Kava

Smiju li osobe s povišenim krvnim tlakom piti kavu?

Planirate li ipak mjeriti krvni tlak, učinite to prije ispijanja kave ili oko 30 minuta nakon, kako biste bili sigurni da neće utjecati na mjerenje.

Premda je rašireno vjerovanje da kava povećava krvni tlak, ne postoji istraživanje koje potvrđuje da je ono istinito.

Stručnjaci iz Njemačke zaklade za srce kažu da bez straha možete popiti najmanje četiri šalice dnevno čak i ako patite od visokoga krvnog tlaka. Ističu da nema znanstvenih dokaza da je kofein loš za hipertenziju.

Kava može nakratko podići krvni tlak jer kofein stimulira kardiovaskularni sustav i ubrzava srčani ritam, ali to se uglavnom događa ako niste naviknuti na kofein.

Porast krvnog tlaka manji je u osoba koje kavu piju redovito. Do tog učinka dolazi se već nakon redovitog ispijanja kave tijekom jednog do dva tjedna, stoji u objavi Njemačke zaklade za srce.

Navedeno se također odnosi na zeleni i crni čaj s obzirom na to da se i u ovim slučajevima radi o stimulansima.

Međutim, trebalo bi se pokušati ograničiti na ispijanje maksimalno 400 miligrama kofeina dnevno ako razmišljate o zdravlju srca, kaže Njemačka zaklada za srce.

To je ionako više no što će većina ljudi vjerojatno popiti – oko četiri do pet šalica filter kave dnevno.

Planirate li ipak mjeriti krvni tlak, učinite to prije ispijanja kave ili oko 30 minuta nakon, kako biste bili sigurni da neće utjecati na mjerenje.

U međuvremenu pokušavajte izbjeći kofeinske tablete, savjetuje Njemačka zaklada za srce, s obzirom na to da one mogu utjecati negativno na krvni tlak.

(poslovni.hr)

Štedimo na hrani, ali ne žalimo dati za duhan i alkohol

Mjesečna potrošnja za cigarete, alkohol i kavu kreće se oko 125 milijuna KM i unatoč ograničenim budžetima mnogih građana Bosne i Hercegovine, nije u padu, dok je, naprimjer, izdatak za prehranu za samo četiri godine prilično smanjen.

Ako se u obzir uzme statistika od prošle godine, tročlano domaćinstvo je na kavu trošilo osam maraka, na alkohol 15, a na cigarete 95 KM.

Pad standarada

Kada je riječ o prosječnim mjesečnim izdacima za prehranu, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su oni po domaćinstvu u 2011. iznosili 1.569 KM, a u 2015. godini 1.408 maraka.

Pad životnog standarda posebno se odrazio upravo na trošak prehrane, koji je u periodu od 2011. do 2015. godine pao za čak 21,7 posto, a najviše je pala potrošnja mesa, mlijeka i voća. Tako je tročlano domaćinstvo na hranu i bezalkoholna pića u 2015. godini u prosjeku mjesečno trošilo 405 KM, što znači da se dnevna potrošnja kretala oko 13,5 maraka.

Unatoč tomu, potrošnja na cigarete i alkohol je sve veća. Najnoviji podaci pokazuju da je u BiH lani uvezeno alkohola u vrijednosti od 200,644 milijuna, dok smo za cigarete izdvojili 78,891 milijun KM, podaci su Uprave za neizravno oporezivanje.

Nepredviđeni troškovi

Psiholog Čedomir Novaković navodi kako veliki broj ljudi poseže za onim što je zabranjeno.

– To je potreba nedostatka ili nezadovoljstva, tim porocima se nastoji stvoriti individualni balans. Ljudi uvijek traže nešto što im može pomoći da promijene neki osjećaj u sebi. Svaki nepredviđeni trošak može se smatrati greškom u ponašanju – navodi Novaković.

Ekonomski analitičar Dujko Hasić navodi kako uvoz duhana i alkohola šteti i samoj ekonomiji države.

– Alkohol i cigarete spadaju u grupu visokotarifnih proizvoda i indirektno država ima prihode od tih proizvoda. Ovakav pristup pogoduje vlastima u BiH, a razlog tome je i uništenje industrije duhana i duhanskih prerađevina – navodi Hasić.

U prošloj godini uvezeno je 200,664 miliona KM alkohola i cigareta, a godinu prije 205,290 miliona maraka.

(avaz.ba)