Travanj ove godine, nakon duljeg vremena, donosi određene promjene nabolje kada govorimo o vanjskotrgovinskoj bilanci BiH, pri čemu se može primijetiti kako je došlo do usporavanja, odnosno zaustavljanja pada vrijednosti izvezene robe iz BiH, što pak nagovještava neke nove vjetrove u kojima bi domaće tvrtke u mjesecima koji su pred nama mogle izaći iz svojevrsnog začaranog kruga koji je karakterizirao pad izvoza, piše Večernji list BiH.
Naime, u travnju je iz BiH izvezeno robe u vrijednosti od milijardu i 468 milijuna KM u odnosu na milijardu i 400 milijuna iz istog mjeseca prošle godine. To je rast od 4,9 posto, objavio je nedavno biznisinfo.ba, a takvo što unosi toliko željeni optimizam u domaće ekonomske tokove. Međutim, svjetske financijske institucije su oprezne te navode kako BiH u ovoj godini ipak očekuje skroman ekonomski rast te vlastima preporučuju provedbu niza važnih strukturnih reformi kako bi stvorile otporniju ekonomiju.
Andreas Tudyka, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, nedavno je za Večernji list naglasio kako MMF očekuje da će u 2024. godini BDP rasti 2,5 posto: – Potražnju će ove godine potpomoći veće plaće, kontinuirana fiskalna ekspanzija te oporavak privatnog sektora, dok će potražnja za izvozom BiH u zemljama EU ostati dosta slaba. Kada je riječ o preporukama, naveo je kako se, gledano u kratkom roku, fiskalni deficit ne bi trebao produbljivati. To se može postići iznalaženjem ušteda u tekućoj potrošnji. Što se tiče financijskog sektora, vlasti bi trebale pomno pratiti rizike i unaprijediti pripravnost za krizne situacije tako što će uspostaviti jedinstveni fond za financijsku stabilnost. Također, dodao je i kako bi vlasti trebale dopustiti rast kamatnih stopa u skladu s tržišnim uvjetima i rizicima. Ono što nas tek čeka je uvođenje EU poreza na ugljik, što može imati negativne učinke na ekonomiju, a što pak zahtijeva žurno djelovanje. – Potom, kako bi se podržalo konvergenciju prema EU i rast koji će biti vođen privatnim sektorom, potreban je dodatni poticaj u pogledu ubrzavanja reformi – naveo je.
Iz Svjetske banke su pak nedavno, prilikom prezentacije sveobuhvatne analize, poručili kako je BiH u posljednja dva desetljeća značajno napredovala u razvoju, što se osobito ogleda u dosezanju statusa zemlje višeg srednjeg dohotka i dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU), no naglasili su kako za nastavak takve putanje rasta Bosni i Hercegovini trebaju ekonomske i energetske strukturne reforme, kao i bolja koordinacija svih razina vlasti u BiH.
Sve navedene reforme pak treba promatrati u okviru preduvjeta za dobivanje sredstava iz novog Plana rasta za zemlje zapadnog Balkana, a u sklopu kojega bi BiH mogla računati na nešto više od milijardu eura, ali i mogućnost da postane dio mnogo većeg tržišta, što bi, uz prethodno provedene reforme i ojačavanje vlastite konkurentnosti, mogla biti prilika povijesnog značaja za domaće gospodarstvo. Kada se tomu dodaju prilično niske stope poreza na dohodak, kao i dobit, kao i relativno niske cijene energije, jasno je kako BiH ojačavanje vlastite pozicije, kao i životnog standarda, može vezati upravo uz europski put.
Ekonomska konvergencija, istaknuli su prilikom predstavljanja Plana rasta iz Europske komisije, ključna je za približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji. Istodobno, podsjećaju i kako je integracija s jedinstvenim tržištem Europske unije bila glavni pokretač ekonomskog rasta za sve zemlje koje su pristupile Uniji. Jasno je vidljiv pozitivan utjecaj na BDP i visinu prihoda određene zemlje nastalog kao rezultat integracije s jedinstvenim tržištem EU-a, a to je nešto što očekuje i BiH ako provede potrebne reforme.