VITEZ: Novi projekt žitelja Dubravice

Na nogometnom stadionu “Prigradić”, uoči ili na sam blagdan Velike Gospe, žitelji Dubravice već nekoliko godina organiziraju druženje.

Kako je druženje postalo tradicija, mještani su odlučili izgraditi prateći objekt, hladnjak koji će moći koristiti tijekom cijele godine.

Odbor za izgradnju je napravio financijski plan. Za jedan dio sredstava član Odbora Milko Žuljević je zahtjev uputio prema Općini Vitez, dok će ostatak financijskih sredstava osigurati mještani.

Svi koji žele na bilo koji način sudjelovati u izgradnji objekta mogu se javiti porukom na fb stranicu Dubravica Vitez ili nekom od članova Odbora, u kojem su Vijeko Križanac, Tomislav Livančić, Pero Alilović, Vjeko Maros, Vlatko Krizanac i Beno Križanac.

U nastavku pogledajte nekoliko fotografija snimljenih na početku radova…

Čerkez: Mjere protiv epidemije ostaju na snazi

Član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez, govoreći na pres-konferenciji Stožera o mjerama koje se u Federaciji BiH poduzimaju na suzbijanju zaraze koronavirusom, naveo je da su dogovorene mjere o povećanju, s pedeset na sedamdeset, broja posjetitelja koji mogu prisustvovati predstavama u kinima i kazalištima.

Sve odranije propisane higijensko-epidemiološke mjere su produžene na petnaest dana i pridržavanje tih mjera se podrazumijeva, a Čerkez napominje da je o povećanju broja gledatelja u kazališšnim i kino-salama odlučeno nakon procjene da za to postoje dobri uvjeti jer gledatelji, osim što nose zaštitne maske, ne razgovaraju međusobno tijekom predstava.

Kad je riječ o predizbornoj kampanji, Čerkez je kazao da su svi politički akteri pozvani da ne održavaju velike skupove, a ako to i čine, broj prisutnih ne smije biti veći od 50 u zatvorenom prostoru, a na otvorenom, više od stotinu. I tu se podrazumijeva poštivanje svih drugih higijensko-epidemioloških mjera.

Na sastanku Kriznog stožera dana je suglasnost za održavanje utakmice Bosna i Hercegovina – Sjeverna Irska u Sarajevu u prisustvu gledatelja kojih na stadionu može biti maksimalno od 1 800 do 2 000, uz poštivanje propisanih mjera. Svi koji budu na stadionu, morat će ostaviti svoje podatke.

Ukoliko nakon petnaest dana ne bude većih posljedica ovog događaja, eksperimentalnog u smislu prisustva gledatelja na tribinama, uslijedit će razgovori vezani za Premijer ligu i ostale utakmice, napomenuo je Čerkez.

On je u ime Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva pozdravio održavanje Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona posvećene COVID-u te dodao da su ministarstva unutarnjih poslova gotovo svih kantona, osim Kantona Središnja Bosna i Tuzlanskog, dostavila Stožeru njihove izvještaje o provedenim aktivnostima vezanim za borbu protiv koronavirusa, kao i da su iz Posavskog i Sarajevskog kantona te od Federalne uprave inspekcija stigli izvještaji iz kojih je vidljivo da su te institucije značajno doprinijele kontroli provođenja propisanih mjera, što je sve skupa ishodilo manjim širenjem zaraze.

Ipak, prema Čerkezovim riječima, epidemija je i dalje izazov, posebno što su nastupili jesen i nova školska godina. Za sredinu mjeseca je najavio razgovore o situaciji u obrazovnom sektoru iako je dosadašnji tijek školske godine pokazao da nema značajnijih negativnih posljedica.

Čerkez je naglasio da propisane higijensko-epidemiološke mjere ostaju i dalje na snazi te zahvalio stanovništvu, policiji i inspekciji zbog čijeg ukupnog učinka ‘možemo biti zadovoljni poduzetim mjerama’.

Upitan za liječenje krvnom plazmom, Čerkez je odgovorio da su Zavod za transfuzijsku medicinu i klinička bolnica u Mostaru inicirali prikupljanje plazme i samo liječenje tom metodom, kao i da će Federacija u narednom periodu pokrenuti ovaj proces, ali i da je za rezultate potrebno prilično vremena, kao i da primjeri iz svijeta pokazuju da dobar ishod ne treba pripisivati samo učinku plazme budući da je to jedna od suportivnih metoda, uz druge potrebne tretmane.

