Mladići u BiH napravili nevjerojatni bazen od sijena: Otkrili koliko ih je sve koštalo

Grupa prijatelja iz semberskog sela Dragaljevac spas od vrućine pronašla je bazenu koji su napravili od ni manje ni više nego bala sijena, piše Buka.

Da poljoprivredno orijentirana Semberija sa svojim plodnim ravnicama može poslužiti i kao svojevrsno izletište pokazala je ova grupa mladića sa svojom originalnom idejom.

– Sjedio sam jedno poslijepodne sa prijateljima i žalili smo se jedni drugima na ove velike vrućine. Razmišljali smo kako da se rashladimo i onda smo došli na ideju da od bala sijena napravimo bazen. Ovdje u selu, svi se pretežno bave poljoprivredom, a žetva je upravo prošla. Tako da smo sve imali – ovako priču o svom neobičnom izumu za Buku počinje Slaven Ljubinković.

Sve što je bilo potrebno za bazen koji su odlučili postaviti u Slavenovom dvorištu pored originalne ideje i dobre volje, jeste nekoliko bala slame, najlon i traka. I odmah su krenuli u akciju.

– Poredali smo 20 bala sijena, kupili najlon 12x12m i okolo smo ovom trakom pričvrstili. Bazen je širine 7 metara. Stane vode nekih od 40 do 45 kubika. Dubina mu je oko 1,10 metara, iako su bale od slame 1,20 metara ali nismo ga baš punili do kraja. Imali smo malo problem sa vodom, trebalo je napuniti preko bunara što je išlo teško. Onda smo pozvali vatrogasce, platili smo njima tri cisterne vode i mi smo još nasuli i sada tu ima 43 kubika. Voda je topla, na ovim vrućinama brzo se ugrije – kaže za Buku Ljubinković.

Sve ih je, kaže Ljubinković koštalo 550 maraka što je, navodi, daleko isplativije nego kupovina gumenih bazena, kakvi se ovih dana nude u tržnim centrima, a i cijena ulaznice za kupališta nije ni malo jeftina da bi se mogao priuštiti odlazak na kupanje svaki dan, posebno za višečlane obitelji – kaže za Buku Ljubinković, koji je od svog obiteljskog seoskog imanja ovih dana napravio malo izletište za svoju obitelj, prijatelje i komšije.

– Svako večer, kada završimo sa poslom ili radovima u polju, nas nekoliko, stalnih, ovdje se okupimo na kupanju. Pridruže nam se i okolni mještani a i mi koga god vidimo da prolazi, zovemo da svrati , pridruži nam se i rashladi u ovom našem bazenu, uz glazbu, pivo i roštilj – kaže Ljubinković.

Kiseljaku ćemo vratiti epitet poznatog trgovačkog središta

Kiseljak, srednjobosanska općina koja je odlukom Općinskog vijeća nedavno zatražila da postane grad, i ovoga ljeta podsjeća na veliko gradilište. Gradi se obilaznica, otvaraju gradilišta u poslovnoj zoni u Azapovićima, u kojoj svoj prvi objekt u BiH gradi i Lidl, dovršava se nova zgrada Doma zdravlja, obnavlja hotel Dalmacija, uređuje tematski park uz izvor Kiseljačić.

U razgovoru s načelnikom Mladenom Mišurićem Ramljakom u povodu Dana općine, 20. srpnja, doznajemo više i o drugim planiranim projektima. Usmjereni su na najmlađe, ali i sve ostale stanovnike jer općinske vlasti prave iskorake prema kvalitetnijem rješenju problema zbrinjavanja otpada, proširenju vodospremnika koji bi osigurali kvalitetniju vodoopskrbu. Radi se i na izgradnji projekata u oblasti kulture i sporta, obogaćivanju turističke ponude, a Kiseljaku će se pokušati vratiti i epitet prepoznatljivog trgovačkog središta koji je imao nakon rata.

Gdje biste, kad je u pitanju stupanj razvijenosti i kvalitete življenja, svrstali Kiseljak?

