Svijet

Unicredit i Triglav vladaju regijom

Vodeća bankarska grupacija u regiji je Unicredit, s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura, a u sektoru osiguranja najveći igrač je Triglav pokazalo je najnovije Deloitteovo istraživanje.

Unatoč ekonomskoj krizi i slabljenju gospodarskih aktivnosti u regiji, bankarski je sektor uspio zadržati rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost. Slovensko je bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši tako najveće u Adria regiji. Vodeća bankarska grupacija u regiji je Unicredit, s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura. Slijede je NLB grupa te grupa Intessa SanPaolo. U sektoru osiguranja listu predvodi slovenska Triglav grupa s bruto premijom od preko 952 milijuna eura. Ekonomska kriza prošle je godine dovela do slabljenja gospodarskih aktivnosti u regiji, što je rezultiralo i slabijim rezultatima financijskog sektora. No, unatoč tome, sektor je uspio zadržati rast ukupne aktive, a većim dijelom i profitabilnost. Najveće bankarske grupacije u Adria regiji prisutne su na većem broju tržišta u regiji, a listu predvodi Unicredit s ukupnom aktivom od gotovo 19,5 milijardi eura. U ostalih pet vodećih bankarskih grupacija spadaju NLB grupa (18,4 mlrd. eura aktive), Intessa SanPaolo grupa (15 mlrd. eura), Hypo grupa (11,5 mlrd. eura) te RBA grupa (10,9 mlrd. eura). “Vidljivo je da uz iznimku Slovenije, te u manjoj mjeri Srbije, bankarskim sektorom Adria regije dominiraju međunarodne grupacije. Tri najveće bankarske grupacije zajedno čine oko 35 posto ukupne aktive u regiji. Nedvojbenu važnost 15 najvećih grupacija koje su rangirane na Deloitteovoj listi ističe činjenica da zbroj njihove aktive čini gotovo 80 posto ukupne bankarske aktive u svim zemljama regije,” ističe Ivan Fabijančić, direktor i lider za financijsku industriju u Deloitteu. Prošle je godine slovensko bankarsko tržište po veličini aktive preteklo hrvatsko, postavši tako najveće u regiji. S obzirom da ove dvije zemlje zajedno drže preko 70 posto ukupne aktive u regiji, ne treba čuditi činjenica da najveće pojedinačne banke dolaze upravo iz tih dvaju država. Uvid u nekonsolidirana izvješća pokazuje da je najveća pojedinačna banka u regiji slovenska NLB, s ukupnom aktivom od 15,5 milijardi eura. Slijede je dva najjača hrvatska igrača, Zagrebačka banka (12,7 mlrd. eura aktive) te Privredna banka (8,8 mlrd. eura). Unatoč negativnim gospodarskim kretanjima te smanjenju kreditnih i drugih aktivnosti, bankarski su sustavi u regiji ostali stabilini. Slovenija, jedina zemlja-članica EU u regiji, na prvom je mjestu gledano po veličini aktive bankarskog sektora, ali i po prosječnoj aktivi po stanovniku. U Hrvatskoj je izražena podjela na velike i male banke, pri čemu velike banke čine preko 82 posto ukupne aktive i ostvaruju veću profitabilnost no mali igrači. Većina banaka i dalje je relativno solidno kapitalizirana, pa je bankarski sustav stabilan. Kao i dosad, najveća je Zagrebačka banka, članica Unicredit grupacije, a slijede je Privredna banka Zagreb, članica grupe Intesa SanPaolo, te Erste&Steiermärkische Bank. Srpski se bankarski sustav nalazi na trećem mjestu u regiji, s dvostruko manjom aktivom od one u Hrvatskoj ili Sloveniji. No, prosječna aktiva po stanovniku svrstava Srbiju tek na peto mjesto, pri čemu je lošije plasirana jedino Makedonija. Razloge za to treba prije svega potražiti u relativno slabijoj ekonomskoj razvijenosti, ali i u čuvanju ušteđevine izvan bankarskog sustava (“u čarapi”). Unatoč relativno malom iznosu ukupne aktive, u Bosni i Hercegovini postoji čak 28 banaka, budući da zbog postojanja entiteta Republike Srpske dio bankarskih