DORH dostavio BiH prijavu za zločine nad Hrvatima: Među prijavljenima Sefer Halilović, Selmo Cikotić, Šerif Patković, Đemal Merdan,…

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) u prosincu prošle godine proslijedilo je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine kaznenu prijavu protiv šesnaest bošnjačkih časnika, među kojima su generali Sefer Halilović, Vehbija Karić, Selmo Cikotić, Amir Kubura…, koje se tereti za ratne zločine nad Hrvatima u BiH, uglavnom na području središnje Bosne i sjevernog dijela Hercegovine.

Ekskluzivno je to potvrđeno Večernjem listu iz DORH-a uz navode da je ovaj spis u Tužiteljstvo BiH stigao u prosincu prošle godine, piše Večernji list BiH.

DORH-ova zamolnica

– Državno odvjetništvo RH u prosincu 2020. godine dostavilo je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine navedenu kaznenu prijavu, materijale i obavijesti iz predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu radi mogućeg poduzimanja kaznenog progona u Bosni i Hercegovini – izjavila je glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Martina Mihordin.

Objasnila je da je ta kaznena prijava, koju je inače u ožujku 2017. DORH-u dostavilo sedam stradalničkih udruga Hrvata iz Bosne i Hercegovine, proslijeđena sukladno Protokolu o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potpisanog između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine od 3. lipnja 2013.

Na takav potez DORH se odlučio jer, po objašnjenju glasnogovornice Mihordin, prijavljene osobe imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine i prebivalište u Bosni i Hercegovini (prebivalište je temeljna pretpostavka za preuzimanje progona), a iz prikupljenih obavijesti proizlazi kako u Republici Hrvatskoj nemaju ni prebivalište, ni boravište, ni državljanstvo te posebno uvažavajući činjenicu da je kazneno djelo i počinjeno na području Bosne i Hercegovine. Na taj je način DORH doslovno, vrlo slično kao što je to učinilo Tužiteljstvo BiH prije više od mjesec dana, poslao svojevrsnu zamolnicu za procesuiranje osoba koje se smatra odgovornima za ratne zločine. No, za razliku od ovoga slučaja, velika se prašina podigla s različitim interpretacijama s hrvatskim generalima. Kako se doznaje, sadržaj kaznene prijave, koja je sada u posjedu Tužiteljstva BiH, govori o tome kako udruge smatraju da su počinjeni ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, no da istodobno nisu procesuirani zapovjednici i pripadnici Armije BiH iako je o svim zločinima upoznato Tužiteljstvo BiH.

– Podnošenjem ove kaznene prijave očekuje se provođenje postupka protiv odgovornih za počinjene zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim pripadnicima HVO-a – stoji u dokumentu.

Među prijavljenima su prvi zapovjednik Armije BiH, na funkciji načelnika Glavnog stožera Armije BiH Sefer Halilović, zatim Jovan Divjak, koji je u međuvremenu umro, Vehbija Karić kao član Stožera vrhovnog zapovjedništva ABiH, Enver Hadžihasanović, zapovjednik 3. korpusa ABiH, te Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne skupine Zapad ABiH (Bugojno, Uskoplje, Novi Travnik) i načelnik Stožera Zapovjedništva 7. korpusa ABiH, te Asim Koričić, zapovjednik 37. muslimanske lake brigade 3. korpusa ABiH.

Zločini mudžehedina

Među prijavljenima su i Sakib Mahmuljin, zapovjednik odreda El Mudžahid u sastavu 3. korpusa, Amir Kubura kao zapovjednik 7. muslimanske brigade, Šerif Patković, zapovjednik 2. bataljuna 7. muslimanske brigade, Đemal Merdan, zamjenik zapovjednika 3. korpusa.

Na kaznenoj prijavi su i Ramiz Dreković, zapovjednik 4. korpusa ABiH, te Salko Gušić, zapovjednik 6. korpusa ABiH, i Enes Kovačević, zapovjednik 44. brdske brigade Armije BiH.

Na popisu 16 prijavljenih su i Bakir Alispahić kao ministar unutarnjih poslova BiH i načelnik Centra službe sigurnosti te zapovjednik 317. brigade Fahrudn Agić, kao i zapovjednik 7. brigade “Suad Alić” 4. korpusa ABiH Midhat Cerovac. Njih se tereti, nasuprot mirovnim planovima i prije njihovih potpisivanja, preko središnje Bosne, sjeverozapadne Hercegovine i dolinom rijeke Neretve, za namjeru osvajanja područja pod nadzorom HVO-a kako bi ostvarili izlaz na more, a Hrvate protjerali. Pri tome su zajedno s mudžahedinima počinili brojne zločine.

