Potrči za sebe i druge! HT ERONET uz Mostar Run Weekend za udrugu Down

HT ERONET je ove godine odlučio podržati humanitarnu utrku u sklopu manifestacije Mostar Run Weekend.

Humanitarna utrka, dužine 4 kilometra, održava se u subotu, 21. ožujka 2020. godine, na međunarodni Dan osoba sa sindromom Down. Bio je to pravi motiv za uključivanje Udruge za Down sindrom iz Mostara, za čije aktivnosti idu sva sredstva prikupljena putem kotizacija za sudjelovanje u ovoj utrci.

Prijave, koje uključuju startni paket, traju do 11. ožujka 2020. godine, a prijaviti se možete i nakon toga, do samog održavanja utrke.

„Utrka je možda presnažna riječ za ovaj događaj. Bitno jesudjelovanje na bilo koji način; možete trčati, ali i jednostavno šetati cijelu dužinu utrke. Poanta je biti na svježem zraku, kretati se, a u isto vrijeme sudjelovati u hvalevrijednoj humanitarnoj akciji. Dovoljno razloga da nam se pridružite 21. ožujka“, izjavila je Ornela Leko, direktorica Marketinga i veleprodaje HT ERONET-a.

Više informacija na www.hteronet.ba i www.kinezis.ba

E-cigarete opasnije za srce od običnih cigareta

Kada su se 2007. godine tek pojavile na tržištu, slovile su kao sigurna zamjena za obične cigarete.

Naravno, radi se o elektroničkim ili e-cigaretama.

Međutim nakon što su objavljene nove studije, stručnjaci sve češće upozoravaju da e-cigarete nipošto nisu zdravija alternativa za one klasične – čak su i opasnije!

To je važno istaknuti jer su one postale ultimativni trend, koji su, nažalost, prigrlili i adolescenti.  

Nova istraživanja, naime, pokazala su da e-cigarete ugrožavaju zdravlje srca i pluća čak i više nego one obične.

Mnogi pušenje cigareta uglavnom povezuju s rakom pluća, ali je puno veći broj pušača umire od srčanih oboljenja koja nastaju kao posljedica pušenja.

Upravo zato upozorenja o štetnosti e-cigareta za zdravlje srca treba shvatiti jako ozbiljno. 
 

Štetne tvari u e-cigaretama


Elektroničke ili e-cigarete, popularno zvane „pućkalice“ ili „parilice“, uređaji su na baterije koji zagrijavaju tekućinu što se pretvara u aerosol.

Poznato je da ta para što je one stvaraju sadrži i otrovne kemikalije, poput formaldehida, koji se dovodi u vezu s karcinomom, te akrolein, koji iritira kožu i oči.  

Osim nikotina, u e-cigaretama nalaze se i razni aditivi i čestice, koje pušač može udahnuti duboko u pluća, kao i diacetil, koji se dovodi u vezu s opasnom plućnom bolesti.

E-cigarete sadrže čak i teške metale, kao što su nikal, kositar i olovo.

Nažalost, o punom sastavu e-cigareta zapravo i ne znamo mnogo s obzirom na to da postoji više od 460 brendova s više od 7700 različitih okusa.

Nova studija tvrdi: e-cigarete opasnije su za srce od običnih


Nova studija otkrila je da korištenje e-cigareta usporava protok krvi prema srcu.

U studiju je bilo uključeno 19 pušača u dobi od 24 do 32 godine.

Mjeren im je protok krvi prema srcu neposredno prije i poslije pušenja običnih ili e-cigareta, dok su se sudionici odmarali, kao i poslije izvođenja vježbi s handgripom (stiskačem za šaku), čime se simulira fiziološki stres.

I dok je kod pušača običnih cigareta protok krvi nakon inhalacije bio malo bolji nego poslije vježbe, kod korisnika e-cigareta protok krvi prema srcu bio je slab cijelo vrijeme.

Dakle, pušenje e-cigareta dovodi do koronarne vaskularne disfunkcije čak i dok se korisnik odmara.

Druga studija pokazala je da e-cigarete imaju veći negativni učinak od običnih na razine kolesterola, triglicerida i glukoze.

Kod osoba koje puše e-cigarete primijećene su više razine takozvanog lošeg kolesterola.