grupacija posluje kroz dvije odvojene pravne osobe. Nakon što je 2004. godine donesen Basel II dokument, te nakon njegove ugradnje u zakonodavstvo Europske unije 2006., započeo je i proces usklađivanja zemalja iz Adria regije sa spomenutom regulativom. Tako je u Hrvatskoj od kraja ožujka 2010. na snazi niz podzakonskih akata HNB-a koji ugrađuju Basel II u hrvatski pravni okvir, dok je Narodna Banka Srbije nedavno objavila Nacrt odluke o adekvatnosti kapitala banke, kojim je obuhvaćen najveći dio ovog standarda. Slične su inicijative pokrenute i u ostalim ze mljama u regiji koje nisu članice Europske unije. Zbog složenosti, ali nedvojbeno i visine troškova usklađivanja, problematika oko primjene Basela II još je uvijek jedna od važnijih tema u bankarskom sektoru, posebice u srednjoeuropskim zemljama. U sektoru osiguranja najveći su igrači u pravilu i dalje fokusirani na regiju. No, za razliku od banaka, među deset najvećih osiguravateljnih grupacija tek tri pripadaju grupacijama sa sjedištem izvan Adria regije, dok su ostale u domaćem vlasništvu. Vodeća je slovenska Triglav grupa, koja je zahvaljujući bruto premiji od 952 milijuna eura dvostruko jača od sljedeće osiguravateljne grupacije na listi, hrvatske Croatia grupe (456 mil. eura bruto premije). U ostalih pet vodećih grupacija spadaju Agram (330 mil. eura), Zavarovalnica Maribor (266 mil. eura) i Adriatic Slovenica (260 mil. eura). Ukupna premija svih osiguranja u regiji smanjila se za otprilike 1,5 posto u odnosu na 2008. Tržišta Hrvatske i Makedonije su pala, dok je na ostalima primjetan blagi rast. Poput bankarskog sektora, i kod osiguravatelja najrazvijenije je slovensko tržište, što pokazuju i udjeli bruto premije u BDP-u, odnosno bruto premije po stanovniku. Prema oba pokazatelja, Slovenija je daleko ispred ostalih zemalja regije. Hrvatsko je tržište drugo po veličini, ali i po razvijenosti. “U protekloj je godini hrvatsko osiguravateljno tržište zabilježilo pad premije od 4,6 posto, pri čemu je pad bio nešto izraženiji kod neživotnih osiguranja. No, ovakvo je smanjenje sukladno općim gospodarskim kretanjima u zemlji, zbog čega je i udio premije u BDP-u ostao nepromijenjen,” komentira Fabijančić. Na hrvatskom tržištu djeluje najviše osiguravateljnih društava od svih zemalja u regiji, njih čak 27. Od toga prvih pet osiguravajućih društava drži više od dvije trećine ukupnog tržišta. Kao i prošle godine, najveće osiguravajuće društvo u Hrvatskoj je Croatia osiguranje, iza kojeg na listi slijede Euroherc, član Agram grupacije, te Allianz. Na srpskom tržištu osiguravatelja vlada velika konkurencija: čak 22 osiguravatelja, što je u odnosu na premiju na tržištu znatno više nego u Sloveniji ili Hrvatskoj. Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini, prema glavnim pokazateljima razvijenosti, na razini je tržišta u Crnoj Gori i Srbiji. No, zbog specifične organizacije i regulative na njemu je prisutno više osiguravateljnih društava. U Crnoj Gori tržištem dominiraju osiguravajuća društva u stranom vlasništvu, dok je makedonsko osiguravateljno tržište najmanje u regiji, a ujedno i najmanje razvijeno. Najveći izazov koji stoji pred društvima za osiguranje nedvojbeno je direktiva EU Solventnost II. Osiguravatelji će morati postići potpunu usklađenost s ovom direktivom, ali i iskoristiti nove poslovne prilike koje to novo regulaturno okružje donosi. Dugoročno gledajući, kvalitetno postavljanje ciljeva i uspješna primjena sustava upravljanja rizicima, koje zahtijeva Solventnost II, omogućit će osiguravateljima koji je pravodobno provedu znatnu prednost pred konkurencijom.

 

(Poslovni portal)

Previous ArticleNext Article

Send this to a friend