Vilim Primorac: Unatoč teškoj i izazovnoj godini, ostvarili smo pozitivan rezultat

Predsjednik Uprave JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar Vilim Primorac u intervjuu za Večernji list BiH govori o rezultatima i izazovima prošle poslovne godine, o poslovanju i odgovoru na krizu HT ERONET-a u vrijeme pandemije, redizajnu brenda, novim uslugama, nastavku suradnje s Arena sportom, projektu e-Škole, aktivnostima oko 4G mreže i drugim temama te planovima za budućnost.

Složena situacija prouzročena COVID-19 pandemijom tijekom 2020. godine, uvelike je utjecala na uvjete poslovanja većine gospodarskih subjekata, ne samo u BiH i široj regiji, već i u cijelome svijetu, samim time – i na poslovanje JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar. Samo otvaranje poslovne 2020. godine za HT Mostar bilo je iznimno dobro, što su potvrđivali poslovni rezultati za prvi kvartal 2020. Nažalost, na samoj polovici prvoga polugodišta, dolazi do krize prouzročene COVID-19 pandemijom; preko noći se mijenja način rada i djelovanja, dolazi do promjene ukupnog poslovnog okruženja, što se posebice ogleda u promjeni navika korisnika.

Zahvaljujući brojnim mjerama poput optimizacije troškova u mnogim segmentima, te ulaganjem velikih napora u održavanje najviše moguće razine prihoda u danim okolnostima, Uprava HT-a uspjela je, u iznimno izazovnim gospodarskim i drugim prilikama, stabilizirati poduzeće, što je, u konačnici, dovelo do pozitivnog rezultata poslovanja za 2020.

Predsjednik Uprave Vilim Primorac ističe:

“Pad prihoda kao posljedica potpuno promijenjene tržišne situacije je, uslijed izostanka dolaska turista i stranih posjetitelja u BiH, kao i zabrane putovanja izvan BiH (u prvome redu – naših poslovnih korisnika) bio posebno jak i izražen u roaming segmentu te u prepaidu (zbog lockdowna i zabrane kretanja na području cijele države), dovodeći do 7 milijuna KM manjeg prihoda od plana. S druge strane, zahvaljujući vrlo proaktivnom pristupu, uspjeli smo i u toj situaciji povećati našu pretplatničku bazu uvođenjem novih usluga i proizvoda, te smo, na taj način, uspjeli, barem djelomice, neutralizirati taj negativni učinak. Bitno je naglasiti da smo, primjerice, u ICT segmentu imali rast prihoda od 20% u odnosu na 2019. godinu. Drugi dio aktivnosti je bio usmjeren prema upravljanju svim troškovima kompanije, čime smo uspjeli ostvariti pozitivan poslovni rezultat na kraju godine. Stoga možemo reći da smo vrlo zadovoljni činjenicom da je kompanija uspjela prebroditi iznimno tešku godinu uz pozitivan rezultat.”

Samo po sebi nameće se nezaobilazno pitanje: kako procjenjujete ekonomske posljedice koje je prouzročila ova pandemija?

Kao što je poznato, s obzirom na visoku otvorenost, razmjer i povezanost domaće ekonomije sa susjednim zemljama na jugoistoku Europe i s EU-om, što se nedvojbeno vidi kroz brojčane odrednice ekonomskih odnosa, pandemija se reflektirala na izražen pad ekonomskih aktivnosti u zemlji i značajno smanjenje prihoda gotovo svih sektora domaće ekonomije, s posebnim naglaskom na usluge, pri čemu ni telekomunikacijski sektor, imajući u vidu uzročno-posljedičnu spregu s drugim dijelovima ekonomskog sustava, ne može biti iznimka. Sasvim je izvjesno da će 2020. godina biti zabilježena u povijesti kao ona s rapidnim padom ekonomskih aktivnosti, a unatoč stalnim promjenama ekonomskih procjena ključnih relevantnih institucija, u pogledu kvantifikacije dubine i širine pada, može se iznijeti procjena kako će brojke u Euro području zabilježiti cjelogodišnji realni pad BDP-a tek par postotnih bodova blaži od 10% u odnosu na prethodnu godinu. To je smanjenje ekonomskih aktivnosti i prihoda u Europskoj monetarnoj uniji bez presedana…

Kako gledate na ekonomska kretanja u zemlji?

