Snijeg je padao s drveća na električne vodove u saveznim državama Tirolu, Salzburgu, Štajerskoj i Koruškoj
Prvi veći snijeg pao je u austrijskim Alpama i uzrokovao u srijedu nestanak električne energije u 9.800 domova. Snijeg je padao s drveća na električne vodove u saveznim državama Tirolu, Salzburgu, Štajerskoj i Koruškoj.
Nekoliko cesta i željezničkih pravaca je zatvoreno jer su blokirani srušenim drvećem ili postoji rizik od lavina. Početak zime oslobodio je nastave učenike jedanaest škola u Koruškoj.
Nakon teške bolesti, na svoj 80. rođendan preminula je hrvatska spisateljica, kritičarka i dramaturginja Mani Gotovac.
Kolege i prijatelji oprostili su se od naše omiljene spisateljice, kritičarke i dramaturginje Mani Gotovac. Gotovac je, nakon teške bolesti, preminula u bolnici na svoj 80. rođendan.
Zlatko Vitez, kazališni, televizijski i filmski glumac:
“Bio sam gotovo dio obitelji Mani Gotovac, još od mladosti često su nam se kazališni putevi susretali, a pogotovo kad je ona pratila rad dramskog kazališta Gavella. Polemizirali smo često, ali smo se cijeli život voljeli. Upravo sam se danas spremao posjetiti je…
Izrazila je želju da dođem, da se oprostimo. Čuli smo se prošli tjedan, bila je u teškom stanju, bilo mi je žao što je patila, ali završila je hrabro kako je i kročila kroz život bez obzira na nesreće koje je imala u životu. A u kazalištu je ostavila neizbrisiv trag. Bila je intendantica splitskog kazališta, pa riječkog, gdje god je ona bila – bilo je živo, bilo je burno. Živjela je dobro, ljudi su voljeli Mani Gotovac, a ona je voljela kazalište.
Nadasve je voljela glumce i glumice i s njom zapravo odlazi jedna dobra epoha kazališta. Napisala mi je i tekst za monografiju koja bi trebala izaći u povodu moje 50. obljetnice rada. Tekst je stvarno jedna briljantna analiza – ne samo mene nego i mog kazališnog djelovanja i kazališta tog vremena…”
Aleksandar Stanković, urednik i voditelj “Nedjeljom u dva”:
“Bila je plaha i imala je tremu. Prije emisije, naravno. U emisiji je trema nestala. I kao pisac i kao živ čovjek koji govori, Mani je znala s riječima. U svijetu u kojem je infantilnost dominantan mentalitet i u kojem se čini da je sve rečeno, u kojem se čini da kamo god zakoračimo, dospijevamo na područje koje je već okupirano propagandom, reklamom ili nekom drugom bukom. E, pa upravo u takvom svijetu zgodno je bilo divaniti s Mani Gotovac. Ako ništa drugo, zgodno je bilo čuti da je za ovo društvo, sa svojih sedamdeset i nešto godina, ona već odavno zrela za groblje, ali da se ona ne da na groblje, upravo takvom društvu usprkos.
Osim toga, zgodan je i njezin odgovor na pitanje što kao žena od teatra misli o kazalištu u Hrvatskoj. – Dragi moj, u Hrvatskoj pravog kazališta nema! A pravog kazališta nema zato što se u Hrvatskoj nitko ne jebe.“ Borna Armanini, filmski redatelj: “Noćas je preminula Many Gotovac, poštovana, čitana, mudra žena. U ovoj provincijalnoj kulturi njena je prisutnost bila na neki način oslobađajuća. Jučer sam joj bio u bolnici, bila je sasvim prisebna, bio joj je rođendan.
Rekla je: – Roditi se, teško je… Ali umrijeti… Doživjela je osamdeseti rođendan, živjela je nevjerojatno punokrvan i sretan život koji je u većem svom dijelu bio pun ljubavi i kreacije. Što više čovjek može poželjeti od života? Laku noć, draga prijateljice, teto, učiteljice – laku noć!”