Samo u središnjoj Bosni ubijeno je 876 civila i zarobljenih pripadnika HVO-a, a protjerano je i izbjeglo 118.000 Hrvata. Srušeno je i spaljeno 270 katoličkih objekata.

(www.vecernji.ba)

BiH: Stupio na snagu zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina

U Bosni i Hercegovini danas su stupile na snagi izmjene kaznenog zakona kojima je propisana kazna do pet godina zatvora za osobe koje niječu ratne zločine i veličaju njihove počinitelje.

Odluka koju je 23. srpnja nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko u utorak je objavljena u Službenom glasniku BiH i po automatizmu je postala važećim zakonom dan nakon toga.

“Tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, stoji u izmjenama kaznenog zakona.

Također je propisano da će se zatvorskom kaznom od najmanje tri godine kazniti osobe koje “dodijele priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin”.

Neposredno nakon što je Inzko nametnuo ove odluke iz Tužiteljstva BiH su potvrdili kako će odmah formirati predmet i početi s procesuiranjem osoba koje budu kršile nove zakonske odredbe.

Najviši dužnosnici iz Republike Srpske su najavili kako ove zakonske odredbe neće poštovati a parlament tog entiteta bi u petak trebao razmatrati prijedlog posebnog zakona kojim bi se izrijekom zabranila provedba nametnute odluke visokog predstavnika.

Također planiraju usvojiti zakon kojim bi se kaznom do tri godine zatvora sankcionirala “povreda ugleda RS i njenih naroda” a odnosila bi se na osobe koje taj entitet kvalificiraju kao genocidnu tvorevinu.

(dnevno.hr)

U nastavku suđenja za ratni zločin kod Viteza, svjedoci ispričali što su čuli o akciji u Križančevom Selu

U nastavku suđenja za ratni zločin kod Viteza, počinjen u prosincu 1993. godine, svjedoci su ispričali što su čuli o akciji u Križančevom Selu.

Svjedok Tužiteljstva Sabahudin Kablar rekao je da je u prosincu 1993. godine bio referent za pravne poslove, a kasnije i pomoćnik zapovjednika za sigurnost u 325. brdskoj brigadi. On je kazao da je akcija od 22. prosinca imala za cilj deblokadu Viteza.

“Dan kada je bila akcija, ja sam bio u zapovjedništvu. Čuo sam da je akcija izvedena, ali se ne sjećam detalja. (…) Preko medija sam čuo da je hrvatska strana inzistirala na velikom broju zarobljenih, ali se kasnije pokazalo da je to bila propaganda. Poznato mi je da su tri vojnika HVO-a zarobljena i da su oni vjerojatno završili u KP-u Zenica”, rekao je Kablar.

On je ispričao kako je situacija u brigadi bila konfuzna “jer je bilo šverca cigareta i ljudi”, dodavši da se radilo o zamjeni kuća na različitim teritorijama. Kako je kazao, to je izazivalo revolt kod vojnika, a nakon smjene vrha brigade bilo je uhićenja.

“U šverc je bio umiješan Nijaz Sivro, jer tada ništa oko toga nije poduzimao, a morao je”, rekao je Kablar.

Ibrahim Purić, Ibrahim Tarahija, Nijaz Sivro, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović optuženi su za ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradine i Dubravicu kod Viteza 22. prosinca 1993. godine.

Prema optužnici, Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), Tarahija zapovjednik Trećeg bataljuna ove postrojbe, Sivro i Nurković pomoćnici zapovjednika, a ostala četvorica pripadnici ove brigade.

Svjedok je na upit Obrane Ibrahima Purića kazao kako je i preko medija, točnije radija, čuo da je bilo strijeljanja hrvatskih civila. Također, svjedok je Obrani potvrdio da su uhićenja zbog šverca počela kada je Purić bio zapovjednik.

Na upit Obrane trećeoptuženog Sivre, svjedok nije mogao potvrditi je li se sastanak nakon kojeg su uslijedile smjene zbog lošeg stanja u brigadi održao na Sivrinu inicijativu. S druge strane, potvrdio je da kao referent za pravne poslove nije imao pristup dokumentima organa sigurnosti.

Obrana Almira Sarajlića pitala je svjedoka je li optuženi Sarajlić sudjelovao u uhićenju švercera, na što je Kablar odgovorio potvrdno.