Visokofrekventni ekonomski pokazatelji za BiH ukazuju kako je vidljiv značajan pad izvoza i uvoza roba, što potkrepljuje tezu o snažnim inozemnim ograničenjima, s utjecajima i na zamjetno smanjenje industrijske proizvodnje, ali također s reperkusijama na domaći pad potražnje za uslugama i proizvodima, prouzročen djelovanjem pandemije i (protu)epidemioloških mjera na smanjenje raspoloživog dohotka, sa značajnim padom maloprodaje te domaće osobne potrošnje. Istodobno, negativna kretanja dodatno su potaknuta ograničenjima koja utječu na smanjenu mobilnost kretanja ljudi među zemljama, ali i unutar zemlje. Stoga, posljedično izrazito duboki problemi u turističkom sektoru, izravno i neizravno, djeluju na prihode drugih sektora, pa tako i na telekomunikacijski sektor.

Na koji se način HT ERONET organizirao u ovakvim uvjetima? Jeste li uspješno odgovorili na krizu?

HT ERONET je na samome početku ovoga izvanrednog stanja formirao Tim za koordinaciju krizne situacije, čiji su glavni zadaci bili – definiranje internih pravila ponašanja u vidu naputaka/preporuka obveznih za sve djelatnike, te, sukladno epidemiološkoj situaciji i preporukama nadležnih institucija, redovito informiranje djelatnika, ali i korisnika i javnosti, o svim novinama. Poseban naglasak stavljen je na – stalnu i redovitu komunikaciju, kako prema zaposlenima, tako i prema korisnicima i javnosti. Sva komunikacija seli se online, interni procesi unutar kompanije se digitaliziraju, uvodi se rad od kuće, a Tim za koordinaciju krizne situacije redovito, putem e-mail obavijesti i intraneta, obavještava djelatnike o svim novinama, kao i preporukama/naputcima, vezanim uz pandemiju. Iako je interna poslovna komunikacija i ranije podrazumijevala digitalne kanale i telekonferencije pa trenutna situacija nije bila potpuna novina, činjenica je da su naši djelatnici postali produktivniji i učinkovitiji u novome načinu rada, a s kolegama su bili povezani zahvaljujući digitalnom alatu Microsoft Teams, koji se u ovoj situaciji pokazao nezaobilaznim.

Unatoč pandemiji, korisnicima su omogućene brojne pogodnosti, a niste stali ni s društveno odgovornim projektima.

Tako je. Kako smo se svi zapravo našli u situaciji brze prilagodbe digitalnim tehnologijama (povrh svega onoga što smo do tog trenutka koristili i poznavali), brzo smo reagirali i ponudili digitalne verzije naših usluga. Neke naše usluge koje ranije nisu bile zaživjele u velikom postotku, odjedanput su doživjele boom – poput e-računa ili više varijanti digitalne nadopune !hej računa, prijenosnog 4G Interneta i slično. Čak šest mjeseci smo besplatno omogućili korištenje usluge Office 365 licencije E1, kako posao, rađen u velikoj mjeri od doma, ne bi patio. Do jučer praktički nepoznate usluge, poput već spomenute aplikacije Microsoft Teams npr., danas su naša svakodnevica. Svih mjeseci pandemije, pa i za vrijeme proljetnog lockdowna, komunicirali smo s korisnicima, osiguravali neometano primanje sadržaja i rad naših usluga. Vjerujem da oni nisu niti osjetili zastoj, barem što se našeg rada tiče, što nam je u konačnici i bio cilj. Kako bismo korisnicima maksimalno pojednostavili korištenje naših usluga, snimili smo i YouTube upute najčešćih korisničkih upita. Zaista ih je lako pratiti, pauzirati, ponavljati, tako da si možete brzo pomoći. A ako ne ide, onda je naša korisnička služba uvijek na raspolaganju na svim kanalima komuniciranja.

HT ERONET je krajem 2019. doživio i neke vizualne promjene. Možete li ukratko objasniti što je sve potrebno za takav posao i je li vas pandemija u tome zaustavila?

Svi koji su ikada radili na redizajnu brenda, znaju koliko posla takav pothvat iziskuje i koliko je detalja na koje treba paziti, na razini cijelog kolektiva. Taj proces, započet krajem 2019., nastavljen je 2020. godine. Pandemija jest možda usporila neke zadaće, ali ih, nasreću, nije zaustavila, tako da smo zadovoljni učinjenim. Naš krovni brend i vizualni identitet sada su osvježeni i korespondiraju s modernom tehnologijom i trendovima. Sredinom godine smo krenuli redizajnirati i našu IPTV uslugu, HOME.TV. Promjene ćemo uvoditi postupno, a vjerujem kako će korisnici u idućim mjesecima primijetiti razliku – od većeg broja HD kanala, redizajniranih paketa s novim kanalima i pogodnostima, te naprednijeg i modernijeg sučelja.

