Dragana Sivonjić

Nastavljeno suđenje za zločin u Križančevom selu

Svjedok Tužilaštva BiH je na suđenju za zločine počinjene u Vitezu rekao da je akcija na tom području izvedena u decembru 1993. naređena s viših nivoa, odnosno iz komande Trećeg korpusa ABiH.

Ilfad Ičanović, bivši pomoćnik načelnika Štaba Operativne grupe “Bosanska krajina” za obavještajne poslove, rekao je da je komunikaciju ostvarivao sa operativnim organima brigada i prosljeđivao ih komandi korpusa, te da je u tom dijelu učestvovao u pripremama akcije u decembru 1993. godine.

“Ona nije u potpunosti uspjela, odnosno očekivani rezultati nisu ispunjeni u potpunosti. Možda je bila bliže neuspjehu”, kazao je svjedok i naveo da je cilj akcije bilo ovladavanje tim područjem.

Tužilaštvo je predočilo nekoliko izvještaja u kojima se navodi da su zarobljena tri do četiri vojnika, kao i dokument Trećeg korpusa kojim se od Operativne grupe traži da se izjasne gdje se nalaze zarobljeni bojovnici, da se dostave njihova imena i prezimena, kao i odgovor da je zarobljene pomoćnik za bezbjednost komandanta korpusa odveo u Zenicu. Svjedok je odgovorio da obavještajni organ za njih nije bio zadužen.

On je pojasnio da je za zarobljenike bila nadležna Vojna policija i da je komandi korpusa prosljeđivao izvještaje koje je dobijao od nižih jedinica.

Odbrani je rekao da nije imao informacija o većem broju zarobljenih i stradalih vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), niti da se veći broj zarobljenika spominjao na referisanjima kojima je prisustvovao nakon akcije.

Za ubistva najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. decembra 1993. godine, optuženi su Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić zvani Roki, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović.

Prema optužnici, Purić je bio komandant 325. brdske brigade ABiH, Tarahija komandant Trećeg bataljona ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici komandanta, a ostala četvorica pripadnici ove brigade.

Ljuban Badrov, bivši pripadnik HVO-a, prisjetio se da je 22. decembra 1993. bio na rejonu Lazina kada je čuo da je linija probijena, te je otišao do kuće da kaže majci, supruzi i kćerki da bježe.

“Mati me pita: ‘Šta je sa ćaćom?’ On je bio na liniji na Gropčiću. Krenuo sam vidim šta je s njim, provukao se Alijinom njivom. Došao sam potokom do mosta i vidio mrtvu Matildu Pranjković. Ivica Križanac je mrtav ležao blizu. Tada se zapucalo i vratio sam se”, ispričao je svjedok.

Badrov je rekao da je po povratku ranjen u desno rame i prebačen u bolnicu u Vitezu, da je kasnije saznao da mu je otac s još dvojicom zarobljen i odveden u Zenicu i da nikada poslije nije htio da mu kaže šta se zaista dogodilo.

Napomenuo je da je poslije akcije čuo priče da je osoba koju su zvali “Muharika” ubio pripadnike HVO-a koji su zarobljeni u Šafradinima, ali da se on tada nalazio na liječenju.

Svjedok Marin Martinović je izjavio kako mu je poznato da se njegov otac Miroslav nalazio u Šafradinima i da je prva informacija bila da je zarobljen, dok je za njegovu sudbinu saznao kasnije, nakon što su tijela vojnika dovezena u školu u Vitezu.

Naveo je kako su mu tetak i još neki ljudi pričali da su se njegov otac i ostali pokušali izvući iz kuće u kojoj su bili, te da je poslije čuo da je bio strijeljan, a njegovo tijelo izmasakrirano.

Tužilaštvo je pročitalo i iskaz preminulog svjedoka Sifeta Baručije u kojem stoji da je vidio grupu zarobljenih vojnika HVO-a, a kasnije i tijela u tranšeji. U iskazu je naveo kako nisu svi imali uniforme na sebi, kao i da se osim Sadika i Šaćira Omanovića te Almira Sarajlića, s njima niko nije dovodio u vezu.

Odbrana je rekla da bi svjedoka, da je prisutan u sudnici, pitala koliko je puta bio u pritvoru zbog saradnje s HVO-om, te da je, prema njihovim saznanjima, bio lišen slobode u vrijeme kada se akcija odvijala.

Nastavak suđenja je 28. februara.

(detektor.ba)

PU FBiH: Poziv poreznim obveznicima

Porezna uprava FBiH poziva porezne obveznike: pravne osobe i poduzetnike da sukladno Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i drugim poreznim zakonima i podzakonskim aktima podnesu slijedeće porezne prijave:

•           Prijavu poreza na dobit za 2019. godinu do 31. 3. 2020. godine.

Poreznu prijavu koja uključuje Prijavu poreza na dobit, Porezni bilans i drugu dokumentaciju  propisanu zakonom  podnose: gospodarska društva i druge pravne osobe – rezidenti Federacije BiH, podružnice iz Republike Srpske ili Brčko distrikta za dobit koju ostvare u Federaciji BiH, poslovne jedinice nerezidentne pravne osobe, pravne osobe koje su registrirane sukladno posebnim propisima, a obavljaju neku tržnu djelatnost i ostvaruju i druge prihode na tržištu, matično gospodarsko društvo (koje ima odobreno porezno konsolidiranje), i to:

•           Obrazac PP-801 – Prijavu poreza na dobit podnose gospodarska društva i druge pravne osobe, rezidenti Federacije BiH, koji gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti, nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH prema sjedištu pravne osobe.

