Anja Stipinović

Hrvatska dala 25 milijuna eura za dvije strateški važne prometnice u Hercegovini

Ugovori se odnose na dva projekta-prometnicu od Ravnog do Hutova te prometnicu Vir-Aržano. Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić je zahvalila hrvatskoj Vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem za nesebičan doprinos i pomoć BiH

U sjedištu Federalnog ministarstva prometa i veza u Mostaru upriličen je sastanak i potpisivanje ugovora o dodjeli i financijske pomoći Bosni i Hercegovini u prometnoj povezanosti i integraciji između Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i korisnika sredstava, a ugovori se odnose na dva projekta-prometnicu od Ravnog do Hutova te prometnicu Vir-Aržano. 
Federalna ministrica prometa i veza Andrijana Katić je zahvalila hrvatskoj Vladi na čelu s Andrejom Plenkovićem za nesebičan doprinos i pomoć BiH, podsjetivši kako nije samo riječ o današnjim ugovorima koji su financijski iznimno vrijedni, već o svemu onomu što su zajedno radili do sada. 

Ministrica je pojasnila kako se prvi ugovor koji je danas potpisan odnosi na dionicu Ravno-Hutovo gdje je Vlada Republike Hrvatske donijela odluka da financira izgradnju dionice u vrijednosti od 17,5 milijuna eura, dok je drugi ugovor potpisan za dionicu Vir-Aržano-ovdje se radi o regionalnoj prometnici koja uključuje dvije županije i općinu Tomislavgrad, a vrijednost je nekih 7,5 milijuna eura. Predviđeni rokovi za izgradnju ovih dionica su, dodala je od dvije do tri godine.
– Ja ovim putem čestitam svim potpisnicima ugovora i želim im uspješnu realizaciju ovih projekata, poručila je Katić. 

Ugovore su potpisali u ime Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i korisnici sredstava: predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Vukadin, načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Buntić, načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović i načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
Ministar Butković je ovom prilikom naglasio iznimno dobru suradnju s ministricom Katić, pojasnivši kako surađuju na tjednoj razini te razgovaraju i pripremaju nove projekte. Podsjetio je i na projekt bolje zračne povezanosti Mostara i Zagreba, pri čemu Hrvatska izdaja 900 tisuća eura s ciljem jačanja takve vrste prometne uvezanosti, a koja je dobra i u smislu rasta gospodarstva. Ministar je ovom prilikom jasno poručio kako je opredjeljenje da se realiziraju brojni cestovni projekti ovdje u Bosni i Hercegovini koji su u funkciji boljeg prometnog povezivanja između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osvrnuvši se i na Svilaj, kao i most kod Gradiške, ali i dionicu koja ide od Zavale u općini Ravno preko Orahova Dola. Potpisivanje za nove ugovore koje je upriličeno u Mostaru, jedan je kontinuitet u realizaciji prometnih projekata između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine posljednjih godina, što, naravno, treba zahvaliti i kolegama ovdje u Bosni i Hercegovini, ali i Vladi Republike Hrvatske i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću. 

Premijer Čović uputio je iskrene zahvale Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Plenkovićem, ministru Butkoviću sa svim suradnicima   na zaista vrijednim donacijama koje  daju u izgradnji infrastrukture na području Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije čime se stvaraju bolji uvjeti života i rada ljudi na tom području.  

Potpisivanjem dva ugovora, prvog koji se odnosi na prometnicu od Ravnog do Hutova  te drugoga koji tretira prometnicu Vir-Aržano ponovno je potvrđena strateška opredijeljenost Vlade Republike Hrvatske za podrškom projektima koji izravno vode podizanju razine kvalitete i sigurnosti prometne povezanosti između Republike Hrvatske i BIH, u smislu prometnica koje vežu pogranična područja dviju država, a time i stanovništvo s obje strane granice. Ovo je dio ukupne podrške koju Hrvatska pruža za projekte prometne infrastrukture, pri čemu vrijednost prelazi cifru od 60 milijuna maraka.
Pored ova dva ugovora o donaciji koji su danas potpisani, ranije potpisani ugovor za cestu Zavala-Orahov do-Granica RH u vrijednosti 7.4 milijuna eura je u završnoj fazi realizacije, te će nova moderna cesta do ljeta biti puštena u promet.

