Anja Stipinović

Evo kako izgleda 100 g proteina na tanjuru

Zdrava prehrana je ona prehrana koja se temelji na uravnoteženom unosu proteina, ugljikohidrata i zdravih masnoća. Potrebno je jesti hranu iz sve tri grupe, bez iznimke. Ako ste pak nakanili smršavjeti ili ojačati tijelo, važno je pojačati unos bjelančevina.

Bjelančevine ili proteini sastavni su dio svake stanice u organizmu. Glavni su izvor tvari za izgradnju i održavanje mišića, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa. One pomažu u reguliranju hormona i postizanju osjećaja sitosti, pa su iznimno važno kod mršavljenja.

Postoji mnogo teorija i znanstvenih studija o tome koliko bismo trebali unositi
bjelančevina u organizam svaki dan. Neke studije otkrile su da bi trebali unijeti minimum od 0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, a ljudi koji intenzivno vježbaju i do 2 grama po kilogramu tjelesne težine.

100 g proteina dnevno

Nutricionisti često spominju brojku od 100 grama proteina koju bi žene trebale jesti na dnevnoj bazi.

Znate li kako izgleda 100 grama proteina na tanjuru u obliku cjelovitih namirnica? Pobrojali smo neke od namirnica s najvećim udjelom bjelančevina na primjeru porcije od 100 grama – kako one životinjskog, tako i one biljnog porijekla.

  • 100 g pilećih prsa ima 31 g proteina
  • 100 g svinjskog buta ima oko 26 g proteina
  • 100 g kikirikija ima oko 26 g proteina
  • 100 g tune iz konzerve ima oko 24 proteina
  • 100 g bifteka ima 21 g proteina
  • 100 g suncokretovih sjemenki ima oko 21 g proteina
  • 100 g badema ima oko 21 g proteina
  • 100 g lososa ima oko 20 g proteina
  • 100 g oraha ima 20 g proteina
  • 100 g sjemenki bundeva ima 19 g proteina
  • 100 g sjemenki lana ima 18 g proteina
  • 100 g srdela ima oko 17 g proteina
  • 100 g chia sjemenki ima 17 g proteina
  • 100 g lješnjaka ima oko 15 g proteina
  • 100 g jaja ima oko 13 g proteina
  • 100 g kuhanog ječma ima oko 12 g proteina
  • 100 g kuhane leće ili graha ima oko 9 g proteina
  • 100 g kuhane kvinoje ima oko 6 g proteina
  • 100 g brokule ima 2,8 g proteina

Dobre izvore bjelančevina možete pronaći i u procesiranim namirnicama poput salama i suhomesnatih proizvoda, zrnatom siru, gustom jogurtu, čvrstom tofuu i sličnim proizvodima. Ima ga čak i u kruhu i tjestenini.

Nutricionisti naglašavaju da je iznimno važno jesti raznoliku hranu i bjelančevine iz više izvora. Nemojte se oslanjati samo na jedan izvor kako biste ostvarili dnevne ciljeve.

Pokušajte pratiti slaganje na tanjuru i unos proteina i vidjet ćete rezultate.

Danas nominacije za nagradu Oskar

Američka Akademija za film i znanost danas će u Los Anđelesu priopćiti spisak filmova nominiranih za nagradu Oskar, čija će svečana, 97. dodjela, biti održana 2. veljače u kazalištu Dolbi u Holivudu.

Poslije dva odlaganja zbog požara koji su zahvatili Los Anđeles, ove godine će nominacije biti priopćene online, priopćila je Akademija. 

Američki mediji su prenijeli da bi favoriti mogli biti filmovi “Emilija Perez”, “Konklava” i “The Brutalist”.

Prema pravilima Akademije, da bi neki film ušao u uži izbor za nominaciju mota biti prikazan u tijeku prethodne kalendarske godine, od 1. siječnja u ponoć do 31. prosinca na području Los Anđelesa. To pravilo ne važi za strane filmove.

Film mora biti dugometražni, da traje najmanje 40 minuta, osim ako se natječe u kategoriji najboljeg kratometražnog filma.

