Zbog klimatskih promjena Europi ponovno prijeti opasnost od autohtone malarije, upozoravaju iz Svjetske zdravstvene organizacije, objašnjavajući kako promjene u temperaturi i količini oborina pogoduju širenju legla komaraca. Prof. dr. Boris Dželalija, profesor na Katedri za infektologiju Medicinskog fakulteta u Splitu, potvrđuje da i kod nas postoji opasnost od ponovne aktivacije te bolesti. – Komaraca anopheles koji prenose bolest i sad ima u Hrvatskoj, ali na sreću gustoća njihove zastupljenosti nije velika, a gotovo nema ni oboljelih osoba preko kojih bi se komarci mogli zaraziti parazitima malarije. Godišnje prosječno zabilježimo 15 uvezenih slučajeva te bolesti, uglavnom je riječ o Dalmatincima koji rade na brodovima ili na naftnim platformama. – U Hrvatskoj je malarija iskorijenjena 1958. godine, a do tada njezina dva najveća žarišta bila su panonska Hrvatska i dolina Neretve, no bilo je još nekoliko manjih žarišta, primjerice oko Trogira i u zadarskom zaleđu. Epidemiolog dr. Miljenko Ljubić napominje kako u dolini Neretve nema puno uvjeta za razvoj komaraca malaričara. – Dok je dolina Neretve bila pod močvarama komarci malaričari su imali svoja izvorna staništa te su prenosili malariju, koja je doslovno kosila stanovništvo pa je Neretva u narodu često nazivana „od Boga prokleta“. Međutim, nakon melioracija, močvare su isušene i pretvorene u obradive površine, pa je nestala opasnost od razmnožavanja komaraca.
(Slobodna Dalmacija)