Ovo je osobito bitno i u kontekstu revitalizacije određenih krajeva Bosne i Hercegovine koji će s učinkovitijom prometnom povezanošću s Republikom Hrvatskom dobiti prijeko potrebnu infrastrukturu u smislu stvaranja preduvjeta za snažniji razvoj lokalnog gospodarstva, osobito onog izvozno orijentiranog, ali i boljeg pozicioniranja u smislu turističkih potencijala. Današnji ugovori tretiraju prostore jugoistoka i zapada Hercegovine koji na strateškoj razini, a uzimajući u obzir važnost suvremenih prometnih pravaca, dobivaju dodatne prilike razvoja, dugoročnost opstanka i ostanka. 

izvor: vecernji.ba

Iz proračuna Republike Hrvatske osigurano dvadeset milijuna maraka za Sveučilište u Mostaru

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru, predvođeni rektorom Zoranom Tomićem, potpisat će danas ugovor kojim je predviđeno izdvajanje deset milijuna eura iz hrvatskoga proračuna za 2025. godinu, što bi trebalo pomoći dugoročnoj stabilizaciji funkcioniranja ove jedine javne visokoškolske ustanove na kojoj se nastava odvija na hrvatskom jeziku te u konačnici doprinijeti rasterećenju roditelja koji su godinama bili glavni financijeri. Rezultat je to dogovora nakon višemjesečnog lobiranja predsjednika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića kod premijera Andreja Plenkovića. Hrvatski premijer pokazao je veliko razumijevanje za važnost SUM-a te u ovogodišnji proračun uvrstio ovo kapitalno izdvajanje od deset milijuna eura. Ovaj će novac SUM-u stizati u četiri tranše, po 2,5 milijuna eura tijekom jedne godine. Prva stiže odmah nakon formalnog potpisivanja ovoga sporazuma. Tako će se početi realizirati vizija očuvanja i jačanja ove visokoškolske obrazovne institucije te ispunjavati zahtjevi koje su postavili predstavnici sindikata zaposlenih koji su jako slabo plaćeni, a u skoroj budućnosti rasteretiti i proračuni roditelja koji su do sada bili ključni financijeri SUM-a.

Plaćali roditelji

Više od 60 posto proračuna do sada je bilo iz školarina, zatim županija i općina. Djelomično je i do sada Vlada RH plaćala dio obveza SUM-a. Oko 1,1 milijun eura, primjerice, prošle je godine otišlo za financiranje razvojnih projekata, troškova putovanja, smještaja i dnevnica nastavnika iz Hrvatske koji predaju na Sveučilištu u Mostaru te sufinanciranje poslijediplomskih studija u Hrvatskoj za zaposlenike Sveučilišta u Mostaru. Kako se doznaje, plan je da od školske 2025./2026. budu značajno smanjene školarine, a od 2026./2027. postane potpuno besplatno studirati na Sveučilištu u Mostaru. Dragan Čović odigrao je ključnu ulogu u pregovorima oko osiguravanja financijske stabilnosti SUM-a. Osim lobiranja kod premijera Plenkovića, aktivno je sudjelovao i u pregovorima sa sindikatima, koji su već dulje izražavali nezadovoljstvo zbog niskih plaća. Tijekom sastanka s vodstvom Sveučilišta u Mostaru i predstavnicima sindikata naglašena je važnost kontinuiranog dijaloga i pronalaska rješenja koja će pozitivno utjecati na pravnu i financijsku stabilnost institucije, ali i na poboljšanje uvjeta rada nastavnog osoblja te prava studenata. Čović je ranije naglasio značaj Sveučilišta u Mostaru kao ključne institucije za obrazovanje mladih i jačanje akademske zajednice. – Sveučilište ima poseban značaj za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i za očuvanje našeg identiteta, suvereniteta, kulture i baštine. Ako uspijemo stvoriti dovoljno obrazovanih mladih ljudi koji znaju svoju vrijednost, gradimo snažnu mrežu za budućnost – istaknuo je Čović. Ova visokoškolska ustanova ima jednu akademiju i deset fakulteta. Na njima radi 1000 nastavnika koji predaju 12.000 studenata.