Džemal Bektaš, drugi svjedok Tužiteljstva, bio je vojnik u 325. brdskoj brigadi koji je, kako tvrdi, za vrijeme napada na Križančevo Selo bio stacioniran u Sivrinom Selu.

“Nisam čuo ništa o rezultatima akcije na taj dan. Poslije dva-tri dana čuo sam da je mnogo ljudi izginulo i zarobljeno”, rekao je Bektaš.

Na upit Tužiteljstva je li čuo da je bilo ubojstava, jer je tako tvrdio u izjavi iz 2018. godine, svjedok je odgovorio da to nikada nije kazao. On je potvrdio da potpis na izjavi iz istrage jeste njegov.

“Da je bilo zarobljenih, čuo sam od ljudi i žena”, rekao je Bektaš na upit Obrane prvooptuženog.

Nastavak suđenja planiran je 23. ili 30. srpnja, a točan datum bit će poznat naknadno.

(detektor.ba)

Odbijene apelacije osuđenih za zločine u Vitezu

Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane apelacije Mineta Akeljića, Šabana Haskića, Senada Bilala i Hazima Patkovića, osuđenih na ukupno 27 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Vitezu, smatrajući da ne postoji povreda prava na pravično suđenje.

Akeljić, Haskić, Bilal i Patković su 2019. godine u pojedinačnim slučajevima podnijeli apelacije Ustavnom sudu protiv presuda Suda BiH.

Apelacijsko vijeće Državnog suda je u ljeto 2019. godine potvrdilo prvostupanjsku presudu kojom su Akeljić, Haskić, Bilal i Patković osuđeni na 27 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad civilima zatočenim 1993. u Kruščici kod Viteza, dok je Šemsudinu Đeliloviću potvrđena oslobađajuća presuda.

Prvostupanjskom presudom iz listopada 2018. Akeljić i Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Bilal na osam, a Patković na pet godina zatvora, te su proglašeni krivim za fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje hrvatskih civila u zatočeničkom objektu “Crna kuća” u Kruščici, dok je Đelilović oslobođen optužbi.

Ostali su također oslobođeni u vezi s pojedinim točkama optužnice, između ostalog za zločin protiv ratnih zarobljenika.

Akeljić je proglašen krivim kao nekadašnji zapovjednik Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije BiH, a ostali kao vojni policajci.

U odlukama o apelaciji osuđenih, Ustavni sud je zaključio da ne postoji povreda njihovih prava na pravično suđenje.

U svojoj odluci Ustavni sud je zaključio da nema ništa što bi uputilo na zaključak da postupak protiv Akeljića nije bio pravičan, da nije, kako se navodilo u apelaciji, pogrešno i proizvoljno primijenjeno relevantno materijalno pravo, kao i da nije povrijeđeno procesno pravo zbog načina na koji su redovni sudovi cijenili provedene dokaze i usvojili dokaznu građu. To što su apelant Akeljić i suoptuženi S.B. u početnoj fazi postupka imali istog branitelja po službenoj dužnosti nije dovelo u pitanje njegovo pravo na obranu, smatra Sud.

Ustavni sud je u odluci o Haskićevoj apelaciji naveo da nije došlo do povrede prava na pravičnu obranu kada je Sud BiH za svoje odluke dao detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje uz pozivanje na relevantne odredbe materijalnog i procesnog prava, kada se ocjena dokaza ne čini proizvoljnom, već je Sud dao obrazloženje zašto određenim dokazima poklanja vjeru.

“Osim nezadovoljstva apelanta donijetim odlukama, ništa u predmetu ne upućuje na nepoštivanje garancija sadržanih u Ustavu BiH i Europskoj konvenciji”, navodi se u odluci o odbijanju Haskićeve apelacije, kao i da mu nije povrijeđeno pravo na efikasan pravni lijek, jer je koristio pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude.

Do povrede prava na pravično suđenje, prema odluci Ustavnog suda, nije došlo ni u slučaju Bilala, iz razloga što su vijeća Suda BiH za svoje odluke dala detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava proisteklog iz izvedenih dokaza, uz ocjenu njihove prihvatljivosti i zakonitosti, kao i o tome zašto su izveli zaključak da je Bilal počinio krivično djelo za koje je osuđen.