Velimir Visković, književni kritičar:
S Mani sam bezbroj puta bio na književnim tribinama na kojima se govorilo o njezinim knjigama. Govorio sam na stotinama, možda i tisućama drugih tribina i promocija, ali nikad nisam vidio toliko emotivno potresenih ljudi u publici; da, Mani je znala govoriti o emocijama, prenijeti ih svojoj publici. A publika ju je obožavala. Odlazak Mani golem je gubitak za naše kazalište i književnost, ali jednako će nedostajati njezina karizma našem javnom kulturnom životu, magnetičnost njezine pojave i njezinih riječi, a meni osobno nedostajat će osoba kojoj mogu sve povjeriti, koja će sve razumjeti. I kad treba primiti me za ruku i šutjeti sa mnom.”
Blagdani i prazničko raspoloženje već se osjete u zraku. Blagdanska groznica uskoro kreće, a dućani i trgovački lanci kao i svake godine postaju središte zbivanja. Umatanje poklona, potraga za party outfitom, biranje dekoracije i guranje punih kolica iz nabavke… samo su dio atmosfere koja će uskoro zavladati mallovima.
Iako je za mnoge upravo ovo najljepše doba godine zbog darivanja, zabava, fine hrane i putovanja, blagdanska groznica sa sobom neizbježno donosi i razinu stresa. Kako bi ove zime u miru dočekali Božić i maksimalno uživali u odmoru uz najmilije, u nastavku donosimo ‘to do’ listu koju vrijedi napisati i ispuniti prije praznika.
Zimski praznici su sinonim za hedonizam i ‘onaj’ spokojni osjećaj opuštanja uz prigodne pjesme, mirisne kolače, tople napitke, cozy atmosferu i Božićne filmove. No, sve ono što dolazi prije samih blagdana, mnogi će se složiti, donosi anksioznost i nervozu. Kako tome doskočiti? Prije svega bitno je krenuti s planiranjem na vrijeme.
Kraj studenog idealan je za organizaciju prioriteta u nadolazećem mjesecu. S obzirom na bogatu ponudu zabavnih događanja i društvenih manifestacija već se otprilike zna što nas očekuje. Osim toga, kućna druženja pametno je isplanirati unaprijed kako bi na vrijeme obavijestili goste i pripremili sve za okupljanje. Zabave i partyji, ručkovi i domjenci, pokloni, čišćenje stana, kuhanje, odlazak na manikuru i frizuru, dijeta i vježbanje, stalni posao ili školovanje.
Zvuči poprilično hektično, no mjesta za paniku zaista nema. Uz šalicu kave već danas isplanirajte nadolazeći mjesec kako bi se tjedan dana prije blagdana posvetili samo sebi i prepustili uživanju koje blagdani zaista donose.
Otvaranje kalendara uz papir i olovku zvuči kao dobra ideja za početak jer ‘countdown’ do Božića već je počeo. Okvirni budžet pametno je odrediti po tjednima uzimajući u obzir broj zabava, ručkova i večera koje planiramo organizirati ili na koje planiramo ići. Pokloni čine odvojeni dio cijelog proračuna kao i nabavka hrane te prigodnih dekoracija.
Ako želite izbjeći gužve i duge redove, online kupovina uštedjet će vam živce i novce jer su ‘mid sale’ rasprodaje već krenule. Najveći dio cijele blagdanske groznice ustvari i pripada cijeloj strci oko poklona, stoga se unaprijed pripremite i dočekajte sezonu darivanja spremni.
Pretrpani životni prostor izvor je nervoze, a nered za blagdane u domu ne želi nitko. Kućanske poslove rasporedite po danima u skladu s ostalim obavezama, uključite i ostale članove obitelji. To uključuje generalno čišćenje, pregledavanje dekoracije i izbor ovogodišnjeg seta za jelo i posluživanje, organizacija ormara i popis hrane i potrepština po kuhinjskim ladicama.
Što se tiče kulinarskog dijela, većinu suhih kolača sasvim je prihvatljivo pripremiti unaprijed. Sve popularnije raw verzije raznih torti, pita i malih zalogaja možete pripremiti i tjedan dana prije samog Božića. Internet je mjesto nepresušne inspiracije, a pregršt novih ideja svake godine uoči blagdana poznati kuhari nam ‘serviraju’ na svojim profilima.