Duga povijest

Vizija Sveučilišta usmjerena je na razvoj u visoko organiziranu, integriranu i funkcionalnu visokoškolsku ustanovu uključenu u europski prostor visokoga obrazovanja i europski istraživački prostor. Povezivanjem znanstveno-istraživačkog i obrazovnog procesa SUM će osigurati kvalitetno i učinkovito obrazovanje utemeljeno na ishodima učenja i koncepciji cjeloživotnog obrazovanja. Povijest visokoškolskog obrazovanja u Mostaru seže u kraj 19. stoljeća, kada je 1895. godine osnovana Franjevačka bogoslovija, prva visokoškolska ustanova u regiji. Tijekom 20. stoljeća uslijedio je razvoj novih obrazovnih institucija, uključujući Višu pedagošku školu (1950.), Višu tehničku školu (1959.) te Višu poljoprivrednu školu (1960.). Pravni i Ekonomski fakultet stekli su status samostalnih fakulteta 1976. godine. Do 1992. godine Sveučilište je nosilo naziv komunističkog vođe Džemala Bijedića. Tijekom Domovinskog rata nastavni proces bio je prekinut te nedugo nakon toga nastavljen u Širokom Brijegu, a poslije i u nastavi za prvu godinu studija u Neumu i Širokom Brijegu. Od akademske 1994./1995. godine nastava se vraća u djelomično sanirane objekte u Mostaru. Danas je Sveučilište u Mostaru jedina javna visokoškolska ustanova u BiH na kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku, a uz potporu Vlade RH i daljnja ulaganja, pred njim su jasni planovi razvoja i stabilizacije. To daje dugoročno jamstvo opstojnosti Hrvata u ovoj zemlji.

izvor: vecernji.ba

Konferencija u Vitezu: Gospodarstvo BiH u sferi fiskalnih reformi i globalnih izazova

UBHH Prsten organizira konferenciju u Vitezu koja se održava 20. 3. 2025.godine u Vitezu u kongresnoj dvorani centra Via Mall.

Konferencija se održava pod nazivom:

Gospodarstvo BiH u sferi fiskalnih reformi i globalnih izazova

Program :

14:30 – 15:00 Registriranje sudionika

15:00 – 15:10  Pozdravno i uvodno obraćanje o aktualnom gospodarskom trenutku, gosp. Svjetlan Stanić, Predsjednik Udruge Prsten,

15:10 – 15:30 Uvodno predavanje na temu: fiskalne reforme i gospodarstvo FBiH, izazovi i prilike (osvrt na povećanje minimalne plaće i ekonomske učinke), Toni Kraljević, ministar financija FBiH,

15:30 – 15:45 Predavanje na temu: Cyber sigurnost u businessu, slabosti IT sustava i inovativna rješenja, predavač Vlado Slišković,

15:45 – 16:00 Predavanje na temu: Globalne promjene carinske politike, izazovi i prilike za BH gospodarstvo (osvrt na neprediktabilnost Trumpovih ukaza o carinskim stopama), predavač prof.dr. Branimir Skoko, SUM Mostar,

16:00 – 16:30 Panel diskusija na aktualnu temu foruma, ekspertni tim ministarstva financija FBiH i Sveučilišta u Mostaru.

16:30 – 16:40 Pitanja i odgovori

16:45 Zatvaranje foruma i prigodan koktel uz networking.

BOSSIL traži bageriste za rad na gradilištima

Zbog proširenja opsega posla, potrebno je više izvršitelja, bagerista, koji imaju radno iskustvo za rad na gradilištima. Za prijave ili dodatne informacije možete kontaktirati broj: 063/775-850 (viber).

Budi dio BOSSIL tima.

Svemirci – Nova premijera GKM Vitez

Najavljena je nova premijera Gradskog kazališta mladih Vitez.

Riječ je o kazališnoj poslastici za djecu i mlade i sve one koji se tako osjećaju. Polijećemo iz svemira.
Oni koji ne podnose vožnju neka popiju tabletu protiv povraćanja. Na ovaj put vas vode tri svemirca. Samo za vas: Andromeda, Komet i Vrtivjetar. Oni dolaze s raznih dijelova svemira. Ne znaju šta ih čeka, ali su spremni za avanturu! Avanturu na planeti Zemlji! Vežite se polijećemooooo! – poručuju iz GKM Vitez.

U predstavi igraju Sunčica Strukar, Franko Bralo i Marko Mirković. Tehnička podrška je Robert Šafradin. Izvršni producent predstave je Ivan Sajević.

Predstava se premijerno izvodi u Kazališnoj dvorani u Vitezu, u nedjelju, 16. 3. 2025. s početkom u 19:00 sati. Vidimo se u kazalištu.

Recept za kuglice po uzoru na Mozart praline

Donosimo vam recept za praline po uzoru na čuvene Mozart kugle iz Salzburga koje će se svidjeti svim ljubiteljima čokolade, pistacije i marcipana.