– Kiseljak je oduvijek bio mjesto ugodno za život i po svome zemljopisnom položaju i činjenici da smo od glavnog grada udaljeni tek 30-ak km, ali i zbog niza drugih okolnosti. Smješten je u pitomoj dolini rijeke Lepenice, njime protječu tri rijeke, bogat je izvorištima prirodne mineralne vode, a i ljudi ovoga kraja, u bivšoj državi sustavno zanemarenog, radišni su te su se naviknuli boriti za svoje mjesto pod suncem ove zemlje. Uz sve projekte koji su pokrenuti, prije svih mislim na urbaniziranje središta mjesta, uz gradnju novih prometnica i procvat stanogradnje, ali i niz projekata koji su realizirani u takozvanim rubnim područjima općine, od poslovnih zona u Brestovskom i Azapovićima, Kiseljak je izrastao u urbanu sredinu ugodnu za život, nudeći suvremenom čovjeku sve što mu je potrebno za kvalitetan život. Kiseljak je mirna i za život ugodna sredina, a opet nam je sve blizu i nadohvat ruke.

U kojem smjeru će ići daljnje širenje Kiseljaka u smislu gradnje novih stambenih zgrada jer Kiseljak je posljednjih godina doživio procvat stanogradnje?

– Stanogradnja u Kiseljaku priča je koja se polako privodi kraju. Mislim da više nemamo prostora za mnogo novih zgrada jer njih treba pratiti i odgovarajuća infrastruktura, od parkirališnih prostora do priključaka za vodu, struju, svega što ljudima treba za kvalitetan život. Dosta se toga gradilo i izgradilo, sad je vrijeme da poradimo na nadogradnji koja je također važna, dajući ljudima sve potrebne sadržaje koji donose kvalitetu življenja.

O kakvim konkretno sadržajima govorite?

– Mislim, prije svega, na školstvo, uključujući i predškolski odgoj i obrazovanje, sport, kulturu. Proširenje školskog prostora dogradnjom školskih zgrada u Kiseljaku, kao i naselju Gromiljak, jedan je od projekata koje planiramo realizirati. Cilj je da djeci omogućimo pohađanje nastave u jednoj smjeni. Imat ćemo i nove objekte produženog boravka kako bismo zaposlenim roditeljima olakšali brigu o djeci školske dobi. Gradit će se i novi vrtići, vrlo vjerojatno u jedan takav projekt ide i Općina Kiseljak. Cilj je da sva djeca dobiju priliku pohađati vrtić, a uz potporu postojećima, za to će biti potrebni i novi vrtići. Tu su, naravno, i projekti koji se tiču kulture i sporta. Općinsko vijeće nedavno je usvojilo informaciju u gradnji multimedijalne koncertne dvorane u Kiseljaku, uz obnovu postojećih domova kulture u kiseljačkim naseljima i njihova vraćanja u funkciju. Dokument ide u javnu raspravu kako bi Kiseljačani dali svoje mišljenje o njemu, odabrali lokaciju na kojoj će se graditi dvorana. Tu je i projekt izgradnje zone sporta i rekreacije za koji tražimo partnera jer će se realizirati po načelu javno-privatnog partnerstva. Svi će ovi projekti u značajnoj mjeri obogatiti kulturni i sportski život Kiseljaka te svim našim stanovnicima donijeti novu kvalitetu življenja.

Kvaliteta življenja podrazumijeva i čist zrak te kvalitetnu i pitku vodu u dovoljnim količinama. Kakvi su planovi općinskih vlasti po navedenim pitanjima koja su dugogodišnja bolna točka Kiseljaka, osobito deponija Berberuša i stalnih požara koji onečišćuju zrak?

– Deponij Berberuša trenutačno je pod kontrolom. Dokad će tako biti, to ovisi o neodgovornim pojedincima koji izazivaju požare i nove ekološke incidente. To je dugogodišnji problem koji moramo rješavati korak po korak. Prvi već pravimo, a to je izgradnja reciklažnog dvorišta u sklopu javnog komunalnog poduzeća u kojem bi se razdvajao otpad. Krajnji je cilj zatvaranje deponija, ali to ne možemo napraviti preko noći jer bi u tom slučaju niklo mnoštvo divljih deponija, još opasnijih za okoliš i zdravlje ljudi. Zato idemo korak po korak, a cilj je zatvoriti deponij Berberuša, reciklirati i iskoristiti što je moguće više otpada, a za ostatak naći prikladno rješenje. Kad je voda u pitanju, njezin nedostatak, osobito ljeti, kad su jake vrućine i nema oborina, nije problem samo Kiseljaka već i većine drugih lokalnih zajednica. U rješavanje toga, jednako kao i u problema zbrinjavanja otpada, svi se trebamo uključiti. Nedopustivo je puniti bazene, zalijevati travnjake i usjeve te prati ulicu dok drugi nemaju vode za osobne potrebe. Općinske vlasti rade na izgradnji dodatnih vodospremnika, ali, kako bismo imali dovoljno vode i čist zrak, svi moramo dati svoj doprinos racionalno koristeći vodu, razdvajajući otpad i odlažući ga na mjesta koja su za to predviđena.

