U posljednjih nekoliko godina, ovdje i u mnogim drugim regijama Latinske Amerike u kojima se uzgaja kava, usjevi ovih sjemenki znatno su se smanjili. Za to su krivi rast temperature kao i teški i nepredvidivi pljuskovi, fenomeni koje mnogi znanstvenici djelomično povezuju s globalnim zatopljenjem. No dok se zalihe najbolje kave na svijetu smanjuju, globalna potražnja doseže rekordne visine jer pripadnici srednjeg staleža u rastućim ekonomijama poput Brazila, Indije i Kine razvijaju naviku ispijanja kave. Biljka kave zahtijeva određenu temperaturu, količinu kiše i razdoblja suše da bi zrna propisno sazrijela i zadržala okus. Napasnici koji napadaju biljke kave uspijevaju u toplijim i vlažnijim vremenskim uvjetima. Većina malih zemljoposjednika u raskošnoj kolumbijskoj planinskoj regiji Cauca desetljećima dobro živi od uzgoja kave arabika koja raste u hladovini, a pogoduje joj prašumski okoliš, za vrhunske brendove kao što su Nespresso i Green Mountain.
Oskudica zrna arabike počinje se osjećati u New Yorku i Parizu, i to u rastu cijena kojega kupci s nevjericom promatraju. Nabavljači strahuju da se kolumbijska zaliha arabike neće oporaviti. Godine 2006., Kolumbija je proizvela 12 milijuna vreća kave od 60 kilograma te za 2014. postavila kao cilj 17 milijuna. Prošle godine proizveli su samo 9 milijuna vreća.Glavni brendovi stoga su povećali maloprodajne cijene brojnih mješavina za 25 posto ili čak više. Pao je i profit lanaca kafića kao što su Starbucks i Green Mountain. Od lipnja su terminski ugovori za kavu arabiku porasli za preko 85 posto, na 2,95 dolara za pola kilograma, djelomično zbog zabrinutosti oko dostave, vremenskih uvjeta i buduće kvalitete, objasnio je George Kopp, analitičar u kući International Futures Group iz Chicaga.”Globalno zatopljenje ugrožava proizvodnju kave, a izgledi za sortu arabika naročito su loši”, izjavio je Peter Baker, stručnjak za kavu pri CABI, istraživačkoj grupaciji u Britaniji, te dodao da su klimatske promjene naštetile usjevima diljem središnje i južne Amerike. Uzbunio je stručnjake upozorenjima o “vrhuncu kave”, pri čemu misli na to da su, poput zaliha nafte i zalihe kave na dobrom putu prema neminovnom padu ukoliko se globalna proizvodnja ne poveća. Vrste kave arabika i robusta koriste se u gotovo svim krajnjim proizvodima. Zbog boljeg okusa i manjeg udjela kofeina, arabika je popularnija i skuplja, ali i osjetljivija na loše vremenske uvjete. Robusta se uglavnom uzgaja u Aziji i Africi. Kolumbija je drugi po veličini izvoznik kave, odmah poslije Brazila, gdje se kava uzgaja na većim, mehaniziranim farmama, pa stoga i dalje uspijeva. Kolumbijska federacija uzgajivača kave smatra da usjevi propadaju i zbog poskupljenja gnojiva. No slaže se i s Međunarodnom organizacijom za kavu, koja je ustvrdila da je “klimatska promjenjivost glavni čimbenik promjena u usjevima kave diljem svijeta”. Prema Cenicaféu, kolumbijskom centru za proučavanje kave, prosječna temperatura u regijama u kojima se kava uzgaja porasla je za gotovo jedan stupanj u posljednjih 30 godina, a u nekim planinskim regijama za dva stupnja. U posljednjih nekoliko godina prosječna količina padalina povećala se 25 posto iznad prosjeka. Pri višim temperaturama pupoljci ove biljke abortiraju ili plod prebrzo sazrijeva. Vrućina također pogoduje gljivicama koje uništavaju sjemenke. Pljuskovi pak oštećuju cvjetove arabike, a dvotjedna razdoblja suhog vremena koja omogućuju biljci da uzgoji sjemenke sada su puno rjeđa, tvrde uzgajivači. “Pola stupnja čini ogromnu razliku”, izjavio je Néstor Ria, stručnjak za agroklimatologiju u Cenicaféu. Znanstvenici u Cenicaféu rade na iznalasku rješenja ovog problema. Agronomi poučavaju uzgajivače kako se boriti protiv nametnika koji su se pojavili zbog vremenskih promjena. Genetičari uzgajaju biljke koje su otpornije na bolesti te koje mogu podnijeti pljuskove i višu temperaturu. Federacija uzgajivača kave savjetovala je farmerima da se prebace na novu, otporniju sortu arabike koju je Cenicafé uspio razviti. No uzgajivači se opiru jer ne mogu podnijeti trošak čekanja da nove biljke sazriju. Boje se i da bi takva promjena mogla utjecati na prepoznatljivi okus. Fed eracija za kavu osmišljava program certifikacije o “podrijetlu proizvoda”, sličan onomu kojim je zaštićen talijanski parmezan. Na taj način uvoznici neće moći zamijeniti kavu iz Brazila ili Indonezije. Na farmi Garzón u kolumbijskoj regiji Cauca, usjevi su 70 posto manji nego prije pet godina. Gljivica poznata kao kavena hrđa uništila je brojne usjeve. Sada obitelj sadi novu, otporniju vrstu arabike. Luis Garzón (80), kaže: “Izvukli smo pouku.”
(Poslovni dnevnik)