Nepoznate tvari u e-cigaretama

„E-cigarete loše su za pluća i srce ne samo zbog nikotina što ga sadrže nego i zbog cijelog niza nepoznatih tvari prisutnih u njihovoj pari“, kaže dr. Florian Rader, specijalist za srce i direktor osanđeleškog medicinskog instituta Cedars-Sinai.

Istraživanja su pokazala i da je kod korisnika e-cigareta rizik od srčanog udara veći za 55 posto u odnosu na nepušače, a imaju i 30 posto veći rizik od moždanog udara te 10 posto veći rizik od koronarne bolesti srca.

Korisnici e-cigareta skloniji su i emocionalnom stresu i depresiji. 

Dr. Rader kaže da bi ovo mogao biti „samo vrh ledenog brijega“. Zasad je potvrđeno da ove cigarete ugrožavaju zdravlje srca i pluća, no kako one utječu na ostale organe, još uvijek se ne zna.

Potrebno je provesti dodatna istraživanja.

Niz smrtnih slučajeva u SAD-u


Koliko je novi pušački trend opasan, potvrđuju i smrtni slučajevi koji su se dogodili u Americi.

U SAD-u je, naime, nedavno umrlo 26 osoba nakon što su zbog pušenja e-cigareta zaradile ozbiljnu plućnu infekciju.

Otkriveno je da je okidač za tu opasnu bolest bio acetat vitamina C ili tokoferil acetat, aditiv što ga sadrže e-cigarete.

Također, nedavno je i jedan zdravi 16-godišnjak u Velikoj Britaniji skoro preminuo uslijed teške alergijske reakcije uzrokovane pušenjem e-cigareta.

Stoga, ako ste i vi (ili vaš adolescent) među korisnicima e-cigareta, dvaput promislite prije no što „zapalite“ još jednu.

(www.alternativa-za-vas.com)

Grupacija Svjetske banke: 12 milijardi $ hitne podrške za odgovor zemalja na COVID-19

Kako se COVID-19 proširio na više od 60 zemalja, Grupacija Svjetske banke stavlja na raspolaganje početni paket u iznosu do 12 milijardi $, kao hitnu podršku zemljama koje su pogođene zdravstvenim i ekonomskim posljedicama svjetske epidemije.

Ovaj financijski paket je dizajniran da pomogne zemljama članicama da pruže djelotvoran odgovor i, gdje je moguće, smanje tragične posljedice COVID-19 (corona virus). 

Kroz ovaj novi hitni paket Grupacija Svjetske banke će pomoći zemljama u razvoju u jačanju zdravstvenih sistema, uključujući i bolji pristup zdravstvenim uslugama, u cilju zaštite od epidemije, jačanja nadzora nad bolesti, jačanja javno-zdravstvenih intervencija i rada s privatnim sektorom na smanjenju uticaja na ekonomiju. Finansijski paket, za koji će se koristiti sredstva IDA-e, IBRD-a i IFC-a, biće koordiniran na globalnom nivou, kako bi se pružila podrška odgovorima na nivou pojedinih zemalja.

U okviru paketa za podršku za COVID-19, na raspolaganje će se staviti početno krizno financiranje u iznosu do 12 milijardi $ – od čega je 8 milijardi $ novih sredstava – po hitnom postupku. Tu je uključeno do 2,7 milijardi $ novog financiranja od IBRD-a; 1,3 milijarde $ od IDA-e, dopunjeno s 2 milijarde $ iz postojećeg portfolija Banke, koje će se preusmjeriti na nove prioritete; i 6 milijardi $ od IFC-a, što uključuje 2 milijarde $ iz postojećih fondova za trgovinu. Biće uključeni i savjeti o politici i tehnička pomoć, za što će se koristiti globalna ekspertiza i znanje na nivou zemlje. 

“Radimo na pružanju brzog, fleksibilnog odgovora zasnovanog na potrebama zemalja u razvoju koje su pogođene širenjem COVID-19“, rekao je predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass.

“To uključuje hitno financiranje, savjete o politici i tehničku pomoć, uz oslanjanje na postojeće instrumente i ekspertizu Grupacije Svjetske banke, kako bi se pomoglo zemljama da odgovore na krizu.”

Financijski paket će pružiti grantove i zajmove s niskom kamatom od IDA-e za zemlje s niskim prihodima i zajmove od IBRD-a za zemlje sa srednjim prihodom, korištenjem Bančinih operativnih instrumenata uz ubrzanu obradu po hitnom postupku. Međunarodna finansijska korporacija, ogranak Svjetske banke koji radi s privatnim sektorom, svojim klijentima će pružiti podršku neophodnu za nastavak poslovanja i  očuvanje radnih mjesta. 