Osim tradicionalnih recepata ove godine neka kuhanje za prijatelje i obitelj bude prilika za isprobavanjem nekih novih jela. Blagdanska groznica ne mora biti stresna ako svakom danu pristupite s realističnim ciljevima uz pridržavanje rasporeda i zadanih okvira.
Obavještavamo sve građane općine Vitez, da će
udruženje dijabetičara djece i mladih ”Slatki osmijeh” Vitez, dana 14. 11.
2019. godine, u vremenu od 10 do 14 sati, u prostorijama centra za mlade, pored
Gradske knjižnice, vršiti besplatno mjerenje šećera u krvi, za sve
zainteresirane.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) danas su predstavili rezultate trgovinske razmjene BiH sa svijetom za devet mjeseci 2019. godine. Prema podacima VTK-a izvoz iz BiH od siječnja do rujna iznosio je 8,95 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je pad za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Istovremeno uvoz u BiH je iznosio 14,93 milijarde KM, što je porast za 2,29 posto u odnosu na prošlu godinu. Stoga je deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom iznosi 5,97 milijardi KM i povećan je za 8,9 posto.
Nema rasta ”Neke stvari koje su utjecale na ovakav obujam jeste da je početkom 2019. godine ubilježen neočekivan povećan razvoj ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji. Tu naglašavamo da je Italija izašla iz tehničke recesije, GDP u Italiji je porasta za 0,2 posto. Velike ekonomije eurozone Francuska i Španija ostvarile su rast od 0,3 i 0,7 posto. Njemačka je neočekivano zahvaljujući građevinskoj djelatnosti, nekim kapitalnim ulaganjima, isto zabilježila rast.
Međutim, globalno političke tenzije, rast protekcionizma i američko-kineski trgovinski rat daju negativne konotacije ekonomiji, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH”, pojasnio je Nihad Bajramović, zamjenik glavnog tajnika VTK-a.
Bajramović je dodao da trenutna stopa rasta uvoza i izvoza nisu dovoljni za ekonomski rast BiH.
”Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na europske zemlje neophodne su povećane investicije koje ne možemo očekivati dok ne provedemo reforme trenutnog stanja”, kazao je Bajramović. Schengen Naglasio je da je razlog nepovoljnog investiranja leži u nepovoljnom poslovnom okruženju u BiH u usporedbi s drugim zemljama. Dodao je da je prema istraživanjima pojedinih svjetski poznatih ekonomskih časopisa BiH svrstana na 90. mjesto po mogućnostima investiranja.
”Ovo je jasna poruka potencijalnim investitorima kakav ambijent mogu očekivati ako se odluče investirati u BiH: Stoga je od ključnog značaja da promijenimo to stanje. Mi u VTK-a već izvjesno vrijeme radimo i naglašavamo, završili smo promociju naše publikacije ‘Digitalna transformacija BiH’, i smatramo da upravo ovo poslovno okruženje možemo poboljšati sa digitalizacijom.
Kako? Na način da svatko u svom segmentu digitalizira svoje poslovanje, a posebno da se sve razine vlasti digitaliziraju i da naš potencijalni investitor u BiH, kao i naši privrednici koji već rade u BiH, imaju brži način poslovanja”, istaknuo je Bajramović, te dodao da VTK podržava inicijativu “Malog Schengena“, koja bi znatno unaprijedila poslovanje u regiji.
Belma Hasić iz sektora makroekonomski sustav VTK-a BiH ukratko je obrazložila šta se događala s razmjenom BiH u proteklih devet mjeseci. Razlog pada ”Razlog pada izvoza, između ostalog uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera. Što je uzrokovalo pad recimo u Njemačku oko 33 milijuna KM. Zatim ekonomskim problemima u Turskoj, odnosno neprovođenjem sporazuma o slobodno trgovini. Izvoz u Tursku je smanjen za oko 44 milijuna KM u odnosu na prošlu godinu.
