Anja Stipinović

Tempo vježbanja određuje koliko ćemo kilograma izgubiti

Kada je riječ o tjelovježbi, mnogi govore o metodama koje su efikasnije kod skidanja masnih naslaga i omogućavaju da se one brže tope, a samim tim i da kilogrami brže nestanu.

Mnoge zanima koje su vježbe najbolje za skidanje viška kilograma, a postoje i brojne dijete koje tvrde da su vrlo učinkovite.

Među fitness teorijama je i ona da će vježba koja povisi vaše otkucaje srca za 60 posto tijelo dovesti u fazu topljenja masti ili takozvanu “fat burning zonu”, što je optimalno za gubitak kilograma.

Čak i ako cijeli dan sjedimo za stolom, naše tijelo i dalje treba energiju, pojašnjavaju stručnjaci. Ta energija dolazi od ugljikohidrata, proteina, masti i fosfata. No način na koji koristimo te nutrijente i koliko su nam dostupni, razlikuje se među ljudima. Ovisi o nizu faktora, poput unosa kalorija, godina i toga koliko često vježbamo.

Općenito, tjelovježba niskog intenziteta poput šetnje ili laganog trčanja ne zahtijeva veliki napor mišića kao što to traži brzo trčanje. To znači da je količine potrebne energije manja, pa je zato tijelo uzima iz masti. No kako se intenzitet tjelovježbe pojačava, masnoće se ne mogu metabolizirati dovoljno brzo, pa će tijelo koristiti ugljikohidrate. To znači da postoji tempo vježbanja koji će koristiti masnoće kao osnovni izvor energije.

Na najnižem dijelu tog spektra je mirovanje. U tom je slučaju količina kalorija koje naše tijelo treba iznimno mala, pa zato tijelo metabolizira masti. To znači da je potencijalna zona za metaboliziranje masnoća zapravo između stanja mirovanja i tjelovježbe takvog intenziteta da se kao dominantni izvor energije koriste ugljikohidrati.

No to je dosta velika lepeza koja leži između otkucaja srca u fazi mirovanja od oko 70 otkucaja u minuti, do 160 otkucaja u minuti kod umjerenog vježbanja poput vožnje bicikla konstantnom brzinom. Problem kod tako širokog dijapazona je činjenica da čovjek koji vježba ne mora nužno optimizirati potrošnju masti, jer se intenzitet vježbe mijenja i tijelo balansira između potrošnje ugljikohidrata i masti.

Naučnici navode kako treba procijeniti koliko masnoća koristimo za energiju tokom različitih intenziteta vježbe. Ovisno o tome koliko zraka izdahnemo tokom vježbe, može se izračunati relativan doprinos masnoća i ugljikohidrata potrebnih za tu vježbu pri različitim intenzitetima.

Najviši nivo potrošenih masnoća naziva se “maximal fat oxidation rate” (MFO), a intenzitet pri kojem se to odvija naziva se “FATmax”.​

Istraživanja su pokazala da ukoliko čovjek koristi tokom vježbanja 40 do 70 posto maksimalne količine kisika pri promjeni intenziteta, povećava se stopa sagorijevanja masti i ugljikohidrata. Brzina sagorijevanja masti počinje padati većim intenzitetom jer tijelu brže treba energija.

Tako se “fat burning” zona zapravo javlja između 50 do 72 posto maksimalne količine kisika. No isto tako, studije su pokazale kako je sposobnost topljenja masti vezana uz genetsko naslijeđe, a ta je zona ujedno manja kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i kod pretilih ljudi te se kreće u vrijednostima od 24 do 46 posto maksimalne količine kisika, dok je puno viša kod sportista.

Čak i kod sportista, studije su pokazale da su učesnici istopili svega 0,5 grama po minuti, što odgovara količini od 30 grama po satu.