(Fena)

Nastavljaju se 12. Dani kazališta Vitez 2020.

12. Dani kazališta Vitez 2020. se nastavljaju i ovoga vikenda, točnije 3. listopada, na viteškoj sceni igraju dvije predstave DP Eko Art iz Bugojna, prva u 18, a druga u 20 sati.


Naime, u subotu, 3. listopada, s početkom u 18 sati, igra predstava „PA REci viš€“ u kojoj igraju Ajla Pandžo, Danijela Ivoš, Ajla Dadović, Adin Kurbegović, Semina Sadiković, Jasmina Kurbegović, Marija Magdalena Dilber.
S početkom u 20 sati igra predstava „Svi. Moji. Dijelovi.“ DP Eko Art-a iz Bugojna, u kojoj igraju: Azra Huskić, Danijela Ivoš, Lejla Jusufbegović i Vigor Dundović.

Obje predstave se igraju u Kazališnoj dvorani u Vitezu, cijena ulaznica po predstavi iznosi 2 KM.

Isplata rujanskih mirovina u FBiH počinje 5.10.

Sukladno Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, mirovine za mjesec rujan bit će isplaćene preko Jedinstvenog računa trezora FBiH u ponedjeljak, 5. listopada, priopćeno je na službenoj internetskoj stranici Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Kako je navedeno, najniža mirovina iznosi 382,18 maraka, zajamčena 478,91 maraka, a najviša 2.174,48 maraka.

Mirovinu za rujan primit će 428.463 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za navedeni mjesec iznose oko 195 milijuna maraka, stoji u priopćenju.

(Dnevnik.ba)

Sjećate se Dolores? Povratak glazbi nakon 20 godina

Atraktivna crnokosa pjevačica Višnja Vranešić, umjetničkog imena Dolores, devedesetih je bila jedna od najpopularnijih pjevačica zabavne glazbe, a uz Duška Lokina otpjevala je svoja dva najveća hita Dobro jutro Dalmacijo i Dalmatinca sreća prati.

Iako je s glazbene scene izbivala gotovo dvadeset godina, njeni spotovi imaju milijunske preglede na YouTubeu, a isto sigurno očekuje i najnoviji La Llorona.

Nakon što je devedesetih godina objavila 6 albuma, Dolores se vratila na glazbenu scenu u novom projektu pod imenom Historia. Kako je 1994. godine s objavom albuma Pjesme moje duše, gdje su obrađene neke od najljepših meksičkih melodija, obećala svojoj publici da će se priča s tradicionalnim pjesmama nastaviti, sada je došlo vrijeme da svoje obećanje ispuni. 


Novi će projekt biti sazdan od izvornih tradicionalnih pjesama i onih autorskih koje su kroz povijest postale tradicijom raznih kultura širom svijeta, a otuda i ime Historia. Pjesme će biti izvođene na originalnim jezicima, a uključivat će tradicionalne španjolske, grčke, ruske i romske pjesme. Prva pjesma u tom nizu je povijesna La Llorona, meksička legenda o tugujućoj ženi čiju beskrajnu ljubav iznevjeri jedan nevjerni muškarac o kojoj je 2019. snimljen i film.

Pjesma je snimljena u studiju i pod producentskom palicom Elvisa Stanića, našeg najnagrađivanijeg jazz glazbenika. Lumiere production, uz režiju Artema Dushkina i snimatelja Matea Jurčića, zaslužni su za izniman spot.

Musa: Dolazimo u sezonu kada je važno pridržavati se preventivnih mjera (VIDEO)

Na području Federacije BiH dosad je testirano 160.383 uzorka, a potvrđenih je ukupno 18.189 slučajeva Covida-19, što čini incidencu od 830 slučajeva na 100 000 stanovnika – izjavio je danas na konferenciji za novinare član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva i šef Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH Sanjin Musa.

Zaključno sa 2. 10., prema njegovim riječima, umrlo je od posljedica bolesti 536 osoba, što čini smrtnost od 24,5 slučajeva na 100 000 stanovnika.