Prilozi:

– Porezna bilanca (Obrazac PB-800),

– Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811),

– Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812),

– Plan investiranja (Obrazac PI-808),

– Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813),

– Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814),

– Prijava dobiti podružnice u RS ili BD (Obrazac PE-806),

– Prijava dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine (Obrazac PE-807),

– Godišnja prijava za uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod transfernih cijena (Obrazac TP-900),

– Godišnji izvještaj o kontroliranim transakcijama između povezanih osoba (Obrazac TP-902),

– Godišnji izvještaj o kontroliranim transakcijama multinacionalne pravne osobe (Obrazac CCB-901),

– Konsolidirana porezna bilanc i prijava poreza na dobit (Obrazac PP-805);

•           Obrazac PP-802 – Prijavu poreza na dobit podnose podružnice iz Republike Srpske ili Brčko distrikta za dobit koju ostvare u Federaciji BiH prema ispostavi za koju Porezna uprava odredi da je glavna.

Prilozi: 

– Porezna bilanca (Obrazac PB-800),

– Bilanca uspjeha,

– Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811),

– Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812),

– Plan investiranja (Obrazac PI-808),

– Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813),

– Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814);

•           Obrazac PP-803 – Prijavu poreza na dobit podnose poslovne jedinice nerezidentne pravne osobe prema ispostavi koju odredi Porezna uprava Federacije BiH.

Prilozi:

– Porezna bilanca (Obrazac PB-800-B),

– Bilanca uspjeha,

– Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811),

– Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812),

– Plan investiranja (Obrazac PI-808),

– Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813),

– Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814);

•           Obrazac PP-804 – Prijavu poreza na dobit podnose pravne osobe koja su registrirane sukladno posebnim propisima, a obavljaju neku tržnu djelatnost i ostvaruju i druge prihode na tržištu, osim prihoda iz registrirane djelatnosti po posebnim uslovima, nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH prema sjedištu pravne osobe.

Prilozi:

– Porezna bilanca (Obrazac PB-800-B),

– Pregled nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka (Obrazac PG-809),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u proizvodnu opremu (Obrazac PP-810),

– Prijava porezne olakšice po osnovu investiranja u stalna sredstva (Obrazac PP-811),

– Prijava porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja (Obrazac PP-812),

– Plan investiranja (Obrazac PI-808),

– Izjava o obračunatom porezu na isplaćene dividende/udjele (Obrazac ID-813),

– Prijava poreznog kredita van Bosne i Hercegovine po osnovu prihoda (Obrazac PK-814);

•           Obrazac PP-805 – Prijavu poreza na dobit podnosi matično gospodarsko društvo koje ima odobreno konsolidiranje nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije BiH prema sjedištu matičnog društva.

Prilozi:

– Porezna bilanca (Obrazac PB-800-B),

– Obrazac PP-801 – Prijavu poreza na dobit podnose gospodarska društva i druge pravne osobe,

– Rješenje o konsolidaciji.

Napominjemo porezne obveznike koji koriste porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja da je člankom 37. stavak 1. Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/16) propisano da porezni obveznik ima pravo na porezno priznati rashod u visini dvostrukog iznosa bruto-plaće isplaćene novoprimljenim uposlenicima ukoliko ispunjava sljedeće uvjete i to:

 a) trajanje ugovora o radu mora biti najmanje na period 12 mjeseci sa punim radnim vremenom i

b) novoprimljeni zaposleni nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezane osobe u prethodnih pet godina.

(2) Porezni obveznik iz stavka (1) ovog članka gubi pravo na umanjenje porezno priznatih

rashoda u dvostrukom iznosu ukoliko nije ispoštovao uvjete iz stavka (1) ovog članka, te je

u obvezi obračunati i uplatiti razliku poreza zajedno sa zateznim kamatama na javne prihode.

Ukazujemo i na odredbe članka 93. točka 9. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit

(“Službene novine Federacije BiH”, broj: 88/16, 11/17, 96/17 i 94/19) koja glasi: Porezni poticaj iz članka 37. Zakona se ne primjenjuje na novozaposlene radnike za koje porezni obveznik koristi povlasticu ili subvencije po osnovu drugih propisa.

(Porezna uprava Federacije BiH)

Potpisan Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg školstva u Srednjobosanskom kantonu

Kantonalni premijer Tahir Lendo i resorni ministar Bojan Domić danas su s predstavnicima Sindikata zaposlenika srednjih škola potpisali Kolektivni ugovor.

Premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo, ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Bojan Domić, te predsjednica Neovisnog sindikata zaposlenika srednjih škola Kantona Središnja Bosna Nada Jukić i predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture Bosne i Hercegovine – Kantonalnog odbora Srednjobosanskog kantona Abdulah Serezlija potpisali su danas Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg školstva u Srednjobosanskom kantonu.

