#izbori

Ovo je 12 ljudi iz Hrvatske koji idu u Europski parlament

HDZ je dobio 34,6 posto glasova, lista SDP-a i partnera osvojila je 25,96 posto glasova, a na trećem mjestu je DP s 8,82 posto glasova Na četvrtom je mjestu Možemo! s 5,92 posto glasova

Nešto više od 3,7 milijuna birača imalo je danas priliku odlučiti kojih će 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina biti u Europskom parlamentu. Izlaznost na EU izbore bila je slaba te je, nakon obrađenih 99,87% biračkih mjesta, bila 21,34%.  HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat na izborima za Europski parlament, pokazuju prvi neslužbeni rezultati koje je u nedjelju u 23 sata objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP). HDZ je dobio 34,6 posto glasova, lista SDP-a i partnera osvojila je 25,96 posto glasova, a na trećem mjestu je DP s 8,82 posto glasova Na četvrtom je mjestu Možemo! s 5,92 posto glasova. Plaća u Europskom parlamentu iznosi 10.075,18 eura bruto, a na to idu i još druge beneficije i dodaci.

Nositelj liste HDZ-a bio je Andrej Plenković. Iza njega redom idu Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, Nikolina Brnjac i Željana Zovko. Budući da Andrej Plenković neće ići u EU parlament iduća na listi je Sunčana Glavak. Ukoliko netko od ovih kandidata neće u parlament idući na listi je Tomislav Sokol.

Biljana Borzan predvodila je listu SDP-a i partnera te će ponovno ući u EU parlament. Budući da su osvojili četiri mandata u Europarlament bi trebali ići još Predrag Fred Matić, Romana Jerković Kraljić i Tonino Picula.

Listu Domovinskog pokreta predvodio je Ivan Penava, no već je ranije dogovoreno da će, ako osvoje mandat, u EU parlament ići Stephen Nikola Bartulica. On je osvojio čak 35 256 preferencijalnih glasova.

Jedan mandat prema anketama osvaja i politička platforma Možemo koju će, kako se čini u EU parlamentu predstavljati Gordan Bosanac koji je vodio tu listu. 

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba

Glasovanje za hrvatske europarlamentarce na 37 biračkih mjesta u BiH

U nedjelju, 9. lipnja održat će se izbori za Europski parlament, a iz Hrvatske će se birati 12 zastupnika. Europarlamentarci iz RH birat će se u 40 država, na 98 biračkih mjesta i na dva biračka mjesta u mirovnim operacijama.

Najviše biračkih mjesta, 37, određeno je u BiH, šest manje u odnosu na parlamentarne izbore – po jedno manje u Sarajevu, Livnu i Orašju te tri biračka mjesta manje u Mostaru. U Njemačkoj je određeno po jedno biračko mjesto manje u Berlinu, Frankfurtu, Münchenu i Stuttgartu, ukupno ih je 8, po dva u Münchenu i Stuttgartu te po jedno u Berlinu, Hamburgu, Frankfurtu i Düsseldorfu.

Po četiri biračka mjesta određena su u SAD-u (Washington, New York, Los Angeles i Chicago) i Australiji (Canberra, Sidney, Melbourne i Perth). Upravo u tim državama prva će se otvoriti i posljednja zatvoriti biračka mjesta. Glasovanje počinje u subotu, 8. lipnja, otvaranjem biračkih mjesta u Australiji u 23 sata po našem vremenu, a završava u ponedjeljak, 10. lipnja, u 4 sata, zatvaranjem zadnjeg biračkog mjesta u Los Angelesu.

Na izbornu nedjelju po tri biračka mjesta otvorit će se u Srbiji (jedno u Beogradu i dva u Subotici) i Italiji (u Rimu te u Trstu i Milanu), a po dva u Crnoj Gori (u Podgorici i Kotoru), u Austriji (oba u Beču), u Mađarskoj (u Budimpešti i Pečuhu), Švicarskoj (Bern i Zürich) te u Kanadi (u Otava i Mississauga).

U svim ostalim državama hrvatski će birači moći glasovati na jednom mjestu, a te države su Argentina, Belgija, Bugarska, Češka, Čile, Danska, Egipat, Francuska, Grčka, Indonezija, Irska, Južnoafrička Republika, Katar, Kina, Kosovo, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Sjeverna Makedonija, Rusija, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Turska, UEA i Velika Britanija. Cijela RH te inozemstvo čine jednu izbornu jedinicu.

izvor: vecernji.ba

Središnja Bosna: Radoje Vidović ulazi u Sabor Republike Hrvatske

Hrvatski državljani koji žive izvan Republike Hrvatske protekla dva dana su imali priliku ostvariti svoje građansko pravo te su na izborima za Sabor Republike Hrvatske mogli odabrati stranačke subjekte kao i pojedince koji će ih predstavljati. Središnja Bosna ponovo je stala uz HDZ te je predsjednik ŽO HDZ ŽSB Radoje Vidović ponovo izabran za zastupnika u Saboru RH i biti će glas Hrvata Središnje Bosne u Hrvatskoj.

Vidović je osvojio 3499 glasova i uz Milasa i Pušića izborio je tri mandata za HDZ. Vrijedi istaknuti kako je Zvonko Milas kao nositelj liste za XI. izbornu jedinicu također dobio znatan broj glasova kako na području Središnje Bosne tako i u ostatku BiH, to je zasigurno rezultat koji je utemeljen na dugogodišnjoj podršci Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Parlamentarni izbori u RH: Evo kako i gdje glasovati u Vitezu i BiH

Kada su u pitanju aktivno registrirani birači u Bosni i Hercegovini, najviše ih je u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8.879), Vitezu (7.975), Sarajevu (7.160), Banjoj Luci (6.592) te u Tuzli (2.175).

Ukupno je u iseljeništvu aktivno registrirano 222.300 osoba, potvrđeno je Feni iz Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

Aktivno se ne moraju registrirati birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za izdavanjem iste. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, na dan izbora mogu glasovati u inozemstvu s potvrdom koju izdaje hrvatsko DKP u inozemstvu.

Kada su u pitanju biračka mjesta, u Mostaru će ih biti najviše – 23 na kampusu Sveučilišta u Mostaru.U Sarajevu će se glasovati na četiri biračka mjesta u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru, u Banjoj Luci na jednom biračkom mjestu u Ulici Milana Karanovića 1, zatim u Tuzli u Hrvatskom kulturnom centru na dva biračka mjesta.

Pet biračkih mjesta naći će se u Osnovnoj školi Vitez, kao i u Livnu u Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić. Također, četiri biračka mjesta bit će i u Orašju u Sportskom kulturnom centru.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske sastavilo je i objavilo zbirnu listu pravovaljanih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici.

Glasački listić bit će važeći ukoliko označite preferencijom samo jednog kandidata na samo jednoj listi ili samo jednu listu (političkog subjekta) za XI. izbornu jedinicu.

Kada će se održati parlamentarni izbori u Hrvatskoj? Ovo su mogući datumi

Kada će se izbori točno održati, odlučuje predsjednik Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje. On na raspolaganju ima četiri nedjelje.

Najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, u bitnome je definirala i mogući datum izbora. Ipak, kada će se oni točno održati, odlučuje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje.

No, zbog propisanih pravila, po kojima od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, do dana izbora, mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Saborske zastupnike biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa, tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala. Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači. Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo. Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba