Potrošači se najčešće žale na kvalitet obuće

U Federaciji BiH aktivno je deset udruženja kojima je primarni cilj zaštita potrošača. Udruženja potrošača finansiraju se iz grant sredstava. Međutim, nisu svi tako aktivni.

Samo za pet aktivnih nedavno je federalno ministarstvo osiguralo 70 miliona maraka. Plaćeni jesu, ali smo potrošače upitali da li zaista brane interese i omogućavaju sva potrošačka prava.

Nema interesa

Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača Mostar, kazao nam je kako potrošači znaju da imaju svoja prava.

– Potrošači znaju da su im ta prava zakonom zagarantirana, međutim, zainteresiraju se za njih tek kada dođu u situaciju da su kupili loš proizvod ili da su dobili nekvalitetnu uslugu. Nekakav širi interes jednostavno ne postoji, smatra Bago.

Ipak, ukoliko potrošači ustanove da im se prava krše, nije loše da znaju kome se mogu obratiti. To su, prije svega, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – Odjel za nadzor nad tržištem, zaštitu potrošača i konkurenciju, inspekcijska tijela FBiH, RS-a i distrikta Brčko, kao i Institucija Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH. Sve su ovo adrese na kojima potrošači mogu da traže svoja prava. Ali koliko, zapravo, znaju za to?

Sugrađani koje smo anketirali su nam kazali kako jednostavno o svemu morate voditi računa.

– Ne možete biti sigurni u nešto da možete vratiti, da možete zamijeniti, kazala nam je jedna sugrađanka.

Potrošači su mišljenja kako su često u situaciji da je jedna cijena na artiklu, a druga na kasi kada vam naplate taj proizvod, kao i da često cijene nisu javno istaknute, kako bi svako mogao da ima pravu informaciju, te su česte situacije da “moraš pozivati prodavačicu da ti objasni”.

Upravo su, prema podacima Ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH, najčešće žalbe od potrošača koje se odnose na trgovinski sektor.

– Potom slijede žalbe na usluge od općeg ekonomskog interesa i telekomunikacijske usluge, kažu Ombudsmeni.

Konstantno kršenje

Kako su nam kazali u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, njima tokom cijele godine dolaze prijave potrošača, a upravo to redovno obraćanje ovoj instituciji najbolje govori da se prava potrošača konstantno krše.

– Unazad nekoliko mjeseci došlo je više od 150 predstavki koje se tiču zaštite potrošača. Prvenstveno se predstavke odnose na zaštitu iz oblasti proizvodnje obuće, znači promet obuće, tu imamo najviše predstavki. Što se tiče kvaliteta obuće, prvenstveno se žalbe odnose na rad kontrolnih organa, istakao je Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor.

(Oslobođenje)

Kupujemo “lažnjake”, od odjeće i obuće do hrane i lijekova

U posljednje dvije godine u BiH primjetno je povećanje broja pokušaja uvoza krivotvorene robe, uglavnom poznatih svjetskih marki, a to je trend koji je zahvatio cijelu Europu, u kojoj čak 6,8% uvoza vrijednog 121 milijardu eura otpada na krivotvorine, piše Večernji list BiH.



Očekivano, najviše se krivotvore odjeća, obuća, satovi, parfemi, kozmetika, igračke i nakit, ali zabrinjava to što se među krivotvorenim proizvodima sve više nalaze farmaceutski proizvodi, hrana, piće i medicinska oprema, zbog čega je potencijalno ugroženo i zdravlje stanovništva.

Ogromni iznosi

Tržnice diljem BiH preplavljene su “brendiranom” robom za čije podrijetlo kupci i ne pitaju, a složena struktura države i županijsko-entitetske (ne)suradnje postale su raj za švercere koji krivotvorene brendove prodaju na bh. tržištu kako na tržnicama tako i u uličnoj prodaji, preko društvenih mreža, ali i u trgovinama.

Prema podacima UNO-a BiH, u 2018. godine oduzeta je roba vrijedna 7,6 milijuna KM, što je za 45% više u odnosu na 2017. Na tekstil se odnosi oko 30% oduzete robe, a na duhan i njegove prerađevine oko 25 posto. Usporedbe radi, za osam mjeseci 2008. vrijednost oduzete robe iznosila je 3,3 milijuna KM.

Podaci UNO-a BiH, logično, daju nerealnu sliku o kvantiteti i umreženosti plagirane robe – radi se o krivotvorenoj robi koja je oduzeta. Nitko ne zna koliko krivotvorene robe “pulsira” bh. tržištem. Službene brojke govore da je u 2017., 2018. i početkom 2019. oduzeto oko 90.000 komada razne robe.

Raznolika ponuda

Najviše se, sudeći prema ovim podacima, trguje u “svijetu tekstila” – uvozila se krivotvorena roba svjetskih marki Adidas, Louis Vuitton, Tommy Hilfiger, Versace, parfemi, torbe, tehnička roba… Problem nije samo u lošoj kvaliteti te robe nego što ima slučajeva da se prodaju i lažni lijekovi. Kad trebaju zaraditi, ovi “biznismeni” ne biraju na kojem će artiklu “uzeti novac”. Imate, primjerice, torbe od lažne plastike koja može biti kancerogena. Ovi se proizvodi prave od jeftinih materijala koji su često i zabranjeni jer su štetni za zdravlje. Imate tehničke uređaje koji mogu, danas-sutra, biti opasni za život prilikom uporabe. Radi se o ogromnom biznisu, vrte se milijuni.

– Ovo je naše bogatstvo, lažne tenisice i odjeća, lažne torbe i parfemi, lažne diplome i krivotvorenja svih vrsta. Drugim riječima, dobrodošli u BiH – kazao je za Al Jazzeru jedan ulični prodavač parfema. Nudi on i “adidaske”, “levisice”, za dame torbe “Vuitton”, naočale “Versace”, sve vrlo povoljno. Ima i “tehničku” robu – od daljinskih upravljača do mobitela i bušilica, koje nemaju jamstvo i koje se mogu dobiti za bagatelu s naljepnicom brenda kojeg hoćeš. Na pitanje boji li se inspektora, s osmijehom odgovara da ne, jer “ja sam sitna riba”. Na pitanje zašto ne prodaje originale, odgovara zato što ih nitko neće jer su preskupi za ovdašnji džep. – Polovina Europe nosi traperice sa Sandžaka, iz Pazara, što reći… I naša “dijaspora” se oblači ovdje jer je jeftinije – tvrdi.