Najavili ste i neke nove usluge za poslovne korisnike…

Za 2021. godinu možemo najaviti uslugu koja će znatno olakšati rad svim poslovnim korisnicima. Riječ je novoj usluzi najma IT opreme. Dakle, sve od laptopa, stolnih računala sa svim potrebnim komponentama i ostaloj popratnoj uredskoj IT opremi. Uz ugovor od 36 mjeseci, korisniku dostavljamo i instaliramo opremu u njegovim poslovnim prostorijama, uz uključeno održavanje uređaja s naše strane, te licencirani Windows operativni sustav. Mislimo da će ova usluga biti jako popularna u budućnosti; korisniku znatno štedi vrijeme i omogućava fokus na vlastiti posao, bez brige o tehničkom aspektu poslovanja i logistici opremanja poslovnih prostorija.

HT ERONET ovih je dana potpisao novi ugovor o nastavku suradnje s vodećim sportskim kanalom – Arena Sportom. Koji će sve sadržaji moći pratiti?

Uvijek osluškujemo potrebe i želje naših korisnika. Vjerujte da nam nikad nije u interesu reducirati sadržaj, nego ga proširivati i raditi na kvaliteti. Svaki put kada bi se u medijima pojavila kakva priča o zatamnjenju sadržaja ili gubitku nekog kanala, nije bilo do HT ERONET-a. Tržišna utakmica je nemilosrdna. Produljenjem suradnje s Arena Sportom, svakako smo obradovali naše korisnike i možemo reći da smo trenutno vodeći na tržištu u sportskom segmentu ponude. Na HOME.TV-u se mogu pratiti utakmice najjače košarkaške lige na svijetu – NBA, regionalna nogometna natjecanja, kao i najelitnije nogometno natjecanje svijeta – UEFA Liga prvaka, zatim Liga Europe, te novo natjecanje – Konferencijska liga, koja počinje iduće sezone. Uz Arena Sport, što se sportskog sadržaja tiče, tu su još i Sport Klub, Eurosport i HNTV. Uskoro ponovno uključujemo i NOVA BH kanal, a planiramo i dodatna pojačanja u sadržaju.

Spomenuli smo već društveno odgovorno poslovanje, a i projekt e-škole u kojemu je HT ERONET, kao predvodnik digitalizacije, napravio golem posao.

I tijekom pandemije COVID-a 19, nastavili smo pružati podršku svojim korisnicima, lokalnoj samoupravi, školstvu i akademskoj zajednici. Isto se očitovalo u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru u vidu pokretanja e-nastave. Učenicima slabijeg imovinskog stanja osigurali smo besplatni mobilni internet u vidu donacije 1 070 SIM kartica, s uključenih besplatnih 8 GB prometa te 250 tableta. Donirali smo laptope osnovnim školama za djecu s posebnim potrebama. Radi nesmetanog tehnološkog funkcioniranja cijeloga sustava, Sveučilištu u Mostaru je, za projekt e-nastave, stavljen na raspolaganje Cloud sustav, OTT sustav, IPTV platforma i vlastiti IT inženjerski kapaciteti. Bilo je iznimno zahtjevno organizirati i podići jedan takav sustav. Digitalno doba je nastupilo, na što odavno ukazujemo i u svojim priopćenjima i svojim uslugama. Smatramo kako je nužno da se, i nakon ovoga svega, još ozbiljnije pristupi kvalitetnijem razvoju digitalnih platformi u svim sferama društva. Dodajmo ovomu kako je HT ERONET jedini telekom operater u BiH koji je ponudio program e-Škole u sklopu svoje IPTV platforme i to potpuno besplatno.Bitno je naglasiti da će, po svršetku ove krize, društvu na korištenje ostati moderna i sofisticirana digitalna platforma za obrazovanje, čime ćemo realizirati dio naše misije – omogućavanje društva znanja.

HT ERONET ima suradnju sa Sveučilištem i na drugim poljima. Što biste posebno istaknuli?

Kada smo već kod suradnje sa Sveučilištem, spomenimo da smo, zajedno sa SUMIT-om i Ericssonom Nikolom Teslom, pokrenuli projekt prvoga sveučilišnog Smart Campusa u BiH, a koji djeluje na najnovijoj NB IoT tehnologiji (više informacija o samom projektu možete saznati putem web stranice smart.sum.ba). Veselimo se nastavku suradnje na ovom projektu koji ćemo dodatno nadograđivati novim opcijama i funkcionalnostima, ali i na drugima projektima koji su tek u planu.