Kod prosječnih ljudi je ta vrijednost još manja, pa varira od 0,1 do 0,4 grama po minuti. Stoga, iako će vježba u “fat burning” zoni pomoći, to može objasniti zašto je nekim ljudima teže dosegnuti idealnu težinu uprkos redovnoj tjelovježbi.

klix.ba

Zoran Milanović prisegnuo za predsjednika RH

‘Molim vas zrno razumijevanja za buduće pogreške, bit će ih, ali neće biti namjerne’

Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto da dostojanstvo i mirno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za sve nas, poručio je na kraju svog govora Zoran Milanović nakon prisege za predsjednika RH

Zoran Milanović na Pantovčaku je prisegnuo za novog predsjednika Republike Hrvatske, a na dužnost stupa sutra. U svom govoru pozvao je na prihvaćanje različitosti te je naglasio kako je Hrvatska država svih ljudi koji u njoj žive.

– Zahvala onima koji su ovaj posao i dužnost obnašali prije mene, predsjedniku Tuđmanu kojeg nisam poznavao, predsjedniku Josipoviću, Mesiću i gospođi Grabar-Kitarović koji su dali maksimum od sebe, svatko na svoj način, ali sam uvjeren s jednim zajedničkim nazivnikom, a to je dobra vjera – počeo je svoj govor Zoran Milanović.

– Jedan od po mom mišljenju vodećih mislilaca današnjice ovih je dana rekao da se budućnost može osigurati tako da se istinu sačuva neovisnom o željama većine birača, kao i želju većine birača neovisnom od istine. Izbori nisu metoda za pronalaženje istine i apsolutne istine. Oni su metoda za postizanje kompromisa između brojnih želja različitih ljudi. Većina birača ili većina narodnih zastupnika može, primjerice, izglasati odluku da ne postoji problem klimatskih promjena ili da to uopće nije problem, ali to neće promijeniti istinu da taj problem – postoji.

Jedno je istina, a drugo je legitimna politička volja da se s tom istinom učini nešto ili da se ne učini ništa. Istina nije pitanje želje naroda – rekao je Milanović. Kazao je kako su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji sadržaj načelne ustavne formulacije o odgovornosti predsjednika Republike za stabilnost državne vlasti. Dotaknuo se vanjske politike.

– Kad je riječ o područjima izravne nadležnosti ili sunadležnosti predsjednika Republike, ali i općenito, ne kanim biti korektivni nego – konstruktivni faktor. Prema mom shvaćanju, upravo to proizlazi iz duha našeg Ustava. Bit ću predan, prije svega, onim elementima obrane i nacionalne sigurnosti koji otvaraju mogućnosti iskoraka, kako u pogledu profesionalnih dosega i obrazovanja, tako i u pogledu stupnja transparentnosti tih važnih i osjetljivih sustava. U vanjskoj politici fokusirat ću se, također, na one točke na kojima se može graditi suradnja i prosperitet. Nema dvojbe da takvih točaka ima neusporedivo više od onih koje nas udaljavaju i od susjeda i od svijeta, čak i kad su posrijedi države s kojima imamo najviše neriješenih pitanja – rekao je Milanović.

Unaprijed je potom tražio razumijevanje za ”nenamjerne pogreške” koje će učiniti. – Dame i gospodo, molim vas zrno razumijevanja za svoje buduće pogreške, bit će ih. Jer te pogreške nikada neće biti namjerne, s namjerom da nekoga povrijede ili ponize, nikada nisu ni bile. Uložit ću sve što znam da iz tog zrna povjerenja izraste mandat od koristi svim njezinim građanima. Pritom ne pristajem na to da je pogreška kada se razilazimo u mišljenjima i stavovima – nastavio je.