Uz rješavanje spomenuta dva dugogodišnja i goruća problema, koji su još projekti planirani u Kiseljaku, uz one koji se trenutačno rade i realiziraju?

– Kiseljak je i ovog ljeta veliko gradilište, niču objekti u poslovnoj zoni Azapovići, gradi se obilaznica, dovršava nova zgrada Doma zdravlja, a tu su i projekti poput tematskog parka o mineralnoj vodi koji se gradi na području uz izvor Kiseljačić. Uz obnovu hotela Dalmacija, čija je privatizacija konačno završena prošle godine, Kiseljak pomalo vraća nekadašnji epitet prepoznatljivog turističkog mjesta čija je ponuda bazirana na prirodnoj mineralnoj vodi, njezinim ljekovitim svojstvima i osvježavajućem okusu te na proizvodima na njezinoj bazi, uključujući i kiseljačke pogačice, naš prepoznatljiv brend koji će se, nadam se, uskoro naći pod zaštitom UNESCO-a. Kiseljak je tijekom povijesti bio prepoznatljiv po mineralnoj vodi po kojoj je dobio ime, po programima liječenja na njezinoj bazi, kiseljačkim pogačicama koje se s njom prave. Vrijeme je da te potencijale oživimo, ali i da Kiseljaku vratimo još jedan epitet koji je imao nakon rata, poznatog trgovačkog središta. Trgovina je posljednjih godina zamrla, tako da danas u Kiseljaku nemate gdje kupiti cipele. Ljudi danas traže nešto drugo od onoga što im se nudilo neposredno nakon rata i jedan od projekata koji su planirani je ponuditi robne marke zbog kojih većina Kiseljačana trenutačno ide u Sarajevo. Jedan urbani trgovački centar nešto je što nam trenutačno nedostaje te će ga Kiseljak uskoro dobiti.

Kad govorite o projektima koji se realiziraju, a pogotovo onima koji su planirani, koliko su oni dio prostorno-planske dokumentacije?

– Sve što se u Kiseljaku radi i gradi dio je prostorno-planske dokumentacije. Tako će biti i s budućim projektima koji će biti dio prostornog plana za razdolje od 2026. do 2046. godine, na čijoj se izradi trenutačno radi.

Općinsko vijeće Kiseljak nedavno je u proceduru uputilo inicijativu da Kiseljak promijeni status iz općine u grad. Očekujete li da će ona uskoro biti usvojena?

– Očekujem da se naši argumenti, a to je bogata povijest, povoljan zemljopisni položaj i mnoštvo projekata kojima je Kiseljak poprimio obrise urbane gradske sredine, prepoznaju i da, nakon Novog Travnika, budemo drugi grad u SBŽ-u. Kiseljačani su to zaslužili svojom kreativnošću, radinošću i željom za stalnim napretkom mjesta u kojem žive na svim poljima života i rada. Kiseljak je oduvijek bio mjesto ugodno za život, a uz status grada i mogućnosti koje mu se time otvaraju dobit će više prilika i mogućnosti za razvoj i poboljšanje kvalitete življenja.

Žena i muškarac iz Hrvatske nasjeli na računalnu prevaru i ostali bez tisuća eura

Policijska uprava brodsko-posavska izvijestila je kako je zaprimila još dvije prijave o prijevarama građana, koje se mjere u tisućama eura. Naime, 37-godišnjakinja je prijavila kako joj je nepoznata osoba, sredinom lipnja, s tekućeg računa izvršila transakciju u iznosu oko 15.900 eura.

Prevarant ženi rekao da instalira aplikaciju Nazvao ju je nepoznati muškarac koji joj je rekao da se na njenom računu u kriptovaluti nalazi oko 10.000 eura te ju uputio da instalira aplikaciju, što je ona i učinila, slijedivši njegove upute, piše Hina.