Također, takse koje primjenjuje Kosovo uslijed kojih je ukupan izvoz smanjen preko 90 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno 105 milijuna KM”, pojasnila je Hasić. Dodala je kako je Europska unija i dalje glavni partner BiH i u koju se izvozi oko 73 posto ukupnog izvoza, a da je najznačajniji partner po obimu razmjene Hrvatska. Zatim slijede zemlje CEFTA-e s kojima je smanjen izvoz za 0,3 posto, a povećan uvoz za četiri posto.
S ostalim tržištima najveći obim razmjene BiH ostvaruje s Turskom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, a izvoz prema sve tri zemlje je pao u odnosu na prethodnu godinu.
Općinski odbor Zajednice žena HDZ BiH Vitez Kraljica Katarina Kosača zajedno s Gradskim kazalištem mladih Vitez organizira dobrotvornu aktivnost, u sklopu koje će biti odigrana predstava „Čistačice“ GKM-a Vitez. Predstava je na rasporedu u četvrtak, 14.studenoga s početkom od 19,00 sati u Kazališnoj dvorani Vitez.
Cijena ulaznice je 3 KM, a novac koji će biti prikupljen usmjerit će se za pomoć dvije obitelji iz Viteza.
„Kako nam se bliži blagdansko vrijeme otvorimo svoja srca i pomozimo potrebitima“, poručili su organizatori.
Prošle godine je priznanje otišlo u ruke 32-godišnjeg Edinsona Cavanija, napadača Urugvaja i Paris SG-a, a nagradu su osvajali majstori kao što su Roberto Baggio, Ronaldo, Ronaldinho, Alessandro Del Piero, Roberto Carlos, Andrij Ševčenko, Francesco Totti, Iker Casillas, Zlatan Ibrahimović, Andreas Iniesta…
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić (34) u utorak je u Monte Carlu primio još jedno veliko priznanje u svojoj uspješnoj karijeri, nagradu “Golden Foot”.
– Čast mi je primiti ovu nagradu. Vraćam se na svoju najbolju razinu, što sam pokazao u posljednjoj utakmici. Do kraja godine me čeka još sedam važnih utakmica i vjerujem da ću nastaviti igrati dobro – izjavio je Modrić na svečanosti u Monte Carlu. Radi se o nagradi koja se dodjeljuje nogometašima za postignute individualne i momčadske uspjehe te za iznimnu osobnost i karizmu, a u konkurenciji su isključivo nogometaši koji imaju najmanje 28 godina.
Luka je u Monaco otputovao u utorak privatnim zrakoplovom. Odmah nakon priredbe vraća se u Opatiju kako bi se pridružio suigračima u pripremi za utakmicu protiv Slovačke. Osim lijepog priznanja, dobitnik ima čast ostaviti otisak stopala na kneževskoj Promenadi šampiona u Monacu.
Nagrada se dodjeljuje od 2003. godine, a zanimljivo ovo je jedna od rijetkih nagrada koju nisu dobili niti Leo Messi niti Cristiano Ronaldo.
Prošle godine je priznanje otišlo u ruke 32-godišnjeg Edinsona Cavanija, napadača Urugvaja i Paris SG-a, a nagradu su osvajali majstori kao što su Roberto Baggio, Ronaldo, Ronaldinho, Alessandro Del Piero, Roberto Carlos, Andrij Ševčenko, Francesco Totti, Iker Casillas, Zlatan Ibrahimović, Andreas Iniesta… Kapetan Vatrenih i veznjak Real Madrida je prošle godine osvojio četiri velika priznanja, a niz je nastavio i ove godine još jednom velikom nagradom.
Lani je dobio nagradu za najboljeg igrača svjetskog prvenstva u Rusiji, proglašen je najboljim igračem Europe u izboru Europske nogometne federacije (UEFA), te najboljim igračem svijeta u izboru Međunarodne nogometne federacije (FIFA), a kao kruna svega stigla je i Zlatna lopta koju dodjeljuje ugledni francuski magazin France Football Modrić je tijekom karijere osvojio 21 klupski trofej, te srebro u dresu hrvatske reprezentacije na posljednjem svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. godine.