– Borit ću se da lošu praksu da se ljudima osporava patriotizam i dobre namjere u borbi za Hrvatsku prokazujem, jer nas ta praksa nažalost prati kao, kako bi Tin Ujević rekao, kao mramorna gromada, kao tamna sjena već 30 godina. Učinit ću sve da to prestane. Patriotizam je, za razliku od sirovog nacionalizma, kritička privrženost i negacija isključivosti. Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koje su naše društvo i naše živote učinili i čine boljima, sadržajnijima, nadahnutijima.

Što bude širi i nijansiraniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti bolje mjesto za život. Patriotizam podrazumijeva neizbrisivo sjećanje muškarcima, ženama i djeci koji su dali živote, patili i poginuli za našu slobodu u Domovinskom ratu, kao i u onom prethodnom ratu u antifašističkoj borbi. Patriotizam je svijest i naša svijest o trijumfalističkim posrnućima koja su nažalost ponekad pratila naše pobjede u ratovima pri čemu ne treba uvijek uspoređivati i izjednačavati ta postignuća, ratovi su gotovi – rekao je. Kazao je kako se svaki građanin u Hrvatskoj treba osjećati prihvaćeno.

– Danas je naša obaveza i odgovornost u tome da se nijedan građanin naše države ne osjeća ustrašenim, diskriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je drukčija ili drukčiji. Kad kažem drukčija, mislim na to i slabija, malobrojnija i to prema više kriterija, rodnom, nacionalnom, spolnom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg Ustava i ako hoćete puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama.

Dotaknuo se i obrazovanja. – Naša budućnost ovisi o kvaliteti školovanja i o aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenja uspješnijeg života. Hrvatska je danas usprkos svemu ipak dovoljno imućna i zrela i iskusna da može kvalitetno obrazovanje na svim razinama omogućiti svima ljudima. Govorio je i o kulturi. – Naša budućnost u velikoj mjeri ovisi i o tome kako ćemo se odnositi prema vlastitoj kulturi. A kultura je i amatersko društvo, film na velikom svjetskom festivalu, dom kulture na otoku i nacionalna institucija. Kultura je otvorenost svijetu, tradicija i suvremena kreativna industrija, ali oduvijek je jedan od plemenitijih načina suprotstavljanja socijalnoj isključenosti naših ljudi – rekao je.

– Našu Republiku ne čine i nikad je neće činiti samo visokoobrazovani, poduzetni, znanstveno, umjetnički ili sportski nadareni. Hrvatska je domovina nekvalificiranog radnika jednako kao i uglednog akademika. Hrvatska jednako pripada i nezaposlenom tokaru i prezaposlenom programeru i potplaćenoj radnici na blagajni i menadžerici u javnom ili privatnom poduzeću. Osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva, suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe glavni su i najučinkovitiji u borbi protiv nejednakosti i daljnjeg klasnog i ljudskog udaljavanja.

Naša Republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek u Hrvatskoj mora dobiti priliku da pronađe svoj put i svoje mjesto da dostojanstvo i mirno živi od svog poštenog rada. Ovo je kuća za nas, sve nas, za one koji smo tu, generacije koje dolaze i one koji će se vratiti svojoj kući. Hvala vam, živjeli i živjela Republika Hrvatska – zaključio je svoj govor Zoran Milanović.

Turska nacionalna televizija snima film o Tonyju Cetinskom: Ponosan sam i sretan

Sasvim novi izazov očekuje popularnog hrvatskog pjevača Tonyja Cetinskog. Naime, o Cetinskom će ljudi s turske nacionalne televizije (TRT) snimati dokumentarni film u okviru turskog muzičkog serijala “There is Music Between Us”. Tim povodom TRT početkom ožujka dolazi u Hrvatsku.

Riječ je o projektu u kojem su do sada učestvovali svjetski poznati glazbenici poput Boney M, Iana Gillana, Petera Gabriela, Al Bana, Johnnyja Logana, Gorana Bregovića, Amire Medunjanin, Jermaine Jacksona, Joolsa Hollanda…

Mada je dugo ovaj projekt držao u tajnosti, Cetinski je ipak nedavno o svemu progovorio na svom Instagram profilu, gdje nije mogao sakriti oduševljenje.