Potom je shvatila da je prevarena, jer je uočila da joj je s računa u nekoliko navrata skinut navedeni novčani iznos. Računalnu prijevaru, kojom je oštećen za 9.800 eura, prijavio je 45-godišnjak.

Slično je prevaren i 45-godišnjak

Njega je koncem svibnja, telefonom nazvao nepoznati muškarac rekavši mu da ima oko 2000 eura na svom računu, te da otvori aplikaciju i slika bankovnu karticu, što je on i učinio, a potom shvatio da mu je s računa izvršena transakcija u iznosu od 4.200 eura. Također je neznanac na istom podignuo brzi kredit u iznosu od 5.600 eura. Policija nastavlja daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja te podnosi posebno izvješće kao dopunu kaznenim prijavama protiv nepoznatih počinitelja Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu, navodi PU brodsko-posavska.

Kako svakodnevno konzumiranje lubenice utiče na vaše tijelo?

Lubenica je mnogima omiljeno ljetno voće. Ona je slatka i osvježavajuća te predstavlja idealan obrok za opuštanje od vrućina. Kao i drugo voće i povrće, konzumiranje lubenice ima određeni utjecaj na tijelo, a dijetetičarke Maddie Pasquariello i Cara Harbstreet otkrile su kakav je utjecaj ovog popularnog voća.

“Lubenica je slatko, hidratantno, sočno voće koje za mnoge ljude budi nostalgiju”, kaže za Parade Pasquariello. Iako konzumiranje lubenice uglavnom ima pozitivan efekt na tijelo, pretjerana konzumacija može imati i negativne strane.

Poznato je da lubenica sadrži puno vode. Pasquariello ističe da lubenica “sadrži više od 90 posto vode, pa može biti osvježavajući način za izbjegavanje dehidracije, s dodatnom prednošću elektrolita”.

Iako je lubenica odličan način za hidriranje, to ne znači da biste tokom ljetnih mjeseci jedenje lubenice trebali zamijeniti pijenjem vode. “Pobrinite se da uz jedenje lubenice pijete dovoljno vode”, dodaje dijetetičarka. Jedan od najboljih načina kako možete provjeriti pijete li dovoljno vode je prema boji urina.“Vlakna u lubenici s udjelom vode mogu pomoći kod redovitog pražnjenja crijeva i podržati ukupno zdravlje crijeva”, kaže dijetetičarka Cara Harbstreet.

Kako prenosi Parade, prema USDA, jedan mali dio lubenice sadrži 1,14 grama vlakana, što nije pretjerano puno, ali s više pojedenih komada, u tijelo se unosi i više vlakana.

Vlakna imaju svoje prednosti i mane. “Zbog visokog sadržaja vode, konzumiranje velike količine lubenice odjednom može vas učiniti sitima ili čak pomalo nadutima”, kaže Pasquariello i dodaje: “Obratite pažnju na signale vašeg tijela i, kao kod svega, trudite se ne pretjerivati do tačke osjećaja mučnine”.

Voda i vlakna u lubenici mogu biti toliko zasitni da konzumacija velike količine između obroka može smanjiti apetit. Međutim, koliko god lubenica bila hranjiva, stručnjaci kažu da ne sadrži sve što je tijelu potrebno za optimalno funkcionisanje, prenosi Parade.

“Mogli biste propustiti ključne makronutrijente poput proteina i masti, kao i druge mikronutrijente iz druge hrane”, tvrdi Harbstreet. Međutim, konzumiranje lubenice može imati i suprotan efekat te povećati apetit.

Pasquariello objašnjava da lubenica “ne sadrži puno proteina ili masti, pa vjerovatno nećete biti potpuno siti. Ugljikohidrati se brzo probavljaju. Kada ih tijelo sagori, trebat će vam više prehrane.”

Tribulj: Zaplijenili sve ručnike koji su služili za ‘rezervaciju’ mjesta

Načelnik Općine Tribunj, primorskog mjesta nedaleko od Vodica u Hrvatskoj, odlučio je stati u kraj “rezervacijama” mjesta na plaži pokupivši sve ručnike i ležaljke.U objavi na Facebooku podijelio je fotografiju “zaplijenjenih” rekvizita koji su služili za rezerviranje mjesta na plaži.