Podrška Svjetske banke će obuhvatiti niz intervencija na jačanju zdravstvenih usluga i primarne zdravstvene zaštite, jačanju praćenja bolesti i izvještavanja, obuci zdravstvenih radnika na prvoj liniji, poticanju angažmana zajednice da bi se očuvalo povjerenje javnosti, te unaprjeđenju pristupa liječenju za najsiromašnije pacijente. Banka će također pružiti savjete o politici i stručne savjete, kako bi se osiguralo da zemlje imaju pristup globalnoj ekspertizi.  

IFC će raditi s klijentima komercijalnih banaka na povećanju financiranja trgovine i kreditnih linija za obrtni kapital. IFC će također pružiti podršku direktno svojim korporativnim klijentima – s fokusom na strateške sektore, uključujući medicinsku opremu i lijekove – kako bi se očuvali lanci nabavke i smanjili rizici. U takva rješenja će biti ugrađena iskustva stečena tokom sličnih pojava u prošlosti, u cilju smanjenja ekonomskih i društvenih negativnih uticaja COVID-19 u cijelom svijetu.  

Zemlje se suočavaju s različitim nivoom rizika i ugroženosti od COVID-19, pa će zahtijevati različite nivoe podrške. Grupacija Svjetske banke će staviti prioritet na najsiromašnije zemlje i one koje imaju velik rizik, a mali kapacitet. Kako se širenje COVID-19 i njegovih uticaja i bude dalje razvijalo, Grupacija Svjetske banke će svoj pristup i sredstva prilagođavati potrebama. 

Grupacija Svjetske banke aktivno radi s međunarodnim institucijama i organima zemalja na pomoći za koordinaciju globalnog odgovora.

Ove aplikacije najbrže troše baterije vaših telefona

Neke od najpoznatijih i najkorištenijih aplikacija veliki su potrošači baterija – među top 10 najvećih potrošača dominiraju Google i Facebook.

Postoje brojni savjeti za produživanje trajanja baterije na pametnim telefonima, a jedan je od njih da se nekim od popularnih servisa koji se često koriste, umjesto putem aplikacije, pristupa putem preglednika internetskih stranica. Najveći potrošači baterije često su i najpopularnije aplikacije koje koristi većina ljudi i koje često provjeravaju svakih nekoliko (desetaka) minuta.

Dosad su objavljivane različite liste aplikacija koje negativno utječu na trajanje baterije, a britanska kompanija Uswitch objavila je izvještaj “Drain Nation” s popisom 50 aplikacija koje najbrže troše bateriju. Među prvih deset u potpunosti dominiraju Facebook i Google i njihove aplikacije čijim se korištenjem baterija brže prazni.

Dok je prema nekim drugim popisima Facebook najgori potrošač baterije, prema Uswitchu to neslavno prvo mjesto pripada Googleu, dok se Facebook nalazi na drugom mjestu. Sljedeća dva mjesta također pripadaju Zuckerbergovim aplikacijama, pa je tako na trećem mjestu Messenger, zatim slijedi WhatsApp. Na petom mjestu nalazi se aplikacija za Alexu, Amazonova glasovnog asistenta, nakon čega slijedi Gmail pa Uber. Tri posljednja mjesta u top 10 drži Google – na osmom mjestu nalazi se Waze, zatim slijedi Chrome, dok je na desetom mjestu YouTube.

Popis se dalje nastavlja s drugim poznatim aplikacijama: na jedanaestom mjestu nalazi se Instagram, Twitter je na 13. mjestu, nakon njega je TikTok, 18. je Snapchat, 19. Microsoft Outlook, a dvadeseti je Spotify.

Google, Facebook, Messenger, WhatsApp, Gmail, YouTube i Instagram aplikacije su koje danas nalazimo na većini pametnih telefona te je, usprkos činjenici da poprilično utječu na kraće trajanje baterije pametnih telefona, teško vjerovati da će ih većina ljudi izbrisati s telefona i pristupati im preko računala ili pretraživača telefona.

(Izvor: TechRepublic)

Sutra isplata mirovina za veljaču

Mirovine za veljaču bit će isplaćene sutra, 5. ožujka, priopćeno je iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Najniža mirovina iznosi 371,77 maraka, zajamčena 465,87 maraka, a najviša 2.174,48 maraka.

