Preminuo Josip Manolić

Jedan od događaja koji su obilježili njegov život upravo je bio zadatak da otprati kardinala Alojzija Stepinca u zatvor.

Bivši predsjednik hrvatske Vlade i najpoznatiji hrvatski špijun Josip Manolić preminuo u 105. godini života, piše Nacional. Za novine je to potvrdila njegova kći.

Manolić je u javnosti smatran kontroverznom ličnošću s obzirom na to da mu se predbacuje njegovo djelovanje u Udbi, među kojima se ponajviše ističu optužbe u kojem se njega krivi za smrt nadbiskupa Alojzija Stepinca. S druge strane, on je bio među ključnim akterima u razdoblju kad se stvarala hrvatska država, a u kasnijim godinama života postao je dio meme kulture mlađih generacija kao posljednji pripadnik generacije političara koji su stvarali noviju povijest Hrvatske. 

Rođen je 22. ožujka 1920. u mjestu Kalinovac kod Đurđevca. Imao je brata i dvije sestre, a otac mu je umro kad je imao šest godina.  U intervju danom 2016. godine za Večernji list ispričao je kako mu je otac nedostajao cijelog života, ali i to da se njegova majka preudala u obitelj s čovjekom koji je imao četvero djece pa ih je bilo ukupno osmero. 

– Na sreću, dobro smo se slagali, a očuh je prema nama bio korektan – ispričao je tada. 

Kao 18-godišnjak ušao je u Savez komunističke omladine Jugoslavije, a 1939. godine primljen je u Komunističku partiju Jugoslavije. Manolić je izabran 1940. godine za sekretara Okružnog komiteta SKOJ-a za Novu Gradišku i člana pokrajinskom komiteta Partije.

U ožujku 1944. postao je član Okružnog komiteta Partije za Bjelovarski okrug, a potom i organizacijski sekretar. U listopadu 1944. imenovan je za načelnika Ozne 2 u Bjelovaru, komunističke policije osnovane u svibnju te godine, te je upućen u akciju oslobođenja Bjelovara i okolice. 

Obilježio ga susret s Stepincem 

Odlazi 1946. godine u Zagreb kao načelnik Odjela za izvršenje kaznenih sankcija u Sekretarijatu za unutarnje poslove, a jedna od njegovih dužnosti uključivala je i da bude u pratnji kardinala Alojzija Stepinca prilikom njegova odlaska u zatvor u Lepoglavi. To je bio događaj koji ga je obilježio u hrvatskoj javnosti, kasnije je izjavio Manolić.  U tadašnjoj Udbi bio je zadužen za zatvore u kojima su bili politički zatvorenici i tu je dužnost obavljao do 1963. godine.

Pojedinci su kasnije u javnosti iznosili optužbe da je Manolić čak otrovao Stepinca, međutim on je uvijek odbijao te optužbe te je u svojim memoarima napisao da je odnos između nadbiskupa Stepinca i zatvorske uprave bio primjeren tijekom u razdoblju kad je on upravljao zatvorskim sustavom. 

– Nije bilo trovanja Stepinca, ni govora, a kamoli da sam ja to učinio. On je imao status povlaštenog zatvorenika za kojeg nisu vrijedili pravilnici i zakoni tadašnje države o postupanju sa zatvorenicima. Zbog te sam klevete tužio Paragu i tada je sud tražio od Vatikana da nam ustupi ekspertize o trovanju, no oni nisu htjeli odgovoriti na taj zahtjev pa je sud završio sa zastarom – ispričao je za Večernji list. 

Nakon sloma Hrvatskog proljeća 1972. godine smijenjen je sa svih dužnosti i poslan je u mirovinu. 

Stvaranje Hrvatske 

Jedan od odnosa koji će obilježiti Manolićev život, ali i Hrvatsku upravo je s prvim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom. Znali su se još od 1942. godine, no prema osobnom priznanju zbližili su se kad je Tuđman došao iz Beograda 1961. godine. Prijatelji su postali tijekom Hrvatskog proljeća. 

Dvadeset godina kasnije s njim će osnovati i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). U politički napetim okolnostima, HDZ je osnovan 17. lipnja 1989. na Jarunu u prostorijama nogometnog kluba “Borac“.Nakon demokratskih izbora koji su se održali koji mjesec ranije, Manolić je stupio 24. kolovoza 1990 godine na funkciju predsjednika Vlade Republike Hrvatske i na njoj je ostao sve do 17. lipnja 1991. godine. Šef Ureda za zaštitu ustavnog poretka postao je od 1991. godine, a u razdoblju od 1993. godine pa sve do 1994. bio je predsjednik Županijskog doma Sabora RH. 

Razilaženja s Tuđmanom postaju sve veća, te pucaju upravo na pitanju BiH, što je i Manolić sam potvrdio za Večernji list. 

– Da, to je bila točka razilaženja. Ta struja u BiH, naši Hercegovci, oni su nas stalno vukli na jednu poziciju koju ni svijet nije mogao prihvatiti kao ni mi, u sukob s muslimanima. Taj sukob nama nije trebao jer je naš glavni neprijatelj bila Miloševićeva Srbija i JNA, i nismo trebali trećeg protivnika – kazao je o tome u intervju 2016. godine. 

Iz HDZ-a izlazi 1994. godine zajedno sa Stjepanom Mesićem, te oni osnivaju novu stranku pod imenom Hrvatski nezavisni demokrati (HND). Stranka na nadolazećim izborima nije postigla uspjeh, a dodatni udarac će biti prelazak Mesića u Hrvatsku narodnu stranku (HNS) 1997. godine. 

Josip Manolić je svjedočio i na Haškom sudu kao svjedok Tužiteljstva u procesu protiv šestorice bivših čelnika HR Herceg Bosne.

U godinama koje dolaze Manolić se sporadično pojavljivao u medijima. A pažnju su privlačili njegovi komentari o aktualnim zbivanjima kao i sukobi s brojnim HDZ-ovcima, među kojima se ističe i onaj s Tomislavom Karamarkom, zbog čega je Manolić i bio tužen jer je izjavio 2015. godine da je ovaj bio obavještajac Udbe. U prvom procesu Manolić je oslobođen krivnje, no kako je Županijski sud u Sisku ukinuo tu nepravomoćnu presudu na Općinski kazneni sud u Zagrebu će početi novo suđenje. 

Manolić se tijekom života dva puta ženio i obje svoje supruge je nadživio. Njegovo vjenčanje s drugom suprugom Mirjanom kad je imao 97 godina izazvalo je veliku pozornost javnost. Imao je tri kćeri iz prvog braka.

U svibnju 2021. godine prebolio je i koronavirus. 

Legendarni hrvatski političar je mlađim generacijama postao poznat zahvaljujući društvenim mrežama, gdje su česte pošalice u memeovima na njegove godine postale pravi hit. U tome je prednjačila i Facebook stranica Joža Manolić, koju je u jednom trenutku pratilo čak 10 000 ljudi, a njihove objave su posebno bile popularne kad bi preminula poznata osoba starije dobi. 

Tijekom svojeg života Manolić je oblikovao Hrvatsku, a kontroverznost koja je obilježila njegov put u neku ruku sažeta je i u političkim razlikama koje i danas utječu na političku scenu. 

izvor: večernji.ba