Ovim Kolektivnim ugovorom za djelatnost srednjeg školstva u Srednjobosanskom kantonu uređuju se prava i obaveze strana potpisnica ovoga Kolektivnog ugovora koje su ga sklopile, te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Potpisanim Kolektivnim ugovorom uređuju se i pravila o postupku kolektivnoga pregovaranja, postupak otkazivanja Kolektivnoga ugovora te razlozi i rokovi njegova otkazivanja, kao i sastav i način postupanja organa ovlaštenih za mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova.

Vlada SBK odobrila sredstva za sufinansiranje građevinskih radova na čišćenju korita rijeke Kruščice

U Travniku je održana 34. sjednica Vlade SBK. Vlada je usvojila Zapisnik s 33. sjednice, te, odlučujući po ostalim tačkama Dnevnoga reda, uz ostalo, usvojila Odluku o izdvajanju finansijskih sredstava općini Vitez za dodjelu novčanih sredstava za „Sufinansiranje građevinskih radova na čišćenju korita rijeke Kruščice od bazena do ušća u rijeku Lašvu“.

Usvojeni su Izvještaji o radu Ministarstava, uprava i upravnih organizacija, službi, ureda i kabineta za 2019. godinu. Usvojen je i Izvještaj o radu Kantonalnog tužilaštva za 2019. godinu.

Tim za spriječavanje korupcije je predložio, a Vlada SBK usvojila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za borbu protiv korupcije za period 2015-2019.godina. Aktivnosti definisane operativnim dijelom Akcionog plana za borbu protiv korupcije za period 2015-2019.g. u većem dijelu su ispunjene u vremenski zadanim okvirima, odnosno implementirane tokom proteklog period i kontinuirano se provode.

Na prijedlog Ureda za evropske integracije, fondove, odnose s javnošću i kvalitet prema međunarodnom standardu, Vlada SBK je donijela Odluku o pristupanju izradi Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za period 2021-2027.g. Strategijom će se utvrditi ciljevi i prioriteti razvoja kantona, način njihovog ostvarivanja, finansijski i institucionalni okvir za provedbu, praćenje, evaluaciju i izvještavanje. Strategija razvoja je osnovni dokument za izradu sektorskih strategija, DOP-a, Budžeta i PJI kantona, Programa rada Vlade za mandatni period, trogodišnjeg plana rada kantonalnih uprava.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta je predložilo, a Vlada SBK donijela Odluku o akontativnoj raspodjeli sredstava namijenjenih za sufinanciranje osnovnih glazbenih/muzičkih škola u 2020.godini. Ovom odlukom utvrđuje se raspodjela sredstava planiranih Budžetom SBK za 2020.godinu, s pozicije “Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima- za sufinansiranje osnovnih glazbenih/muzičkih škola kojima je osnivač Srednjobosanski kanton“, u iznosu od 166.666,66 KM za mjesec januar i februar (I i II mj.) 2020. godine.

Vlada SBK je na prijedlog Ureda za javne nabavke za potrebe korisnika Budžeta Srednjobosanskog kantona donijela Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku javne nabavke mrkog uglja, procjenjena vrijednost nabavke bez PDV-a 1.050.000,00 KM, ugovor će se dodijeliti najpovoljnijem ponuđaču „BRIST“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje koji je ponudio ukupnu cijenu sa popustom i bez PDV-a u iznosu od 810.565,00 KM.