Sukladno Zakonu, mirovine će biti isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za veljaču, s uračunatim troškovima, iznose oko 185 milijuna maraka.

Sedam zvukova automobila koje ne smijete ignorirati

Svi dobro znaju kako zvuči novi automobil, ali neki neobični zvukovi koje vaše vozilo ispušta mogu predstavljati veliki problem.

Zbog toga je veoma važno s vremena na vrijeme poslušati šta vam vaš automobil pokušava poručiti i odmah reagirajte na njegove signale, piše Geico.

Na ovih sedam zvukova trebali biste obratiti pažnju i reagirati na vrijeme.

Zvuk sličan upadanju novčića u automat

Ako čujete da nešto zvecka u unutrašnjosti točka pri niskim brzinama i prestane kada povećate brzinu, to može biti nedovoljno zategnuta matica na poklopcu točka. To znači da vam točak nije dovoljno stegnut i da trebate ići kod mehaničara što prije.

Kočnice škripe, stružu ili krče

Ako čujete škripanje kočnica, vaše kočione pločice bi mogle biti istrošene i bilo bi ih dobro zamijeniti. Ako čujete struganje ili krčanje, odvezite auto kod majstora, jer to može biti znak da su pločice toliko izlizane da je metal u direktnom kontaktu s metalom, što može oslabiti efikasnost kočenja.

Pucketanje i škljocanje prilikom skretanja

Ako čujete ovaj zvuk prilikom skretanja, ali ne i kada ispravite volan, jedan ili oba homokinetička zgloba na prednjoj osovini vašeg automobila najvjerovatnije bi trebalo zamijeniti.

Ritmičko škripanje koje se ubrzava pri povećanju brzine

Ako imate auto sa zadnjim pogonom ili pogonom na sva četiri kotača i čujete ovaj zvuk, krivac za to bi moglo biti kardansko vratilo, pa biste odmah trebali otići kod automehaničara.

5) Zavijanje, cviljenje ili “pjevanje”

Ovo je najčešće znak da su ležajevi u vašem vozilu prestali raditi kako treba. Ako imate automobil s prednjim pogonom i ako se ovi zvukovi smjenjuju kako skrećete ulijevo ili udesno, vjerovatno su u pitanju prednji ležajevi, dok konstantno zavijanje koje postupno raste ukazuje na oštećenje zadnjih ležajeva. Ako imate vozilo sa zadnjim pogonom i cviljenje postaje sve glasnije kako ubrzavate, vjerojatno vam curi tečnost iz diferencijala, što biste trebali odmah popraviti odlaskom kod majstora.

Ritmičko lupanje, kuckanje ili udaranje ispod haube

Ovi zvukovi mogu ukazivati na ozbiljan problem s ventilima, koji biste odmah trebali provjeriti i otići na popravak automehaničaru.

Cviljenje ispod haube prilikom paljenja i ubrzavanja

Ovaj zvuk može poticati od istrošenih ili labavih sigurnosnih remena koji pokreću pumpe servo upravljača, kompresora klima uređaja i alternatora. Kod novijih automobila može ukazivati na zupčasti remen, koji pokreće više dodataka odjednom i koji je relativno lako i jeftino popraviti.

(klix.ba)

Iza najboljeg razvojnog projekta u Hrvatskoj stoji Busovljak

Mislav Javor, Branimir Ambreković i Filip Dujmušić osnivači su AMPnet startup-a, razvojnog projekta koji je proglašen najboljim u Hrvatskoj u 2019. godini.

Filip Dujmušić, jedan od osnivača, podrijetlom je iz Središnje Bosne. Rođen je u Novoj Biloj, a odrastao u Busovači, gdje je još kao dijete znao da će njegovo buduće zanimanje biti vezano uz informacijske tehnologije. Po završetku Srednje tehničke škole u Travniku, uspijeva upisati te u roku završiti željeni Fakultet elektronike i računalstva, popularni FER u Zagrebu. S titulom magistra, inženjera informacijske i komunikacijske tehnologije, ovaj 24- godišnjak uključuje se u brojne projekte, a nagrađeni AMPnet, čiji je jedan od osnivača, svakako je najznačajniji u karijeri ovog IT stručnjaka koja tek počinje.