“Vraćamo ručnike, prostirke, ležaljke i rasklopne stolice. Samo mali detalj – vraćamo u zamjenu za osobne podatke, kako bismo poslali uplatnicu na adresu za neovlašteno korištenje pomorskog dobra”, napisao je načelnik Općine Tribunj Marko Grubelić.

Dodao je kako se svi koji žele vratiti svoje stvari mogu javiti od 11 do 13 sati u odjel komunalnog redarstva.

Ova odluka dolazi nakon što je nedavno video s TikToka privukao pažnju, a gdje se jedna korisnica požalila objavivši da je plaža u 8 sati ujutro potpuno prekrivena ručnicima.

Povučeno 5.498 komada opasnih novogodišnjih lampica s tržišta BiH

Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine povukla je i uništila 5.498 komada novogodišnjih ukrasnih lampica zbog ozbiljnih sigurnosnih rizika, uključujući mogućnost strujnog udara i požara.

U sklopu kontrole, inspektori su izvršili 15 administrativnih i vizuelnih pregleda svjetlosnih lanaca dostupnih na tržištu.

Uzeti su uzorci 11 različitih modela lampica radi laboratorijskog ispitivanja.Rezultati su pokazali da 10 od 11 testiranih uzoraka nisu zadovoljili sigurnosne standarde propisane naredbom o električnoj opremi koja se koristi unutar određenih naponskih granica.

Procjena rizika otkrila je da svih 10 neusklađenih modela svjetlosnih lanaca predstavlja ozbiljan rizik za korisnike. Ovi proizvodi predstavljaju opasnost od strujnog udara i požara, čime ugrožavaju sigurnost potrošača.Iz Agencije su naglasili da su rezultati nadzora svjetlosnih lanaca ove godine gori nego prošle godine, što je zabrinjavajući trend u pogledu sigurnosti ovih proizvoda.

Radnici na asfaltiranju suočeni s ekstremnim vrućinama: Pod čizmama i do 200 stupnjeva

Suočeni s neumoljivim ljetnim vrućinama, radnici angažirani na postavljanju asfalta svjedoče o svakodnevnim izazovima koje donosi rad na otvorenom pri visokim temperaturama.

Na +40 stupnjeva C, asfalt dodatno grije, stvarajući temperature koje dosežu i do 200 stupnjeva.

“Navikne se čovjek s godinama na ovo. Postoje mjesta gdje mašina ne može odraditi posao, onda mi reagiramo. I to mora neko da radi,” priča za Večernji list jedan od radnika dok traži hlad na vrelom suncu.

U posljednjih nekoliko dana objavljene su preporuke za ograničenje fizičkog rada na period od 4 do 7 ujutro. Međutim, ove preporuke nisu obavezujuće, pa poslodavci nisu zakonski obavezani da zaustave radnike ako to ne žele.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je prije mjesec dana izdalo preporuke poslodavcima da razmotre mogućnost prekida poslova na otvorenom u razdoblju od 12 do 17 sati te nastavak rada poslije 17 sati.Prema vremenskoj prognozi, radnici bi mogli osjetiti olakšanje nakon 24.srpnja, kada se očekuje ozbiljniji pad temperatura. Ipak, već od danas počinje period nestabilnosti, što znači da će ostati vruće, a mogući pljuskovi donijet će dodatni osjećaj sparine.

Iako postoje preporuke za zaštitu radnika, njihova implementacija ovisi o poslodavcima. U stvarnosti, mnogi radnici nastavljaju raditi po ekstremnim uvjetima, bez obzira na preporuke i savjete.

Rad na asfaltiranju je težak i zahtjevan, a suočavanje s visokim temperaturama dodatno otežava svakodnevne zadatke. Ipak, radnici nastavljaju raditi, prilagođavajući se uslovima i nalazeći načine da izdrže vrućine koje donosi ljeto.

Dok radnici čekaju pad temperature, svakodnevno se suočavaju s izazovima koje donose ekstremne vrućine, svjedočeći o izdržljivosti i posvećenosti svom poslu.

Salmonela hara – dobro perite ruke i pribor za namirnice

Zbog povišenih temperatura okoliša ljeto je, naime, izazovno razdoblje kad je riječ o bakterijama koje se prenose hranom (salmonele, kampilobakteri, listerije, enterobakterije) s obzirom na to da njima za rast i razvoj najviše odgovaraju vrijednosti normalne temperature organizma, a što su temperature okoliša bliže tim vrijednostima, one se brže umnažaju i rastu.