“Ponosan sam i sretan da mogu predstavljati svoj rad i svoj grad”, poručio je jedan od najpopularnijih regionalnih pjevača na Instagramu.

Pregovori za Tonyjevo učešće u emisiji “There is Music Between Us” trajali su više od godinu

klix.ba/Radio Vitez

Obavijest kandidatima koji su se prijavili na Javni oglas za prijem u radni odnos u JKP“Vitkom“ d.o.o. Vitez

Obavještavamo kandidate koji su se prijavili na  Javni oglas za prijem  u radni odnos na određeno i neodređeno vrijeme u JKP“Vitkom“ d.o.o. Vitez i ispunjavaju uvjete oglasa objavljenog dana 31.01.2020. godine da su termini pismenog i usmenog (intervju) djela ispita raspoređeni:
 
Usmeni dio ispita (intervju) za kandidate koji su se prijavili na Javni oglas za radna mjesta:
 4. Pomoćni djelatnik u RJ „VODOVOD I KANALIZACIJA“ 
 5. Djelatnik na održavanju zelenih površina u RJ “KOMUNALIJE“ 
održat će se 25.02.2020 godine u 14:00h u službenim prostorijama JKP“Vitkom“ d.o.o.Vitez.
 
 Pismeni dio ispita za kandidate koji su se prijavili na Javni oglas za radna mjesta:
 1. Analitičar / Inkasant u Inkasantskoj službi
 2. Vozač specijalnog vozila u RJ „KOMUNALIJE“
 3. Vodoinstalater u RJ „VODOVOD I KANALIZACIJA“
 6. Zidar / Tesar, u RJ „KOMUNALNA MEHANIZACIJA“
održat će se u 24.02.2020.godine u 14:00 h u službenim prostorijama JKP“Vitkom“d.o.o. Vitez.
 O usmenom dijelu ispita (intervju) kandidati će biti  usmeno obaviješteni prije početka  pismenog dijela ispita.
 

  1. Kandidati su obavezni doći u zakazano vrijeme i sa sobom ponijeti identifikacioni dokument.
  2. Pismeni ispit sastoji se od  pitanja kojima se provjerava poznavanje poslova radnog mjesta na koje se kandidat prijavljuje, te pitanja iz oblasti: zakonskih okvira djelovanja poduzeća, zaštite na radu i općeg znanja.

Povjerenstvo za izbor po Javnom oglasu za prijem zaposlenika objavljenom dana 31.01.2020 godine .

Oživjela ideja osnivanja Udruge navijača GNK Dinamo Zagreba u Vitezu

U nedjelju, 16. veljače 2020. godine u Vitezu se nekoliko mladih entuzijasta, ljubitelja i navijača Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb neformalno okupilo s ciljem razmatranja ideje osnivanja Udruge navijača najtrofejnijeg i trenutno najboljeg nogometnog kluba u Hrvatskoj.
Dvadesetak mladih ljudi, zaljubljenika GNK Dinama iz Zagreba se uz druženje, gledanje derbija 22. kola Prve hrvatske nogometne lige između Osijeka i Dinama okupili u jednom viteškom lokalnom kafiću i razgovarali između ostalog i o mogućem osnivanju Udruge navijača.

Zajedničku poruku neformalne skupine mladih ljudi koji žele da Vitežani dobiju u budućnosti Udrugu navijača Dinama, prenosimo u cijelosti:
„Svjedoci smo kako u Vitezu postoji veliki broj ljubitelja i navijača Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb i da navijači „modrih“ u Vitezu zaslužuju imati Udrugu navijača, zajedničke prostorije za organizirano gledanje utakmica, sastanke i druženja te smo ponukani tom činjenicom odlučili navijače Dinama u Vitezu pozvati na razmišljanje kada je navedeno u pitanju.