Dokle se došlo s aktivnostima oko 4G mreže?

Zbog situacije s Covid-19 pandemijom, na par tjedana smo u travnju usporili i dinamiku projektnih aktivnosti na izgradnji 4G (4G+) mreže, ali smo vrlo brzo nastavili intenzivno raditi na njezinoj modernizaciji i širenju, zajedno s našim tehnološkim partnerom Ericssonom Nikolom Teslom. Cilj koji ćemo sasvim sigurno ostvariti je – imati najkvalitetniju i najsigurniju 4G mrežu u BiH. Pandemija COVID-a 19 jasno je pokazala koliko su ICT industrija te ulaganje u digitalnu infrastrukturu važni za društvo u cjelini, a stabilnost naše fiksne i mobilne mreže, i pored osjetnog povećanja prometa, omogućila je svim našim korisnicima, poduzećima, javnome sektoru, društvu u cjelini, da kontinuirano budu povezani tijekom pandemije, što je, pak, bilo uvjetovano posebnim režimom rada i funkcioniranja (rad od kuće, online nastava, prilagođeno poslovanje pravnih subjekata).

Unatoč pandemiji, HT Eronet je u 2020. otvorio i nove prodajne centre.

U kolovozu je otvoren HT ERONET centar Grude, a u prosincu ERONET centar u Živinicama. U tim mjestima smo naravno i ranije bili prisutni, no prošle godine smo ih izmjestili u atraktivnije prostore s puno većom kvadraturom i svim odlikama modernih trgovina u kojima se može dobiti potpuna usluga i korisničko iskustvo.

Ne možemo a ne spomenuti i prijepore sa Sindikatom HT-a koji traju već neko vrijeme, a koji je, podsjetimo, uporno prozivao Upravu HT-a da ne želi potpisati kolektivni ugovor te su organizirali i štrajk. Ima li nekih novih detalja u vezi s kolektivnim ugovorom i potezima Sindikata?

Pitanje zaključenja Granskog kolektivnog ugovora je isključivo u ingerenciji Vlade Federacije BiH, a Sindikat je cijelo vrijeme odugovlačio i nije pristajao na potpisivanje onoga što je Vlada preporučila – kolektivnog ugovora s poslodavcem. U međuvremenu, Sindikat je organizirao i štrajk koji je bio potpuno nepotreban, a i nezakonit, što je u konačnici Općinski sud u Mostaru i potvrdio. Vlada Federacije BiH je na svojoj sjednici od 21. 1. usvojila informaciju o pregovorima za zaključenje Granskog kolektivnog ugovora za područje telekomunikacija u F BiH, u dijelu koji sadrži zaštitu prava radnika u slučaju privatizacije. Dakle, GKU se referira samo na prava radnika u slučaju privatizacije, dok će ostala pitanja, prema odluci Vlade, morati biti regulirana tzv. kolektivnim ugovorom kod poslodavca, a sukladno Zakonu o radu. Ono što želim posebno naglasiti jest – bez obzira što kolektivni ugovor dosad još nije potpisan, Uprava JP HT-a d.d. Mostar uredno je ispunjavala sve svoje obveze prema radnicima, a nastojat će ih i dalje ispunjavati, unatoč vrlo izazovnoj poslovnoj godini s obzirom na pojavu COVID-19.

I, na koncu, što možemo očekivati u idućem razdoblju?

Kao što sam kazao, unatoč pandemiji, nastavili smo s našim širokim ulagačkim aktivnostima, ali ne samo kako bismo odgovorili ovim izazovima u 2020. godini, nego se i pripremili se za daljnje iskorake u povećanju komunikacijske razine usluga tijekom postpandemijskog razdoblja, kada se budu oporavljali ekonomski i financijski kapaciteti tržišta. Upravo na taj način pokazujemo i potvrđujemo agilnost i fokusiranost prema korisnicima HT ERONET-a na cijelome bh. tržištu, s ponudom osnovnih, integriranih i inovativnih komunikacijskih usluga najšireg spektra. Istodobno težimo izgradnji suvremene infrastrukture i tehnologija u digitalnom dobu, što će biti naše usmjerenje i u budućem vremenu. Lansiranjem novih usluga, na svojevrstan način, već smo pokazali da spremno ulazimo u rano postpandemijsko razdoblje, a siguran sam kako ćemo pravodobno odgovoriti izazovima tržišta i nastaviti komercijalno lansirati nove usluge, za koje sam uvjeren da će ih naši korisnici prihvatiti i koje će također nedvojbeno podignuti komunikacijske karakteristike usluga na još višu razinu. Isto tako, siguran sam u zadržavanje kontinuiteta dobrih praksi zajedničkog, agilnog i pro-aktivnog pristupa zaposlenih. Naime, u ovom izazovnom vremenu pokazalo se da je djelovanje HT ERONET-a rezultat iznimnih radnih napora, visoke razine znanja, kao i specifičnog te bogatog iskustva zaposlenika poduzeća, koji su, u najvećem dijelu, odgovorili izazovima ovog vremena, usprkos ograničenjima s kojima se suočava cijeli svijet i Europa.