– Prema podacima koji su pristigli do 2. 10., dnevni prosjek u zadnjem sedmodnevnom razdoblju iznosi 130 slučajeva dnevno i primjetimo da je zapravo ovaj broj niži, odnosno da je sedmodnevna incidenca niža u odnosu na prehodno izvještajno razdoblje. Sedmodnevna incidenca na 100 000 stanovnika iznosi 40,9 slučajeva, znači u posljednjih sedam dana prijavljeno je 895 slučajeva Covid-19 na području FBiH – kazao je Musa.

Analizirali su dobne skupine, te strukturu oboljevanja u rujnu uzimajući u obzir da je bio početak školske godine, a s namjerom da se sagleda kakav je udio predškolske i školske djece u ukupnom oboljevanju. 

– On iznosi (predškolska i školska djeca) 6,3 posto i ovaj udio se nije promijenio u odnosu na prehodna izvještavanja. Ponovo najviše obolijeva radno aktivno stanovništvo, dok osobe preko 65 godina čine 16 posto među oboljelim u rujnu – naveo je Musa.

Što se tiče kratanja bolesti, posmatrano po kantonima u posljednjih sedam dana, ponovo u tri kantona je zabilježena incidenca preko 50 slučajeva na 100 000 stanovnika i to su Hercegovačko-neretvanski, Zapadnohercegovački i Kanton 10, mada incidenca pokazuje trend opadanja. Među kantonima gdje je zabilježan blagi porast incidence jesu Posavski i Zaničko-dobojski kanton.

Musa je podsjetio na način prenosa bolesti Covid-19 – kapljičnim putem, kontaktom i aerosolom. 

-Dolazimo u sezonu kada je vrlo važno pridržavati se preventivnih mjera koje zapravo promoviramo intenzivno posljednjih sedam mjeseci, fizička distanca, nošenje maski, dezinfekcija ruku i što je važno, ograničiti kontakt u okruženjima gdje je prijenos najvjerovatniji, a to su zatvoreni, slabo ventilirani prostori – dodao je Musa. 

Iskustvo pokazuje da, dodao je, kada dođe do porasta broja slučajava, ono se dešava među mlađom populacijom, međutim kasnije prijeti opasnost da se širi preko dobnih skupina.

-Iako se virus kontinuirano mijenja ne možemo govoriti da je smanjen njegov prijenos ili težina bolesti koju izaziva – kazao je Musa.

Pogledajte VIDEO:

Organizirana skupina u srednjoj Bosni godinama fingirala prometne nesreće

Policijski službenici Federalne uprave policije su, u suradnji s Ministarsvom unutarnjih poslova Srednobosanske županije, a pod nadzorom Županijskog tužiteljstva Srednjobosanske županije okončali su višemjesečnu istragu vezano za dokumentiranje osoba koje se dovode u vezu s krivičnim djelom ”udruživanje radi činjenja krivičnih djela” iz KZ-a FBiH u vezi s krivičnim djelom ”ovjeravanje neistinitog sadržaja” i u sticaju s produženim krivičnim djelom ”prevara”.

S tim u vezi, 28. rujna 2020. Županijskom tužiteljstvu Srednjobosanske županije je podnesen izvještaj protiv 23 osobe sa šireg područja Bosne i Hercegovine:  G.P. (1989.), S.G. (1988.), D.A. (1988.), M.Đ. (1980.), I.M. (1985.), E. L. (1988.), M.P. (1951.), Š.N. (1966), A. A. (1983.), V.M. (1991.), M.N. (1983.), A. A. (1967.), G. I. (1985.), R.S. (1975.), N.R. (1984.), A.A.M. (1995.),Š. E. (1960.), Š.G. E. (1991.), T. N. (1992.),N.B. (1992.), R. A. (1989.), K. A. (1987.) i A. M.  (1987.), a koje se sumnjiče za izvršenje navedenih krivičnih djela.

Naime, u vremenu od 2016. do 2020. u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi prvoosumnjičeni G.P. organizirao je grupu od najmanje tri osobe za povremeno vršenje krivičnih djela koji su u naznačenom vremenu fingirali na desetine prometnih nesreća na području općine Travnik kako bi osigurali pravni osnov za nepripadajuću naplatu štete od osiguravajućih kuća, u okviru čega je osumnjičeni G.P. angažirao treće osobe koje su uz novčanu naknadu sudjelovale u izvršenju navedenih krivičnih  djela.