Pozivamo ovim putem sve one koji istinski žele da Vitez dobije Udrugu navijača Dinama da nam se jave u privatnu poruku na našoj facebook stranici BBB VITEZ 1986. Nakon ostvarenih kontakata, ukoliko bude značajna potpora Vitežana ići ćemo u pravcu formaliziranja aktivnosti i u idućih nekoliko mjeseci u 2020. godini koja je ujedno i 20. godišnjica kako je vraćeno ime Dinamo, napravit ćemo sve aktivnosti potrebne za osnivanje Udruge navijača Dinama.“

Stoga, dragi Vitežani – navijači GNK Dinama iz Zagreba, ukoliko želite dati potporu mladima, koji žele okupljati, posjećivati utakmice „modrih“, organizirati zajedničko gledanje utakmica Dinama u Vitezu i koji će biti tu i organizatori i sudionici mnogih humanitarnih, kulturnih, zabavnih i drugih događanja u našem Vitezu, javite im se putem privatne poruke na facebook stranicu BBB VITEZ 1986.

Svjetski dan radija

Na 36. sjednici Opće skupštine UNESCO je proglasio 13. veljače kao datum kojim se obilježava Svjetski dan radija. Prijedlog je iznesen od strane Kraljevine Španjolske, na 187 sjednici UNESCO-ovog Izvršnog odbora. Datum 13. veljače odabran je u znak sjećanja na 1946. kada je osnovan radio Ujedinjenih naroda.

Cilj Svjetskog dana radija, podizanje je svijesti u javnosti i medijima o samoj vrijednost radija, poboljšanju međunarodne suradnje te osiguranja pristupa informacijama putem radija. U svojoj odluci, Opća konferencija potiče države članice da poduzmu aktivnosti kako bi proslavili ovaj dan, kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj razini, uz sudjelovanje nacionalnih komisija, nevladinih organizacija, javnost i različitih institucija (škola, sveučilišta, općina, gradova, medija, novinara, strukovnih udruga, muzeja..

Kolijevka radija je Amerika. Iako je prva radiopostaja u Pittsburghu započela redovito emitirati prije 100 godina – davne 1920., Svjetski dan radija obilježava se tek od 2012. godine. Povijest radija u Hrvatskoj započela je samo šest godina nakon emitiranja u Pittsburghu.

Zlatne godine radija bile su između 1930. i 1945. godine, u vrijeme čuvenih sapunica – radijskih drama koje su se emitirale svakodnevno a okupirale pažnju ogromnog broja slušatelja. Naziv sapunica porijeklo vuče iz činjenice da su te serije emitirane tijekom dana, kada su u kućama uglavnom bile domaćice i u njima su se oglašavali novi modeli sapuna i sličnih kućnih potrepština.

Na domaćim prostorima, zlatne godine radija bilježimo 50-tih i 60-tih godina dvadesetog stoljeća, kada su radijski prijenosi nogometnih utakmica znali doslovno opustošiti ulice gradova.

Novosti.hr

Hajduk živi vječno, već 109 godina

HAJDUK danas slavi 109. rođendan. Taj simbol Splita i Dalmacije nije samo običan nogometni klub – za vojsku svojih navijača predstavlja nešto puno više. Za njih je Hajduk i religija i ideologija.

Ovaj 109-godišnji starčić je u svojoj burnoj povijesti proživio puno toga, i lijepog i ružnog. Hajduk je bio na vrhu, ali su ga i gazili i gasili. Preživio je sve i što god se dogodi, sve će preživjeti. Jer iza njega stoji vojska odanih, a njihova mantra je ona Meštrova iz Velog Mista:

”Krepat moredu svi kralji i carevi, ma Ajduk će ostat!” Hajduku i svima onima kojima je bila boja u srcu želimo sretan rođendan, a u rođendanskoj čestitci Majstoru s mora pridružila su nam se i tri igrača Hajduka iz različitih generacija splitskog slavljenika.