Za filmove glasaju svi članovi Akademije kojih ima nekoliko tisuća, a koju čine ličnosti iz filmske industrije. U večini slučajeva, članovi glasaju za svoje kategorije, reditelji za režiju, glumci za glumu, ali su u slučaju izbora za najbolji film pozvani svi članovi na glasanje.

Strani film mora imati engleski prijevod i svaka zemlja može prijaviti jedan film godišnje.

Oskar se dodjeljuje u 24 kategorije, među kojima za najbolji film, režiju, glavnog glumca i glavnu glumicu, najbolju sporednu mušku i žensku ulogu, najbolji originalni scenario, najbolji adaptirani scenario, najbolji strani, dokumentarni i animirani film, kao i za najbolju glazbu i specijalne efekte.

Nagradu predstavlja pozlaćena statueta napravljena od britanijuma na crnoj metalnoj osnovi, dugačka 13,5 inča (34 centimetara) i teška 3,85 kilograma. Prikazuje viteza napravljenog u stilu art dekoa, kako drži krstaški mač stojeći na rolni filma.

Svečana ceremonija na kojoj se proglašavaju pobjednici, jedna je od najuglednijih ceremonija dodjele nagrada u svijetu. Ujedno je i najstarija svečanost dodjele nagrada u medijima.

Akademiju za film i znanost je osnovao šef studija Metro-Goldvin-Majer, Luis B. Majer.

Ovogodišnju ceremoniju će prenositi, kao i svake godine, američka televizijska mreža ABC, a domaćin ceremonije će prvi put biti glumac i producent Conan O’Brien.

Prošlogodišnji veliki pobjednik je bio film “Openhajmer” Christopher Nolana, koji je osvojio sedam Oskara, među kojima za najbolju režiju, najboljeg glumca i najbolju sporednu mušku ulogu.

Trojka raskida koaliciju sa SNSD-om

O usuglašenim stavovima lideri Trojke informirati će i međunarodne partnere u zemlji i inozemstvu

U Parlamentarnoj skupštini BiH održani su sastanci lidera i državnih zastupnika Trojke na kojem je razmatrana strategija ovih stranaka za očuvanje mira i europskog puta BiH. Postignuta je potpuna suglasnost o potrebi da se čvrsto suprotstavi nasrtajima na Ustav Bosne i Hercegovine, akterima čije aktivnosti predstavljaju signosni izazov i opasnost po mir u Bosni i Hercegovini, te blokiraju funkcioniranje institucija i proces pridruživanja naše države Europskoj Uniji, priopćeno je iz stranaka Trojke.

– S tim u vezi konstatirano je da SNSD na čelu sa Miloradom Dodikom neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost Bosne i Hercegovine i regije. Pored toga, konstatirano je da je pokušajima blokade europskog puta od strane predstavnika ove stranke prekršen koalicijski dogovor koji prije svega podrazumjeva usvajanje europskih zakona i niza odluka Vijeća ministara koji osiguravaju krupan iskorak na europskom putu, a u interesu svih građana naše države. Iz ovih razloga donesen je zaključak da će lideri Trojke zahtjevati od stranačkih organa donošenje odluke o raskidu koalicijskog dogovora sa SNSD-om, a u cilju očuvanja mira i deblokade europskog puta Bosne i Hercegovine.

O usuglašenim stavovima lideri Trojke informirati će i međunarodne partnere u zemlji i inozemstvu.

U ovom kompleksnom i izazovnom trenutku za državu i sve njene građane, pozivamo sve političke i društvene aktere da nam se pridruže u zaštiti mira i europskog puta Bosne i Hercegovine.

Stranke Trojke se zahvaljuju oporbenim zastupnicima koji su danas jasno demonstrirali europsko opredjeljenje i koji su podrškom europskim zakonima i njihovom hitnom usvajanju svojim glasovima spriječili blokadu europskog puta Bosne i Hercegovine. – naveli su iz Trojke.

izvor: vecernji.ba

Saonice Kup 2025 SRC Busovačka planina:

Nezaboravan događaj za naše mališane i obiteljsko druženje, 08.02. s početkom u 12:00 sati.

U organizaciji SKI MIĆI i ORBIS PROJECT d.o.o. pod pokroviteljstvom ORBIS PROJECT d.o.o. ova tradicionalna manifestacija na SRC Busovačka planina postala je nezaobilazan događaj.

