Ovim izmjenama predviđa se uvođenje novih tehnologija, promjene čelnika biračkih odbora, ali i način razrješenja članova Središnjeg izbornog povjerenstva.
Odmah nakon tjedna važne odluke Europskog vijeća kojom je odobreno otvaranje pregovora s BiH, visoki međunarodni predstavnik je, kako je i najavio u susretima s europskim dužnosnicima, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona, ali, što je još važnije, praktički poručio kako će međunarodna zajednica kojoj je on na čelu i strani suci nastaviti biti upravitelji najvažnijih procesa u zemlji.
Ovim izmjenama predviđa se uvođenje novih tehnologija, promjene čelnika biračkih odbora, ali i način razrješenja članova Središnjeg izbornog povjerenstva.
Schmidtu žao
Iako je prigodom objave odluke ustvrdio kako je time učinio dio europske zadaće, zapravo je ukazao kako vlasti BiH nisu posve vjerodostojne u odnosu prema Europskoj uniji. Sa Schmidtovom odlukom objavljen je i prijedlog entitetskog Izbornog zakona Republike Srpske pa je ova odluka posve sigurno uvod u novu krizu koju će sve stranke iskoristiti za jačanje nacionalističkih mišića. – Ja ću sada učiniti ono što je trebalo učiniti prije mnogo godina. Ovo je jamstvo demokratskih poštenih izbora. Donosim izmjene izbornih promjena na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma i kao podršku pristupanju ove zemlje u Europsku uniju – rekao je Schmidt na izvanredno sazvanoj konferenciji za novinare. Pri tome je naveo kako on ostaje u svojevrsnoj ulozi protektora, a strani suci u Ustavnome sudu zemlje sve dok BiH ne postane članica Europske unije, nasuprot očekivanju da se njihov mandat značajno prije okonča.
Dodao je kako mu je žao što je morao posegnuti za tom mogućnosti.
– Meni je žao što ja to moram učiniti jer je moj stav da su domaća rješenja najbolja rješenja. Sada vršim supstituciju u svjetlu europskih integracija i činim BiH sposobnom da ide u europske integracije – dodao je. Pri tome je objasnio kako se njegova odluka ne odnosi na izbore za Predsjedništvo BiH ili pak izborna područja.
– Radi se o tome da se osigura ispravno davanje glasa, dakle tehnička unaprjeđenja – naveo je. Po njegovim riječima, tehnička rješenja koja podrazumijevaju uvođenje novih tehnologija, poput biometrije, neće se koristiti na svim biralištima na sljedećim lokalnim izborima, nego tek na određenom broju njih. Najprije paketom izbornih reformi poboljšava se sustav izbornih tehnologija od trenutka distribucije izbornog materijala do same potvrde izbornih rezultata. To je učinjeno kako bi se spriječile prijevare u identifikaciji birača i u procesu prebrojavanja. Prema tim detaljima, uvode se izborne tehnologije korištenjem biometrijske identifikacije birača, ali i automatskog brojanja listića poput skenera, kontrolnog ručnog prebrojavanja te dosadašnje uporabe osobnih iskaznica. Uz to, na biračkim bi mjestima trebao biti i videonadzor. S biračkih mjesta podaci s rezultatima glasovanja ubuduće bi se trebali slati elektronički, za razliku od onih slučajeva ranije koji su, primjerice, uočeni i na izborima u Mostaru. No, posve sigurno, ove tehničke novosti pravu će primjenu naći na općim izborima 2026. godine.
Reakcije iz RS-a
Schmidtove izmjene, kako se i špekuliralo, odnose se na izmjenu načina biranja predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a to će provoditi kriminalizirani SIP, čija je većina članova stranački povezana i ugurana u ovu instituciju. Schmidt je ovom izmjenom ciljao i na to da se spriječi fiktivna registracija birača izvan zemlje, izbjeglica i raseljenih osoba. Uvode se i izmjene oko načina vođenja kampanje, uloge medija. U intervenciji u Izborni zakon Schmidt je produljio zabranu za kandidiranje osoba koje su osuđene za ratne zločine ili da pak obnašaju bilo kakvu izbornu ili imenovanu dužnost. Očekivano, Schmidtovu intervenciju pozdravile su bošnjačke stranke, a vlasti u Republici Srpskoj najavile su donošenje svog zakona. Što miriše na novu krizu.
– Pozdravljam odluku visokog predstavnika. Zaštita izbornog integriteta važan je proces za demokraciju u našoj zemlji. Da napokon odlučuju birači, a ne brojači – rekao je čelnik stranke Narod i pravda Elmedin Konaković.
Savjetnik predsjednika Republike Srpske Marko Romić rekao je da zakone u BiH donose Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, a ne OHR ili Christian Schmidt.
– U BiH zakone donosi Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske i Parlament FBiH. OHR nikada nije imao takav mandat. Schmidtu je najbolje da se skloni jer su njegove odluke dovele samo do razdora u BiH – rekao je Romić. On je istaknuo da u Daytonskom sporazumu piše kako Republika Srpska ima pravo na svoj Izborni zakon. Izaslanica Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Snježana Novaković Bursać rekla je da u izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo Christian Schmidt nije bitan sadržaj, već to da jedna strana – bošnjačka navija za strance koji bi prema njihovoj želji uređivali odnose u BiH.
izvor: večernji.ba/radiovitez.ba