Dr. sc. Brigita Hengl iz Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) kaže kako su bakterije salmonele jedne od češćih uzročnika trovanja hranom. Mogu se naći u sirovom mlijeku, jajima i proizvodima od sirovih jaja i svinjskom, purećem i pilećem mesu, najčešće u proizvodima životinjskog podrijetla, ali i u povrću, voću, začinima…

Važno je napomenuti kako salmonele mogu rasti i razmnožavati se u hrani, te preživjeti ako hrana nije pravilno termički obrađena (kuhanjem ili smrzavanjem), a izazivaju bolest koju zovemo salmoneloza. Ljetne temperature pogoduju razmnožavanju salmonela, stoga treba biti oprezan pri rukovanju mliječnim i mesnim proizvodima, te proizvodima od jaja. Posebice je važno obratiti pozornost na vrijeme u kojem hrana mora biti spremljena na hlađenje, znači vrijeme od kupnje do spremanja kod kuće treba biti što kraće, a svu hranu iz hladnjaka ili ledenice treba za vrijeme transporta pohraniti u prijenosne hladnjake ili termo vreće te je uzimati na kraju kupnje. Osim toga, hranu koju se planira kuhati treba neposredno prije izvaditi iz hladnjaka, a u hladnjaku je držati u zatvorenoj posudi (da se izbjegne doticaj s drugom hranom). Treba paziti i da ne dođe do križne kontaminacije, dakle treba uvijek koristiti odvojeni pribor za pripremu hrane koja će se termički obrađivati (kuhati, peći) i one koja će se konzumirati sirova (npr. salata) – objašnjava Hengl.

Hranu, preporučuje, treba ravnomjerno termički obraditi na temperaturi višoj od 65 ºC, i konzumirati u roku od maksimalno dva sata nakon obrade ili je čuvati u hladnjaku na temperaturi do 4ºC. Jaja je potrebno dobro ispeći ili skuhati. Treba obratiti pozornost na to da se posude koje se koriste za mariniranje mesa nikako ne koriste za serviranje ispečenog mesa, a da prije nisu temeljito oprane deterdžentom i osušene. Hranu je također potrebno zaštititi od kontakta s insektima, a najvažnija preventivna mjera je, ističe ona, dobro pranje ruku, pribora za obradu namirnica i radne površine na kojoj se hrana pripravlja, te dovoljno visoka temperatura i vrijeme kuhanja.

Tijekom 2023. godine Salmonella spp. bila je predmet osam obavijesti za potrošače. Tri obavijesti odnosile su se na kategoriju mesa i proizvoda od mesa (osim peradi), tri na kategoriju voća i povrća i dva na kategoriju krmnih smjesa, kažu iz HAPIH-a. Pravilnim postupcima potrošača, od kupovine, transporta do pripreme hrane, te pridržavanjem jednostavnih higijenskih načela lako se mogu izbjeći sve neželjene posljedice, poručili su.

Stotine sela u BiH prazne, umjesto zaborava, treba ih pretvoriti u turističke oaze

Naime, u Europi već sada postoje tvrtke koje takva sela oživljavaju tako što ih otkupe ili uzmu u najam, a onda ih osuvremene i stavljaju u svoju turističku ponudu. Može li se takvo nešto učiniti i u BiH? U razgovoru s jednim agentom za nekretnine doznajemo da može, a saznajemo i još mnogo toga.

Sela su postala ponovno popularna nakon što nas je poharala pandemija koronavirusa. Mnogi su tek tada shvatili odakle dolaze i da su im bake i djedovi ili roditelji ostavili u nasljedstvo nešto oko čega oni ne vode brigu. Međutim, probudi se svijest u čovjeku i onda počne trezveno razmišljati. U onom vremenu, tko je bio na selu, imao je mir, ali i zdravlje s obzirom na to da se živjelo izolirano, nije se moglo ni razboljeti. Nakon što je pandemija završila, ti koji su aktivirali kuće na selu, nastavili su ih barem donekle održavati. Oni koji nisu ni u pandemiji to učinili, oni ozbiljno i ne računaju s takvim kućama, no dobro bi bilo da ih daju u najam ili ih prodaju radi sebe – priča nam sugovornik.

Pitamo ga tko bi, primjerice, uzeo u najam kuću koja je u poluraspadnutom stanju.