Promotivnim videom najavljen regionalni virtualni Sajam inovacija i poduzetništva „Sarajevo 2020“:

U organizaciji Startup studija Fondacije Mozaik i Sarajevo Business Foruma, uz finansijsku podršku vlada Švedske i Švicarske,23.i 24.11.2020. godine održava se prvi regionalni virtualni Sajam inovacija i poduzetništva „Sarajevo 2020“. Sajam će na jednom mjestu okupiti inovativne male i srednje biznise, inovatorice i inovatore te investitorice i investitore iz regiona.

Prema riječima organizatora,cilj ovog virtualnog (online) događaja je pomoći inovatoricama i inovatorima da budu što poduzetniji, a poduzetnicamai poduzetnicima da budu što inovativniji. Sajam “Sarajevo 2020” će na jednoj strani omogućiti inovatoricama i inovatorima pristup kapitalu i lakšu komercijalizaciju inovacija, te na drugoj, investitorima i kompanijama pristup inovacijama kao najvrjednijem resursu na kojem se temelji održivost i rast ekonomije.

Online štandovi će omogućitimalim i srednjim biznisima iz regije da predstave svoje inovativne usluge i proizvode regionalnoj publici Sajma. Za najbolje inovacije je obezbijeđen nagradni fond od €13.500, kao i titula „Inovacija godine 2020“ koju organizatori dodjeljuju u partnerstvu sa IFIA-om, Svjetskom federacijom asocijacija inovatora.

„Imajući u vidu brojne izazove u vremenima pandemije, željeli smo na organizirati virtuelni regionalni susret koji će omogućiti stvaranje novih partnerstava i ulaganja u inovacije u regionu. U tu svrhu,  Startup studio je osigurao fond za zajednička ulaganja do 250.000 eura kojim želimo pomoći komercijalizaciju nekih od inovacija koje ćemo vidjeti na Sajmu. Očekujemo i veliki broj investitora te preko 100 malih i srednjih biznisa iz regiona da nam se pridruže.“ rekao je Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik i idejni pokretač Sajma „Sarajevo 2020“.

Sajam „Sarajevo 2020“ će otvoriti inspirativna obraćanja Mate Rimca, osnivača i vlasnika kompanije „Rimac Automobili“ i „Greyp Bikes“ iz Hrvatske iMirze Cifrića, poduzetnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji je osnivač i vlasnik„Veritas Genetics“,inovativne kompanije koja djeluje u SAD.Dušanka Ilić, direktorica kompanije Beyond 42 iz Srbije će podijeliti svoja iskustva o izgradnji startupa i plasmanu domaćih proizvoda na regionalno tržište.

Suorganizator Sajma je Sarajevo Business Forum, vodeća investicijska konferencija koja se održava već 11 godina u Sarajevu.

„Sarajevo Business Forum već je organizirao pet online panela na kojima smo sa domaćim stručnjacima i Bosancima i Hercegovcima, našim ekspertima koji žive i rade u inostranstvu diskutovali o temama za spas privrede BiH. Kao rezultat tih razgovora identifikovali smo tri ključne industrije – poljoprivreda, energija i farmaceutika, neophodne za spas i održivost bh. ekonomije. Također, 20–ak domaćih stručnjaka iz različitih oblasti pripremili su dokument, radnog naziva – „Mi to možemo“, sa konkretnim i ključnim smjernicama za prevazilaženje ekonomske krize u kojoj se BiH, kao i sve svjetske ekonomije, zatekle pod uticajem pandemije. Osim ove tri industrije, ključno za razvoj jedne ekonomije su inovacije u svim segmentima poslovanja. Stoga smo odlučili, zajedno sa Fondacijom Mozaik, organizirati virtuelni regionalni sajam inovacija. Bit će to prilika da inovatori iz regiona u saradnji sa privrednicima realiziraju svoje ideje, i da ta njihova znanja koja, nesumnjivo posjedujemo, pomognu ovom region da krene naprijed”, kaže Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke i organizator Sarajevo Business Foruma.