”Hajduk mi znači sve. Baš sve. Dječaku iz malog mjesta Zmijavaca Hajduk je bio nešto nedostižno, a jedini uzor u to doba mi je bio Jure Jerković. Kad sam sredinom sedamdesetih s ocem na poziv Andrije Ankovića došao na Stari plac, od uzbuđenja nisam mogao tri dana ništa jesti. Bila mi je čast i privilegija igrati za Hajduk i na srcu nositi taj grb. Davao sam svaki atom sebe, trošio sam se 150 posto za bijeli dres. Kad o tome razmišljam, ježim se cijelo vrijeme. Igrati za takav klub, pred takvim navijačima, to je jedinstven osjećaj. Hajduk je religija. Biti dio Hajduka znači osjećati jednu posebnu vrstu pripadnosti i odanosti. Stapaš se sa svim tim. Svaki hajdučki gen u organizmu je neotuđiv i zauvijek vezan. Nikad se ne može izbrisati ili nestati”, kazao nam je Ivan Gudelj, legendarni Hajdukov Bruce Lee i jedan od najboljih svjetskih igrača svog doba.

”S Hajdukom sam osvojio jedno prvenstvo i dva Kupa, igrali smo polufinale Kupa UEFA-e, ali užasno mi je žao jer smatram da to nije dovoljno. Ni izbliza. Imali smo sve da osvojimo i Europu i barem još dva, tri prvenstva. Sad, kad iz ove perspektive na to gledam, imam osjećaj da bi se, kad bih se mogao vratiti u prošlost, to i dogodilo”, priča čovjek koji je bio izabran u najboljih 11 SP-a 1982.

U životu sam monogaman, imam samo jednu ljubav, a ona se zove Hajduk 

Slično su nam pričali i ostali. Zvonimir Deranja, popularni Popaj, koncem devedesetih bio je golema nada Hajduka, moćni napadač koji je trebao biti budućnost kluba. Zabijao je Deranja divne golove, škarice su mu bile specijalnost, u najdražem dresu bio je i prvak, ali nikad nije ostvario ono što je po talentu morao. Ipak, za Hajduk ga vežu samo najljepša sjećanja.

”Hajduk mi je uvijek bio sve, čitav život. Za Hajduk sam bio vezan otkako sam bio dijete i njegov sam najvjerniji navijač i danas. Hajduk mi je dao sve, ali i ja sam sve što sam mogao dao Hajduku. Naravno, u našem odnosu je bilo i nekih loših trenutaka, ali za mene je Hajduk jedini klub na svijetu”, rekao je Deranja, a još konkretniji u emocijama bio je Mario Brkljača:

”Hajduk je stil života. Kad jednom to osjetiš, želiš do kraja života to furati. Jako je lako identificirati se s Hajdukom. Teško bi bilo reći da je Hajduk religija, ali nije baš ni daleko od toga. Recimo da je ideologija najbliža riječ. Odrastao sam u Zagrebu, na Stenjevcu. Svi moji prijatelji su bili Boysi, a ja sam od malena stršao među njima. Za mene je postojao samo Hajduk. To je stvar kućnog odgoja. Moj tata je iz Ravnih Kotara, a znamo što tamo Hajduk znači. Bio sam dijete kad me odveo na stadion i to je bilo dovoljno da se zaljubim do kraja života. U životu sam monogaman, sklon sam samo jednoj pravoj ljubavi. To je Hajduk. Dobro, volim i Milan, a obojica danas pate. No, tako to u životu ide. Oba kluba su u povijesti imala i lošijih trenutaka pa su se vraćali još jači i bolji. Uvjeren sam da će se to ponoviti.”