Mozart kuglice – sastojci:

  • 500 g marcipana
  • 100 g pistacije (nezasoljene)
  • 100 g čokoladnog namaza po želji
  • 150 g tamne čokolade
  • 4 žlice vrhnja za šlag

Mozart kuglice – priprema:

  1. Otprilike sat vremena prije pripreme kuglica čokoladni namaz stavite u plastičnu posudicu pa zatim zamrznite.
  2. Pistaciju sameljite nasitno.
  3. Rukama malo razradite marcipan pa u njega umiješajte mljevenu pistaciju. Mijesite dok ne dobijete čvrstu i glatku smjesu.
  4. Rukama oblikujte manje kuglice, položite ih na pladanj i potom stavite u hladnjak na 15 minuta da se malo ohlade.
  5. U svakoj kuglici napravite palcem malu rupicu, u nju stavite malo smrznutog čokoladnog namaza i potom prstima opet zatvorite kuglicu pomoću marcipana i oblikujte je.
  6. Kada napunite sve kuglice, stavite ih u zamrzivač na sat vremena.
  7. Tamnu čokoladu natrgajte na kockice i stavite u posudu, prelijte vrhnjem pa potom rastopite na pari ili laganoj vatri uz miješanje. Pustite da se malo ohladi.
  8. Uzmite jedan štapić za ražnjić, na njega nabodite kuglicu koju ćete potom uroniti u čokoladu i zatim pomoću drugog štapića položiti na pladanj obložen masnim papirom za pečenje ili rešetku. Kuglice stavite u frižider na hlađenje sve dok se čokolada ne stisne.
  9. Ohlađene i stisnute kuglice možete staviti u male ukrasne papirnate kalupe za praline.
  10. Kuglice obavezno držite u hladnjaku.

U ove kuglice možete dodati i domaću kremu od pistacija. 

U slast!

izvor: zadovoljna.hr/radiovitez.ba

Ravnatelju KUCZ Miroslavu Jakiću dodijeljeno priznanje Ministarstva sigurnosti

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine obilježilo je Međunarodni dan Civilne zaštite i Dan civilne zaštite Bosne i Hercegovine, dodjelom priznanja za poseban doprinos u oblasti zaštite i spašavanja u 2024. godini.

Na prigodnoj ceremoniji koja je upriličena u Sarajevu, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Ivica Bošnjak naglasio je da priroda vrlo često podsjeti kako živimo u stalnoj opasnosti od različitih vrsta nesreća i katastrofa koje mogu u samo jednom trenu promijeniti naše živote. Ukazao je na važnost preventivnih mjera u smanjenju rizika od katastrofa te potrebu unapređenja koordinacije i saradnje svih nadležnih faktora, uz aktivno uključivanje lokalnih zajednica u procesima planiranja i implementacije mjera na terenu.

Zamjenik Bošnjak je na svečanosti u Ministarstvu sigurnosti BiH uručio javna priznanja – zahvalnice i pohvale zaslužnim pojedincima i organizacijama.

Između ostalih, pismenu pohvalu koja se dodjeljuje pojedincima koji su nesebičnim radom, angažmanom i ostvarenim rezultatima ispoljili samopožrtvovanje i humanost i time dali izuzetan doprinos u jačanju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, dobio je i ravnatelj KUCZ Miroslav Jakić.

Po njegovim riječima, ovo priznanje je dodatni poticaj za rad na unaprjeđenju i jačanju svih struktura civilne zaštite u našem Kantonu, a sve s ciljem osiguranja efikasnijeg sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodnih i drugih nesreća.

Prije točno 50 godina preminuo nobelovac Ivo Andrić

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, Nobelovac i jedan od najpoznatijih pisaca s prostora bivše Jugoslavije, Ivo Andrić, preminuo je prije 50 godina, 13. ožujka 1975. godine.

Ivo Andrić rođen je 9. listopada 1892. godine u Docu na Lašvi (općina Travnik). Andrićevi roditelji Antun i Katarina (rođ. Pejić), su živjeli u Sarajevu. Kad je Andriću bilo dvije godine, otac mu umire od tuberkuloze, te ga majka seli kod tetke Ane i njenog muža Ivana Matkovščika u Višegrad. U Višegradu završava osnovnu školu, a potom se vraća majci u Sarajevo, gdje 1903. godine upisuje Veliku gimnaziju (Prva gimnazija – Sarajevo). U tom periodu počinje pisati poeziju i 1911. godine u časopisu Bosanska vila objavljuje svoju prvu pjesmu U sumrak.

