#Njemačka

U Njemačkoj uhićen serijski lopov iz BiH, pokušao je ilegalno ući u zemlju

Njemačka policija je u ponedjeljak (26. veljače) uhitila bosanskohercegovačkog državljanina za kojim se tragalo diljem Europe i koji je optužen za 58 slučajeva teških krađa i krađa povezanih s bandama.

Uhićen je dok je vlakom pokušavao ilegalno ući u Njemačku, prenosi Fenix Magazin.

“Savezna policija Lindaua je u nedjelju navečer na željezničkoj postaji Lindau-Reutin kontrolirala bosanskohercegovačkog državljanina koji je vlakom putovao iz Bregenza. Tijekom pregleda dokumenata policijski službenici su najprije otkrili da su iz putovnice 20-godišnjaka uklonjene brojne stranice. Policija je kasnije pronašla bosanskohercegovačku osobnu iskaznicu s uništenim čipom koju je oduzela, kao i manipuliranu putovnicu”, naveli su iz policije koja je utvrdila da je za njim raspisana europska tjeralica po nalogu Državnog odvjetništva u Ingolstadtu zbog krađa u 58 slučajeva krađe u periodu između 2022. i 2024. godine.

Ovim radnicima u Njemačkoj do 1. ožujka 2024. godine mora sjesti na račun dodatnih 1.500 eura

Pravo na 1.500 eura imaju zaposlenici s punim radnim vremenom koji su u tvrtki radili 6 mjeseci bez prekida od 1. ožujka 2022. godine.

Radnici u metaloprerađivačkoj industriji i elektroindustriji mogu se radovati platnim listama za sljedeće mjesece. Kako je navedeno iz Sindikata IG Metall sada bi trebala biti isplaćena druga polovica dodatka za inflaciju. Kako je navedeno ukupan iznos inflacijske premije iznosio je 3.000 eura. Prošle godine radnicima je isplaćeno 1.500 eura.

Isplata inflacijske premije dogovorena je u kolektivnom ugovoru iz 2022. godine.

Tko ima pravo na isplatu?

Pravo na 1.500 eura imaju zaposlenici s punim radnim vremenom koji su u tvrtki radili 6 mjeseci bez prekida od 1. ožujka 2022. godine.

IG Metall je to postigao u kolektivnim pregovorima za metalnu i elektroindustriju krajem 2022., uz trajna povećanja plaća (5,2 posto u lipnju 2023., daljnjih 3,3 posto u svibnju 2024.). Prva polovica premije za kompenzaciju inflacije  već je isplaćena 2023. godine.

Zaposleni na određeno vrijeme primaju inflacijsku premiju proporcionalno, ovisno o radnom vremenu, ali kao i prošle godine najmanje 400 eura. To se također odnosi na one koji rade mini posao.

Djelomični umirovljenici koji su prethodno radili puno radno vrijeme dobivaju polovicu iznosa, odnosno 750 eura.

Pripravnici i dualni studenti dobivaju 550 eura. Za njih ne postoji minimalni radni staž koji moraju ispuniti za isplatu bonusa.

Vrijeme isplate može varirati – najkasnije 1. ožujka

Inflacijska premija u pravilu bi trebala biti isplaćena s plaćom za siječanj. Međutim, kolektivni ugovor o bonusu za inflaciju (IAP) dopušta radničkom vijeću i poslodavcu da se dogovore o drugim rokovima isplate. U mnogim je tvrtkama premija isplaćena već u prosincu.

Međutim, inflacijska premija mora biti isplaćen najkasnije do 1. ožujka 2024. godine.

Premija za naknadu inflacije nije naknada od države, već ju mora platiti poslodavac. Država je zbog isplate premije jednostavno oslobodila poslodavca poreza i pristojbi.

Kako podsjeća Sindikat, više od 900.000 radnika izvršilo je pritisak na poslodavce štrajkom upozorenja za kolektivni ugovor u metaloprerađivačkoj industriji i elektroindustriji za 2022. godinu.

Nakon više od 20 sastanaka, IG Metall je sredinom studenog konačno postigao dogovor u Ludwigsburgu/Baden-Württembergu.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba

Njemački kancelar želi zabraniti prostituciju u Njemačkoj

Njemački kancelar Olaf Scholz pokazao se otvorenim za eventualnu zabranu prodaje seksualnih usluga u Njemačkoj. Taj zahtjev su vladi u Bundestagu uputile oporbene demokršćanske stranke CDU/CSU.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da bi volio vidjeti daljnja zakonska ograničenja u vezi sa seksualnim radom u Njemačkoj, dodajući da prodaja seksualnih usluga “nije prihvatljiva” i da ne treba biti nešto “normalno”, piše Deutsche Welle.“Mislim da nije prihvatljivo da muškarci kupuju žene“, rekao je Scholz u njemačkom parlamentu Bundestagu i dodao: “To je nešto što me je oduvijek moralno uzrujavalo“.

„Smatram da trebamo pogledati zakon i vidjeti kako se to najbolje može suzbiti“, dodao je njemački kancelar tijekom aktualnog sata na kojem je odgovarao na pitanja parlamentaraca.

Demokršćani iz stranaka CDU/CSU, najveće oporbene parlamentarne skupine u Bundestagu, podnijeli su zahtjev za zabranu kupovine seksualnih usluga po tzv. „nordijskom modelu”.