Jedinstven spoj sportskog duha i kulturnih aktivnosti okuplja obitelji i ljubitelje zimskih radosti iz cijelog kraja. Saonice Kup, kao manifestacija koja slavi tradiciju i zajedništvo, pruža nezaboravna iskustva za sve uzraste.

Vaša podrška i sudjelovanje čine ovu manifestaciju posebnom, stvarajući atmosferu radosti, natjecateljskog duha i međusobnog poštovanja. Hvala vam što ste dio ove priče koja raste iz godine u godinu, unapređujući duh zajednice i potičući aktivno sudjelovanje.

Saonice Kup – više od sportskog natjecanja, to je obiteljski doživljaj koji gradimo zajedno, a isključivo je zabavnog karaktera!

Organizatori:

  1. Ski-Mići Busovača – Skijaški centar Busovačka Planina
    1. Orbis Project d.o.o. Sarajevo – društvo za posredovanje u prodaji
  • Generalni pokrovitelj:
  1. Orbis Project d.o.o. Sarajevo – društvo za posredovanje u prodaji
  • Partneri Manifestacije:
    • Turistička zajednica SBK/KSB
    • AD Jahorina Olimpijski centar
  • Medijski pokrovitelji:
  • Radio Busovača 101,9 FM
    1. Portal SRC Busovačka Planina
    1. Portal ARTInfo Kiseljak
  • Portal Viteški.ba
  • Portal Turistička zajednica SBK
    1. Portal Grad BusovačaRadio Vitez
  • Portal Ski-busovača.com

Zlatni sponzori:

  1. Keramika „Nikačević“ Kiseljak
    1. GeoAP d.o.o. Busovača – Društvo za geodetske, katastarske, inženjering i konsalting usluge
    1. Foto Pavlović Kiseljak
    1. Aquatherm s.o.r. Busovača – Društvo za projektiranje, prefabrikaciju i montažu instalacija plina, grijanja, klimatizacije i protupožarnih instalacija
    1. Barić d.o.o. Kiseljak – salon keramike i građevinskog materijala
    1. Tisakomerc d.o.o. Busovača – trgovina građevinskog materijala
    1. Palprom d.o.o. Busovača – sortiranje, obrada, transport i prodaja paleta
    1. LMB INS d.o.o. Busovača – Društvo za projektiranje, prefabrikaciju i montažu protupožarnih instalacija
    1. Ukras d.o.o. Vitez – Ukras Vašeg doma
    1. Pekara Nina Busovača – Iz pekare Nina kvalitet svima!
    1. Bioenergi d.o.o. Vitez – PJ MHE Ivančica
    1. Bajsik d.o.o. Sarajevo – oprema za klimatizaciju, grijanje i hlađenje
    1. Coffee Break d.o.o. Kiseljak – Lider na tržištu BiH samouslužne, ugostiteljske i snack aparate
    1. Restoran Party Busovača
    1. MD Gradnja d.o.o. Busovača
    1. Agencija Applause Visoko – Agencija za Vaš Event
    1. Boreas d.o.o. Kreševo –  je članica Stanić Groupe, vodeće grupacije u proizvodnji sokova, distribuciji pića, duhanskih proizvoda i tehničke robe.
    1. Ovnak d.o.o. Vitez – uvoz i distribucija kozmetičkih proizvoda i roba široke potrošnje za kućanstva
    1. Fizioterapeut Tomas Pleić
    1. Caffe Chicago – naše mjesto za ugodno druženje
    1. XIXO – TASTE OF YOUR LIFE
    1. ERMEX d.o.o. – Digitalna štamparija
    1. Radio 8
    1. AD JAHORINA Olimpijski centar
    1. IT Nova d.o.o. – Informatičko savjetovanje i podrška, prodaja i servisiranje IT opreme
    1. MCM d.o.o. Sarajevo – Društvo za trgovinu na veliko mašinama za rudarstvo i građevinarstvo
    1. Arton Media d.o.o. Hadžići –  Društvo za trgovinu i usluge
    1. HIFA Petrol d.o.o. Sarajevo – maksimalna snaga optimalna potrošnja