Kantonalna uprava za civilnu zaštitu je predložila, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:
– Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava općini Busovača za dodjelu novčanih sredstava za „Sufinansiranje projekta saniranje klizišta i dijela puta u MZ Putiš“. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu s pozicije „Tekući transferi pojedincima – za pomoć kantonima i općinama u saniranju dijela šteta nastalih prirodnim i drugim nesrećama, te za jačanje sistema zaštite i spašavanja, izdvajaju se sredstva općini Busovača u iznosu od 32.500,00 KM, za sufinansiranje projekta saniranja klizišta i dijela puta u MZ Putiš. Sredstva iz ove odluke uplatit će se Općini Busovača.
– Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava općini Kreševo za novčanu pomoć za sufinansiranje projekta „Uređenje korita rijeke Kreševčice i pritoka-faza II“. Iz Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2020. godinu s pozicije „Tekući transferi pojedincima – za preventivne mjere zaštite i spašavanja“, izdvajaju se sredstva općini Kreševo u iznosu od 31.500,00 KM, za sufinansiranje projekta „Uređenje korita rijeke Kreševčice i pritoka – faza II. Sredstva iz ove odluke uplatit će se Općini Kreševo.
– Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava općini Vitez za dodjelu novčanih sredstava za „Sufinansiranje građevinskih radova na čišćenju korita rijeke Kruščice od bazena do ušća u rijeku Lašvu“. Iz Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2020. godinu s pozicije „Tekući transferi pojedincima – za preventivne mjere zaštite i spašavanja“, izdvajaju se sredstva općini Vitez u iznosu od 11.200,00 KM, za „Sufinansiranje građevinskih radova na čišćenju korita rijeke Kruščice od bazena do ušća u rijeku Lašvu“. Sredstva iz ove odluke uplatit će se Općini Vitez.
– Odluka o izdvajanju finansijskih sredstava općini Fojnica za sufinansiranje regulacije potoka Zimije u MZ Ščitovo. Iz Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2020. godinu s pozicije „Tekući transferi pojedincima – za pomoć kantonima i općinama u saniranju dijela šteta nastalih prirodnim i drugim nesrećama, te za jačanje sistema zaštite i spašavanja“, izdvajaju se sredstva općini Fojnica u iznosu od 45.000,00 KM, za sufinansiranje regulacije potoka Zimije u MZ Ščitovo. Sredstva iz ove odluke uplatit će se Općini Fojnica.
Kantonalna uprava za branioce je predložila, a Vlada SBK donijela slijedeće:
– Program i kriteriji utroška sredstava sa stavke Ugovorene i druge posebne usluge – za troškove zakonske revizije tjelesnog oštećenja branilaca. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak utroška sredstava sa stavke Ugovorene i druge posebne usluge – za troškove zakonske revizije tjelesnog oštećenja. Sredstva iz ovog Programa i kriterija koriste se za plaćanje naknade za donošenje nalaza i mišljenja ljekarskih komisija Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja Sarajevo.
– Program i kriteriji utroška sredstava sa transfera udruženjima branilaca. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak utroška sredstava sa Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama – udruženjima branilaca.
– Program i kriterijij utroška sredstava za izgradnju i uređenje spomen obilježja. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak za utrošak sredstava sa Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama za izgradnju i uređenje spomen obilježa.
– Program i kriteriji utroška sredstava za manifestacije, obilježavanje značajnih datuma i sportske aktivnosti. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak utroška sredstava sa Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama za manifestacije, obilježavanje značajnih datuma i sportske aktivnosti
– Program i kriteriji utroška sredstava za izgradnju i uređenje mezarja i groblja. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak za utrošak sredstava sa Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama za izgradnju i uređenje mezarja i groblja u koja su ukopani poginuli branioci.
– Program i kriteriji utroška sredstava sa transfera za pravnu pomoć braniocima. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak utroška sredstava sa Tekućeg transfera neprofitnim organizacijama za pravnu pomoć braniocima.
– Program i kriterijij utroška sredstava sa transfera za izgradnju centara za psiho-socijalno liječenje branilaca. Ovim Programom i kriterijima utvrđuju se uslovi i postupak utroška sredstava sa pozicije tekući transfera neprofitnim organizacijama za izgradnju centara za psiho-socijalno liječenje branilaca.
– Program i kriterijij za zapošljavanje branilaca. Ovim Programom i Kriterijima utvrđuju se uslovi, način i postupak sufinanciranja zapošljavanja branilaca i članova njihovih porodica koji imaju prebivalište na području Srednjobosanskog kantona.
Ista uprava je predložila, a Vlada SBK donijela slijedeće odluke:
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za topličko i klimatsko lijećenje branilaca. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 63.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za jednokratne novčane pomoći. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 700.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za finansiranje promijenjene radne sposobnosti. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 9.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za stambeno zbrinjavanje. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 225.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za sufinansiranje nabavke ortopedskih pomagala. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 450.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za troškove putovanja u inostranstvo radi lijećenja. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 9.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za izgradnju šehidskih nišana – nadgrobnih spomenika. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 18.000,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za zdravstvenu zaštitu. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 1.327.100,00 KM.
– Odluka o izdvajanju sredstava iz Budžeta SBK za 2020. godinu za smrtne slučajeve. Iz Budžeta SBK za 2020. godinu izdvajaju se sredstva u iznosu od 36.000,00 KM.
Vlada SBK je dala slijedeće saglasnosti, a na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta
– Saglasnost za izbor najpovoljnijeg ponuđača i zaključivanje ugovora za OŠ „13.Rujan“ Jajce, u postupku javne nabavke – „Nabavka i ugradnja vanjske stolarije“. Najpovoljniji ponuđač je „BRIST“ d.o.o. Gornji Vakuf – Uskoplje, sa ukupnom cijenom sa popustom i bez PDV-a u iznosu od 9.000,00 KM.
– Saglasnost za pokretanje procedure javne nabavke – direktni postupak nižim potrošačkim jedinicama:
1. „Treća osnovna škola“ Bugojno, za nabavku mrkog uglja (orah). Sredstva su osigurana iz Budžeta SBK 2020 godine.
2. Osnovna škola „Bristovi“Bugojno, za nabavku energenta (ugalj). Sredstva su osigurana iz Budžeta SBK 2020 godine.
3. „Mješovita srednja škola“ Donji Vakuf, za nabavku opreme za vizualizaciju i digitalizaciju kabineta za matematiku u iznosu 4.087,00 KM. Sredstva su osigurana od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
4.„Mješovita srednja škola“ Novi Travnik, za nabavku opreme-monitora,kopir aparata i ostale računarske opreme u iznosu 2.275,00 KM. Sredstva su osigurana iz Budžeta SBK 2020 godine, vlastiti prihodi škole.

Date su i slijedeće saglasnosti:
– Saglasnost Ministarstvu unutrašnjih poslova Vlade SBK za provođenje procedure javne nabavke – nabavka potrošnog materijala za foto printer marke za izradu kolor fotografija, odnosno foto papira i ribona putem direktnog sporazuma u iznosu do 7.020,00 KM sa uračunatim PDV-om.
– Saglasnost Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na Plan nabavki roba, usluga i radova za 2020. budžetsku godinu.

U Norveškoj 1 % otpada ide na deponije, u Njemačkoj 3 %, a u BiH čak 95 %

Odvajanje i reciklaža otpada u BiH tek su u začetku, a procjenjuje se da su ukupne odvojene, odnosno sortirane količine otpada, svega oko 5 posto.