Prema tom prijedlogu, svodnici i mušterije trebali bi biti kažnjavani, a bordeli zabranjeni. Istovremeno, prostitutke bi se morale zaštititi, kako bi im se omogućio lakši izlazak iz tog miljea. Demokršćani su se pozvali i na slične propise u Švedskoj, Norveškoj, Islandu, Kanadi, Francuskoj, Irskoj i Izraelu.

„Njemačka se na žalost pretvorila u centar seksualnog izrabljivanja i zloupotrebe“, izjavila je potpredsjednica Kluba zastupnika CDU/CSU Dorothee Bär, nadležna za obitelj i kulturu. Ona je istaknula da se 25.000 žena u Njemačkoj bavi prostitucijom i željela je čuti od njemačkog kancelara bi li podržao prijedlog demokršćana o zabrani prodaje seksualnih usluga.Scholz nije direktno odgovorio na taj zahtjev, ali je rekao da je prostitucija često povezana sa zlostavljanjem, nasiljem i kriminalnim strukturama i dodao da bi pozdravio diskusiju o tome kako se boriti protiv takvih pojava.

Je li u Njemačkoj seksualni rad legalan?

Europski parlament se također izjasnio za zabranu seksualnog rada po uzoru na takozvani „nordijski model”.

Prošli tjedan je njemačka ministrica za obitelj Lisa Paus iz stranke Zelenih rekla da savezna vlada ne planira nikakve izmjene njemačkog Zakona o zaštiti prostitutki. Ona je dodala da je zakon iz 2017. godine, koji je stupio na snagu sa ciljem jačanja pravnog položaja seksualnih radnica, na evaluaciji do 2025. godine.Seksualni rad je oduvijek bio legalan u Saveznoj Republici Njemačkoj, ali se njegovo promicanje smatralo “nemoralnim” i bilo je kazneno djelo do 2002. godine.

U DDR-u (bivša Istočna Njemačka) seksualni rad je bio ilegalan i službeno nije postojao.

Njemačko krovno udruženje „Seksualne usluge” prošle godine u rujnu se izjasnilo protiv tzv. nordijskog modela i poručilo da se rasprava kreće „na štetu tolerantnog društva i prava pojedinaca” i bez uključivanja seksualnih radnica i radnika u nju, prenosi Deutsche Welle.

U Njemačkoj dolazi do promjene u plaćama

Dok će od Nove godine neki imati veća primanja (roditelji, umirovljenici, zaposlenici na mini-jobu), drugi će raditi jednako radno vrijeme, ali će na kraju mjeseca dobiti manji iznos plaće.

Savezna vlada u Njemačkoj od 2024. godine planira neke novosti kad je riječ o osiguranjima, porezima, itd., pa će mnogi zaposlenici dobiti manje plaće. Odnosno, povećat će se doprinosi za osiguranja te će se veći iznos novca odbijati od plaća, što znači manje neto plaće. 

Pa tako, dok će od Nove godine neki imati veća primanja (roditelji, umirovljenici, zaposlenici na mini-jobu), drugi će raditi jednako radno vrijeme, ali će na kraju mjeseca dobiti manji iznos plaće.

Razlog su nove granice procjene doprinosa za socijalno osiguranje. Ove granice svake godine postavlja savezna vlada, a povećanje je predviđeno za 2024. Neki zaposlenici će tada dobiti manju plaću. Zaposlenici čija su primanja ispod granice za utvrđivanje doprinosa plaćaju doprinose za socijalno osiguranje na cjelokupni bruto dohodak. Poslodavac odbija doprinose izravno s plaće, objašnjavaju stručnjaci iz “Barmer” osiguranja.

– Njemačko Savezno ministarstvo rada već je predstavilo nacrt usklađivanja granica za utvrđivanje doprinosa. Ta ograničenja potom određuju bruto plaću do koje zaposlenici moraju plaćati doprinose za socijalno osiguranje, piše “Chip.de”.

Zaposlenici čija je plaća veća od granice za izračun doprinosa tzv. Beitragsbemessungsgrenze dužni su uplatiti odgovarajuće doprinose. Osobe koje su prethodno bile iznad granice procjene, ali više ne od novog ograničenja, primit će manju plaću.

Osiguranje za slučaj nezaposlenosti razlikuje se između Zapadne i Istočne Njemačke.

Za Zapadnu Njemačku za 2024. planirana su sljedeća ograničenja procjene doprinosa:

Mirovinsko osiguranje – 7.550 eura mjesečno
Tzv. Knappschaftliche mirovinsko osiguranje – 9.300 eura mjesečno
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 7.550 eura mjesečno

Savezna vlada planira sljedeća ograničenja procjene doprinosa za Istočnu Njemačku za 2024.:

Mirovinsko osiguranje –  7. 450 eura mjesečno
Tzv. Knappschaftliche mirovinsko osiguranje – 9.200 eura mjesečno
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti – 7.450 eura mjesečno

Također će se prilagoditi granica utvrđivanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegovatelje. Od 1. siječnja to bi u cijeloj zemlji trebalo biti 5.175 eura.

Granica doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje je 5.175 eura mjesečno. Svatko tko je iznad granice plaća više doprinosa.

Povećan je i limit obveznih osiguranja. Limit obveznog osiguranja za zakonsko zdravstveno osiguranje je 69.300 eura mjesečno. Svatko čija je plaća iznad ove granice ima mogućnost osigurati se preko privatnog zdravstvenog osiguranja.

izvor: večernji.ba/radiovitez.ba