Hajduk će biti opet velik kad bude imao jasnu strategiju i svoje klince jer oni imaju genetski kod Hajduka u svojim žilama 

Hajduk godinama rezultatski kaska za nedodirljivim Dinamom. Razloga je za to puno. Za puno toga kriv je maćehinski odnos HNS-a prema splitskom klubu, ali za dobar dio problema krivi su i ljudi koji su u zadnjih 20 godina na ovaj ili onaj način upravljali Hajdukom. Može li se Hajduk izvući i biti ono što je bio nekad?

”Teško je i nezahvalno davati takve usporedbe. Ne smiju se uspoređivati generacije zato što uvjeti nisu jednaki. Nekad su igrači morali do svoje 28. godine biti u klubu i kontinuirano su igrali za Hajduk. Danas klinci od 15, 16 godina odlaze. Promijenio se i nogomet, ali promijenila su se i pravila igre. Ipak, ništa nije nedostižno ako postoje ispravne smjernice i zdrav kontinuitet. Hajduk danas teško može biti ono što je predstavljao nekada, ali mora u dogledno vrijeme biti prvak Hrvatske i mora biti dio Europe. To je minimum od ciljeva koji se moraju ispuniti”, kazao nam je Gudelj, a Brkljača je bio još precizniji kad je detektirao što Hajduku točno treba da bi opet postao trofejni klub.

”Nogomet je danas otišao u drugom smjeru i praktički je drugačiji sport nego što je bio nekad. Postao je biznis. Sve ovisi o tome kakvim putem Hajduk želi krenuti, kako se želi postaviti. Mislim da se Hajduk danas vraća svom genetskom kodu. Većina igrača su domaći momci kojima je u žile ubrizgana ljubav prema Hajduku, a znamo tko je danas trener Hajduka. Jedan od simbola kluba. Selekcija i razvoj moraju biti u korelaciji s hajdučkim identitetom, a znamo što taj identitet znači – agresiju i napadački nogomet. S te strane Hajduk se vraća korijenima i to je pravi put. Hajduk bi se trebao fokusirati na igrače iz dalmatinskog bazena i iz regije. Najbolje rezultate u svojoj povijesti Hajduk je imao kad su nositelji igre bili domaći momci plus nekoliko igrača sa strane, iz regije, koji su bili prava pojačanja. Jasno da bi super bilo da Hajduk može dovesti nekog vrhunskog Brazilca ili Afrikanca, ali takvi igrači ne smiju biti prioritet. Hajduk je po svemu među top tri kluba na Balkanu. Kako je dobro rekao Mario Stanić, Hajduk mora biti klub koji će pokretati trendove jer je uvijek bio avangarda.”

Za Deranju Hajduk mora imati samo jedan smjer.

”Nisam u klubu i nisam kompetentan davati takve odgovore, ali kao navijač reći ću da je Hajduk bio najjači kad su nositelji igre bili igrači iz njegove škola. Domaći klinci plus eventualno koji igrač sa strane. Volio bih da to bude put kojim će Hajduk krenuti.”

index.hr

VITEZ: Sjećanje na poginulog branitelja Josipa Plavčića (Đokca)

Dana 15. veljače 2020. godine, Udruge proistekle iz Domovinskog rata HVO-a Vitez slušat će svetu misu koja će biti služena u Župnoj crkvi u Vitezu, a potom će položiti cvijeće i upaliti svijeće za poginulog branitelja Josipa Plavčića (Đokca).

PROTOKOL OBILJEŽAVANJA:

  • 08:00 Misa za poginulog Josipa Plavčića Đokca
  • 08:30 Polaganje cvijeća i paljenje svijeća na spomen bisti ispred Hrvatskog doma

BiH planira napustiti svaki treći stanovnik u sljedećih pet godina

Istraživanje je pokazalo i da je najveći broj građana, njih oko 60 posto, u zadnje tri godine doživio da mu u inozemstvo ode blizak član obitelji ili blizak prijatelj.

