Središnja Bosna: Radoje Vidović ulazi u Sabor Republike Hrvatske

Hrvatski državljani koji žive izvan Republike Hrvatske protekla dva dana su imali priliku ostvariti svoje građansko pravo te su na izborima za Sabor Republike Hrvatske mogli odabrati stranačke subjekte kao i pojedince koji će ih predstavljati. Središnja Bosna ponovo je stala uz HDZ te je predsjednik ŽO HDZ ŽSB Radoje Vidović ponovo izabran za zastupnika u Saboru RH i biti će glas Hrvata Središnje Bosne u Hrvatskoj.

Vidović je osvojio 3499 glasova i uz Milasa i Pušića izborio je tri mandata za HDZ. Vrijedi istaknuti kako je Zvonko Milas kao nositelj liste za XI. izbornu jedinicu također dobio znatan broj glasova kako na području Središnje Bosne tako i u ostatku BiH, to je zasigurno rezultat koji je utemeljen na dugogodišnjoj podršci Hrvatima u Bosni i Hercegovini.

Parlamentarni izbori u RH: Evo kako i gdje glasovati u Vitezu i BiH

Kada su u pitanju aktivno registrirani birači u Bosni i Hercegovini, najviše ih je u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8.879), Vitezu (7.975), Sarajevu (7.160), Banjoj Luci (6.592) te u Tuzli (2.175).

Ukupno je u iseljeništvu aktivno registrirano 222.300 osoba, potvrđeno je Feni iz Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske.

Aktivno se ne moraju registrirati birači kojima je izdana osobna iskaznica s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske ili su podnijeli zahtjev za izdavanjem iste. Birači koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, a nisu aktivno registrirani, na dan izbora mogu glasovati u inozemstvu s potvrdom koju izdaje hrvatsko DKP u inozemstvu.

Kada su u pitanju biračka mjesta, u Mostaru će ih biti najviše – 23 na kampusu Sveučilišta u Mostaru.U Sarajevu će se glasovati na četiri biračka mjesta u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru, u Banjoj Luci na jednom biračkom mjestu u Ulici Milana Karanovića 1, zatim u Tuzli u Hrvatskom kulturnom centru na dva biračka mjesta.

Pet biračkih mjesta naći će se u Osnovnoj školi Vitez, kao i u Livnu u Osnovnoj školi Ivan Goran Kovačić. Također, četiri biračka mjesta bit će i u Orašju u Sportskom kulturnom centru.

Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske sastavilo je i objavilo zbirnu listu pravovaljanih lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici.

Glasački listić bit će važeći ukoliko označite preferencijom samo jednog kandidata na samo jednoj listi ili samo jednu listu (političkog subjekta) za XI. izbornu jedinicu.

Kada će se održati parlamentarni izbori u Hrvatskoj? Ovo su mogući datumi

Kada će se izbori točno održati, odlučuje predsjednik Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje. On na raspolaganju ima četiri nedjelje.

Najava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će se Hrvatski sabor raspustiti najkasnije 22. ožujka te da će se izbori za 11. saborski saziv održati prije izbora za Europski parlament, u bitnome je definirala i mogući datum izbora. Ipak, kada će se oni točno održati, odlučuje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, koji i saziva Sabor na prvo zasjedanje.

No, zbog propisanih pravila, po kojima od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, do dana izbora, mora proteći najmanje 30, a najviše 60 dana, predsjednik će na raspolaganju imati četiri nedjelje. Raspusti li se Sabor 15. ožujka, najranija nedjelja za izbore je 21. travnja, a najkasnija 12. svibnja. Raspusti li se pak 22. ožujka, izbori za Sabor održat će se najranije 28. travnja, a najkasnije 19. svibnja.

Saborske zastupnike biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici. Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa, tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.

Oko petine birača na nadolazećim će izborima promijeniti izbornu jedinicu u kojoj je do tada glasovala. Sabor je, naime, jesenas donio novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika koji ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica. Najveća promjena je u Zagrebu koji se, umjesto na četiri, dijeli na tri izborne jedinice i po novome potpada pod prvu, drugu i šestu izbornu jedinicu.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti stranke, koalicije stranaka i birači. Osim u Hrvatskoj, izbori za Sabor provode se i u inozemstvu, u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.

Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno izborno povjerenstvo. Ponašanje izbornih sudionika u promidžbi i na samim izborima, ocjenjuje Etičko povjerenstvo, nadstranačko tijelo, koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske.

izvor: vecernji.ba/radiovitez.ba