Sponzori:

  1. NeoWeb d.o.o. Sarajevo – Programiranje, digitalni marketing, web i grafički dizajn
  2. MDA Guma Sarajevo – prodaja, balansiranje i montaža guma kao i servisiranje vozila
  3. Restoran Sunce Busovača
  4. PP „TOPALOVIĆ“
  5. AUTO SERVIS „DAČO“
  6. GT Car Wash, Busovača
  7. „SAB“ Busovača
  8. OD „ES AGENCY“

Vidimo se  na Busovačkoj planini 08.02. uz nezaboravnu zabavu!                                                              

Gospodarstvenici zahtijevaju hitnu suspenziju i reviziju odluke Vlade FBiH o minimalnoj plaći

Ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine danas u 11:55 sati se okupljaju gospodarstvenici iz više gradova Federacije BiH. Njihov osnovni zahtjev je da minimalna plaća iznosi više od 1.000 KM, ali da se doprinosi na plaću smanje. Također, traže da porezni sustav bude pravedniji i da se smanji teret koji nosi gospodarstvo. 

Prosvjedi pred Vladom FBiH odgovor su vlasnika malih i srednjih poduzeća na odluku o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM.

izvor: vecernji.ba

Poslodavci traže: Na plaće iznad 1000 KM uvesti neoporezivih 450

Vlada FBiH jučer je donijela odluku da se za subvencije doprinosa za mala poduzeća, koje su najavljene s povećanjem minimalne plaće, predvide izdvajanja od 100 mil. KM

Provedba odluke o minimalnoj plaći u Federaciji BiH koja, podsjećamo, od 1. siječnja iznosi 1000 maraka, ključno je pitanje u ekonomskom životu Federacije u ovom trenutku, a kako bi odluka što učinkovitije bila provedena, Vlada je na posljednjoj sjednici donijela odluku da se za subvencije doprinosa za mala poduzeća, koje su najavljene s povećanjem minimalne plaće, predvide izdvajanja od 100 milijuna KM.

Poslodavci traže rješenja
Istodobno, Udruga poslodavaca Federacije BiH je obavijestila javnost kako traži zamrzavanje doprinosa na plaću, i to na razini koja je bila na kraju prošle godine, odnosno na razini minimalne plaće, usklađeno s metodologijom za utvrđivanje minimalne plaće. Poslodavci naglašavaju važnost rješenja da u minimalnu plaću radnika treba biti uključen porez na dohodak, čime se postižu učinci smanjenja porezne osnovice, a time i smanjenje doprinosa.

– S obzirom na to da će povećanjem minimalne plaće na iznos utvrđen odlukom Vlade Federacije BiH (1000 KM) iz tržišnih i radno-pravnih razloga nužno doći do usklađivanja, odnosno porasta ostalih plaća u kompanijama, predlažemo odobravanje isplate neoporezive naknade na ostale plaće radnika u iznosu do 450 KM ili drugi približni iznos s kojim se usuglase socijalni partneri – naglasili su iz Udruge poslodavaca.

Sazvana je konzultativna sjednica Upravnog odbora Udruge poslodavaca u Federaciji BiH u pripremi za važnu i možda ključnu sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća koja se očekuje sutra. Stavovi i prijedlozi poslodavaca nepromijenjeni su u odnosu na pismene stavove i prijedloge koje su prezentirali u javnosti i na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća prošlog tjedna, naglasili su te podsjetili na posljednju sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća na kojoj su socijalni partneri ocijenili važnim nastavak dogovora u vezi s minimalnom i drugim plaćama radnika za 2025. godinu, a polazna osnova za daljnje dogovore je donesena odluka Vlade Federacije BiH o iznosu najniže plaće za 2025. godinu od 1000 KM, uz obvezan i očekivan set privremenih i sustavnih mjera za ublažavanje posljedica ove odluke na gospodarstvo u Federaciji BiH.

Vlada Federacije BiH je na sjednici utvrdila prijedlog proračuna za 2025. godinu u iznosu od 8,25 milijardi KM. Prijedlog će sada biti upućen u parlamentarnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku. Prethodno je s dnevnog reda Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH povučen prijedlog odluke o privremenom financiranju Federacije BiH za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine, i to u iznosu od 1,6 milijardi KM.

