Ako bi o Predsjedništvu BiH odlučivao Dom naroda, ključna bi bila uloga klubova naroda

Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH

U svjetlu činjenice da su neriješena pitanja u izbornom zakonodavstvu, a osobito ona koja traže poštivanje legitimnog političkog predstavljanja u onim institucijama vlasti koje je Ustav odredio za predstavljanje konstitutivnih naroda, čimbenik koji traži kompromis i dijalog, a čijim bi rješavanjem BiH dobila nove perspektive uz relaksirano međunacionalno ozračje, razumljivo je da su ove teme u samom vrhu prioriteta.

Važnost pitanja

Naravno, hrvatska strana u BiH je ta koja je najaktivnija u smislu predlaganja rješenja kojim bi se provele presude Ustavnog suda BiH, ali i onog Europskog za ljudska prava te je najzainteresiranija za rješavanje pitanja koja će najmalobrojnijem narodu zajamčiti osnovna politička prava – da bira svoje predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH. Za potonju instituciju do sada je bio niz prijedloga, a ovih se dana i od dijela političkih predstavnika koji dolaze iz političkog Sarajeva mogla čuti jedna ideja o kojoj se do sada u više navrata vodilo rasprave.

U FGR podcastu na Avaz TV-u gostovao je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH te član Zajedničkog povjerenstva za europske integracije Predrag Kojović. Naveo je pritom, govoreći o važnim političkim pitanjima, da bi u cilju rješavanja pitanja izbora članova Predsjedništva bio spreman prihvatiti rješenje neizravnog izbora iz Parlamenta te da bi čak prihvatio i asimetrično rješenje po kojem bi se član iz RS-a birao izravno, a iz Federacije neizravno.

Asimetrično rješenje nije novina u političkom životu BiH, uostalom, o njemu se vode rasprave već dulje te sežu još u same početke pregovora o novom izbornom zakonodavstvu. U složenim, neizvjesnim i pregovorima koji su često bili pod značajnim pritiskom vanjskih čimbenika, ali i dijela domaće javnosti, politički predstavnici iz BiH do sada nisu uspjeli doći do rješenja koje bi zadovoljilo ustavno načelo konstitutivnosti.

Stranke Hrvatskog narodnog sabora još su 2011. godine u okviru modela koji su trebali riješiti otvorena pitanja u izbornom zakonodavstvu bile razradile prijedlog koji bi u biti riješio tematiku legitimnog političkog predstavljanja, odnosno zaštite konstitutivnih naroda kada govorimo o odlučivanju, a jedan od prijedloga išao je upravo u smjeru biranja članova Predsjedništva kroz Parlamentarnu skupštinu BiH. Suštinska je bila kandidatura kroz Zastupnički dom, a konačnu potvrdu davao bi Dom naroda.

Mogući model

U kontekstu nove priče oko neizravnog izbora valjalo bi u startu uputiti na potrebu da izbor kandidata kroz Dom naroda uključuje potporu unutar kluba naroda, a ne tek opću većinu Doma naroda koji, podsjećamo, ima 15 izaslanika. Drugim riječima, kandidat za jednog člana Predsjedništva morao bi dobiti potporu unutar Kluba hrvatskoga naroda, a drugi unutar bošnjačkog.

Trenutačno rješenje je takvo da kvorum nužan za odlučivanje u Domu naroda čini devet izaslanika uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska izaslanika, a, prema Poslovniku Doma, odluke u Domu donose se većinom glasova izaslanika koji su prisutni i koji glasuju. Izaslanici pritom ulažu napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu izaslanika izabranih s teritorija svakog entiteta, osim ako je drugačije predviđeno Ustavom BiH i Poslovnikom.

Pitanje trećeg člana Predsjedništva BiH u startu treba promatrati kroz činjenicu da srpske stranke teško mogu pristati na izbor kroz Parlamentarnu skupštinu BiH te bi se u tom slučaju njega i dalje biralo izravno na prostoru Republike Srpske.

izvor: vecernji.ba

Hoće li sportaši dobiti mogućnost doživotne mjesečne naknade?

Za dnevni red današnje sjednice Doma naroda je predložen još jedan akt u formi nacrta, sasvim drugačije materije – o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportašima.

Redovna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za danas u Sarajevu. U predloženom dnevnom redu je više zakona, među njima i Nacrt zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, što se odnosi i na zaštitu osoba što prijavljuju korupciju u radnoj sredini.  

Između ostalog su ovim aktom predložene kazne za odgovorne osobe koje u njihovim sredinama ne dozvoljavaju prijavljivanje nepravilnosti, ali i za same prijavitelje ako svjesno podnose lažnu prijavu. Zakon zabranjuje osvetu čak i ako se pokaže da navodi iz prijave nisu tačni. Nijedan pa ni ovaj zakon u Federaciji BiH ne može stupiti na snagu bez većinske podrške oba doma Federalnog parlamenta. U formi nacrta, nedavno ga je odobrio Zastupnički dom.