„AMPnet je startup koji smo kao partneri osnovali Mislav Javor, Branimir Ambreković i ja. Branimir je pilot, softverski inženjer i investitor u startupe iza kojeg je nekoliko uspješnih pothvata. Upoznali smo se prije otprilike dvije godine, dok smo još Mislav i ja radili u istoj softverskoj firmi u Zagrebu. U slobodno vrijeme radili smo na Branimirovoj ideji koja kombinira blockchain tehnologiju i energetski sektor, pokušavajući se pritom probiti u svijet startupa. Ideja je evoluirala nekoliko puta i za to je trebalo skoro godinu dana, no u konačnici smo imali jasnu viziju proizvoda na osnovi kojeg su uslijedili svi kasniji uspjesi, prva investicija u Bugarskoj, razna partnerstva i konačno proglašenje AMPnet-a kao najboljeg hrvatskog startupa u 2019. godini“, kaže Filip Dujmušić za Art Info.

Objasnio je i principe na kojima radi AMPnet, čiji je prvi proizvod financijska platforma usmjerena prema energetskim zadrugama, alternativnom modelu prodaje električne energije i financiranja obnovljivih izvora energije, koje zbog nedostatka dobre softverske podrške za poslovanje usporavaju procesi registracije novih članova, a imaju poteškoća i u organizaciji financiranja obnovljivih izvora energije. AMPnet je prvi na tržištu ponudio rješenje svih navedenih problema, kažu njegovi osnivači.

„Kada zadruge ulažu u obnovljive izvore energije, to obično podrazumijeva nekoliko tisuća članova koji sudjeluju u investiciji – svako proporcionalno svom udjelu. Ukoliko se takav složen proces prepusti zastarjelom softveru, ili još gore – papirima, nastaje nered. Tu je AMPnet ugledao svoju priliku te smo osmislili, a trenutno i završavamo, financijsku platformu čija je svrha eliminirati sve navedene probleme. Preko naše platforme novi članovi se mogu registrirati u zadruge doslovce ´na klik´ . Nakon toga, korisnik kao punopravni član zadruge može pretraživati sve projekte obnovljivih izvora energije koji se trenutno pokušavaju financirati, te po želji investirati određenu količinu novca. Trenutno smo jedini na tržištu koji možemo pružiti ovakvu uslugu, a da smo pri tome unutar svih zakonskih okvira Europske unije. Jedna od značajki platforme je i automatska raspodjela profita koji kreće pristizati nakon što se projekt uspješno financira, izgradi, te započne prodavati električnu energiju.

Ovo je izvedeno pomoću pametnih ugovora – tehnologije iz blockchain svijeta, na kojoj nam je zapravo implementiran cijeli transakcijski dio platforme“, pojasnio je Dujmušić, koji ističe da je platforma, koja je u zadnjoj fazi izrade, već pronašla put do kupaca kupaca, odnosno projekata koji će se ovog ljeta zaista financirati uz pomoć njihovog softvera.

Ciljevi koje su sebi postavili osnovači APMnet-a su podizanje svijesti,educiranje o zadrugarskim modelima, kao i važnosti brzog prelaska na obnovljive izvore energije“. Bez razvoja informacijskog društva, smatra Dujmušić, niti jedno društvo se ne može učinkovito razvijati.

„Najveća opasnost je ne držati korak s razvojem tehnologije, a to nam se događa u svim generacijskim rasponima. IT i startup sektori su jako zahvalni, uz malu investiciju u opremu moguće je ostvariti velike uspjehe i poslovne ideje. To je za našu regiju put prema napretku. Da bismo to i ostvarali, potrebno je promijeniti način razmišljanja, a to nije nimalo lako“, poručuje IT stručnjak podrijetlom iz Središnje Bosne.

(Dnevnik.ba)

Štedimo na hrani, ali ne žalimo dati za duhan i alkohol

Mjesečna potrošnja za cigarete, alkohol i kavu kreće se oko 125 milijuna KM i unatoč ograničenim budžetima mnogih građana Bosne i Hercegovine, nije u padu, dok je, naprimjer, izdatak za prehranu za samo četiri godine prilično smanjen.

Ako se u obzir uzme statistika od prošle godine, tročlano domaćinstvo je na kavu trošilo osam maraka, na alkohol 15, a na cigarete 95 KM.

Pad standarada

Kada je riječ o prosječnim mjesečnim izdacima za prehranu, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su oni po domaćinstvu u 2011. iznosili 1.569 KM, a u 2015. godini 1.408 maraka.