U listopadu 1912. godine upisuje studij u Zagrebu na Mudroslovnom fakultetu Kraljevskog sveučilišta. Sljedeće godine prelazi u Beč, gdje posjećuje predavanja iz povijesti, filozofije i književnosti. Zbog slabog zdravstvenog stanja, uz pomoć gimnazijskog profesora Tugomira Alaupovića, 1914. godine prelazi na Filozofski fakultet Jagelonskog univerziteta u Krakowu, gdje uči poljski jezik. Između dva svjetska rata radi u konzulatu u Marseilleu, Madridu, Parizu…

Na Filozofskom fakultetu u Grazu,1924. godine brani doktorsku disertaciju pod nazivom Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine (Die Entwicklung des geistigen Lebens in Bosnien unter der Einwirkung der türkischen Herrschaft).

U mladosti piše pjesme i meditativnu lirsku prozu (Ex Ponto, 1918, Nemiri, 1920). Tu sklonost njegovao je trajno, o čemu svjedoči posmrtno objavljena knjiga zapisa Znakovi pored puta. No, univerzalnu književnu veličinu i svjetsku priznatost Andrić je ostvario svojim proznim opusom, kojemu na početku stoji pripovijetka Put Alije Đerzeleza (1920). Nastavlja se nizom pripovjedačkih zbirki, te romanima Travnička hronika (1945), Na Drini ćuprija (1945), Gospođica (1945), Prokleta avlija (1954), Omer-paša Latas (1976, posmrtno)…

Svijet Andrićevih proza usudno je povezan s Bosnom. “Sve moje je iz Bosne” tom preciznom rečenicom Andrić je sam najbolje objasnio način na koji je Bosna, “zemlja mrke ljepote”, u središtu njegovog književnog mikrokozmosa. A, poput drevnih zadužbinara, o kojima je pisao u svojim pričama, on je svoju vezanost za Bosnu pokazivao i na drugi način. Novac koji je dobio, od Nobelove nagrade, odlučio je pokloniti za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva. 

U pismu koje je 17. svibnja 1962. godine uputio Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine on je napisao:

“Želim da obavijestim Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio da Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini poklonim pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unaprjeđenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine.”

Nekoliko godina kasnije Andrić je poklonio i ostatak novca za unaprjeđenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini. 

Zahvalnica načelniku Borisu Marjanoviću za podršku projektu „Pjevanje i ja sa 65+“

U uredu načelnika Općine Vitez Borisa Marjanovića upriličen je susret s voditeljicom sastava Viteški akordi profesoricom Olgom Krezić, povodom uspješno realiziranog projekta „Pjevanje i ja sa 65+“. Tom prilikom, profesorica Krezić uručila je zahvalnicu načelniku Marjanoviću za potporu Općine Vitez ovom značajnom projektu koji promovira glazbu i aktivno sudjelovanje starijih osoba u kulturnom životu zajednice.

Načelnik Marjanović izrazio je zadovoljstvo radom Viteških akorda, istaknuvši njihovu dugogodišnju posvećenost glazbi i promociji Viteza, ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji. Naglasio je važnost ovakvih inicijativa koje potiču međugeneracijsko povezivanje te doprinose kvaliteti života svih sugrađana kroz umjetnost i kreativno izražavanje.

Viteški akordi već godinama predstavljaju prepoznatljiv glazbeni brend Općine Vitez, a kroz projekte poput ovog dodatno potvrđuju svoju vrijednost i doprinos kulturnoj sceni. Olga Krezić zahvalila je Općini Vitez na podršci te istaknula kako je ovaj projekt implementiran. 

VITEZ: Trodnevnica svetom Josipu

U nedjelju u Samostanu svetog Josipa u Vitezu, započinju trodnevnice svetom Josipu.

Raspored trodnevnica je sljedeći:

  • Nedjelja: 16. 3. 2025.
  • Ponedjeljak: 17. 3. 2025.
  • Utorak: 18. 3. 2025. – trodnevnice će se služiti u 16:30 sati.

Svečana misa služit će se 19. 3. 2025. od 11:00 sati, a predvodit će je Preč. Marko Zubak. Sestre Služavke Maloga Isusa pozivaju na trodnevnice i zajedničku molitvu svetom Josipu.