Pored Sarajevo Business Foruma u organizaciju regionalnog virtualnog Sajma inovacija i poduzetništva podržali su i Asocijacija inovatora Bosne i Hercegovine (AIBIH), Svjetska federacija inovatorskih organizacija (IFIA), Udruga inovatora iz Hrvatske (UIH),Savez pronalazača Beograda,Nacionalna asocijacija inovatora Sjeverne Makedonije (NAIM) teKonzorcij za prenos tehnologij iz JRO v gospodarstvo (Slovenija).

Sajam će se održati virtualno, preko online softvera Collectivibe uz tehničku podršku Agencija MaŠta (BiH) i Beyond 42 (Srbija).RadnijeziciSajmasubosanski, hrvatski, srpskiicrnogorski.

Prijave za Sajam inovacija i poduzetništva s ubesplatne do 10.11.2020. godine, a detaljne informacije i obrasci za prijavu su dostupni uZajednici za aktivizam i poduzetništvolonac.pro

(https://www.lonac.pro/zauzmi-svoje-mjestu-na-virtuelnom-sajmu-sarajevo-2020).

Dodatne informacije o Sajmu je moguće dobiti putem email adrese: Sajam@StartupStudio.ba.

Top 10 poslovnih vijesti i događaja proteklog tjedna

Tko otvara nova radna mjesta u Bijeljini a ko u Trebinju i Vitezu širi proizvodnju, koja kompanija je investirala 2 miliona KM u Velikoj Kladuši, koji tuzlanski gigant povećava proizvodnju, u kojem gradu „Vokel“ gradi objekat vrijedan 4 milijuna KM…

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom tjednom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH kojeg vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10.      Leburić komerc u Bijeljini otvorio još 50 radnih mjesta

Kompanija “Leburić Komerc” otvorila je u četvrtak u Bijeljini svoj novi maloprodajni objekat. U objektu “Fortuna home” koji je prvi objekat otvoren po novom konceptu kada je asortiman u pitanju, posao je dobilo 50 radnika.

9.     Cazinska kompanija udvostručila izvoz u Austriju

Potpis “Limometala” kada je u pitanju pokrivanje nose brojni poznati objekti širom BiH, Balkana i pojedinih država u EU, a firma je ostvarila saradnje sa poznatim svjetskim kompanijama.

Uprkos problemima koje je napravio koronavirus ova uspješna kompanija iz Cazina koja se bavi proizvodnjom krovnih i fasadnih profilisanih limova uspjela je da pored domaćeg i regionalnog tržišta zadrži većinu poslova u inostranstvu. Njihov partner u Austriji uduplao je narudžbe u 2020. godini.

8.     Investicija “Vokela” u Derventi od 4 miliona KM

U Derventi su boravili predstavnici kompanije „Vokel“ koja je kupila zemljište u Željezničkoj ulici, odnosno neposredno pored objekta „Robot“. U ovoj zoni se već gradi nekoliko novih objekata.

Sreli su se sa načelnikom opštine Miloradom Simićem i naglasili svoje opredjeljenje da grade objekat u Devrenti, kako su ranije planirali. Riječ je o objektu od oko 5.000 kvadratnih metara u kome će raditi tridesetak radnika, a investicija je procijenjena na oko četiri miliona maraka.

7.     Konzorcij 15 hercegovačkih firmi dao ponudu za izgradnju aerodroma u Trebinju

Konzorcij hercegovačkih građevinskih preduzeća dostavio je ponudu za izgradnju najvećeg infrastrukturnog projekta na ovom podneblju – aerodroma Trebinje.

U pismu namjere koje potpisuje 15 renomiranih firmi, istaknuto je da su tehničkim i kadrovskim kapacitetima potpuno spremni da učestvuju u projektu izgradnje aerodroma, poštujući sve propise i pravila struke, kao i rokove izgradnje koje odredi investitor.

6.     Trebinjski „Dineko“ će uskoro otvoriti još 40 radnih mjesta

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je tokom posjete Salonu za projektovanje namještaja “Dineko” iz Trebinja da je ova kompanija veoma prepoznata na tržištu BiH, te pohvalio njihov sistem poslovanja.

Direktor “Dineka” Duško Pantović rekao je da ova kompanija trenutno otvara tržište u Frankfurtu, kao i da će uskoro biti otvoreno 40 novih radnih mjesta na novom proizvodnom pogonu.