Kako bi proračun, koji je usvojila Vlada Federacije BiH, stupio na snagu, potrebno je da ga usvoje oba doma entitetskog Parlamenta.

izvor: vecernji.ba

RATNI ZLOČIN U BUGOJNU: Podignuta optužnica protiv Cikotića, Mlaće i Granića

Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Suda BiH, podigao je optužnicu protiv Dževada Mlaće rođenog 1954. godine u Bugojnu, Selme Cikotića rođenog 1964. godine u mjestu Trpezi, Berane, Crna Gora, te Tahira Granića, rođenog 1959. godine u Bugojnu.

Zločini protiv ratnih zarobljenika

Optuženi se terete, da su za vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO, optuženi Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, optuženi Cikotić u svojstvu zapovjednika OG Zapad Armije RBiH i optuženi Granić kao zapovjednik 307. brigade Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata i počinili kazneno djelo – Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.

U optužnici se navodi da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, na način da je sačinjen spisak zarobljenika koji će biti ubijeni, te potom izvršeno odvođenje zarobljenika u prostorije BH Banke, gdje je od posljedica mučenja, premlaćivanja i zlostavljanja, nastupila smrt trojice zarobljenika, nakon čega su preostali zarobljenici odvedeni na planinu Rostovo i od pripadnika Vojne policije i Armije RBiH, ubijeni na lokacijama koje je optuženi osobno odredio i koje je obilazio, nakon čega su njihova tijela uklonjenja i sakrivena.

Za tijelima preostalih žrtava se traga

Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana, a za tijelima preostalih žrtava, još se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.

Optuženi Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije RBiH, izdavali naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti, pod prijetnjom oružjem, izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim crtama bojišnice, gdje su bili izloženi opasnostima po život, kao “živi štit”, uslijed čega su dvojica zarobljenika ubijeni a više ih je ranjeno, a optuženi Cikotić također propustio da spriječi premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a, te iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.

Navode optužbe Tužiteljstvo će dokazivati pozivanjem 62 svjedoka, među kojima i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite, zatim dva stručna vještaka kao i prilaganjem gotovo 780 dokaznih materijala.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Porezna uprava FBiH za sedam dana izrekla kazne u iznosu od 1,3 milijuna KM

Provodeći aktivnost inspekcijskog nadzora na području Federacije BiH u periodu od 11.-17. siječnja 2025. godine inspektori Porezne uprave izvršili su 1.180 inspekcijskih kontrola.

Njima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, djelatnost priređivanja igara na sreću klađenja, građevine, pekarstva i druge uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama inspektori su zatekli 2.013 prijavljenih radnika i 199 neprijavljenih radnika. U tijeku kontrola otkriveno je 13 poreznih obveznika koji nisu imali odobrenje za rad nadležnog organa, 12 poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 322 porezna obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: angažiranja neprijavljenih radnika, rada bez odobrenja, nepostojanja instaliranog fiskalnog uređaja i neevidentiranja prometa putem fiskalnog uređaja zapečaćena su 124 objekta i izdato je 520 prekršajnih naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 1.310.600 KM.

Na području Tuzlanskog i Kantona Sarajevo u tri slučaja inspekcijski nadzor je završen uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Kako najavljuju iz Porezne uprave, u narednim danima nastavit će se kontrola zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanja sive ekonomije, s posebnim fokusom na odjave radnika iz Jedinstvenog sustava.

“Stoga se pozivaju porezni obveznici kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima”, poručuju iz Porezne uprave FBiH.

izvor: klix.ba/radiovitez.ba

Vijeće ministara podržalo inicijativu za ukidanje PDV-a na donirane lijekove

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je podržalo inicijativu zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Saše Magazinovića, kojom se predlaže ukidanje PDV-a na donirane lijekove. Inicijativa predviđa da Vijeće ministara u roku od tri mjeseca uputi prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru kako bi se ovo pitanje reguliralo.

Magazinović je izrazio zadovoljstvo što je napravljen još jedan korak prema ukidanju PDV-a na donirane lijekove.