Ustavni sud je zaključio kako su Apelacijsko i Prvostupanjsko vijeće Suda BiH za svoje odluke o Patkoviću dali detaljno, jasno i argumentirano obrazloženje u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava proisteklog iz izvedenih dokaza, uz njihovu pojedinačnu i međusobnu ocjenu, kao i o tome zašto su izveli zaključak da je on počinio krivično djelo za koje je u konačnici osuđen, pri čemu nema ničega što bi ukazivalo da je narušen princip jednakosti i ravnopravnosti stranaka.

“S tim u vezi, nije ostalo niti jedno nerazjašnjeno pitanje u smislu principa ‘in dubio pro reo[‘u dvojbi u korist optuženika’ – načelo prema kojem u slučaju sumnje treba presuditi u korist okrivljenog], uz jasne i argumentirane razloge, pri čemu nema elemenata koji bi ukazivali na proizvoljnu primjenu materijalnog prava, odnosno povredu prava na obrazloženu odluku”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

(detektor.ba)

Identificirane četiri žrtve ratnih zločina s područja Bugojna

Na lokaciji Gradskog groblja Praulje u Travniku vrši se konačna identifikacija žrtava ratnih zločina sa područja Bugojna, nestalih 1993. godine, koje su ekshumirane prošle godine na lokalitetu Rostova.

Izvršenom DNK analizom i sudsko-medicinskom obradom pronađenih posmrtnih ostataka, utvrđeno je da se radi o posmrtnim ostacima žrtava – Dragana Miličevića, Zorana Galića, Frane Jezidžića i Ante Markulja, prenosi Fena.

Na mjestu događaja nalaze se predstavnici obitelji nestalih kao i pravni zastupnik oštećenih koji će, u skladu s procedurom, biti upoznati o rezultatima identifikacije.

Uz istražitelja Posebnog odjela za ratne zločine, na lokalitetu identifikacije nalaze se i predstavnici Instituta za nestale osobe (INO) BiH, Međunarodne komisije za traženje nestalih (ICMP), kao i policijski djelatnici MUP-a Srednjobosanske županije.

Predstavnici Tužiteljstva Bosne i Hercegovine sudjeluju u procesima, ekshumacija, traženja nestalih i identifikacija na lokacijama diljem Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz te institucije.

(dnevnik.ba)

Potpisan Interni financijski Memorandum u KSB

Ministarstvo financija i trezora BiH kao koordinator Projekta potpisalo je Ugovor o Grantu IPA 2019 s izaslanstvom Europske unije za Projekt „Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina“.

Ovim Grantom je predviđeno da Projekt traje 24 mjeseca s početkom implementacije 1.1.2021. godine do 31.12.2022. godine.

Nakon što je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava („Grant sporazum“) u cilju pružanja neophodne financijske pomoći institucijama Bosne i Hercegovine koji rade na predmetima ratnih zločina Interni financijski memorandum dana 14.1.2021. godine potpisale su u ime Ministarstva financija KSB, ministrica Mirjana Plavčić i u ime Kantonalnog suda u Novom Travniku, predsjednica Katica Jozak-Mađar.

U skladu s Odlukom Projektne strukture poveden je javni natječaj i 15.1.2021. godine u Kantonalni sud u Novom Travniku primljena su  dva stručna suradnika, Minela Šumarić i Marko Lovrinović za rad na predmetima ratnih zločina u BiH.

Sredstva za rad osigurlo Izaslanstvo Europske unije.

Više: https://hjpc.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=97903 https://hjpc.pravosudje.ba/vstv/faces/vijesti.jsp?id=97882

Zločin u Središnjoj Bosni: Po 14 godina zatvora trojici Srba za ubojstvo 28 Hrvata i Bošnjaka

Drugostupanjsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine osudilo je na po 14 godina zatvora trojicu Srba za ubojstvo 28 zarobljenih Hrvata i Bošnjaka na području Donjeg Vakufa u Središnjoj Bosni tijekom ratne 1995. godine.

Prema presudi, Žalbeno vijeće suda BiH potvrdilo je prvostupanjsku presudu protiv trojice bivših pripadnika Vojske Republike Srpske Branka Čigoje, Željka Todića i Saše Boškića za ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Prema detaljima optužnice oni su 13. rujna 1995. godine kao pripadnici Prvog krajiškog korpusa Vojske RS-a u mjestu Oborcima u Donjem Vakufu u središnjoj Bosni ubili 28 osoba iz Mrkonjić Grada od kojih su 24 bili Bošnjaci, a četvorica Hrvati.