S Real Madridom je osvojio četiri Lige prvaka, četiri svjetska klupska prvenstva i jedno španjolsko prvenstvo, dok je s Dinamom tri puta bio hrvatski prvak.
NIZ PROBLEMA povezanih s nekvalitetnim snom može za trećinu povećati razinu emocionalnog stresa kod pojedinca, rezultati su nove studije znanstvenika s kalifornijskog Berkeleyja.
Oni su nedavno proveli istraživanje kojim su željeli ustanoviti na koji način nekvalitetan i loš san može utjecati na mentalno stanje neke osobe.
Za vrijeme studije ispitano je gotovo 330 osoba u dobi između 18 i 50 godina, a njezini su rezultati objavljeni u stručnome časopisu “Nature Human Behavior”.
U prvome dijelu studije znanstvenici su koristili MRI i polisomnografiju (studiju spavanja) kako bi izmjerili moždane valove kod 18 mladih odraslih osoba dok su gledali neke emocijama nabijene videosnimke. Potom su ih prvi put pratili nakon kvalitetnog i dobrog sna, a drugi put nakon neprospavane noći.
Nedugo pošto su pregledali videosnimke sudionike studije zamolili su da ispune upitnik kojim su procijenili razinu stresa, piše Independent.
Znanstvenici su ustanovili da, nakon nekvalitetnog sna tijekom noći, medijalni prefrontalni korteks u mozgu ispitanika, koji pridonosi ublažavanju tjeskobe, ne funkcionira onako kako bi trebao. Istodobno su otkrili da su “dublji” emocionalni centri mozga pretjerano aktivni.
Rezultati su replicirani u drugom istraživanju u kojem je sudjelovalo 30 ispitanika u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama života.
Istodobno je provedena i online studija kojom se mjerila kvaliteta sna i razina tjeskobe kod 280 mladih ljudi i osoba srednje životne dobi u razdoblju od četiri dana.
Pokazalo se da nekvalitetan san može povećati razinu emocionalnog stresa kod nekih osoba za čak 30 posto.
Profesor Matthew Walker, jedan od autora studije, kazao je da su njegovi kolege uspjeli identificirati novu funkciju dubokog sna, onu koja smanjuje anksioznost tijekom noći na način da reorganizira veze u mozgu.
Dr. Eti Ben Simon, jedna od autorica studije, kazala je da istraživanje upućuje na to da nedovoljno sna povećava razinu tjeskobe i obratno, da dubok san pridonosi smanjenju takvog tipa stresa.
“Osobe koje pate od anksioznih poremećaja redovito se žale na poremećaj u obrascima spavanja. No poboljšanje kvalitete sna rijetko se smatra kliničkom preporukom za smanjenje anksioznosti. Naša studija ne samo da uspostavlja uzročnu vezu između sna i tjeskobe, nego i prepoznaje vrstu dubokog sna koji nam je prijeko potreban za smirenje”, rekla je Simon.
Brojni adolescenti u dobi između 12 i 18 godina tijekom noći bi trebali odspavati između osam i devet sati, a odraslim osobama u dobi između 18 i 65 godina preporučuje se san u trajanju od sedam do devet sati.
Nedavno istraživanje otkrilo je i to da bi spavanje tijekom noći kraće od šest sati moglo udvostručiti rizik od rane smrti kod ljudi koji pate od kroničnih bolesti.
Posljedice nesanice idući dan osjećamo kao umor. Umor je tjelesni i psihički fenomen, a odražava se na koncentraciju, poremećaj pažnje i pamćenja.
Neispavana osoba lakše griješi u poslu, nesigurna je i razdražljiva. Istodobno se smanjuje i tolerancija na stres.
RAVNATELJSTVO civilne zaštite izvijestilo je o nevremenu koje je jučer poharalo Jadran. Donosimo pregled po županijama.
Dubrovačko-neretvanska županija: Lapadska obala zatvorena za promet
12. studenog u prijepodnevnim satima olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom i kišom zahvatilo je Dubrovačko-neretvansku županiju. Županijski Centar 112 Dubrovnik je poslije 10:00 sati zaprimio više dojava i zahtjeva za angažiranjem žurnih službi.