“Nakon načelne podrške Uprave za neizravno oporezivanje, zatim usvajanja inicijative od strane Povjerenstva za financije i proračun, te jednoglasne podrške Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, i Vijeće ministara podržalo je ovu, po mom mišljenju, iznimno važnu inicijativu. Nastojim predlagati inicijative i zakone koji su od koristi svim ljudima i oko kojih se svi možemo složiti. Ovo je jedan od takvih prijedloga i drago mi je što je dobio jednoglasnu podršku Vijeća ministara”, izjavio je Magazinović.

Naglasio je kako vjeruje da ukidanje PDV-a na donirane lijekove ima podršku Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko Distrikta, jer su u studenome 2023. zajedno uputili inicijativu Vijeću ministara, vladama oba entiteta i ministarstvima zdravstva za ukidanje ili povrat PDV-a na lijekove i medicinska sredstva.

U priopćenju Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupničkom domu državnog parlamenta navodi se da je situacija u kojoj donatori lijekova moraju platiti porez od 17 posto na vrijednost donacije neodrživa, jer sve češće dolazi do situacija da lijekovi završavaju u drugim državama gdje takav porez na donacije ne postoji. U takvim slučajevima najviše ispaštaju pacijenti, često oni s najtežim dijagnozama.

Trumpova inauguracija je danas, poznato je koji će biti njegovi prvi predsjednički pothvati, neki su zabrinjavajući

Više carina, usporavanje imigracija duž meksičke granice, povlačenje iz Pariškog sporazuma i niz pomilovanja. Je li to ono što SAD i svijet mogu očekivati u prvim danima Donalda Trumpa

Prvi dani Donalda Trumpa na funkciji predsjednika SAD-a imat će veliki simbolički značaj. On želi pokazati biračima da ozbiljno pristupa poslu. Istovremeno demonstrira moć Amerike u inozemstvu. Kako bi stvari brzo pokrenuo, Donald Trump će se osloniti na primjenu predsjedničkih ukaza ili dekreta. To su direktive koje izdaje predsjednik. Ove naredbe zaobilaze Kongres i mogu pokrivati niz pitanja poput nacionalne sigurnosti, vanjske politike i regulatornih pitanja. Očekuje se da će gomila ovih dekreta biti spremna za njegovo potpisivanje 20. siječnja, piše DW.

U TV-intervjuu za emisiju “Meet the Press” 8. prosinca, Trump je potvrdio da će potpisati “puno” izvršnih naredbi prvog dana na funkciji novog predsjednika SAD-a i da će se one odnositi na ekonomiju, energiju i, što je najvažnije, na granicu s Meksikom. – Međutim, dekreti nisu sveobuhvatna ovlaštenja i mogu se koristiti samo za usmjeravanje djelovanja s izvršnog nivoa vlasti na druge nivoe, kaže Dan Mallinson, izvanredni profesor politologije na Sveučilištu Penn State Harrisburg u Pensilvaniji. Oni su širokog spektra, poput Trumpovog obećanja da će zatvoriti granicu s Meksikom, a neki će pokrenuti spore procese donošenja odluka i propisa koji bi mogli potrajati godinama. Od svog dolaska na političku scenu Trump je bio opsjednut meksičkom granicom i ljudima koji je prelaze da bi ušli u SAD. U svom prvom mandatu želio je dovršiti zid između dvije zemlje i natjerati Meksiko da ga plati.

Četiri godine kasnije, zaustavljanje neregularne imigracije osiguravanjem granica SAD-a bilo je jedno od glavnih pitanja, koje je Trumpu donijelo reizbor. On će vjerojatno oživjeti politiku koja zahtijeva da podnositelji zahtjeva za azil ostanu u Meksiku dok se njihovi zahtjevi obrađuju u SAD-u. Za one koji ilegalno borave u SAD-u, Trump je pozvao na najveću masovnu deportaciju u povijesti SAD-a, fokusirajući se prvo na kriminalce, a zatim na ostale neregistrirane migrante. Bez obzira na ovaj plan, ove izvršne naredbe za ubrzanje deportacija bit će izazov za provedbu, jer su za to potrebni vrijeme i podrška lokalnih i državnih agencija, što znači da će se suočiti s pravnim izazovima.