Prema podacima hrvatskih i bošnjačkih udruženja ubijeni su iz Mrkonjić Grada koje su srpske snage ranije uhitile, a nakon toga ih prisiljavale da kopaju rovove po raznim mjestima.

(www.vecernji.ba)

Hajriz Doglod osuđen na sedam godina zatvora zbog ratnog zločina u Dubravici kod Viteza

Županijski sud u Novom Travniku, postupajući po optužnici Županijskog tužiteljstva Srednjobosanske županije, donio je prvostupanjsku i nepravomoćnu presudu protiv osuđenog Doglod Hajriza zbog počinjenog kaznenog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, iz člana 142. stav 1. preuzetog Kaznenog zakona SFRJ, kojom je spomenuti osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.

Doglod Hariz se optužnicom teretio da je u vremenskom periodu od 21.6.1993. godine do 1.7.1993. godine izvršio ubojstvo civila u mjestu Dubravica, općina Vitez.

Doglod Hajriz je optužen da je kao pripadnik ARBiH, Samostalnog diverzantskog bataljona (SDB), u svojstvu zamjenika zapovjednika SDB-a, nakon što je oštećeni T.T., prilikom kretanja preko Vjetrenice prema Vitezu, ranjen od strane nepoznatih vojnika, na lokalnom putu pucao u oštećenog iz pištolja u predjelu oba ramena, čime je prouzrokovao ozljede i bolove oštećenom, mučio ga, nakon čega je iz puške, dok je oštećeni ležao u bespomoćnom stanju, ispalio u oštećenog više hitaca u predjelu glave i gornjeg dijela tijela i na taj način ga usmrtio.

(Dnevnik.ba)

Uhićeno više osoba osumnjičenih za zločin protiv čovječnosti na području D. Vakufa

Na području Banje Luke uhićeno je više osoba osumnjičenih za zločin protiv čovječnosti. Akciju su izveli pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) po nalogu Tužiteljstva BiH.

Osumnjičeni se terete za zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Donjeg Vakufa, u proljeće i ljeto 1992. godine.

Postupajući po nalogu tužitelja iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici SIPA-e, na području Banja Luke, locirali su, identificirali i uhitili više osoba osumnjičenih za zločin protiv čovječnosti.

Osumnjičeni su pod istragom i terete se da su, u svojstvu pripadnika policije i VRS, na području Donjeg Vakufa, u proljeće i ljeto 1992. godine, počinili kazneno djelo zločin protiv čovječnosti.

Terete se da su sudjelovali u nezakonitom zatočenju oko 150 žrtava, civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, nad kojima su počinili mučenje, zlostavljanje, premlaćivanje, nečovječna postupanja, nanošenja tjelesnih i duševnih povreda, što je rezultiralo smrću više osoba, te trajnim i teškim tjelesnim i duševnim povredama kod većeg broja zarobljenih osoba.

Osumnjičeni će u zakonskom roku, uz poštivanje mjera sigurnosti zbog pandemije Covid 19, biti predani postupajućem tužitelju koji će ih ispitati i nakon toga donijeti odluku o daljim aktivnostima u predmetu.

(Dnevnik.ba)

Potvrđena presuda: 27 godina zatvora za zlostavljanje Hrvata u Kruščici kod Viteza

Žalbeno vijeće Državnog suda potvrdilo je prvostupanjsku presudu kojom su Minet Akeljić, Šaban Haskić, Senad Bilal i Hazim Patković osuđeni na 27 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad civilima zatočenim 1993. u Kruščici kod Viteza.

Iz Suda je navedeno kako su kao neosnovane odbijene žalbe Tužiteljstva BiH, obrane Akeljića i optuženog osobno, kao i žalbe obrana Haskića, Bilala i Patkovića. Također je navedeno da se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Prvostupanjskom presudom iz listopada 2018. Akeljić i Haskić su osuđeni na po sedam godina zatvora, Bilal na osam, a Patković na pet godina zatvora, te su proglašeni krivim za fizičko, psihičko i seksualno zlostavljanje hrvatskih civila u zatočeničkom objektu “Crna kuća” u Kruščici u razdoblju od srpnja do studenog 1993. godine, dok je Šemsudin Đelilović oslobođen optužbi.

Ostali su također oslobođeni u vezi s pojedinim točkama optužnice, između ostalog za zločin protiv ratnih zarobljenika. Akeljić je proglašen krivim kao nekadašnji komandir Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije BiH, a ostali kao vojni policajci.

Na ovu presudu ne postoji pravo žalbe, prenosi BIRN BiH.