U NP Mljet srušilo se nekoliko borova na D120, dojavljeni su odroni na D8 u mjestu Slano i cesti Prižba – Brna, srušeno je nekoliko telefonskih stupova, stupova električne mreže te stabala i grana u više naselja (Lovorno, Bosanka, Mandaljena, Vela Luka, Polače). U 01:59 sati (13. studenog) primljena je informacija od JVP-a Konavle da je zbog velike razine plime, na Lapadskoj obali, more došlo do ulaza u kuće koje se nalaze uz rivu.
U par kuća je more ušlo u prizemlja i putem odvodnih kanala. Vatrogasci su pristupili ispumpavanju, vode ali su prekinuli intervenciju dok se more ne povuče. Lapadska obala je zatvorena za sav promet od 3:00 sata. O navedenom događaju obaviještene su nadležne službe. Voditeljica Službe civilne zaštite Dubrovnik obišla je mjesto događaja. Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
Splitsko-dalmatinska županija: Poplavljene kuće i poslovni prostori
12. studenog od 11:30 sati olujno nevrijeme, praćeno jakim južnim vjetrom i kišom, zahvatilo je Splitsko-dalmatinsku županiju. Nevrijeme je izazvalo probleme u pomorskom i cestovnom prometu. Zaprimljene su dojave o odronima na prometnice, rušenju stabala i grana te stupova javne rasvjete i prometne signalizacije.
Primljeno je i nekoliko dojava o oštećenjima na stambenim zgradama i drugim objektima. Na trogirskom području (Seget – Vranjica) bilo je problema u opskrbi električnom energijom. Od 15:30 sati vjetar se polako smirivao. Oko 3:00 sata (13. studenog) južni vjetar je ponovo počeo jačati.
Stablo je palo preko većeg dijela državne ceste D8 u naselju Brzet (Omiš) te se promet odvijao uz regulaciju policije. U naselju Pisak (Omiš) došlo je do pojave odrona na prometnici. Zbog kvara na „VP 10kV Broćanac“, u vremenu od 02:10 do 03:30 sati, bez opskrbe električnom energijom bili su potrošači u naseljima Broćanac, Korušca, Lećevica i Kladnjice.
U vremenu od 4:00 do 6:00 sati primljene su dojave o poplavljivanju nekoliko obiteljskih kuća i poslovnih prostora (u Kaštel Štafiliću, Trogiru, Segetu, Kaštel Sućurcu). Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
Šibensko-kninska županija: Ostali bez struje
12. studenog od 13:40 sati olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom i kišom zahvatilo je Šibensko-kninsku županiju. Vatrogasne postrojbe imale su 25 tehničkih intervencija uklanjanja stabala i drugih objekata s prometnica i kuća na području Šibenika, Grebaštice, Brodarice, Vodica, Tisnog, Zatona, Primoštena i Dubrave. Poduzeća “Ceste Šibenik” i “Komunalno redarstvo” s “Gradskim zelenilom” odradili su 13 intervencija uklanjanja stabala s prometnica i gradskih ulica. Dojavljen je pad stabala na četiri vozila u Šibeniku, pad stabla na kiosk Tiska i obiteljsku kuću te nasukavanje dvije jedrilice otrgnute s veza.
Zbog kvara, bez električne energije kraće vrijeme bili su potrošači elektroopskrbnog sustava u naseljima Dubrava kod Šibenika, Primošten Burnji, Protege – Danilo Biranj i Siverića kod Drniša, dok se kvar u napajanju kninskog vodovoda u mjestima Golubić i Strmice još uvijek otklanja.