– Tu agenti za nekretnine vode glavnu riječ. Ja uvijek imam upite od ljudi koji traže nešto na selu i onda nađemo takvu poluraspadnutu kuću i onaj tko je iznajmljuje dadne je za manje novca ili odredi cijenu mjesečnog najma pod uvjetom da najmoprimac uloži sredstva u kuću i da mu se u toj vrijednosti odbije mjesečni najam. To su ugovori koji se potpisuju na više godina i to u svijetu lijepo funkcionira – priča nam sugovornik.

Uvjeren je da bi bilo i više obnova starih kuća, ali i prodaje onima koji žele nešto napraviti da su papiri jedan kroz jedan.Najgora je kuća u koju se ne ulazi. Dajte mi najluksuzniju kuću na svijetu, ako tri godine nećete ući u nju, ona kreće u raspadajuće stanje. Da se slikovito izrazim, one venu ako nema tko u njima biti, a naši stari udahnuli su toliko sebe u te kuće da se one još nisu srušile, no zub vremena nanio im je ogromnu štetu. Tužan sam kad vidim kuće u kojima raste korov, sve je porazbijano, uništeno, otpada materijal s njih… Pričamo o nekim neprijateljima, a ne vidimo da smo mi neprijatelji između sebe ako se ne možemo dogovoriti oko neke imovine koja nam je ostavljena u nasljedstvo i puštamo je da propadne. To su isključivo rodbinske veze, a takve kuće pokazuju kakve su one uistinu – priča nam sugovornik.

Objašnjava nam i koliko bi se u financijskom smislu moglo profitirati aktivirajući prazna sela.

– Tu se može napraviti grad u gradu. Vidimo da u posljednje vrijeme niču hobitske kuće jer je ljudima to zanimljivo. Također, vidimo što je Imotski, koji je susjedstvo Hercegovine i sličan mentalitet, napravio od starih kuća. Neki su se počeli vraćati iz Njemačke jer su shvatili da je u tome novac. Sad su tamo stotine nekad zapuštenih kuća prave vile s bazenima, a u vrtovima tih kuća nastali su voćnjaci. Stranci plaćaju jako puno novca da se tu odmore, uživaju, jer najam takve kuće nije nimalo jeftin. A onda traže i kuhare jer, ako su već platili odmor, traže da im netko i priprema jelo, pa tu profitiraju restorani. Zatim, kada ti gosti iziđu, to treba netko i očistiti pa ima onih preko granice, naših iz BiH, koji idu u Imotski i rade generalno čišćenje te su dobro plaćeni. Sve što vam pričam možemo raditi i mi u BiH, samo tu treba postojati interes svih. Promocija nam je slaba, ulaganja su nam mala, to treba mijenjati – objasnio je stručnjak za nekretnine s kojim smo nadugo i naširoko obradili ovu temu. Profesor Vedran Zubić nedavno je pisao o temi turizma i objasnio što turisti danas traže.

Drukčiji oblik odmora

– Nekadašnji turisti, uglavnom djelatnici nekog fizičkog rada, tražili su stacionarni turizam gdje bi se odmarali na nekoj plaži. Danas dominira potreba fizičkog umora radi psihičkog odmora. Mijenjaju se poslovi, pa samim tim i oblik odmora i rekreacije potencijalnih turista. Sve više dominira spoznajni i adrenalinski turizam… – kazao je. Stoga…

Blagdan je sv. Ilije, posebno svečano u Rostovu, Korićanima i Kiseljaku

Crkva 20. srpnja slavi Sv. Iliju. Kao starozavjetni prorok on ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu. Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje.

Prema Svetom pismu bio je “podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima”. On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači “Jahve je moj Bog”, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio.

Štovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je rašireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno štuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551. Hodočasnici u Svetu zemlju sjećaju se Sv. Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mnoštvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kršćana raznih obreda, Židova i muslimana. U slavenskom pučkom vjerovanju, Ilija “zapovijeda” gromovima i kiši, pa se čak i naziva “Ilija gromovnik”.

U Vrhbosanskoj nadbiskupiji Sv. Ilija je zaštitnik župa u: Bosanskom Brodu, Čemernom, Doljanima, Kandiji, Korićanima, Kiseljaku, Rostovu, Solakovoj Kuli, Zenici, Ularicama i Turiću.