Uz borbu protiv neregularne imigracije, Trump će vjerojatno ponovno usporiti legalnu imigraciju, uključujući otežavanje dobivanja radnih dozvola, zelene karte i viza i njihovo poskupljenje. Ovo bi moglo utjecati na dolazak kvalificiranih radnika i studenata. Trump je u emisiji “Meet the Press” potvrdio da je ukidanje prava na državljanstvo po rođenju od početka bio njegov prioritet, po mogućnosti i ukazom. “Završit ćemo s tim jer je to apsurdno,” rekao je. Ovo bi moglo biti teško, jer je princip po kojem je svaka osoba, rođena na tlu SAD-a, američki državljanin – ukorijenjen u Ustavu SAD-a. Trgovina je još jedno područje koje privlači veliku pažnju Trumpa. Nedavno je predložio uvođenje opće carine od 10% na sve što ulazi u SAD. Meksiko, Kanada i Kina, najveći trgovinski partneri SAD-a, bili bi pogođeni još višim carinama.

“Još nije jasno u kojoj mjeri će se to dogoditi i koristi li se prijetnja carinama kako bi se određene zemlje natjerale na trgovinske pregovore,” rekao je Mallinson. Međutim, na osnovu njegove prethodne prakse, vjeruje se da će Trump uvesti neke nove carine. Iako predsjednik ima ovlaštenje da uvede carine na određene kategorije robe iz uvoza, uvođenje opće carine na svu robu bilo bi složenije. Takav potez bi izazvao kaos i bio bi osporen na sudu. Pored toga, carine bi mogle pogoršati domaće probleme. “Bijes zbog inflacije pomogao je Trumpu da pobijedi na izborima, ali on bi mogao brzo izgubiti naklonost javnosti ako njegova ekonomska politika dovede do povećanja cijena ili oslabi ekonomiju”, kaže Mallinson.

Iako je okoliš manje važan američkim biračima od ekonomije ili imigracija, Trump ipak cilja i na ovu temu.Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, povukao je SAD iz Pariškog sporazuma, čiji je cilj smanjenje emisija ugljičnog dioksida u svrhu borbe protiv klimatskih promjena. Joe Biden je poništio tu odluku i ponovo se pridružio sporazumu još prvog dana na funkciji predsjednika. Sada, ponavljajući frazu “Buši, samo buši,” Trump je obećao proširenje eksploatacije sirove nafte. Fokusirajući se na fracking i fosilna goriva, nije iznenađenje ako ponovo povuče SAD iz klimatskog sporazuma – što bi mogao biti jedan od njegovih prvih službenih poteza.

Trump je pokazao nepoštovanje prema energiji dobivenoj vjetrom i električnim vozilima. Ovaj skepticizam bi mogao dovesti do drugih ukaza, koji poništavaju zaštitu čovjekove okoline i usporavaju projekte obnovljive energije. Pomilovanje, alat koji predsjedniku daje ovlaštenje da oprosti osobama osuđenim za zločine ili okonča zatvorske kazne, također bi moglo biti korišteno prvog dana. Trump je jasno dao do znanja da bi mogao pomilovati većinu od nekoliko stotina ljudi, osuđenih za napad na Capitol 6. siječnja 2021. “Najvjerojatnije ću to učiniti vrlo brzo,” potvrdio je u emisiji “Meet the Press,” rekavši da bi to bio prioritet prvog dana, čak i ako su osuđeni priznali krivicu za zločine i kaznena djela poput napada na policajce. Pri tome je naglasio kako oni „nisu imali izbora osim priznati krivnju”.

Hoće li Trump pokušati pomilovati i samog sebe ostaje otvoreno pitanje. U konačnici, samo Trumpov tim zna šta je planirano za prve dane njegovog drugog mandata. Ali, morat će djelovati brzo, jer bi izbori sredinom njegovog mandata (za dvije godine) mogli okončati republikansku većinu u Senatu ili Predstavničkom domu. “Trump se ne može ponovo kandidirati 2028., tako da sve što želi postići mora učiniti u jednom mandatu”, zaključuje Mallinson.

izvor: vecrnji.ba/radiovitez.ba