Svi najvažniji svjetski mediji ovih dana prenose vijest o sastanku 150 znanstvenika na Harvard Medical School u Bostonu. Susret je zatvoren za javnost, a sudionicima navodno nije bilo dopušteno koristiti bilo kakav oblik komunikacije za njegova trajanja.
Tema skupa: stvaranje umjetnoga ljudskog genoma.
Geni su osnovne materijalne jedinice nasljeđivanja, dok je genom skup svih gena u jednoj stanici. Umjetni genom bi nastao uporabom kemikalija kojima bi se proizveo DNK kakav sadrže ljudski kromosomi. Sasvim je jasno da su najava takve mogućnosti i tako ozbiljan sastanak uglednih znanstvenika privukli pozornost i potaknuli rasprave.
– Riječ je o ideji tipičnoj za znanost i to nije ništa novo. Rasprava na Harvardu bila bi logičan korak nakon završetka Human Genome Projecta koji se dogodio još 2003. godine – kaže prof. dr. sc. Amir Muzur sa Sveučilišta u Rijeci, član Znanstvenog odbora Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Podsjetimo, Human Genome Project, odnosno projekt Ljudski genom, bio je pothvat u kojem se uspjelo očitati čovjekov genetski kod.
Projekt o kojem se nedavno raspravljalo na Harvardu već je nazvan HGP2: The Human Genome Synthesis Project. Cilj je u sljedećih deset godina umjetno stvoriti cijeli ljudski genom u stanici. Ali kako je sve to već u startu uspjelo privući očito neželjenu pozornost, ime projekta promijenjeno je u HGP Write: Testing Large Synthetic Genomes in Cells.
Kao organizator se često spominje harvardski profesor George Church. Riječ je o nedvojbeno uspješnom i renomiranom znanstveniku čiji rad nije i bez kontroverzi. Oni koji vole u medijima vidjeti članke iz popularne znanosti sjetit će ga se po tome što je s ekipom svojih genetičara uspio kopirati gene mamuta u genomu azijskog slona. Bilo je to prvi put da su geni te životinje ponovno aktivirani nakon što je ona izumrla.
No, u jednom intervjuu njemačkom Der Spiegelu Church je istaknuo i kako bi bilo moguće stvoriti neandertalca rekonstruirajući njegov DNK i u skladu s njim modificirati živuće ljudske stanice. Kasnije je ipak ustvrdio da na takvom projektu ne radi. Kada se sve uzme u obzir, logično je upitati se gdje su granice, odnosno mogu li se uza sve koristi očekivati i zloporabe.
– Sasvim je sigurno da će zloporaba biti. Jedino što bi se u tom slučaju trebalo nastojati jest da ih se minimalizira u odnosu na dobivenu korist – kaže prof. dr. Amir Muzur. Kada se pogleda na kojoj je razini održan sastanak na Harvardu, za Muzura je jasno da su tehničke mogućnosti da se doista stvori umjetan ljudski genom tome vrlo blizu.
– Dobro je – nastavlja Muzur – da je rasprava otvorena već sada, a ne nakon što je razvoj već daleko odmakao, kao što je to bio slučaj s GMO-om.
/HMS/