Odluka Ustavnog suda FBiH donesena u siječnju 2007. godine, a kojom se tada složio tadašnji visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, u potpunosti demantira trenutačne tvrdnje, zaključke i izvješća SDP-ove koalicije, prema kojima je konstituiranje vlasti u FBiH zakonit čin. Kada su suci Ustavnog suda FBiH formiranje Doma naroda Parlamenta FBiH po principu proste većina, s ukupno 30 izaslanika, proglasili neustavnim. “Ovakva interpretacija nema osnove u odredbama Ustava FBiH”, stoji u spomenutoj odluci koju je potpisao sudac prof.dr. Neđo Milićević.
Ustav FBiH, objašnjeno je, jamči punu ravnopravnost konstitutivnih naroda i odgovarajuće sudioništvo pripadnika ostalih naroda. On propisuje da se Dom naroda sastoji se od 58 izaslanika, i to po 17 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 izaslanika iz reda ostalih”. Ako bi se prekršio Ustav, naglasili su tada ustavni suci, odluke u Domu naroda mogu se donositi protiv volje i legitimnih interesa pojedinog naroda, a i sve druge institucije mogle bi se uspostavljati s tijesnom natpolovičnom većinom. Time bi se, zaključio je Ustavni sud, definitivno napustio princip vladavine prava, uključujući i princip ravnopravnosti, pa time i oduzeo legitimitet najvažnijim institucijama sustava. U svom zaključku Ustavni sud FBiH podsjetio je da su se sve političke stranke i izborni dužnosnici obvezali na poštivanje Ustava i zakona. To u punoj mjeri obvezuje i predstavnike međunarodne zajednice, uključujući i Ured visokog predstavnika. Četiri godine stara odluka Ustavnog suda FBiH jasno sugerira da je konstituiranje vlasti u ovom entitetu obavljeno nezakonito, što potvrđuje i posljednje izvješće Središnjeg izbornog povjerenstva. Stručnjaci za ustavno pravo ističu da je SDP prekršio Ustav FBiH i da odluka Ustavnog suda FBiH treba ići u korist dva HDZ-a, ako se ne obavi politički pritisak na suce. U tom slučaju iduća instanca za žalbu je Ustavni sud BiH i na kraju Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
(VL)