Bosnu i Hercegovinu u sljedećih pet godina planira napustiti trećina njezina stanovništva, pokazalo je istraživanje agencije Prime Communications koje je u srijedu predstavljeno javnosti. Istraživanje je provedeno na 1600 ispitanika tijekom prosinca 2019. godine, te je pokazalo kako u sljedećih godinu dana Bosnu i Hercegovinu planira napustiti 12,3 posto njezinih stanovnika.

U slijedeće dvije godine to isto planira napraviti 7,5 posto, u tri godine 7 posto. Ukupno u sljedećih pet godina BiH planira napustiti svaki treći stanovnik (33,5 posto), navodi Prime Communication. Istodobno državu ne planira napustiti oko polovica stanovništva, odnosno 48,9 posto stanovništva, dok oko 17 posto ispitanih na ovo pitanje nije odgovorilo ili su rekli da ne znaju odgovor.

Istraživanje je pokazalo i da je najveći broj građana, njih oko 60 posto, u zadnje tri godine doživio da mu u inozemstvo ode blizak član obitelji ili blizak prijatelj. BiH nema pouzdane podatke koliko je njezinih stanovnika odselilo posljednjih godina, no najveći broj ljudi koji su se iselili iz Bosne i Hercegovine odselio se u Hrvatsku.

Službeni rezultati popisa stanovnika iz 2013. godine pokazali su da u zemlji živi 3,5 milijuna ljudi, no procjene različitih međunarodnih agencija govore da u zemlji stalno živi svega 2,7 milijuna stanovnika.

vecernji.ba

Sjeverna Makedonija “unaprijed” usvojila Zakon za ulazak u NATO

Skupština Sjeverne Makedonije jednoglasno je ratifikovala Sjevernoatlantski sporazum, i to “unaprijed”.Sporazum je ratifikovan nekoliko dana prije raspuštanja Sobranja zbog predstojećih parlamentarnih izbora, prenose mediji.

Taj finalni dokumet za punopravno članastvo u NATO počet će da važi kada Španija, kao posljednja članica Alijanse, ratifikuje Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije tom savezu.

Za ratifikaciju sporazuma glasalo je 114 poslanika od ukupno 120, a nije bilo glasova protiv ili uzdržanih.

U plenarnoj sali je, osim zastave Sjeverne Makedonije i EU, bila i zastava NATO, a sto predsjednika parlamenta bio je dekorisan cvijećem u bojama Alijanse – plavoj i bijeloj.

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski je na početku sjednice istakao da je članstvo u najmoćnijem savezu na svijetu privilegija, ali i ogromna obaveza.

“Prije 27 godina prvi parlamentarni sastav je donio stratešku odluku o ulasku u NATO. Ratifikacijom ovog sporazuma započinje posljednja faza pristupanja Sjevernoatlantskom savezu. Sada, kada i formalno postanemo 30. članica, obaveze će biti veće”, rekao je Pendarovski.

On je ocijenio da članstvo u NATO ne bi bilo moguće bez dubokih promjena koje su se desile u prošloj godini.

Poslije svečane sjednice podignuta je zastava NATO-a ispred zgrade parlamenta u Skoplju.

Sjeverna Makedonija je postupak priključenja NATO-u počela u drugoj polovini 2018.

Protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u potpisan je u sjedištu Alijanse u Briselu u februaru 2019. i do sada ga je ratifikovalo 28 država, dok je Španija taj proces započela po formiranju svoje nove vlade, ali on zbog kompleksnosti neće biti završen prije raspuštanja parlamenta u Skoplju.

Zakon o ratifikaciji sporazuma sa NATO Vlada u Skoplju je usvojila 28. decembra prošle godine.

Ideju o ratifikaciji unaprijed prva je zatražila makedonska opozicija, pozivajući se na iskustvo Crne Gore, budući da je to, kao jednu od opcija, u jednom intervjuu navela ministar odbrane Sjeverne Makedonije Radmila Šekerinska.

klix.ba