Do sada su osiguravajuće kuće na ime fingiranih prometnih nesreća isplatile oko 150.000 KM.

Iz FUP-a podsjećaju da su 10. srpnja 2020. u sklopu navedene istrage lišene slobode tri osobe i to policijski službenik koji obnaša dužnost zamjenika zapovjednika za promet PP Travnik, inicijala G.P. (1989.), državni službenik Ministarstva unutarnjih poslova Srednjobosanske županije inicijala S.G. (1988.) i D.A. (1988.) protiv kojih je nadležnom tužiteljstvu podnesen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Osobama G.P. i D.A. je određen jedomjesečni pritvor, dok je S.G. nakon kriminalističke obrade po nalogu nadležnog tužitelja pušten na slobodu, priopćeno je iz FUP-a.

Od sredine listopada vozila iz BiH više ne trebaju zeleni karton za EU

U odluci koju je prije nekoliko dana službeno potpisala predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen praktično je potvrđeno da je Bosna i Hercegovina u oblasti osiguranja postala dio EU ispunjavajući složene uvjete kako bi se ukinula potreba posjedovanja zelenog kartona kako bi se vozilom moglo ući u europrostor i pridruženih zemalja članica.

Velik je to iskorak za osiguravateljski sektor, od regulatora do samih osiguravatelja kojim su potvrdili da su daleko ispred države u kojoj djeluju. Od čak 26 društava za osiguranje 16 se bavi isključivo neživotnim osiguranjem, uglavnom autoodgovornosti.

Martinović: Povjerenje EU

Prema birokratskome rječniku, posljednja odluka govori da je sektor osiguranja Bosne i Hercegovine ispunio sve uvjete predviđene smjernicom 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti u ekonomskom prostoru EU-a.

Potpredsjednik Koncerna Agram dr. Davor Martinović ističe kako je uz viziju i kompromise moguće postići rezultate koje traži Europska unija.

“Kontinuirani rad i napori osiguravajućih društava u Bosni i Hercegovini pridonijeli su tome da će od 19. 10. 2020. države članice EU-a, temeljem odluke Komisije Europske unije, prestati s provjerom osiguranja za sve vrste vozila koja su registrirana u BiH pri ulasku u EU, što je izravni rezultat povjerenja koje su osiguravajuća društva iz BiH stekla u ekonomskom prostoru EU-a. Ubuduće, našim vozačima neće se tražiti dokaz o postojanju osiguranja (zeleni karton), već će, kao i drugim državljanima EU-a, biti povjerenje u registracijsku oznaku. Ovo se odnosi na države članice Europskog gospodarskog prostora i drugih pridruženih članica Andore, Islanda, Norveške, Srbije i Švicarske. Dovoljno je da vozilo posjeduje policu obveznog osiguranja od odgovornosti i da je registrirano kod nadležnog tijela u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način pokazuje se da sektori koji nisu pod izravnom kontrolom države ili entiteta puno prije ispunjavaju uvjete koje pred njih postavlja EU i korisnicima svojih usluga osiguravaju da sigurno zakorače na tržište EU-a”, ističe potpredsjednik Koncerna Agram u BiH.

Ovom odlukom definira se da se za sva vozila koja se nalaze u Uniji jamči likvidacija šteta u vezi s nesrećama koje se dogode na njihovu području i koje prouzroče takva vozila. Dodatno, vozila koja se nalaze u trećoj zemlji uvjetovana su zaključivanjem sporazuma između nacionalnih ureda za osiguranje država članica i nacionalnog ureda za osiguranje te treće zemlje.

Zemlje članice EU i pridružene zemlje 2002. sklopile su sporazum kojim se jamči likvidacija šteta nastalih zbog nesreća koje se dogode na njihovu području, a koje su prouzročila vozila koja se uobičajeno nalaze na području drugih stranaka tog sporazuma, neovisno o tome jesu li takva vozila osigurana.

Nacionalni ured BiH

Nacionalni uredi za osiguranje država članica i Andore, Islanda, Norveške, Srbije i Švicarske potpisali su 13. lipnja 2019. dopunu 2 sporazumu kako bi se u njega uključio i Nacionalni ured za osiguranje Bosne i Hercegovine. Nove mjere odnose se na sve vrste vozila, osim vojnih vozila registriranih u toj zemlji.

(www.vecernji.ba)