Na kraju nikad kraće i čudnije predizborne kampanje hrvatski birači u domovini i inozemstvu izići će na birališta i odlučiti tko će voditi Hrvatsku sljedeće četiri godine. Sve se to s pozornošću prati i u susjednim zemljama, a posebno u Bosni i Hercegovini koja s Hrvatskom dijeli najdužu granicu, ali i zemlji u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda.
Koliki je značaj Hrvatske, ne samo za bh. Hrvate već i za BiH u cjelini, najbolje se vidjelo na primjeru lobiranja za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom. Tog uspjeha BiH sigurno ne bi bilo bez svesrdne pomoći hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem. S njim smo razgovarali o međudržavnim pitanjima, unutarnjim procesima u BiH i europskoj budućnosti ove zemlje, ali i budućnosti Europske unije, međudržavnim odnosima Hrvatske i BiH te, naravno, predstojećim izborima za Hrvatski sabor.
Pred hrvatskim državljanima u srijedu je jasan izbor. Republika Hrvatska će ili nastaviti ići naprijed, povećavati kvalitetu života građana i jačati svoj utjecaj u Europi i svijetu, ili slijedi povratak na staro u neizvjesnost, nestabilnost i međunarodnu izolaciju. U proteklih osam godina HDZ je bio i ostao najsnažnija hrvatska stranka jer je isporučio građanima što je obećao. Naš program su naša postignuća u ova dva mandata, kao i rješenja koja smo ponudili za sve izazove pred Hrvatskom. SDP ne nudi ništa, nema kandidata za premijera, već se očajnički skriva iza Zorana Milanovića, koji kršenjem Ustava pokazuje svoj odnos prema samim temeljima naše države i demokracije. Dokazali smo se u upravljanju brojnim krizama koje su nas zadesile.
Zaštitili smo hrvatske građane i obitelji, očuvali socijalnu koheziju te osigurali da se gospodarstvo brzo oporavi i da raste po najbržim stopama u EU. Ostvarili smo strateške ciljeve unatoč krizama. Hrvatska je ponosna članica Schengena, europodručja i Europskog stabilizacijskog mehanizma, a na putu smo i prema OECD-u. To je smjer koji smo zacrtali za Hrvatsku, dok je naši politički konkurenti na čelu s kršiteljem Ustava žele odvući u ruski kamp. Naše politike odražavaju i naše domoljubne i obiteljske vrijednosti. Vratili smo Dan državnosti na 30. svibnja, a 18. studenoga proglasili smo Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Trajno smo zahvalni hrvatskim braniteljima kojima dugujemo slobodnu Hrvatsku. Izgradili smo četiri veteranska centra i gradit ćemo ih još pet, a donijeli smo i Zakon o hrvatskim braniteljima i riješili statusna pitanja pripadnika HVO-a. Regulirali smo rad nedjeljom kako bismo radnicima omogućili da nedjelju provedu s obitelji te osigurali da se rad nedjeljom plaća 50 posto više. Donijeli smo Zakon o hrvatskome jeziku kako bismo njegovali i razvijali hrvatski jezik, a ljevica je prema tom zakonu pokazala prijezir, dok ga je tzv. desnica odbila podržati u Hrvatskom saboru.
U novom mandatu jamčimo veće plaće, veće mirovine, daljnji gospodarski rast, snažnu podršku umirovljenicima te razvoj gospodarstva u smjeru zelene i digitalne transformacije, a ulagat ćemo i u obrazovanje te u demografsku revitalizaciju Hrvatske.
Večernji list: Po vašoj procjeni, koliko će sve ono što se događalo oko raspisivanja izbora i kandidature predsjednika Republike utjecati na ishod izbora?
– Hrvatski birači su ozbiljni i odgovorni ljudi i neće se dati prevariti. Kada je SDP početkom ožujka shvatio da će u poštenoj izbornoj utakmici doživjeti težak poraz, napravljena je diverzija da izbore pokuša dobiti mimo pravila, uz grubo kršenje Ustava. Rezime svega je da je Grbin abdicirao s mjesta predsjednika SDP-a, a Milanović više nije predsjednik svih građana. Milanović je mogao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika, kandidirati se na parlamentarnim izborima, pa bismo imali sučeljavanja i predstavili rezultate naših vlada te viziju za budućnost Hrvatske. Primjerice, u mandatu Vlade SDP-a, dok je Milanović bio premijer, plaće i mirovine rasle su za 3 posto, a u našem mandatu za više od 60 posto. U našem idućem mandatu prosječnu mjesečnu plaću želimo povećati za još 30 posto, na 1600 eura, a prosječnu mirovinu na najmanje 750-800 eura.
U Milanovićevu mandatu izgubljeno je 55 tisuća radnih mjesta, a u osam godina naše Vlade otvoreno je više od 200 tisuća novih radnih mjesta. U iduće četiri godine stvorit ćemo preduvjete za otvaranje dodatnih 125 tisuća radnih mjesta. Od Milanovićeve Vlade naslijedili smo neinvesticijsku razinu kreditnog rejtinga, tzv. kreditno smeće, a danas je Hrvatska na korak do A rejtinga.
Uvest ćemo Hrvatsku u OECD te ćemo dosegnuti najmanje 80 posto prosjeka razvijenosti Europske unije (2016. smo bili na 62 posto, sada smo na 76 posto, na razini Mađarske). Svjesni da imamo još posla pred sobom, želimo obnoviti povjerenje birača i nastaviti raditi kako bi Hrvatska bila još uspješnija, pravednija i uređenija zemlja.