Točnije, oko 3 posto su količine otpada dobivene po osnovi izravnog otkupa otpada od komercijalnog i industrijskog sektora, dok se 2 posto dobiva sortiranjem otpada iz kućanstva. Taj postotak daleko je ispod svjetskog prosjeka, podaci su Vijeća ministara BiH. Istovremeno, u BiH se ne radi odvajanje organskog otpada, s obzirom na to da još ne postoji potražnja za kompostom, ističu nadležni.

Ekološki problem

Daleko je to i od ciljeva zacrtanih strategijama upravljanja otpadom.

– Strategija upravljanja otpadom RS definira cilj od 50 posto odvajanja ambalažnog otpada ili 23 posto odvajanja iz ukupnih količina otpada do 2026. godine, dok je strategija FBiH, koja je prestala vrijediti početkom 2019., imala cilj od 35 posto odvajanja ambalažnog otpada ili 10 posto odvajanja iz ukupnih količina otpada do 2017. – navodi se u informaciji koju je Vijeće ministara pripremilo kao odgovor na izaslanička pitanja Saše Magazinovića.

I autori informacije smatraju da su ovi ciljevi jako ambiciozni ako se uzme u obzir trenutačno stanje i dosadašnja dostignuća u ovoj oblasti. A stanje je takvo da je gomilanje komunalnog otpada jedan od najvećih ekoloških problema u BiH.

U mnogim se zemljama otpad brzo pretvara u novac! U Norveškoj jedan posto otpada ide na deponije, u Njemačkoj tri posto, na Londonskoj burzi se trguje otpadom. Neke tvornice od plastičnih boca prave jakne i kape! U susjednoj Srbiji tisuće je ljudi zaposleno na razdvajanju otpada! U BiH takvog odnosa prema otpadu nema iako bi, prema procjenama, Sarajevo moglo pola potreba za toplinskom energijom “pokriti” iz otpada.

Diljem FBiH postoje divlje deponije, gomile autoguma, hladnjaci i perilice rublja plove rijekama, kao i otpad životinjskog podrijetla. Dodatni problem je otpad iz kućanstava koji izlazi pomiješan i koji je gotovo nemoguće naknadno razvrstavati.

Obveza na putu u EU

Na putu k EU čeka nas obveza da samo 10 posto otpada odlažemo na deponije, a kod nas sada uređeni deponiji obuhvaćaju samo 60 posto stanovništva i na njima odlažemo ogromnu količinu otpada. To implicira ekološke probleme. Pomiješani otpad nije nikom zanimljiv, a u drugim zemljama otpad je biznis. Prema podacima institucija u FBiH, od oko 5000 poduzeća koja na tržište stavljaju plastičnu ambalažu i drugi otpad u sustav zbrinjavanja uključeno je oko 1900.

Jedan od dvaju operatora za PET-ambalažu i plastični otpad je Ekopak, koji je od 2012. do kraja 2016. prikupio više od 40.000 tona ambalažnog otpada što bi, vizualno prikazano, bila kolona kamiona-tegljača koja bi se protezala od Sarajeva do Visokog. No, to je manji dio ambalažnog otpada koji se nalazi u prirodi. Procjena institucija koje se bave ovim pitanjima je da svake godine na tržište FBiH bude plasirano oko 170.000 tona ambalaže. Adekvatno razvrstavanje otpada mora početi u kućasntvu, ali kućanstva moraju imati kontejnere za odvojeno skupljanje otpada. Općine ne žele davati prostor za te kontejnere privatnim tvrtkama koje bi skupljale otpad, a javna komunalna poduzeća to ne rade. Na tome trebaju raditi operatori sustava i komunalna poduzeća.

Što se tiče otpada koji dolazi izvan kućanstava, ambalaža i elektronički i električni otpad su prilično dobro urađeni, s tim da je u sustavu uvedeno manje od pola zagađivača ambalažom, što je nedopustivo malo.

(www.vecernji.ba)

Vitamin D – snažan saveznik u borbi protiv prehlade i gripe

Najnovija istraživanja vitamina D otkrila su njegovo pozitivno djelovanje na prevenciju gripe te ublažavanje simptoma gripe i prehlade.

Znanstvenici su sve skloniji mišljenju da bi ovaj vitamin mogao biti zamjena za cjepiva protiv gripe, koja nisu samo nedjelotvorna, nego i štetna.

Istraživanja upućuju na pomalo ironičan zaključak da običan vitamin D, koji je siguran za zdravlje, besplatan i svima dostupan, može zaštititi organizam efikasnije od modernih cjepiva.


Gripa se boji vitamina D


Znanstvena istraživanja su otkrila da vitamin D stimulira stvaranje CD8 T stanica.

Upravo prisutnost većeg broja ovih stanica u organizmu povezana je sa smanjenom ili čak potpunom odsutnošću simptoma gripe.

Priznati američki liječnik John Cannel među prvima je naglašavao činjenicu da nedostatak vitamina D u organizmu može biti osnovni uzrok pojave gripe.

Njegova teorija objavljena je 2006. godine u časopisu Epidemiology and Infection, a znanstveno je potvrđena 2009. godine kada je u istraživanjima otkriveno da ljudi s niskom razinom vitamina D češće obolijevaju od gripe i prehlade.