Pad životnog standarda posebno se odrazio upravo na trošak prehrane, koji je u periodu od 2011. do 2015. godine pao za čak 21,7 posto, a najviše je pala potrošnja mesa, mlijeka i voća. Tako je tročlano domaćinstvo na hranu i bezalkoholna pića u 2015. godini u prosjeku mjesečno trošilo 405 KM, što znači da se dnevna potrošnja kretala oko 13,5 maraka.

Unatoč tomu, potrošnja na cigarete i alkohol je sve veća. Najnoviji podaci pokazuju da je u BiH lani uvezeno alkohola u vrijednosti od 200,644 milijuna, dok smo za cigarete izdvojili 78,891 milijun KM, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje.

Nepredviđeni troškovi

Psiholog Čedomir Novaković navodi kako veliki broj ljudi poseže za onim što je zabranjeno.

– To je potreba nedostatka ili nezadovoljstva, tim porocima se nastoji stvoriti individualni balans. Ljudi uvijek traže nešto što im može pomoći da promijene neki osjećaj u sebi. Svaki nepredviđeni trošak može se smatrati greškom u ponašanju – navodi Novaković.

Ekonomski analitičar Dujko Hasić navodi kako uvoz duhana i alkohola šteti i samoj ekonomiji države.

– Alkohol i cigarete spadaju u grupu visokotarifnih proizvoda i indirektno država ima prihode od tih proizvoda. Ovakav pristup pogoduje vlastima u BiH, a razlog tome je i uništenje industrije duhana i duhanskih prerađevina – navodi Hasić.

U prošloj godini uvezeno je 200,664 miliona KM alkohola i cigareta, a godinu prije 205,290 miliona maraka.

(avaz.ba)

Sazvana XI. sjednica Sabora Kantona Središnja Bosna

Jedanaesta sjednica Sabora Kantona Središnja Bosna zakazana je za ponedjeljak, 16.3.2020. godine, s početkom u 10,00 sati.

Za sjednicu je predložen sljedeći Dnevni red:

1. Prijedlog zakona o turističkim zajednicama Kantona Središnja Bosna.
2.Prednacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Kantona Središnja Bosna 2005-2025.godine.
3. Izvješće o radu Vlade Kantona Središnja Bosna za 2019. godinu.
4.Izvješće o radu Zavoda za javno zdravstvo KSB/SBK za 2019. godinu
5.Plan rada Zavoda za javno zdravstvo SBK/KSB za 2020. godinu.
6. Izvješće o radu Kantonalnog tužiteljstva Travnik za 2019. godinu.
7. Izvješće o radu Kantonalnog pravobraniteljstva Vitez za 2019. godinu.
8. Očitovanje o federalnom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne skrbi, skrbi o civilnim žrtvama rata i skrbi o obiteljima s djecom.
9. Specijalno izvješće o zabrani fizičkog kažnjavanja dijeteta u Bosni i Hercegovini.

(Josip Kvasina, predsjedatelj Sabora)

Preminuo poznati hrvatski glumac Božidar Alić

Poznati hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac Božidar Alić preminuo je u 65. godini.

Alić je rođen u Zagrebu 24. prosinca 1954. godine. Diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu te igrao u Piccolo teatru u Milanu.

Uz zapažene uloge u TV serijama poput “Vučjaka”, “Ponosa Ratkajevih” i “Zabranjene ljubavi”, na filmu je debitirao 1977. u drugoj glavnoj muškoj ulozi u “Akciji stadion” Dušana Vukotića, a glumio je u filmovima “Duga mračna noć”, “Četverored”, “Živi bili pa vidjeli” i drugim ostvarenjima.

Strastveno se bavio glazbom te je snimio CD s talijanskim pjesmama, imao seriju koncerata s maestrom Brankom Bulićem, sudjelovao na albumima Arsena Dedića te sastava Black Coffee.

Snimio je izniman broj radijskih drama te redovito gostovao u radijskim programima.

Vijest o iznenadnoj Alićevoj smrti na društvenim mrežama objavio je Pero Kovačević, izrazivši sućut njegovoj obitelji i supruzi Sandri.

Božidar Alić ostat će zapamćen i po svom aktivnom političkom angažmanu, javnim istupima i sudjelovanju u brojnim protestnim akcijama.

(www.vecernji.ba)