Zajedno u borbi protiv pedofilije i dječje pornografije

Državni organi i NVO naše zemlje su se udružili u borbi protiv otkrivanja pedofilije i dječije pornografije. Pridružit će im se svatko tko ovo krivično djelo prijavi na web stranici www.sigurnodijete.ba. Svako peto dijete, koje je na internetu, bude na ovaj ili onaj način izloženo seksualnim ponudama, šokantno je upozorenje s promocije nove kampanje državnih i nevladinih institucija, čiji je cilj zaštititi djecu od pornografije, pedofilije i svih drugih internetskih zlouporaba. No, iako je riječ samo o dijelu akcije započete još prije tri godine, a o čijim rezultatima se već moglo čitati i u izvještajima iz sudnica, u kojima su procesuirani neki od konzumenata ove pošasti, malo tko se neće složiti s tvrdnjom jedne majke da ona najviše energije potroši uvjeravajući odrasle da je ta opasnost odavno zakucala i na vrata naše zemlje.

24 milijuna djece

„U kući je nedavno nastao pravi rat kada su svi stali na stranu moje kćerke koja je tvrdila da s 13 godina može razlikovati koji je internet-sadržaj primjeren, a koji nije”, žali se ova žena, jedan od 399.329 internet-pretplatnika u BiH. Njena kćerka je jedan od 1.421.540 internet-korisnika, i jedno od 24 milijuna djece u svijetu koji se koriste internetom. Ukupan broj svih korisnika je 125 milijuna, ali se stanje iz minute u minutu mijenja, tako da kada se kaže da danas internetom surfa oko 1,8 milijardi ljudi, već nije točno. Jer, sljedeće sekunde broj je povećan. Mnogi će pomisliti: u informatičkom oceanu zašto baš moje dijete da napadne ajkula? „To ignoriranje, nekada čak i signala vuka koji zavija, potječe i od toga što rijetki razmišljaju o tamnoj strani interneta”, kaže Dženana Kuluglija, psihologinja, ističući da se u nas dobrim roditeljskim činom smatra kupovina računala. Što bolje računalo, bolji roditelj. Sve ostalo roditelje se ne tiče: „A nekada je njihovo ignoriranje opasnosti i odraz naivnosti. Jer, kada mi, naprimjer, kažemo, ma što ću se pregledati, neću ja dobiti karcinom, to samo izražava našu nadu da se to neće desiti, a nitko ne zna hoće li ili neće. Tako je i s internetom”, naglašava Kuluglija. No, svaki stručnjak savjetuje da se djeci ne zabranjuje korištenje interneta. To piše i na stranici www.sigurnodijete.ba, formiranoj upravo zato da bi se na njoj i mališani, ali i roditelji, informirali o načinima borbe protiv onih koji unose nesigurnost u domove, ili su već unijeli. Zašto zabrane nisu preporučljive? Zato što će onda dijete zabranjeno voće potražiti negdje drugdje. Eksperti preporučaju i to da se računar uvijek drži na vidnom mjestu u stanu, a prema njima, to nikako nije dječja soba. Jer, dok vi pravite ručak, gledate omiljenu seriju, raspravljate s prijateljima o poskupljenjima, korupciji ili o nekom tržnom centru, dijete u miru svoga carstva kontaktira s internet-poznanicima. Možda ugovora susret? Govoreći o sadržajima koji su postavljeni na spomenutoj web stranici, Amela Efendić iz Međunarodnog foruma solidarnosti EMMAUS je naglasila da je najbolje da roditelji zajedno s djecom surfaju. Nažalost, mnogim roditeljima to ne pada na pamet, a mnogi ni ne znaju uključiti računalo. Tu manu, kao i svaku drugu, razumni će okrenuti u svoju korist. Eto prilike za kvalitetno druženje djece s majkama i očevima, u okviru kojeg će se približiti, bolje upoznati jedni druge.

(Oslobođenje)