Zbog visoke razine mora, tijekom noći, izvršene su dvije tehničke intervencije ispumpavanja iz prizemnih prostorija (Rogoznica i Vodice). More je poplavilo i dijelove obale u Šibeniku, Rogoznici, Vodicama i Tisnom. Zbog jakog vjetra i grmljavine, od 01:02 sati bez opskrbe električnom energijom su potrošači u naseljima Konjevrat, Žaborić, Grebaštica, Jadrtovac, Špardići (oko 1800 korisnika). Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
Zadarska županija: Grane i stabla padali na prometnice
12. studenog oko 14:00 sati olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom i kišom zahvatilo je Zadarsku županiju. Županijski centar 112 Zadar zaprimio je dojave o odronu kamenja (Jurjevac, Rovanjska), poplavljenom kolniku (Obala kneza Trpimira u Zadru), otrgnutoj brodici (Karinski zaljev), oštećenju brodica (Zadar, Foša). Tijekom noći je zaprimljeno i više dojava o padanju stabala i grana na prometnice (Zadar, Zadar – Bibinje, Sukošan). Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
12. studenog u prijepodnevnim satima jak južni vjetar zahvatilo je Primorsko-goransku županiju. Jak vjetar je tijekom dana i večeri 12. studenog izazvao probleme u pomorskom i cestovnom prometu. Na riječkoj tržnici zbog vjetra je došlo do dizanja mora. U Lovranu je došlo do pada stabla, bez daljnje štete. Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
12. studenog oko 18:00 sati olujno nevrijeme praćeno jakim južnim vjetrom i kišom zahvatilo je Istarsku županiju. Županijski centar 112 Pazin primio je više dojava građana, 16 dojava o srušenim stablima na prometnice. Vatrogasne ekipe su iste promptno uklonile. Zbog velikih valova i plime poplavljena je dionica D 75 kod Antenala (Novigrad) koja je bila zatvorena za sav promet od 19:43 do 00:30 sati (13. studenog) te lokalna prometnica ŽC 5214 kod Zambratije koja je zatvorena za sav promet od 22:22 sati.
Poplavljeni su dijelovi grada Umaga koji su najviše izloženi južnom vjetru (Riječka ulica, Moela i Trg Slobode u starom gradu gdje je JVP Umag imala tri intervencije zbog prodora vode u stambene i ugostiteljske objekte). JVP Pula je imala jednu intervenciju ispumpavanja vode u kući u naselju Smoljanci (općina Svetvinčenat).
Na dijelovima područja općina Svetvinčenat, Sv. Petar u šumi, Kanfanar, Oprtalj i Sv. Lovreč došlo je do prekida u opskrbi električnom energijom. Zaprimljeno je i nekoliko dojava o nagnutim stupovima HEP-a te oštećenim prometnim znakovima. Prema izvješću VOC-a, JVP Pula je imala osam tehničkih intervencija uklanjanja stabala i jednu intervenciju uklanjanja skele koja je pala na kuću; JVP Rovinj četiri intervencije pomicanja vozila u Rovinju s rive i jednu intervenciju uklanjanja stabla; JVP Poreč dvije intervencije uklanjanja stabala te jednu intervenciju vađenja vozila iz vode na kolniku kod Antenala; JVP Pazin četiri intervencije uklanjanja stabala te JVP Labin dvije intervencije uklanjanja stabala.
Promet na Istarskom ipsilonu od 05:52 sati je u prekidu od čvora Kanfanar do Pule zbog vode na kolniku, najviše kod čvora Bale. Nema dojava o ozlijeđenim osobama.
Izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o BiH kao tempiranoj bombi snažno je eksplodirala, i to ne samo u toj zemlji. Općenito su Macronove ocjene o zapadnom Balkanu iz intervjua The Economistu ocijenjene pretjeranim i suvišnim, a posebno žestoko reagirali su bošnjački političari i javnost na konstataciju o potencijalnoj opasnosti koja prijeti iz BiH zbog povratka džihadista iz Iraka i Sirije.
Bošnjaci su podsjetili Macrona da se iz njegove zemlje ISIL-u pridružilo pet do šest puta više ekstremista nego iz BiH. Iako ne treba podcjenjivati opasnost od najavljene deportacije poraženih džihadista, teško da dvjestotinjak njih koji bi mogli biti vraćeni u BiH predstavlja išta veću prijetnju od istog procesa s kojim će se suočiti i većina drugih europskih zemalja. Jedina razlika je što u BiH dolaze na puno plodnije tlo nego što je u drugim državama. Macron bi, kao i drugi europski i svjetski lideri, trebao biti svjestan da su od poraženih terorista za stabilnost BiH, pa i cijele regije, mnogo opasniji radikalizmi koji tinjaju u ovoj zemlji, i to na svim trima stranama.