Za dnevni red današnje sjednice Doma naroda je predložen još jedan akt u formi nacrta, sasvim drugačije materije – o doživotnoj mjesečnoj naknadi zaslužnim sportašima.

Predložila ga je izaslanica Silva Banović i u obrazloženju navela da u Federaciji BiH trenutno živi oko 50 vrhunskih sportaša kategorisnih kao zaslužni. Zakon se generalno odnosi i na sadašnje državljane Bosne i Hercegovine koji su rezultate na velikim natjecanjima ostvarili kao reprezentativci bivše Jugoslavije.

Razija Mujanović, legendarna košarkašica iz Bosne i Hercegovine, nekadašnja reprezentativka Jugoslavije i poslijeratne Bosne i Hercegovine, izjavila je ovim povodom za Fenu da neki sportaši, nakon završetka karijere, nemaju nikakve prihode, nisu zaposleni, a doprinijeli su promociji države, donijeli medalje, pa bi bilo dobro da imaju osnovne uvjete za život. Osobno poznaje pojedince bez ikakvih primanja, kazala je.

Smatra da bi donošenje odgovarajućeg zakona na način da pravo na naknade dobiju zaslužni sportaši koji navrše 40 godina i prestanu se aktivno baviti sportom, potaklo mlade da se bore za mjesto u reprezentaciji i počnu osvajati medalje znajući da će jednog dana, po završetku karijere, biti i egzistencijalno osigurani.

Za današnji dnevni red Doma naroda najavljeni su i brojni drugi zakoni, izvještaji i akti. Prema službenoj najavi, sjednica treba da počne u 12:00 sati.

izvor: vecernji.ba

Danas zasjeda Dom naroda Parlamenta FBiH

Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za 25. ožujka u Sarajevu.

U najavljenom dnevnom redu su Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, kao i više izvješća koji se odnose na rad pojedinih federalnih institucija, na stanje poljoprivrede u Federaciji BiH ili, pak, na odobravanje novčanih izdvajanja iz proračunske tekuće rezerve Vlade FBiH u prošloj godini.

Najavljene su i druge točke dnevnog reda, među njima Izvješće o zaduženju Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu emisije (9M) trezorskih zapisa na dan 12.12.2023., Izvješće o odlukama o pomilovanju pravosnažno osuđenih osoba donesenim u prošloj godini, kao i predložene odluke o izboru potpredsjedatelja Doma naroda te o izmjenama odluke o izboru predsjednika, zamjenika predsjednika i članova radnih tijela ovog doma.

Prethodna sjednica Doma naroda održana je krajem siječnja ove godine kada je potvrđen ovogodišnji proračun Federacije BiH.

izvor: vecernji.ba

Usvojen proračun Federacije BiH, uvećan je za 211,7 milijuna KM

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH potvrdio je na današnjem izvanrednom zasjedanju kojim je predsjedavao Tomislav Martinović Odluku o izmjenama i dopunama proračuna Federacije BiH za 2023. godinu.

Njome je ovogodišnji federalni proračun uvećan za 211,7 milijuna KM ili 3,1 posto te iznosi nešto više od 6,9 milijardi KM. Prethodno je istu Odluku usvojio Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH. Prostora za povećanje proračuna našlo se zbog uvećanja prihoda.

Jedan od razloga rebalansu je usklađivanje mirovinaza 3,9 posto za što je nedostajalo 69,6 milijuna KM. Rebalansom je osigurano i 67 miliona KM potrebnih za provedbu izmjena i dopuna Zakona na osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom koje mogu računati na povećanje izdataka za 15,6 milijuna KM.

Naknade i mirovine braniteljima i članovima njihovih obitelji uvećane su za 20,6 milijuna KM. Subvencije javnim i privatnim poduzećima uvećane su za 20,3 milijuna KM, dok su tekući transferi uvećani za tri milijuna KM.

Prema obrazloženju kojeg je izaslanicima dao federalni ministar financija i dopredsjednik Vlade Federacije BiH Toni Kraljević, zbog kretanja Euribora koji je porastao više od 300 posto što je u izravnoj korelaciji s otplatom vanjskog duga, odnosno kamata, i na toj je stavci iznos povećan za 62 milijuna KM.

Uz Odluku o izmjenama i dopunama proračuna FBiH za 2023. godinu, usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju proračuna. Dom naroda na istoj je sjednici dao i saglasnost na izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH kao i izmjene i dopune Financijskog plana Fonda solidarnosti kao i na Odluku o izvršavanju Rebalansa finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja za 2023. godinu.

Rebalansom Proračuna Fondu solidarnosti osigurano je 10 milijuna KM. Iako to nije ni približan iznos koji im je potreban, prvi je to korak ka stabiliziranju Fonda solidarnosti I smanjenju listi čekanja najtežih pacijenata u Federaciji BiH, istaknuto je tijekom rasprave.

izvor: klix.ba/radiovitez.ba