Tim znanstvenika koji je 2009. godine istraživao H1N1 pandemiju je ustanovio da ljudi s povećanim brojem CD8 T stanica su imali vrlo blage simptome gripe ili su oni potpuno izostali.

Istovremeno, skupina sa smanjenom količinom istih stanica je imala izražene simptome H1N1 gripe.

Prema svim dosadašnjim istraživanjima čini se da bi se vitamin D  mogao koristiti u sprječavanju gripe i ublažavanju njenih simptoma, te da bi mogao biti vrlo dobra prirodna zamjena za cjepiva.


Sunčani vitamin


Vitamin D, poznat i kao “sunčani vitamin”, je prohormon koji se sastoji od nekoliko spojeva.

Od njih su za ljudski organizam najvažniji D2 (ergokalciferol) i D3 (cholekalciferol).

Vitamin D naše tijelo proizvodi pod utjecajem sunčevih zraka. Sunčeva svjetlost je zapravo najveći izvor vitamina D za čovjeka.

Osim pomoću sunca vitamin D u organizam unosimo i putem nekih namirnica životinjskog porijekla i žitarica.          

Međutim, količina vitamina D koju dobivamo kroz hranu apsolutno je zanemariva u odnosu na količinu koju naše tijelo dobiva izlaganjem sunčevim zrakama.

Za usporedbu, dvadesetak minuta boravka na suncu rezultira dozom od oko 250 mikrograma vitamina D, dok bi za istu dozu bilo potrebno popiti oko desetak litara mlijeka.


Njegov manjak povezan s mnogim bolestima


U prošlosti se nedostatak vitamina D vezao isključivo za rahitis i osteoporozu. Vjerovalo se da ovaj vitamin nema drugih značajnijih negativnih posljedica po organizam, a nije ni bilo poznato njegovo pozitivno djelovanje na ljudsko zdravlje. 

Međutim, novija znanstvena istraživanja svjedoče da manjak vitamina D ne predstavlja opasnost samo zbog rahitisa i osteoporoze, već da nedovoljna količina ovog vitamina u organizmu može uzrokovati i druge bolesti popup multipla skleroze i raka.

I obrnuto, uz dovoljnu količinu vitamina D organizam se može uspješnije obraniti od raznih tegoba i bolesti.

Vitamin D se danas sve više upotrebljava u liječenju i prevenciji raka kao i suzbijanju autoimunih oboljenja.

Istraživanja vitamina D pokazala su da on može pomoći i u regulaciji prekomjerne tjelesne težine.

Istraživači sa Sveučilišta u Minnesoti otkrili su da optimalna razina vitamina D u tijelu rezultira uspješnijim skidanjem suvišnih kilograma.


Što može dovesti do manjka vitamina D

•    nedovoljno i ograničeno izlaganje sunčevoj svjetlosti
•    cjelodnevni boravak u zatvorenom prostoru
•    korištenje krema za sunčanje
•    stroga veganska prehrana uz manjak boravka na suncu
•    tamna boja kože (melanin smanjuje sposobnost kože da proizvodi vitamin D)
•    povećana razgradnja vitamina D (npr. uslijed liječenja kortikosteroidima)
•    smanjena apsorpcija vitamina D (određene bolesti kao što je cistična fibroza, celijakija ili Crohnova bolest utječu na sposobnost probavnog sustava da apsorbira vitamin D iz hrane)


Simptomi nedostatka vitamina D u organizmu

•    bolovi u kostima
•    gubitak tjelesne težine
•    izrazito znojenje
•    mišićna slabost
•    kronični umor i malaksalost
•    depresija
•    razdražljivost


Kako organizmu osigurati vitamin D


Boravak na suncu, dva do tri puta tjedno po dvadesetak minuta, sasvim je dovoljan da organizmu osigurate dovoljnu količinu vitamina D.

U zimskim mjesecima kada je smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti, svakako se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani.


Pozitivni učinci vitamina D


Vitamin D ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju sljedećih bolesti:


•    dijabetes
•    hipertenzija
•    astma
•    kardiovaskularne bolesti
•    prevencija i ublažavanje gripe
•    poremećaj imuniteta
•    psorijaza
•    karcinom debelog crijeva, prostate, dojke
•    mišićne i bubrežne bolesti
•    autoimune bolesti (multipla skleroza, reumatoidni artritis)
•    depresija
(www.alternativa-za-vas.com)
 

“Za tvoje snene oči” grupe Colonia u akustičnom izdanju

Kako zvuče najveći hitovi grupe Colonia u akustičnoj verziji i novim aranžmanima mogli su čuti svi koji su krajem prošle godine poslušali njihov aktualni album “C’est la vie”.

Nakon singla “Sve oko mene je grijeh” Colonia je danas objavila novi službeni singl i spot “Za tvoje snene oči”. Njihov veliki hit iz 2001. godine objavljen je na albumu “Milijun milja od nigdje”, a pjesma je bila i u nominaciji za Porin u kategoriji Hit godine 2002. godine.