5.     Tuzlanska Solana ide ka rekordnoj proizvodnji

Tuzlanska Solana bliži se rekordnoj proizvodnji od 202.000 tona, koja je dostignuta 1974. godine.

– Mi u ovom momentu proizvodimo blizu 150.000 tona tako da imamo intenciju da ćemo u narednim godinama doći do ozbiljne rekonstrukcije našeg postrojenja i nadam se da ćemo vrlo brzo stići i prestići te količine – rekao je Bakir Smailagić, direktor d. d. Solana Tuzla.

Tuzlanska Solana je usprkos pandemiji koronavirusa uspjela zadržati prošlogodišnji obim proizvodnje i sačuvati 325 radnih mjesta.

4.     Nove investicije niču u Derventi, općini koja nema nezaposlenih

Nova ulaganja u derventsku privredu, otvaranje novih radnih mjesta i dolazak novih investitora na područje opštine nije prekinula ni trenutna epidemiološka situacija.

Zajedničkim ulaganjem domaćih i stranih investitora, uz podršku lokalne zajednice, niče nova industrijska zona koju je načelnik opštine Milorad Simić okarakterisao kao odličan primjer zajedničkog angažmana privrednika i lokalne uprave odnosno uspješan vid javno-privatnog vlasništva.

3.     Bh. firma proizvela robota za dezinfekciju prostora

Iako je “Webo Bosnia” firma iz oblasti autoindustrije, kriza u toj industriji i manjak posla u polju konstrukcije alata kojim se proizvode dijelovi za automatske mjenjače, kao i cjelokupna situacija sa Covid-19, iznjedrila je novu poslovnu ideju.

U saradnji sa matičnom firmom “Webo Amtzell” u firmi “Webo Bosnia”, koja ima sjedište u Derventi, došli su na ideju da kreiraju robota sa UV-C zracima namjenjenog za dezinfekciju prostora. U preduzeću ističu da je naučno dokazano da UV-C zraci uništavaju 99 posto mikroorganizama (viruse i bakterije).

2.     Firma iz Velike Kladuše investirala 2 mil KM u novi objekat

Kompanija „Kolmix“ iz Velike Kladuše preselila je na novu lokaciju. Firma je kupila jedan dio objekta “Saniteksa” i u novi objekat je uloženo preko 2 miliona maraka. Proizvodno-poslovni dio se nalazi u objektu površine 3.440 metara kvadratnih, rekao je direktor Kolmixa Nedžad Mezildžić.

1.     Proizvođač prve bh. jahte ulazi u autoindustriju

Derubis Yachts“, kompanija iz Viteza koja je javnosti postakla poznata nakon što je proizvela prvu bh. jahtu koja je izazvala veliki interes na evropskom i svjetskom tržištu, započela je rad na novom projektu.

Riječ je o luksuznoj kamp prikolici dužine 7 i širine 2,4 metra a prvi ugovori o prodaji već su sklopljeni. Novi proizvod označiće ulazak viteške kompanije u autoindustriju a donijeće i nove pogone i nova zapošljavanja .

– Kako smo i planirali, započeli smo sa izradom prototipa buduće luksuzne kamp prikolice Derubis Caravans – serija 7. U saradnji sa nekoliko kooperanatskih firmi, dovršavamo model u prirodnoj veličini upotrebom najsavremenijih materijala i tehnike do sada još neviđenih u ovoj branši. Želja nam je definitivno zauzeti vodeće mjesto po kvaliteti, dizajnu i apliciranim najnovijim tehnologijama – kaže za BiznisInfo direktor kompanije Denis Kraljević.

Hart d.o.o.: Namještaj po mjeri visoke kvalitete i poslovanje po svjetskim standardima

Postoje brojni razlozi za predstavljanje tvrtke Hart d.o.o. iz Viteza, koja se bavi proizvodnjom, prodajom i montažom pločastog i masivnog namještaja po mjeri.  Konkretan povod za tekst o ovoj uspješnoj obiteljskoj tvrtki je dobivanje Certifikata za bonitet A +, izdanog od strane bonitetne kuće CompanyWall business. Uvažavajući sve relevantne poslovne parametre  navedena bonitetna kuća razvrstava potencijalne suradnike i konkurentne tvrtke u različite bonitetne razrede temeljem njihove bonitetne ocjene i na taj način unosi red i visoku razinu sigurnosti na poslovno tržište. Certifikat bonitetne izvrsnosti predstavlja garanciju da poslovni subjekti s bonitetnom ocjenom izvrsnosti posluju uspješno i uživa povjerenje poslovnog svijeta, a tvrtka koja je zaslužila bonitetnu ocjenu A+ je ona koja ne pokazuje nikakve znakove za rizično poslovanje u budućnosti.  S takvim poduzećem ostale tvrtke mogu kvalitetno i uspješno surađivati, a uspješno poslovanje će se nastaviti i u budućnosti.