Nezadovoljstvo statusom svog naroda u daytonskoj BiH gurnulo je velik broj Bošnjaka, Srba i Hrvata u nacionalni ekstremizam i netrpeljivost prema drugima. Bošnjaci su nezadovoljni što unatoč brojčanoj dominaciji ne mogu upravljati državom, Srbe ljuti ugrožavanje autonomije entiteta RS, koji smatraju svojim, a Hrvati su ogorčeni višegodišnjom majorizacijom i gaženjem političkih prava. A Macron ima problema s rejtingom na zapadnom Balkanu jer je obilježen kao glavni kočničar nastavka integracije zemalja ove regije u EU.
Njegovo “ne” Albaniji i Sjevernoj Makedoniji shvaćeno je i u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu kao poruka da od njihova članstva u EU nema ništa. Balkanske zemlje osjećaju se izdanima od EU-a i teško da ih umjesto davno obećanog pridruživanja može zadovoljiti najavljeno “partnerstvo” s EU-om. Zato su neke od njih već najavile zaokret prema istočnim integracijama kakve se, nije tajna, odavno nude ovom dijelu Europe. Štoviše, u Ohridu je proteklog vikenda dogovoreno jače povezivanje unutar same regije, i to kroz ideju simbolično nazvanu “mini Schengen”.
Riječ je o projektu iza kojeg stoje vlasti Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, a čija je bit potpuno otvaranje granica za ljude i robu među trima spomenutim zemljama te u sljedećem razdoblju s BiH, Kosovom i Crnom Gorom. Kreatori stvaranja “nove Jugoslavije” s Albanijom, a bez Hrvatske i Slovenije, kao argument navode ekonomske razloge, ali i kulturološke i druge veze koje postoje među državama i narodima koji žive u njima. Kako se moglo i očekivati, u BiH su podijeljene reakcije na tu inicijativu, a najskloniji su joj srpski politički predstavnici.
Šanse da “mini Schengen” zaživi na zapadnom Balkanu značajno su smanjene negativnim stavom Crne Gore, kao i kosovskim ucjenjivanjem promjenom odnosa Srbije prema svojoj “južnoj pokrajini”, a zapravo najmlađoj europskoj državi. Kao i u slučaju BiH, tako je i problem odnosa među zemljama cijele ove regije nemoguće riješiti (samo) gospodarskom suradnjom kojom “mašu” zagovornici “mini Schengena”, uključujući one iz EU-a i SAD-a. Balkan ne može stabilizirati nikakva ekonomija sve dok su unutar ovog prostora prisutne nacionalne tenzije.
Koje, uz krvavu prošlost, podgrijavaju neriješena nacionalna pitanja. Na Kosovu i u Crnoj Gori srpsko, u Srbiji i Makedoniji albansko, a u BiH i bošnjačko i srpsko te posebno hrvatsko. Perspektiva članstva u EU jedina je vizija budućnosti koju su prihvatili svi narodi i države na zapadnom Balkanu. Zato je i rješavanje njihovih unutarnjih i međusobnih problema jedino moguće uz proces pridruživanja EU.
Zatvaranjem tih vrata za zapadnobalkanske države francuski predsjednik i njegovi istomišljenici u EU zapravo doprinose destabilizaciji ovog prostora više nego povratnici sa sirijsko-iračkog ratišta. Ne “tempirana bomba”, već prava “nuklearna eksplozija” prijeti jugoistoku Europe odgurne li ga EU od sebe na način kako je to, pod pritiskom nekoliko članica, uradio na posljednjem summitu.
Posljedice eksplozije unutar “nove Jugoslavije” odnosno “mini Schengena” bile bi razorne i za one koji se od njega ograđuju svojim “schengenskim berlinskim zidom”.