“C’est la vie” stigao je nakon cijenjenog albuma “Nova era”, prvog s pjevačicom Ivanom Lovrić, a koji je ponovno dokazao kako je Colonia apsolutni vladar hrvatske dance-pop scene. Nove verzije njihovih najvećih hitova stigle su u nešto intimnijoj atmosferi. 15 pjesama u akustičnom izdanju djelo su aranžera Dragana Brnasa i osnivača Colonije Borisa Đurđevića, a pjesma koja je ‘probila led’ bila je “Sve oko mene je grijeh”. Drugi singl nastavlja konceptualnu priču albuma, ali i video spotova. “Za tvoje snene oči” uvlače slušatelja u posve drugačiji ritam popraćen novim crno-bijelim spotom u režiji Darija Radusina.

INTERVJU: Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma

Od 31. ožujka do 4. travnja 2020. godine u Mostaru će se održati 23. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru (Mostarski sajam), jedna od najznačajnijih i najposjećenijih gospodarskih manifestacija u regiji.

Zemlja partner je Republika Mađarska, kojoj će ovo biti drugo partnerstvo na mostarskoj gospodarskoj izložbi.

U intervjuu za naš portal politika24.net direktorica Mostarskog sajma gđa. Dalfina Bošnjak govori o ovogodišnjem sajmu, organizaciji, sadržaju i očekivanjima.

www.politika24.net: Kako teku pripreme za 23. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2020.?

Organizacija ovogodišnjeg sajma teče po planu i mi smo iznimno zadovoljni. Svakodnevno smo u kontaktu s našim izlagačima, nastojimo udovoljiti njihovim željama za izgledom štanda i pozicijom kako bi se što bolje predstavili na sajmu. Ukratko sve ide svojim tijekom. Radili smo jako dobro, vodili smo računa o svakome klijentu, svakome detalju i vjerujem da rezultati neće izostati. To nam ulijeva veliki optimizam da bi naredni sajam mogao nadmašiti sva dosadašnja izdanja. U organizaciju ovakve manifestacije ulaže se jako puno rada, truda i vremena. Jako puno. Dvorane su ogromne i u njih se mora ulagati ako želimo ostati na ovoj razini ili raditi iskorak. Mi smo unazad dvije godine samo na krovove dvorana potrošili više od pola milijuna maraka. To su ogromni novci, ali i sajam je veliki projekt. Raspolažemo s 30 000 m2 izložbenog prostora (vanjskog i unutarnjeg ), s pet suvremeno opremljenih konferencijskih dvorana, velikim parkirališnim prostorom, uz to posjedujemo skladišni prostor za čuvanje vrijednih eksponata. Time se ne može pohvaliti ni jedan sajam u zemlji.

www.politika24.net: Kažite nam nešto o ovogodišnjoj manifestaciji, iz kojih sve zemalja dolaze izlagači i što sve posjetitelje očekuje na ovogodišnjem izdanju Mostarskog sajma?

Ove godine ugostit ćemo, po tradiciji, zemlje okruženja, šire regije zatim izlagače iz Italije, Njemačke, Švedske i dr. Ponajviše izlagača je iz BiH i naravno Mađarske koja je ove godine zemlja partner. Pored izložbenog dijela sajma, organiziramo i niz konferencija i okruglih stolova na gospodarske teme. Zadnjih nekoliko godina značajno smo proširili konferencijski program zato što su nam stigle povratne informacije od krajnjih korisnika rekli da imaju veliku korist ne samo od prilike za izravnim kontaktom s proizvođačima nego i od prilike da se povežu sa stručnjacima i njihovim kolegama te uče od njih. Tim ciljem vodimo se i ove godine, pa tako već prvoga dana imamo BE TO BE  susrete gospodarstvenika iz Mađarske, Srbije i BiH, u organizaciji INTERA Tehnološkog parka Mostar. Izravni kontakti doprinijet će jačanju suradnje zemalja regije. Mostarski sajam je mjesto koje spaja poslovne ljude iz svih dijelova grada Mostara, cijele BiH s naglaskom na regiju, ali imamo izlagače iz cijele Europe i svijeta. To bi trebala biti misija svih sajmova, jer su oni temelj izravne komunikacije, kontakta oči u oči, stiska ruke u ovom digitalnom svijetu otuđenja.

www.politika24.net: Objasnite nam značaj Mađarske kao zemlje partnera ovogodišnjeg Mostarskog sajma, s obzirom da je to vodeća zemlja po stopi rasta u EU?

Republika Mađarska je prisutna na našem sajmu od samih njegovih početaka. Mogu slobodno kazati da je naš poslovni odnos prerastao u prijateljski i da u mađarskih izlagačima i njihovim predstavnicima imamo iskrene prijatelje na koje smo se mogli osloniti u najtežim danima kada nas je bila zahvatila velika kriza pa sve do danas. Uostalom i mađarski premijer Viktor Orban ističe kako Mađarska BiH smatra počasnim susjedom, Zbog toga mi je iznimno drago  što je Mađarska ove godine zemlja partner jer će to još više učvrstiti naše poslovne i prijateljske veze. Ovo je prilika da pored gospodarskog dijela, Mađarska predstavi i svoju bogatu kulturu i tradiciju, turizam i gastronomiju.  Nadam se da će to biti istinski spektakl za sve posjetitelje Mostarskog sajma i da će gospodarstvenici iz Mađarske ostvariti dobre poslovne rezultate.