Na taj način je i formalno potvrđen status pouzdanosti, kojeg je ova tvrtka dokazala u svojoj poslovnoj praksi. Utemeljena 2003. godine, tvrtka Hart d.o.o. je prema riječima vlasnika gosp. Ante Čeke imala temeljnu viziju – napraviti prepoznatljiv i kvalitetan domaći proizvod, od domaćih materijala i sirovina, uz domaću pamet i znanje. Usvajajući radnu disciplinu radeći dugo godina u Švicarskoj, ovaj Vitežanin se kao jedini uposlenik tvrtke upustio u poslovnu avanturu. I uz sve prepreke koje se pred privatnom inicijativom i korektnim poslovanjem postavljaju u BiH uspio izgraditi stabilnu i pouzdanu tvrtku.

Proizvodnja pločastog namještaja / HART / Vitez, PC 96. BiH

Proizvodnja pločastog namještaja "HART" Vitez .U našoj raznolikoj ponudi možete izabrati neke od naših modela koje izrađujemo po Vašoj želji..Sav namještaj izrađujemo isključivo od punog drveta a naš stručni tim svaki komad dovodi sa visoke kvalitete..Posjetite naš izložbeni salon u PC96. Vitez ..

Posted by HART d.o.o namjestaj po mjeri on Ponedjeljak, 28. Novembar 2016.

Certifikat godi, ali je realnost nešto drugo

Što za Hart d.o.o. znači dobivanje certifikata kojim je potvrđena visoka kvaliteta poslovanja njegove tvrtke, gosp. Čeko odgovara: „U poslovnom smislu ovo znači formalnu potvrdu da smo na ispravnom putu, ma koliko taj put u poslovnom okruženju kakvo imamo na domaćem tržištu, bio težak i trnovit. Sigurno da nam dobivanje certifikata godi, ali realnost i problemi s kojima se svakodnevno susrećemo su nešto drugo“.  Aktualno vrijeme za poslovne ljude i privatne poduzetnike je vrlo teško, brojna su nerazumijevanja od vlasti prije svih, i to na svim razinama. Nepotrebno se kompliciraju stvari, počevši od onih osnovnih, vezanih za dobavljanje repromaterijala, ugovaranja poslova i naplate usluga, nelojalne konkurencije, pa do potpunog nemara vlasti, koja ne zna i ne želi na pravi način pomoći proizvođače. Pogotovo je to postalo vidljivo u vremenu pandemije, kada se pokazala sva nesposobnost za odgovarajuće reakcije vlasti. No, da se i u ovako nepoticajnom poslovnom okruženju može poslovati, dokazuje upravo Hart d.o.o.      

Nema malih i velikih poslova      

Nudeći tržištu kvalitetan proizvod i zaokruženo uslugu dizajna, proizvodnje, ugradnje i savjetovanja za sve kupce, Hart d.o.o. je stabilizirao tržišnu poziciju kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

„ Naši poslovni projekti vezani su prije svega za domaće tržište, od pojedinačnih narudžbi pa sve do velikih projekata opremanja ureda, škola, banaka, bolnica i velikih objekata. Značajno smo prisutni i na inozemnom tržištu, prije svega Republike Hrvatske. Ovisno o razvitku situacije sa pandemijom, namjera je nastaviti pozitivan poslovni trend i rasti onoliko koliko nam vrijeme i okruženje dopuštaju“.

Naglašavaju predstavnici tvrtke o aktualnim poslovima i planovima.

Poslovna filozofija koju su primijenili u ovom poduzeću i koja je koliko jednostavna kao zamisao i teška u praksi je temelj planova za budućnost. A ona se sastoji u rečenici: Mijenjajmo svijet, počevši od mijenjanja samog sebe“. Rigorozna poslovna i financijska disciplina u preuzimanju poslova, u plaćanju obveza,  kao i u naplati potraživanja, te uvođenje reda u poslovanju kako u samoj tvrtki i u svim odnosima s uposlenicima, dobavljačima, kupcima i komitentima, jedini je način da se opstane i raste u teškom vremenu kojeg živimo.