Zadovoljna sam njihovom željom i htijenjem da se na našem sajmu predstave u najboljem mogućem izdanju. Treba imati na umu da je mađarsko gospodarstvo je u stalnom rastu, imaj jaku privredu, čiji je BDP oko 140 milijardi eura, a godišnji rast veći od pet posto najviši u EU, i iz njihova iskustva možemo puno naučiti. Dakle, mađarski gospodarstvenici u Mostar dolaze s ciljem pronalaska mogućnosti za zajednička ulaganja i razne oblike tehničke i trgovinske suradnje dvaju zemalja te predstaviti Mađarsku kao zemlju bogate povijesti i kulture.

www.politika24.net: Kakva su Vaša očekivanja od narednog Sajma?

Kao i svake godine očekujemo da i ovaj Sajam rezultira nizom poslovnih sporazuma i partnerstava što će biti poticaj stranim ulaganjima u našu zemlju. Puno toga će naravno ovisiti i o zemlji partneru. Nadamo se da će niz kvalitetnih foruma i skupova o gospodarskim temama koje organiziramo na sajmu potaknuti naše gospodarstvenike ali i političare na traženje boljih rješenja za napredak ove zemlje. Mi smo optimisti.

www.politika24.net: Što biste izdvojili, na što ste posebno ponosni tijekom ove 23. godine  tradicije Međunarodnog Sajma Gospodarstva Mostar?

Ponosni smo što je Mostarski sajam postao simbol grada Mostara i naše Hercegovine a  Bosni i Hercegovini poveznica sa svijetom. Sajam je prolazio bolje i lošije dane ali nismo se dali nastavili smo rasti i pružati još više. Mostarski sajam se etablirao kao vodeći u BiH, ima važno mjesto i u regiji i razumljivo je da se velika većina poduzeća žele predstaviti na njemu.

( politika24.net )

Najviša neto plaća u FBiH za 2019. iznosila 363.456,21 KM

Najviša neto plaća za 2019. godinu, koja je prijavljena Poreznoj upravi Federacije BiH, iznosila je 363.456,21 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata.

Druga i treća najviša isplaćena plaća za 2019. iznosile su 271.509,98 KM, odnosno 239.713,38 KM i obje su isplaćene u djelatnosti bankarstva, potvrđeno je Feni iz Porezne uprave.

Četvrta najveća plaća iznosila je 150.709,55 KM i isplaćena je u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijedi plaća od 147.672,26 KM isplaćena u proizvodnoj djelatnosti i 144.152,49 KM u djelatnosti bankarstva.

Na petom mjestu za 2019. je bila plaća od 143.006,14 KM u djelatnosti proizvodnje farmaceutskih preparata, a slijede plaće od 142.106,84 KM, 135.758,18 KM i 132.695,99 KM – sve tri u djelatnosti bankarstva.

Na isplaćeni iznos plaće su obračunati i uplaćeni porezi i doprinosi.

Pretpostavlja se da navedeni iznos, osim redovne mjesečne plaće sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba.

Podaci su iskazani prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak).

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plaća u periodu od kolovoza do listopada 2019. iznosila je 931 KM.

(poslovnenovine.ba)

Uz pomoć ovih trikova cvijeće u vazi dulje će ostati svježe

Cvijeće u prostoru pozitivno utječe na naše raspoloženje te osvježi prostor u kojem se nalazi.

Rezano cvijeće ima kratki rok trajanja, no postoje trikovi pomoću kojih može duže ostati svježe.

Promjena vode svaka tri dana može oživiti rezano cvijeće, a pojedine vrste potrajat će dulje od drugih.

Vaze ispunjene šarenim cvijećem uvijek podignu prostoriju u kojoj se nalaze te pozitivno utječu na naše raspoloženje. Ako želiš da tvoje rezano cvijeće potraje duže prvo što trebaš je pravilno odabrati koje ćeš cvjetove uopće postaviti u vazu. Postoje neki cvjetovi koji su, općenito, čvršći i traju duže od drugih. Tulipani, zumbuli i narcise vrlo su osjetljive na toplinu te imaju kraći vijek trajanja. Trik za to je dodavanje kockica leda ili vrlo hladne vode koje će im pomoći da što dulje ostaju svježi. S druge strane, ljiljani, žabnjaci i orhideje obično traju duže od ostalih cvjetnih vrsta.

Pažljivo biraj cvijeće koje stavljaš zajedno u vazu Također dobro je u vazu postaviti jednu ili dvije vrste rezanog cvijeća u istom buketu, poput izdržljivih ruža, ako znaš da nemaš vremena ni strpljenja za rješavanje različitih zahtjeva njege nekoliko vrsta cvjetova. Najbolja opcija bilo bi da u vazi okupiš jednoredne stabljike. Razlog za to je što te stabljike zapravo stvaraju vlastite uvjete u vodi iz koje se hrane, a oni bi mogli utjecati i na ostale cvjetove koje uneseš u buket.

U vodi je spas I naravno, kvaliteta je ključna. Cvijeće iz supermarketa očito neće trajati onoliko dugo koliko cvijeće koje nabaviš iz specijaliziranih prodavaonica. Također, uvijek je bolje odabrati lokalno uzgojeno cvijeće budući da je kreći put koje treba prijeći od rezanja do postavljanja u vazu. Kako bi rezano cvijeće što dulje ostalo svježe važno je promijeniti vodu u kojoj se nalazi. Prema riječima iskusnih cvjećara, idealno je to učiniti svaka tri dana.

(miss7.24sata.hr)